Antičko rimsko naselje Duklja u stanju je u kakvom je i naša kultura već decenijama, ocjenjuje naš sagovornik, arheolog Miloš Živanović. Ističe da je veći dio lokaliteta ugrožen građevinskim radovima i nalazi se u izuzetno lošem stanju, dok samo centralni dio tog prostora, u koji obično turisti i dođu, izgleda bolje. Dugogodišnji novinar i publicista Danilo Burzan smatra da je Duklja mjesto kojim bi se ponosio svaki veliki evropski grad i koji bi joj poklonio daleko više pažnje.

Sagovornici portala “Dnevno” saglasni su da se za lokalitet mora uraditi više, kako na istraživanju, tako i na zaštiti.

Burzan kaže da podgorički “Muzeji i galerije”, kao ustanova koja brine i o Duklji, mora temeljnije poraditi na daljem istraživanju toga lokaliteta, ali i na njegovoj popularizaciji, posebno među mladima. Živanović smatra da je sreća što se, barem centralni dio lokaliteta nalazi u vlasništvu Glavnog grada, jer je i dosadašnji trud omogućio da taj dio grada ne bude divlja deponija.

“Ostatak zemljišta je u privatnom vlasništvu, dok one parcele koje su u državnom nisu uređene, niti se zna ko treba voditi brigu nad njima. No, to je neka naša borba, koja nije toliko interesantna javnosti”, dodaje on.

Foto: Printscreen Youtube; Živanović

Crna Gora ne prepoznaje svoje blago

Prilikom naše posjete Duklji, naselju koje datira iz prvog vijeka nove ere, ono što nas je na ulazu dočekalo jeste otvorena kapija, sa zarđalim katancem na njoj. Kućica koja bi trebalo da bude informativni pult i table postavljene još prije nekoliko godina, zarasle su, a ostatak nalazišta je, takođe, pokriven gustom travom. Obilazeći dalje, sreli smo jednu osobu i to stranog državljanina, koji je došao, kako kaže, da se divi ljepoti i istoriji koja odiše sa tog mjesta. To dovoljno govori o našem odnosu prema istoriji i kulturnom nasljeđu koje posjedujemo.

Foto: Alen Hadžović; Ulaz u Duklju

Arheolog Živanovć kaže da dosta naših sugrađana zna da postoji lokalitet Duklja, ali često na nivou površinskih informacija.

“Nažalost, postoji i nemali broj ljudi u Crnoj Gori koji na osnovu djelimičnih informacija povezuje Dokleju sa populističkim i ispolitizovanim temama”, ističe naš sagovornik.

Foto: Alen Hadžović; Ulaz u Duklju

Posebno interesovanje za Duklju, dodaje, imaju stručnjaci koji se bave rimskom istorijom ili arheologijom.

“Duklja, odnosno Dokleja svakako je veoma poznata u stručnim krugovima i kroz naučne tekstove promovisana je u cijeloj Evropi”, kaže Živanović.

I Danilo Burzan navodi da su ostaci rimskoga grada Duklje izuzetno vrijedan arheološki lokalitet o kojem se ne zna dovoljno, osim da je postojao na periferiji današnje Podgorice.

Foto: Printscreen Youtube; Burzan

Kako kaže, na istraživanju Duklje najviše je rađeno u doba knjaza Nikole, ali je tokom vremena taj lokalitet više urušavan, nego očuvan.

“Potonjih decenija bilo je nastojanja da se nešto više uradi, ali je učinjeno i mnogo propusta. Gradnja trase željezničke pruge preko toga lokaliteta je najteži promašaj”, smatra Burzan.

Foto: Alen Hadžović; Detalj sa Duklje

Istraživanja na Duklji tek predstoje

Dodaje i da je ukupan odnos države prema kulturnoj baštini slabašan i sa previše manjkavosti koje omogućavaju propadanje značajnog kulturnog nasljeđa.

“Vjerovatno su finansije jedan od razloga, ali ne najvažniji”, ističe Burzan.

Govoreći o zaštiti arheološkog lokaliteta, Živanović kaže da treba mnogo toga uraditi.

Foto: Alen Hadžović; Detalj sa Duklje

“Mi smo otpočeli u Dokleji istraživanja savremenim pristupom na nekoliko pozicija koja sa nekim pauzama i dalje traju. Započeta su i istraživanja zapadne nekropole, gdje su otkriveni fenomenalni nalazi”, navodi sagovornik portala Dnevno.me.

Foto: Alen Hadžović; Detalj sa Duklje sa Duklje, mjesto na kojem su pauzirana iskopavanja

U planu je, kako tvrdi, i izrada zajedničkog projekta istraživanja sa kolegama iz Arheološkog instituta u Berlinu.

“Taj zajednički crnogorsko-njemački projekat donijeće Dokleji prestižnu poziciju u naučnim krugovima i ko zna šta ćemo sve novo naći u budućim iskopavanjima. Paralelno, s arheologijom treba da ide i konzervacija i prezentacija, što nažalost za sada nemamo”, navodi Živanović.

