Društvo

Od 12. oktobra počinje postepeno uvođenje Entry/Exit System (EES) &ndash; novog digitalnog sistema za evidentiranje na spoljnim granicama 29 evropskih zemalja &Scaron;engena.
Umjesto pečatiranja paso&scaron;a, pri prvom ulasku poslije starta EES-a biće uzeti biometrijski podaci (fotografija lica i otisci prstiju) i podaci iz paso&scaron;a, najče&scaron;će na kioscima ili kontrolnim &scaron;alterima. Uvođenje je postepeno (6 mjeseci) do 10. aprila 2026., pa je moguće da na nekim prelazima prvih mjeseci i dalje dobijete pečat.
Da li je potrebno da platite pred prvi ulazak u EU?
Ne. Za EES se ni&scaron;ta ne plaća &ndash; to je granična procedura na licu mjesta. (Ne mije&scaron;ati sa budućim ETIAS odobrenjem koje stiže tek krajem 2026. i ima taksu)
Da li je potrebno da se prijavite online i popunite formular pred prvi ulazak u EU?
Ne. Za EES nema online prijave unaprijed. Prvi put poslije 12. oktobra unosite podatke/biometriju na granici (kiosk/&scaron;alter).
Koliko važi dozvola za ulazak u EU?
Za EES ne postoji &bdquo;dozvola&ldquo; &ndash; to je evidencija prelaska granice i biometrije, pa nema roka &bdquo;važenja&ldquo;. ETIAS (koji kreće krajem 2026.) biće validan 3 godine ili do isteka paso&scaron;a (&scaron;to prije nastupi).
Da li je potrebna dozvola za ulazak u EU od 12. oktobra?
Ne. Od 12. oktobra se mijenja način kontrole (EES), ne uvodi se obavezna dozvola. ETIAS će biti dodatna, odvojena obaveza tek od kraja 2026. i do tada nije potrebna.
U kojim sve državama važe nova pravila za ulazak u EU od 12. oktobra?
EES se primjenjuje na spoljnim granicama 29 zemalja &Scaron;engenskog područja (članice + asocirane): Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Če&scaron;ka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Letonija, Lihten&scaron;tajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Norve&scaron;ka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, &Scaron;panija, &Scaron;vedska i &Scaron;vajcarska. Irska ne učestvuje, a Kipar nije u &Scaron;engenu.
Kako izgleda procedura na granici za ulazak u EU od 12. oktobra?
Prvi ulazak poslije 12. oktobra 2025.: skeniranje paso&scaron;a + fotografija lica + četiri otiska prstiju na kiosku/&scaron;alteru; zatim verifikacija kod graničara.
Sljedeći ulasci: brži prolaz jer je biometrija već u sistemu (i dalje se obavlja identifikacija).
Napomena: očekuju se gužve/duža čekanja tokom prvih mjeseci, naročito na prelazima sa velikim protokom. Djeca ispod 12 godina su izuzeta od uzimanja otisaka prstiju.

Od sjutra nova pravila za ulazak u EU: Šta treba da znate o novom EES sistemu

NOVU DIGITALNI SISTEM ZA EVIDENTIRANJE NA SPOLJNIM GRANICAMA 29 EVROPSKIH ZEMALJA ŠENGENA

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti sunčano, poslijepodne ponegdje umjereno oblačno.
Na sjeveru će biti umjereno do potpuno oblačno i uglavnom suvo ili samo ponegdje uz malo ki&scaron;e.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti povremeno umjeren do jak sjeverni.
Jutarnja temperatura tri do 16, najvi&scaron;a dnevna od osam do 24 stepen.

