Snovi Violete Hajrizaj iz Podgorice, zasad su na čekanju. Iako radi kao novinarka na prvom romskom portalu RomaNet, još nije dobila šansu da se formalno usavršava u pomenutoj oblasti. Pokušaj da se nađe na spsku brucoša, već triput zaredom okončan je istim scenariom - podizanjem dokumenata. Vjerovala je, kaže, je da će priliku da studira dobiti po principu afirmativne akcije, ali se to nije desilo ni na Fakultetu političkih nauka gdje je konkurisala dvaput, niti na Filozofskom gdje je, takođe, pokušala da se upiše.

Zašto Hajrizaj nije dobila svoje mjesto u tim obrazovnim jedinicama, u kojoj situaciji se primjenjuje princip na koji se poziva, te koliko je studenta upisano na taj način pojasnili su nam sa Univerziteta Crne Gore i Fakulteta političkih nauka.

Sa druge strane, naša sagovornica govorila nam je o novinarskom pozivu, preprekama sa kojima se suočavala na svom putu, neodustajanju, ali i želji da četvrti put pokuša da upiše studije i bude uzor svim Romkinjama.

“Novinarstvo me naučilo da ne odustajem”

Po završetku Srednje stručne škole “Spasoje Raspopović” (smjer – modni dizajner), našoj sagovornici ni na kraj pameti nije bilo da radi u medijima. Sve se dogodilo slučajno i, naglašava Hajrizaj, ispostavilo se zaista kao prava prilika da izbjegne poslove koje uglavnom rade neke vršnjakinje.

Zato je, uprkos dvoumljenju i strahu kako će njene izbore prihvatiti romska zajednica, odlučila da pruži šansu novinarskom pozivu ali i sopstvenim mogućnostima. Tako je već dvije i po godine novinarka na Romanet portalu, a istovremeno i saradnica u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u oblasti obrazovanja u OŠ “Božidar Vuković Podgoričanin”.

“Romska organizacija mladih ‘Koračajte sa nama – Phiren amenca’ je 2017. organizovala obuku za osnaživanje mladih obrazovanih ljudi iz romske zajednice. Kad sam dobila prijedlog da radim kao novinarka na prvom romskom portal ‘RomaNet’ imala sam popriličan strah od same porodice i zajednice kako će oni prihvatiti da se ja, Romkinja, žena, bavim ovim poslom i kako će mene moja zajednica prihvatiti.

Osjećala sam strah da neću moći da sarađujem sa svojom zajednicom zbog toga što oni posao novinara ne smatraju ‘poštenim’ poslom. U stvari, oni imaju takvu sliku o novinarima i medijima, jer su medji uvijek negativno izvještavali o romskoj zajednici. Uvijek je u medijima bila slika bose djece, prosjačenja, kampa Vrela ribnička, deponija, a skoro niko se nije sjetio da prikaže pozitivnu stranu Roma/kinja koja i te kako postoji i da na taj način imamo tu podršku”, počinje Hajrizaj priču za Dnevno.me.

              Foto: Privatna arhiva

Ne krije da ni sama nije imala lijepo mišljenje o medijima, ali kada je ipak zakoračila u taj svijet sve se promijenilo.

“Pored ogromog straha da neću imati ničiju podršku, ipak, sam prihvatila taj posao, jer je neko morao da krene tim putem i bude pozitivan primjer svojoj zajednici.  Porodica me istog trena podržali što traje i danas. Zajednica me prihvatila i imamo baš dobru saradnju. Naravno, uvijek ima onih kojima i dalje nije ‘normalno’ da se bavim ovim poslom, ali me to dodatno ojača i motiviše pored moje podrške da što više napredujem i ‘vučem’ svoje vršnjake/inje za sobom i mojim putem”, iskrena je Hajrizaj.

Novinarstvo sada za nju nije posao, već iskrena ljubav koja joj daje snagu i uči je brojne životne lekcije.

“Novinarstvo je nešto što me naučilo mnoge stvari kao što je da ne odustanem nikada, da se borim sa stahom koji nosim u sebi, sa ljudima i za ljude i ono najbitnije da steknem povjerenje i podršku zajednice i borim za njihova prava. Možda moje kolege/inice (mislim na novinare/ke) ne misle isto, ali za mene kao Romkinju koja je odrasla i dolazi iz te zajednice novinarstvo predstavlja sve to što sam kazala”, navodi Hajrizaj za naš portal.

