Nikšićanin Matija Vučinić ima samo 17 godina, a već pet godina se bavi pčelarstvom. Ljubav koju je naslijedio od đeda i oca uspio je da pretvori u biznis, koji već sada uspješno proširuje i osnažuje.

Matija je na prvi pogled sasvim običan tinejdžer, koji ide u školu, trenira košarku i radi sve što i njegovi drugovi. Ipak, već sa 13-14 godina praktično je ulagao u biznis, sa 15-16 godina Matija je zarađivao, a već sada praktično može sam sebe da finansira, makar za osnovne potrebe, i ne zavisi ni od čije pomoći.

Već sa 12 godina intenzivno je počeo da pomaže đedu i ocu oko pčela, gdje se i javila prva ljubav prema pčelama. Prvu pčelu je, kako kaže, našao na drvetu i uz pomoć oca i đeda je prebacio u košnicu. Nakon toga je počeo da sakuplja novac kako bi kupio pčelinja društva. Sakupljeni novac uložio je u kupovinu pet pčelinjih društava.

„Interesantno mi je bilo da budem uz đeda i oca, vidim šta rade i da se družimo, a vremenom sam se zaljubio u ovaj posao i uvidio da tu može da bude i zarade. Ljubav prema pčelama me je usmjerila i motivisala da probam sam da se bavim ovim poslom“, priča Vučinić.

Objašnjava da, uz pomoć porodice, uspješno postiže sve obaveze i da može da uskladi vrijeme i obaveze. Česti su dani kada je ujutro u školi, nakon škole radi oko pčela, a uveče trenira i uči.

„Najviše posla ima tokom ljeta, što mi odgovara zbog škole i treninga. Zimi se najviše radi u radionici, gdje se spremaju vosak i ramovi, dok se tokom proljeća i ljeta radi oko pčelinjaka. Ljeti ima dosta posla i svaki drugi-treći dan se radi sa pčelama i ostanem cijeli dan radeći oko pčela. Trudim se da uskladim sve obaveze i da sve stignem da uradim“, kaže Vučinić.

Ističe da je spojio lijepo i korisno, jer već sa 17 godina ima zaradu, koja je dovoljna da ispuni neke osnovne potrebe tinejdžera i da „ne zavisi ni od koga“.

„Lijepo je kad radiš ono što voliš, a još ti to donosi zaradu. Ovo je posao koji nije mnogo težak, a meni je mnogo zanimljiv i uživam u svemu što radim. Još učim i istražujem o pčelama, jer ima mnogo stvari koje treba da se uče i koje možda još nisu ni istražene. Sigurno da mi pomoć oca mnogo znači, jer bez njegove pomoći ne bi mogao da postignem sve ovo“, istakao je Vučinić.

Trud i posvećenost nagrađeni su i nagradama na međunarodnim takmičenjima, zbog kojih bi sigurno bili ponosni i mnogo iskusniji pčelari, a ne jedan tinejdžer. Prije dvije godine, na 15. Međunarodnom sajmu pčelarstva u Tuzli osvojio je dvije zlatne medalje, a na takmičenju „Tetovo 2020“ zlatnu medalju za kvalitet meda. Ove godine osvojio je zlatnu medalju u Brčkom, u Bosni i Hercegovini, za kvalitet u kategoriji cvjetnog meda i zlatni pehar za najbolje ocijenjeni med.

Kvalitet ispred cijene

Pčele drže u mjestu Orlina, pored Slanog jezera, što je, kako kaže, jedan od ključnih faktora za dobar med.

„Za kvalitetan med je potrebna dobra lokacija, čisto saće, da nije tretiran za hemijskim supstancama, te da je to organska pčela. Naši građani žele da kupe kvalitetan med i sigurno da prepoznaju kvalitet. Zbog toga je meni posebno drago što sam osvojio ove medalje na međunarodnim takmičenjima, jer ljudima mogu da pokažem da je med kvalitetan i da je sve rađeno kako treba, odnosno da će dobiti kvalitetan proizvod. Osim toga, kupili smo i uređaj koji kupcima odmah može da pokaže parametre za kvalitet meda“, navodi Vučinić.

Ljudi, kako kaže, više gledaju kvalitet meda nego njegovu cijenu.

„Naše cijene su kao i kod ostalih, ali imamo veoma kvalitetan med koji zbog toga i brzo prodamo. Praktično za nekoliko dana, na 'kućnom pragu', prodamo med prijateljima i stalnim kupcima“, kaže on.

Matija Vučinić je najmlađi crnogorski pčelar, što izaziva veliku pažnju gdje god se pojavi. Ipak, u inostranstvu to i nije slučaj, jer nije rijetko da se mladi bave pčelarstvom.

„U Crnoj Gori pčelari najčešće imaju oko 40, 50 ili 60 godina. Ima i mlađih, ali su oni rijetkost. Imamo baš malo mladih pčelara, a čini mi se da baš mladi ljudi treba da se uključe, jer je ovo zanimljiv, zdrav i koristan posao, a može da bude i hobi“, kaže Vučinić.

Sa svega 17 godina ima čak 30 pčelinjih društava, dok njegov otac ima 50.

Imao bi, kako kaže, već sada skoro kao otac, ali mu je početkom godine neko otrovao 15 pčelinjih društava.

„Sve što zaradim ulažem u ovaj posao. Mišljenja sam da će se svaki uloženi euro višestruko isplatiti. Sve što sam do sada uložio isplatilo se. Zbog toga planiram da i u budućnosti dodatno proširim ovaj posao i da se posvetim pčelarstvu. Probaću da od ovoga napravim uspješan biznis i nadam se da ću dugo ostati u njemu i da ću se do kraja života baviti pčelarstvom“, kazao je Vučinić.

Već na početku se susreo sa raznim problemima, koji ga nisu pokolebali u bavljenju ovim poslom.

Može da prodaje, ali ne i da drži pčele

Da bi mogao da prodaje med, Matija je morao da se registruje, kako bi dobio licencu. Međutim, pokušaji da registruje gazdinstvo bili su bezuspješni, jer zakon ne prepoznaje maloljetne vlasnike.

„Dobio sam licencu za prodaju meda, ali nisam uspio da registrujem gazdinstvo, jer ne dozvoljavaju maloljetnicima. Čudno je da sam mogao da dobijem ovu licencu, koju sam uredno platio, ali ne i da registrujem gazdinstvo“, naveo je Vučinić.

Zbog nemogućnosti da bude upisan u Registar poljoprivrednih gazdinstava, nema pravo na mjere podrške od države, ali ni to ga nije demoralisalo da nastavi da se bavi ovim poslom.

„Oprema je najveći trošak u ovom poslu. Takođe, cijene goriva su i te kako uticale na poslovanje, jer svakodnevno zbog pčela prelazimo velike kilometraže. Registrovani poljoprivrednici su dobili subvenciju države od 200 eura, ali ja ne mogu ništa da dobijem, jer nemam registrovano gazdinstvo. Država ulaže u mlade pčelare, ali ne prepoznaje maloljetne i tu je moj problem, dok ne napunim 18 godina. Takođe, i kada napunim 18 godina imaću problem, jer već imam svoje pčele i ne mogu očekivati određenu pomoć, koji su mnogi dobili kada započinju ovaj biznis. To je još jedna mana, jer država nije prepoznala maloljetne pčelare, a vjerovatno sam ja jedini u zemlji“, kaže Vučinić i zaključuje razgovor zanimljivim poređenjem- najmlađi pčelar u Nikšiću, kojeg je upoznao, stariji je skoro deset godina od njega.