Na jugu sunčano, na sjeveru oblačno, do 24 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

Mentalno zdravlje na&scaron;eg stanovni&scaron;tva veoma je naru&scaron;eno, jer je mnogo negativnih uticaja, kazala je Radiju Crne Gore, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, psihijatar u Kliničkom centru dr Aleksandra Ražnatović.
"Bilježi se porast anksioznih poremećaja, depresivnih stanja sa suicidnim pona&scaron;anjem, zatim bolesti zavisnosti, kao i raznih psihotičnih poremećaja. Uzroci su brojni. Mnogo je svakodnevnog nasilja, i verbalnog i fizičkog, na ulici, u saobraćaju, u &scaron;koli, porodici, na dru&scaron;tvenim mrežama. Tu je i vr&scaron;njačko nasilje, tragedije, lični problemi, ekonomsko-socijalni faktori, politička nestabilnost itd. I sve to ostavlja posljedice", ukazala je dr Ražnatović.
Upozorila je da ako imamo neki od simptoma, kao &scaron;to su stalna briga, uznemirenost, stres, pad volje, pad raspoloženja, suicidne misli, povlačenje u sebe, smanjenje socijalnih kontakata, potrebno je da potražimo pomoć profesionalca.
"U slučaju da nam se neko obrati za pomoć, bilo da je riječ o članu porodice, prijatelju, kolegi ili kom&scaron;iji, bitno je da znamo &scaron;ta treba, a &scaron;ta ne treba da mu kažemo.
Najgore je nekome reći da nije to ni&scaron;ta, nije ni&scaron;ta stra&scaron;no, da je samo zamislio da ima problem, a problema nema. Pogre&scaron;no je savjetovati mu da izađe malo, da pro&scaron;eta, ubjeđivati ga da je sve preuveličao, znači, rije&scaron;iće se samo od sebe. Tada tjerate osobu u beznađe. Nijeste joj pružili adekvatnu pomoć, nijeste je razumjeli.
Za razliku od takvog stava, potrebno je slu&scaron;ati onoga ko vam se poẓ̌ali, pokazati da vam je stalo, zatim pružiti prvu pomoć, tako &scaron;to ćete reći da ste razumjeli situaciju i da ste tu za njega i ponuditi mu da zajedno pođete kod psihijatra koji će pomoći da zajednički re&scaron;ite problem. U mnogim slučajevima to će nekome spasiti život", objasnila je dr Ražnatović.
Kazala je da je veoma važno znati i kako sebi da pomognemo, kako da za&scaron;titimo svoje mentalno zdravlje.
"Trebamo njegovati &scaron;to zdravije stilove života i redovno praktikovati fizičku aktivnost. Jedna od ključnih poruka je da shvatimo da mi moramo imati vrijeme za sebe, svakoga dana i raditi ne&scaron;to &scaron;to je nama prijatno, &scaron;to je nama lijepo, i u čemu uživamo.
Na taj način se rasterećujemo od svakodnevnih stresnih događaja, radimo na kvalitetu sopstvenog života, a samim tim unapređujemo i svoje mentalno zdravlje. Jako je važno da ne izgaramo na poslu, da imamo slobodno vrijeme koje ćemo jasno odvojiti od vremena provedenog na poslu, kako ne bi do&scaron;li do sindroma sagorijevanja koji je sve vi&scaron;e prisutan u svijetu, pa i kod nas.
Moramo imati na umu da je mentalno zdravlje temelj na&scaron;eg svakodnevnog funkcionisanja i kvaliteta života. Briga o sebi, traženje podr&scaron;ke i otvoreni razgovori ključni su koraci ka otpornijem i zdravijem pojedincu i dru&scaron;tvu", zaključila je dr Ražnatović.

Psihijatar u KCCG: Porast anksioznih poremećaja i depresivnih stanja u Crnoj Gori

"MENTALNO ZDRAVLJE NAŠEG STANOVNIŠTVA VEOMA JE NARUŠENO"