Kao neko ko u životu stremi isključivo dobrim i lijepim stvarima, kroz svoj rad nastoji i da ih afirmiše. Tako u tekstovima ove mlade novinarke možete pročitati o brojnim pozitivnim primjerima iz romske zajednice.

“Na taj način pokušavam da prikažem svoje vršnjake/kinje u drugačijem i pozitivnijem svjetlu. Pisanjem pozitivnih primjera želim da im budem podrška, da i oni mogu da budu to što žele u životu. Na taj način želim da rušim predrasude i stereotipe o svojoj zajednici”, iskrena je sagovornica portala Dnevno.me.

Triput pokušala da upiše fakultet, ali bezuspješno

Put naše sagovornice nije bio lak. Tokom obrazovanja suočila se, navodi, sa brojnim izazovima. Posljednji od njih bili su pokušaji da upiše fakultet.

“Prvi put kad sam se prijavila u službi za studente nijesu htjeli ni da prime moju dokumentaciju, nakon čega sam ih zamolila da me usmjere kod dekana. Sa potrebnom dokumentacijom za upis i sa nadom da će u mojem slučaju biti primjenjene mjere afirmativne akcije razgovarala sam sa dekanom. Čekala sam dvije sedmice da bih na kraju dobila informaciju da nijesam primljena. To me poljuljalo i izgubila sam povjerenje u naš obrazovni sistem. Nijesam, međutim, htjela tako lako da odustanem i prijavila sam se i sljedeće godine na isti fakultet i smjer. Ponovo nijesam uspjela”, priča nam Hajrizaj navodeći da razumije da je konkurencija jaka i da najbolji imaju prednost, ali isto tako smatra da priliku treba dati i manjinama, pogotovo ako neko već sebe vidi u tome.

“To je bila već druga (propala) godina za mene. Nijesam htjela ni treći put da odustanem i odlučila sam da se 2021. prijavim na Filozofski fakultet u Nikšiću na odsjeku za predškolsko vaspitanje, jer sam radom u školi zavoljela i rad sa djecom. Prilično sam se razočala u naš obrazovni sistem i bila sam blizu odluke da odustanem od visokoskolškog obrazovanja”, kaže naša sagovornica.

Nemogućnost upisa fakulteta podsticala je i na razmišljanje da priliku potraži u nekoj drugoj zemlji.

“Željela sam da napustim Crnu Goru i sve što me veže za nju i upišem u inostranstvu ono što želim. Ali razmišljam da sam neko ko ne želi da u istoj poziciji vidi svoje vršnjakinje i poslije pet, deset godina. To me ojačava i planiram i ove godine da se prijavim na fakultet, ali još nijesam odlučila koji.  Nikada nijesam dobila  konkretan odgovor zasto ja kao  Romkinja ne mogu  da se upišem  na bilo koji od fakulteta na kojima sam se do sad prijavljivala”, navodi Hajrizaj.

No, uprkos tome što se sve nije odvijalo onako kako je zamislila, volja je prevagnula. Odlučila je da ostane i da se bori za svoje snove i boljitak romske zajednice.

“Trenutno su moja interesovanja vezana za posao koji obavljam i želim da budem uspješna Romkinja i da budem uzor ženama koje dolaze iz romske zajednice. Ohrabrujem svoje vršnjakinje da krenu mojim putem i da se i one ‘bave’ drugim poslovima, a ne da budu čistačice, da prose, da su odbačene, diskriminisane i uskraćene od onoga što one žele i u čemu žele da uspiju. Svojim vršnjakinjama preporučujem da nikada, ali nikada ne odustanu od svojih snova i ciljeva  bez obzira na to šta im se nalazi na putu. Treba da rade na tome da steknu povjerenje roditelja što je jako bitno za obrazovanje a samim tim i boljim mogućnostima u perspektivi”, zaključila je Hajrizaj za Dnevno.me.

Fakultet političkih nauka: Hajrizaj ne posjeduje diplomu adekvatne škole za upis

Upitani o slučaju Violete Hajrizaj i pokušajima da upiše studije, sa Fakulteta političkih nauka su za naš portal saopštili da kandidatkinja nije ispunila tražene uslove.

“Kandidatkinja za upis na osnovne studije Fakulteta političkih nauka, studijskog programa Medijske studije i novinarstvo, Violeta Hajrizaj, u skladu sa Pravilnikom o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore ne isunjava uslove za upis na prvu godinu osnovnih studija (prohodnost za upis u prvu godinu stiču kandidati sa završenom srednjom školom: Gimnazija, ekonomska, trgovinsko-ugostiteljska, turistička, pomorska škola, škola unutrašnjih poslova i licencirana srednja vjerska škola). S obzirom na to da kanidatkinja Hajrizaj ne posjeduje diplomu adekvatne prohodne škole za upis, ne može biti rangirana te i upisana u prvu godinu osnovnih studija”, saopštili su za Dnevno.me sa Fakulteta političkih nauka.

Iz te visokoobrazovne institucije pojašnjavaju da su u posljednje tri godine po principu afirmativne akcije, na FPN upisana četiri studenta – dva koja pripadaju kategoriji osoba sa invaliditetom i dva pripadnika manjinskih naroda.

Takođe, prema podacima koje smo dobili, na FPN status studenta imaju dva pripadnika romske i egipćanske populacije.

“U posljednjih pet godina na Fakultetu političkih nauka upisana su dva studenta RE populacije”, zaključili su za naš portal sa FPN-a.

Kada se primjenjuje princip afirmativne akcije?

Pitanja smo uputili i Univerzitetu Crne Gore, tražeći da nam pojasne po kojem sistemu funkcioniše pincip afirmativne akcije u koji vjeruje Violeta Hajrizaj.

“Saglasno članu 93 Zakona o visokom obrazovanju, princip afirmativne akcije, pri upisu na studijski program, sprovodi se za lica sa invaliditetom. Članom 19 Zakona o manjinskim pravima i slobodama propisano je : ‘Radi punog uživanja prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, ustanove visokog obrazovanja u Crnoj Gori, na predlog Savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, mogu svake školske godine upisati određeni broj studenata, pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, u skladu sa svojim aktima”, saopštio je za Dnevno.me prof. dr Veselin Mićanović.

U implementaciji navedenih zakonskih rješenja, kako je naveo, UCG svake studijske godine omogućava upis po principu afirmativne akcije, na način da se po ovom osnovu ukupan broj mjesta na svakom studijskom programu povećava za po odsto.

 Mićanović je, takođe, za naš portal saopštio da je na Filološkom fakultetu u poslednje tri godine, po principu afirmativne akcije, upisano 12 studenata, na Filozofskom fakultetu šest, na Ekonomskom i Fakultetu političkih nauka po četiri, na Medicinskom tri, Pravnom dva, na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo, Metalurško-tehnološkom, Elektrotehničkom i Biotehničkom fakultetu po jedan.

Kada je riječ o broju studenata romske i eipćanske populacije, koji su upisali studije na neki od crnogorkih fakulteta u 2021/22 studijskoj godini, podaci UCG su sljedeći:

 “Na Mašinskom i Filološkom fakultetu upisala su se po tri studenta koji su pripadnici romske/egipćanske populacije i svi su studenti osnovnih studija, na Fakultetu političkih nauka dva studenta - na specijalističkim i master studijama, na Filozofskom fakultetu jedan koji je student magistarskih studija, na Fakultetu za turizam jedan student na osnovnim studijama. Na ostalim fakultetskim jedinicama nema upisanih studenata koji su se izjasnili kao studenti RE populacije, dok Pravni fakultet ne vodi bazu podataka na osnovu etičke ili bilo koje druge pripadnosti studenata.”

Sa Univerziteta su nam dostavili i podatke za petogodišji period.

“U poslednjih pet godina na fakultetskim jedinicama Univerziteta Crne Gore studenti koji su se izjasnili kao pripadnici romske ili egipćanske populacije upisani su u sljedećem broju: pet studenata na Filološkom fakultetu, četiri studenta na Fakultetu političkih nauka, tri studenta na Filozofskom fakultetu, dva studenta na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo i jedan student na Medicinskom fakultetu”, zaključio je Mićanović za Dnevno.