Bez poznanstava, bez jezika i bez sigurnog oslonca, Milisav Miko Obradović je krenuo iz Berana u svijet sa jednim ciljem &ndash; da sebi stvori bolji život. Između te&scaron;kih poslova, studentskih dana u Beogradu i prvih godina u Njemačkoj, gradio je put koji će ga odvesti do osnivanja kompanije ,,Bentley Inomed&ldquo;, čiji medicinski uređaji danas spa&scaron;avaju djecu i odrasle &scaron;irom planete, pi&scaron;e Pobjeda.
Njegov uspon od pastira do svjetski priznatog inovatora pokazuje koliko snaga ljudskog duha može da promijeni sudbinu.
Te&scaron;ki počeci
U razgovoru za Pobjedu, Obradović se prisjeća djetinjstva u Lubnicama, odlaska iz Berana, te&scaron;kih početaka u inostranstvu i trenutka kada je odlučio da sam, bez podr&scaron;ke velikih sistema, napravi ne&scaron;to &scaron;to će trajno mijenjati ljudske živote. Odrastao u siroma&scaron;tvu, među brdima i poljima koja su ga naučila radu i izdržljivosti, već kao dječak sanjao je da se otrgne iz zabačenog kraja i stvori sebi bolji život. Taj san ga je poveo iz Berana u Beograd, a potom u Njemačku, gdje je &ndash; bez znanja jezika i bez oslonca &ndash; počeo iznova, od najtežih poslova, da bi naposljetku stao rame uz rame sa svjetskim inovatorima u oblasti medicinske tehnologije.
Danas, kao osnivač kompanije ,,Bentley Inomed&ldquo;, čiji proizvodi spa&scaron;avaju živote pacijenata &scaron;irom svijeta, Obradović sa ponosom govori o putu koji ga je od pastira iz Lubnica doveo do mjesta na kojem dokazuje da ljudska upornost i dobrota nemaju granice.
Obradović se u razgovoru prisjeća te&scaron;kog djetinjstva, prvih koraka u inostranstvu, borbi koje su ga oblikovale i trenutka kada je shvatio da je svaka prepreka zapravo bila poziv da ide dalje.
&ldquo;Prvo čega se sjetim je mukotrpan rad, tegoba i siroma&scaron;tvo. Ne bijeda, ali skromnost. Sjećam se djetinjstva punog rada, napora i borbe da preživim. Sanjao sam samo jedno &ndash; da pobjegnem iz pasivnih krajeva&rdquo;, kazao je Obradović.
Priča o tome da je planina bila toliko zabačena da su, kako se tada govorilo, mogli samo da vide trag aviona kad prođe.
&ldquo;Od jutra do mraka radilo se u polju i sa stokom. Sanjao sam da odem, zakleo sam se da ću, kad napunim 18 ili 20 godina, otići i poku&scaron;ati sebi stvoriti bolji život. I zaista, sa 18 godina odlazim prvi put iz Berana &ndash; u Beograd. To je bio moj prvi pravi životni &scaron;ok. Iako sam imao te&scaron;ko djetinjstvo, u Beranama sam imao toplinu doma i roditeljsku ljubav. Kada sam do&scaron;ao u Beograd na studije, nijesam znao ni&scaron;ta &ndash; ni gdje je fakultet, ni gdje ću spavati.
Srećom, u vojsci sam upoznao čovjeka koji je bio porijeklom iz mog kraja, i on me je primio kod sebe. Sjećam se, prvog dana sam se izgubio po gradu, pitao na svakoj stanici kuda ide tramvaj, i jedan vozač mi reče: &bdquo;Sjedni, momče, ja ću ti reći kad da izađe&scaron;.&ldquo; Bio je to početak. Ali u du&scaron;i &ndash; veliki &scaron;ok. Naveče, kad bih se vratio, zatvarao bih se u toalet i plakao da me niko ne vidi. Nedostajali su mi dom, roditelji i osjećaj sigurnosti&rdquo;, prisjeća se Obradović.
Posustao sa studijama
Studije u Beogradu, međutim, nije zavr&scaron;io. Obja&scaron;njava zbog čega.
&ldquo;Počeo sam pun entuzijazma, ali kasnije sam shvatio da me čeka posao, porodica, život koji nijesam želio na taj način. Malo sam posustao, odugovlačio, pa gubio godinu po godinu. Do&scaron;ao sam do &scaron;estog semestra, ali nijesam zavr&scaron;io&rdquo;, kaže Obradović.
Viđao je ljude koji su dolazili iz Njemačke na odmor u dobrim automobilima sa novcem i poželio je da ode u tu ,,obećanu&ldquo; zemlju, međutim nije imao ni poznanstava, niti je znao jezik.
&ldquo;Mislio sam da tamo padaju pare s neba. Moja očekivanja su bila da odem na nekoliko mjeseci, zaradim i vratim se da otvorim radionicu. Studirao sam ma&scaron;instvo i želio sam da se time bavim. Ali kada sam stigao, shvatio sam da je stvarnost mnogo teža. Nijesam znao jezik, nijesam imao prijatelje, papiri su bili problem.
Prvi posao bio mi je taksi &ndash; ali nijesam znao komande, pa sam vi&scaron;e plaćao kazne nego &scaron;to sam zarađivao. Radio sam zatim u McDonald&rsquo;su, noćne smjene, za malu platu. Onda sam odlučio da poku&scaron;am u staračkom domu, iako nijesam znao jezik. Na moju upornost, međutim, primili su me. Tri godine sam tamo radio, učio jezik, zavr&scaron;io medicinsku &scaron;kolu i položio ispit za njegovatelja. Postao sam &scaron;ef odjeljenja. Ljudi su me voljeli. Jedna baka mi je jednom rekla: &bdquo;Ti si studirao, nijesi ti za ovaj posao. Moj unuk radi u ,,Milki&ldquo; &ndash; pomoći će ti.&ldquo; I tako je i bilo&rdquo;, priča Obradović.
Zapo&scaron;ljava se zatim u kompaniji ,,Milka&ldquo;, ali tamo je bilo te&scaron;ko doći do studija jer su liste čekanja bile duge.
&ldquo;Na kraju sam na&scaron;ao oglas za medicinsku tehniku. Primili su me jer sam imao i ma&scaron;insko i medicinsko obrazovanje. Moj &scaron;ef, Poljak, rekao mi je: &bdquo;Ti neće&scaron; cijeli život raditi na ma&scaron;inama. Vidim da želi&scaron; da uči&scaron;. Pomoću ti da nastavi&scaron; studije.&ldquo; I zaista, upisao sam dualne studije ma&scaron;instva na Univerzitetu u Frajburgu. Poslije tri godine zavr&scaron;io sam fakultet i počeo predavati mehaniku. Bio sam ponosan &ndash; jer sam od pastira iz Lubnica postao univerzitetski asistent u Njemačkoj&ldquo;, ističe Obradović
Uspon i patenti
Jedne večeri su ga, kaže, zvali iz firme za regrutaciju.
&ldquo;Kažu: &bdquo;Želite li razgovor sa američkom firmom Abbott?&ldquo; To je bila jedna od najvećih kompanija u svijetu, sa prometom od 40 milijardi dolara. Kad sam u&scaron;ao u njihovu zgradu, mislio sam da ću se vratiti da čuvam ovce! Sve blista, fontana u predvorju, ogroman sto u sali &ndash; a ja bez znanja engleskog jezika! Ali pozvali su me na drugi razgovor. Trebalo je da prezentujem projekat stenta koji se sam otvara. Odlično sam to odradio. Ubrzo su mi ponudili posao i poziciju u Kaliforniji. Međutim, odlučio sam da ne idem. Nijesam htio da se jo&scaron; vi&scaron;e udaljim od porodice i roditelja&rdquo;, nagla&scaron;ava Obradović.
Radio je, kaže, godinama na tuđim patentima. Firme bi zarađivale milione, a on nije dobijao ni zahvalnicu.
&ldquo;Tada sam odlučio da radim za sebe. Sa jednim kolegom osnovao sam firmu 2009. godine &ndash; Bentley Inomed. Na početku nas je bilo samo dvoje. Prvi projekat bio je okluder &ndash; mali medicinski implant koji zatvara defekte u srcu djece. Ali ba&scaron; tada izbio je skandal sa PIP implantatima u Francuskoj, i zbog toga su poo&scaron;treni propisi za medicinske proizvode.
Nijesmo imali sredstva da zavr&scaron;imo registraciju. Tada smo odlučili da napravimo stent obložen teflonom, koji spa&scaron;ava život kad pukne krvni sud. Donijeli smo prototip jednom doktoru u &Scaron;tutgartu. Pogledao je i rekao: &bdquo;Fenomenalno!&ldquo; Poslije nekoliko dorada, taj stent je postao na&scaron; prvi globalni proizvod. Godine 2012. smo dobili dozvolu i oti&scaron;li na kongres kardiologije u Parizu &ndash; za tri dana potpisali smo 45 ugovora! Prve godine prihod je bio 700.000 eura &ndash; a ja sam bio najsrećniji čovjek na svijetu&rdquo;, ističe Obradović.
Danas je &bdquo;Bentley Inomed&ldquo; svjetski prepoznata kompanija. Međutim, Obradović ističe da je tom uspjehu prethodilo dosta te&scaron;kih trenutaka.
&ldquo;Posebno kad su nas velike korporacije poku&scaron;avale zaustaviti tužbama i blokadama. Ali nikada nijesam izgubio vjeru. Uvijek sam govorio sebi: biti na koljenima ne znači biti poražen; ležati u krevetu ne znači biti mrtav.
Od 13 radnika 2014. godine do&scaron;li smo danas do vi&scaron;e od 400 zaposlenih. Na&scaron;i stentovi i implantati spa&scaron;avaju živote &scaron;irom svijeta. To je osjećaj koji ne može da se opi&scaron;e. Kada čujete od pacijenta: &bdquo;Miko, zahvaljujući tebi danas sam živ&ldquo;, sve se svede na to. Tada zaboravite sve neprospavane noći, sva odricanja i suze. Znate da je svaki taj korak, od Lubnica do Njemačke, imao smisla&rdquo;, poručuje Obradović.
Obradović priznaje da, uprkos svemu &scaron;to je postigao, u njemu ostaje jedna tuga &ndash; &scaron;to njegovi roditelji nijesu doživjeli da vide njegov uspjeh. Najveća neostvarena želja, kaže, nije bila da osnuje kompaniju ili stekne svjetsko priznanje, već da im obezbijedi miran i lagodan život, kakav su zaslužili nakon godina odricanja i borbe.
&ldquo;Sve bih to mijenjao samo da su mogli da vide gdje sam stigao i da im obezbijedim lagodan život pod stare dane&rdquo;, kazao je na kraju Obradović.

Inženjer iz Crne Gore čija otkrića liječe: Izumio stent koji spašava život kad pukne krvni sud

"BIO SAM PONOSAN – JER SAM OD PASTIRA IZ LUBNICA POSTAO UNIVERZITETSKI ASISTENT U NJEMAČKOJ"

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, na jugu sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru uglavnom suvo.
Na sjeveru je po kotlinama i duž riječnih tokova ujutru ponegdje moguća kratkotrajno magla i povećana niska oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, najče&scaron;će sjeverni.
Jutarnja temperatura tri do 14, najvi&scaron;a dnevna od 12 do 24 stepena.

Danas promjenljivo oblačno, do 24 stepena

Odbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore održao je danas protest ispred zgrade Vlade Crne Gore, zahtijevajući povećanje zarada 15 odsto u odnosu na zaposlene u drugim javnim zdravstvenim ustanovama. Ukoliko nadležni ne reaguju, najavili su da će se ponovo okupiti za petnaest dana.
Medicinske sestre i tehničari poručili su da neće odustati od svojih zahtjeva i da se bore za dostojanstvo profesije koja, kako ističu, &bdquo;nosi zdravstveni sistem na svojim leđima&ldquo;.
- Nikada nismo tražili privilegije, već po&scaron;tovanje. Obavljamo 70 odsto zdravstvenih usluga u državi, a primamo minimalnu zaradu. Na&scaron;i koeficijenti nijesu mijenjani od 2021. godine. Upravo medicinske sestre i tehničari bili su na prvoj liniji borbe tokom pandemije, a danas se osjećamo zapostavljeno. Sramota je države koja se oslanja na nas, a okreće glavu kada tražimo po&scaron;tovanje. Nazivaju nas herojima kada im treba, a kad dođe vrijeme da nas nagrade - ćute. Ovo nije luksuz, već potreba opstanka - poručila je medicinska sestra sa Infektivne klinike Milena Vlahović.
Ona je kazala da se Sindikat medicinskih sestara i tehničara tri puta obraćao ministru zdravlja Vojislavu &Scaron;imunu i premijeru Milojku Spajiću, ali da do danas nisu dobili odgovor.
- Nadali smo se dijalogu i razumijevanju, ali nadležni nijesu na&scaron;li za shodno ni da nam se obrate. Na&scaron; kadar se rasipa, jer mnogi odlaze u privatni sektor zbog boljih uslova i zarada - istakla je Vlahović.
Odgovarajući na pitanje Pobjede da li ih dva postojeća sindikata podržavaju kao ranije, Vlahović je kazala da sada nemaju njihovu podr&scaron;ku. Ipak, apelovala je na predstavnike reprezentativnog sindikata da ne potpisuju Granski kolektivni ugovor ukoliko on ne predviđa povećanje plata za 15 odsto za medicinske sestre i tehničare.
- To je minimum koji nam pripada. Ovo nije borba samo medicinskih sestara i tehničara, već borba za sve radnike koji zarađuju svoj hljeb - poručila je Vlahović, naglasiv&scaron;i da će istrajati u svojim zahtjevima.
Podsjetimo, medicinske sestre i tehničari KCCG-a već su organizovali vi&scaron;e okupljanja ispred Ministarstva zdravlja, a posljednje je održano 18. septembra ove godine, kada su pro&scaron;etali od Kliničkog centra do Ministarstva.

Medicinske sestre i tehničari KCCG-a sa protesta ispred Vlade najavili novo okupljanje ako ne budu povećane zarade

TRAŽE POVEĆANJE ZARADA U IZNOSU OD 15 ODSTO

Pod sloganom &bdquo;Pristup uslugama &ndash; Mentalno zdravlje u katastrofama i vanrednim situacijama&ldquo;, Klinički centar Crne Gore (KCCG) obilježava 10. oktobar &ndash; Svjetski dan mentalnog zdravlja, nagla&scaron;avajući važnost dostupnosti psiholo&scaron;ke podr&scaron;ke u kriznim situacijama.
"U godini obilježenoj brojnim krizama, prirodnim nepogodama i vanrednim okolnostima, podsjećamo da je svaka treća osoba pogođena katastrofom u riziku od ozbiljnih posljedica po mentalno zdravlje", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako poručuju, podr&scaron;ka u takvim situacijama nije luksuz, već osnovna potreba koja spa&scaron;ava živote i doprinosi oporavku pojedinaca i zajednica.
&bdquo;Da bi mentalno zdravlje u krizama bilo adekvatno za&scaron;tićeno, neophodno je planiranje, kontinuirana edukacija i jačanje kompetencija stručnjaka. Važno je, takođe, brinuti i o onima koji pomažu &ndash; na&scaron;im profesionalcima, koji su pod stalnim pritiskom i izloženi traumatskim iskustvima&ldquo;, navode iz KCCG.
U okviru obilježavanja, Klinički centar u saradnji sa kompanijom Crossmedia pokreće inicijativu &bdquo;Hajde da pričamo&ldquo; &ndash; digitalni i diskretni servis koji građanima pruža pristup provjerenim informacijama, tehnikama samopomoći i kontaktima za podr&scaron;ku.
"Nova inicijativa biće predstavljena i na Festivalu mentalnog zdravlja, koji počinje upravo 10. oktobra, u organizaciji KCCG i Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Festival ima za cilj da promovi&scaron;e razumijevanje, solidarnost i otvoreni dijalog o mentalnom zdravlju, a platforma &bdquo;Hajde da pričamo&ldquo; biće dodatno predstavljena &scaron;iroj javnosti.
Festival postaje glasno mjesto zajednice, dok &lsquo;Hajde da pričamo&rsquo; postaje siguran i svakodnevno dostupan prostor za ličnu podr&scaron;ku. Zajedno, doprinose boljoj dostupnosti usluga mentalnog zdravlja i jačanju otpornosti cijelog dru&scaron;tva&ldquo;, napominju iz Kliničkog centra.
Na kraju, iz KCCG upućuju apel donosiocima odluka, institucijama i pojedincima da mentalno zdravlje postane prioritet.
&bdquo;Samo udruženim djelovanjem svih sektora &ndash; zdravstva, obrazovanja, zajednice i građana &ndash; možemo izgraditi dru&scaron;tvo u kojem je pomoć dostupna, a stigma prevaziđena&ldquo;. zaključeno je u saop&scaron;tenju.

KCCG: Počinje inicijativa „Hajde da pričamo“

SVAKA TREĆA OSOBA POGOĐENA KATASTROFOM U RIZIKU OD OZBILJNIH POSLJEDICA PO MENTALNO ZDRAVLJE

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano uz malu do umjerenu mjestimičnu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim i centralnim oblastima biće sunčano, dok je na sjeveru u nižim predjelima ujutru mjestimično moguća magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od jedan do 14, najvi&scaron;a dnevna od 11 do 23 stepena.

Danas pretežno sunčano, do 23 stepena

U Dobroj Vodi danas je u 81. godini preminuo Jusuf Kalamperović, istaknuti dugogodi&scaron;nji dru&scaron;tveno-politički radnik i funkcioner Bara, Crne Gore i Jugoslavije, javlja Feral Bar.
Jusuf Kalamperović je rođen 1945. u Dobroj Vodi, gdje je počeo &scaron;kolovanje koje je nastavio u Nižoj Gimnaziji u Baru, a potom u medresi u Sarajevu. Pravni fakultet zavr&scaron;io je u Beogradu 1967.
U veoma bogatoj karijeri, u politici je bio predsjednik Op&scaron;tine Bar, član Predsjedni&scaron;tva Crne Gore, delegat u Skup&scaron;tini Crne Gore, poslanik Savezne Republike Jugoslavije, ministar pomorstva i saobraćaja Cme Gore, potpredsjednik Vlade Crne Gore, ministar unutra&scaron;njih poslova i javne uprave Cme Gore.
Kao partijski funkcioner, bio je sekretar Op&scaron;tinskog komiteta Saveza komunista Bara, jedan je od osnivača Saveza reformskih snaga Crne Gore, jedan je od osnivača Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) i njen dugodi&scaron;nji poslanik i funkcioner.
Bio je počasni konzul Republike Slovenije u Crnoj Gori.
U privredi, bio je direktor Prekookeanske plovidbe Bar.
Jedan je od osnivača Matice crnogorske i utemeljivača Barskog ljetopisa.
U sportu se dokazao kao predsjednik Vazduhplovnog saveza Crne Gore, član COK-a, a kao pasionirani &scaron;ahista, kao takmičar i predsjednik &Scaron;ahovskog kluba Mornar i predsjednik &Scaron;ahovskog saveza Crne Gore.
U politici je važio za veoma mudrog i tolerantnog političara koji je po&scaron;tovao tuđe stavove, zbog čega je bio cijenjen i uvažavan i od političkih oponenata.
Van politike, slovio je za intelektualca koji je neprestano učio i afirmisao multikuluralizam, i od kojeg se uvijek moglo čuti ne&scaron;to zanimljivo i korisno.

Preminuo Jusuf Kalamperović

U 81.GODINI

Advokat Damir Lekić oglasio se <a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/hronika/-/operativni-tim-trazi-ispitivanje-dostojnosti-advokata-damira-lekica-07-10-2025-15-33-43">povodom saop&scaron;tenja Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, Ministarstva unutra&scaron;njih poslova Crne Gore,</a> iz kojeg proizilazi da je od Advokatske komore zatraženo da preispita njegovu dostojnost za obavljanje advokatske profesije. Povod je, kako se navodi, njegova izjava data tokom gostovanja u emisiji &bdquo;Jutro&ldquo; na TV Prva.
Lekić ističe da je &bdquo;neobično&ldquo; &scaron;to se MUP bavi analizom televizijskih emisija, dok istovremeno, prema njegovim riječima, ostaju nerasvijetljeni brojni slučajevi te&scaron;kih krivičnih djela u Crnoj Gori.
&ldquo;Umjesto da se fokusiraju na otkrivanje ubistava, poku&scaron;aja ubistava i sve če&scaron;ćih tragičnih saobraćajnih nesreća, oni svoje resurse usmjeravaju na moje izjave u jednoj edukativnoj i stručnog karaktera emisiji&rdquo;, naveo je Lekić.
On nagla&scaron;ava da nikada nije imao namjeru da relativizuje ili umanji značaj djece, maloljetnika i žena, već da je upravo suprotno.
&ldquo;Za mene su oni svetinje. Kao advokat uvijek postupam u skladu sa zakonom, &scaron;titim ih kada su o&scaron;tećeni i pružam im punu podr&scaron;ku. Moje riječi su, međutim, namjerno izvučene iz konteksta&rdquo;, kazao je Lekić, dodajući da se i privatno prema članovima porodice i djeci iz okruženja odnosi isključivo za&scaron;titnički.
Su&scaron;tina njegovog nastupa u emisiji, kako obja&scaron;njava, bila je ukazivanje na razlike u normiranju kaznenih odredbi.
&ldquo;Govorio sam o tome da zakon propisuje istovjetne kazne za različita krivična djela, iako se neka od njih razlikuju po posljedicama. Ako krivično djelo nema za posljedicu smrt, a kažnjava se isto kao ono koje ima smrtni ishod, postavlja se pitanje kriterijuma i težine&rdquo;, obja&scaron;njava Lekić.
On podsjeća da je njegov posao, po prirodi profesije, odbrana okrivljenih, ali i zastupanje o&scaron;tećenih, zavisno od angažmana.
&ldquo;Advokat je, kao i ljekar, dužan da profesionalno obavlja svoj posao, bez obzira na težinu slučaja. To je na&scaron;a obaveza, a ne privilegija&rdquo;, kazao je on.
Lekić smatra da ovakvi postupci MUP-a predstavljaju pritisak na advokaturu kao nezavisnu profesiju i istovremeno atak na slobodu izražavanja.
&ldquo;Očekuje se da se advokati podrede interesima policije i tužila&scaron;tva, &scaron;to je nedopustivo u jednom demokratskom dru&scaron;tvu. Svaki građanin, pa i advokat, ima pravo da iznese svoje mi&scaron;ljenje. Ovdje je riječ o opasnom poku&scaron;aju ograničavanja tog prava&rdquo;, poručio je.
Lekić nagla&scaron;ava da ga ovakvi napadi neće pokolebati u obavljanju posla.
&ldquo;Uvijek ću raditi u skladu sa zakonom, profesionalno, stručno, etično i hrabro. Ministarstvu i Operativnom timu poručujem da nismo na suprotnim stranama &ndash; svi samo radimo svoj posao&rdquo;, zaključio je Lekić.

Lekić: Napad na advokaturu i slobodu izražavanja

REAGOVANJE

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede obavje&scaron;tava proizvođače mlijeka da će, počev od oktobra cijena uzorka mlijeka za analizu u Laboratoriji za kontrolu kvaliteta mlijeka na Biotehničkom fakultetu u Podgorici iznositi pet eura po uzorku, umjesto dosada&scaron;njih četiri eura.
"Ta izmjena se odnosi na sve uzorke koji se dostavljaju na analizu u okviru redovnog praćenja kvaliteta mlijeka", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Ministarstva.

Uvećena cijena uzorkovanja mlijeka u laboratoriji