Foto: Alen Hadžović; Detalj sa Duklje

“Potrebno je izgraditi arheološki park”

Živanović podsjeća da su u nekoliko navrata započinjane izrade planskih dokumenata njene valorizacije, ali nažalost do finalizacije nije se stiglo. Vjeruje da je jedini mogući način da se Dokleja valorizuje naučno i turistički, taj da se napravi posebna institucija od nacionalnog značaja koja će biti upravo na samom lokalitetu. 

“Ta institucija trebalo bi da sadrži stručan kadar iz oblasti arheologije, ali i oblasti turizmologije kako bi se izgradio arheološki park koji bi privlačio veliki broj posjetilaca. U svakom slučaju, i da košta koliko i auto - put, to je naša obaveza prema našim korjenima, kao i našim potomcima”, mišljenja je Živanović.

Burzan smatra da Turistička organizacija Podgorice povremeno nastoji da afirmiše taj lokalitet, ali bi bilo nužno da to čini mnogo više, putem đačkih ekskurzija, održavanjem časova o Duklji…

“Treba više učiniti na zaštiti preostalih eksponata i uslova za njihov opstanak, ali i obilazak”, dodaje on. 

Duklja nije jedina, pažnju zaslužuju i Medun, Depedogen, Municipijum...

Burzan podsjeća da, osim ostataka Duklje, u Podgorici pažnju iziskuje ilirsko utvrđenje Meteon, odnosno Medun, sa muzejom Marka Miljanova, ostaci turske tvrđave Depedogen (iznad Sastavaka) koja je, nažalost, odavno prepuštena zubu vremena.

“U Crnoj Gori ima mnogo značajnih lokaliteta te vrste, od stećaka, preko Municipijuuma S kod Pljevalja, do Žabljaka Crnojevića i Oboda...”, ističe Burzan.

Živanović smatra da nizu značajnih arheoloških lokaliteta, na koje je ukazao Burzan, treba dodati i lokalitet Risan, koji je uz Duklju i Municipijum vodeći rimski urbani centar koji se nalazi u našoj zemlji.

“Tu su i Crvena Stijena, Bijedići, Medun, Samograd, Tumbarica, Stari grad Bar i drugi primorski gradovi, Svač, Brskovo, brojne nekropole stećaka i manastiri”, napominje on.

Podgorička čaša primjerak neprocjenjive vrijednosti pronađen u Duklji

Jedan od izuzetno dragocjenih arheoloških eksponata, pronađen u Duklji je Podgorička čaša. 

“Odavno je otuđen i nalazi se u muzeju Ermitaž, u Sankt Petersburgu”, podsjeća Burzan.  

Živanović objašnjava da je riječ o plitkoj zdjeli iz IV vijeka, na kojoj su urezane hrišćanske scene i natpisi, koja ima interesantan način otkrića i transporta do Ermitaža.

“Ukratko, Podgorička čaša je jedinstven primjerak provincijalne umjetnosti koji sa naučnog aspekta govori mnogo o hrišćanskoj misli u kasnoj antici. Iskopana je 1873. u Duklji”, kaže on.

Podsjeća da je čašu prvo otkupio francuski konzul, koji je službovao u Skadru.

“Kasnije je prodao jednom francuskom kolekcionaru u Sarajevu, a onda je dospjela u Pariz. Na kraju je završila u muzeju u Sankt Petersburgu”, naveo je naš sagovornik.

Pljevaljska diatreta - jedan od najdragocjenijih predmeta koje posjeduje Crna Gora

Govoreći o kulturnom blagu Crne Gore, naši sagovornici konstatuju da se ono godinama odnosilo iz naše zemlje.

Sada se, ukazuju, nalazi u brojnim muzejskim i privatnim zbirkama po bivšoj Jugoslaviji i širom svijeta.

“S tim u vezi, postavlja se pitanje, da su predmeti koji su završili po svjetskim muzejima ostali kod nas, da li bi i to bilo sačuvano u onom obliku koji zaslužuje”, interesuje Burzana.

Arheolog Živanović podsjeća na jedan predmet, koji je, ipak, ostao u našim rukama, a to je Pljevaljska diatreta.

“Ona predstavlja unikatni nalaz jednog skupocjenog pehara u Crnoj Gori, čija je izrada podrazumijevala veliko umijeće i angažovanje nekoliko vrhunskih majstora. Cjelovitih primjeraka dijatreta uopšteno u svijetu je otkriveno jako malo što dodatno naglašava važnost pljevaljskog primjerka”, objašnjava Živanović.

Drobnjak za Dnevno: Diatreta predstavlja jedno od najvrijednijih kulturnih blaga CG, muzej u Pljevljima i dalje ne ispunjava uslove za izložbu

Ona se čuva, navodi, u sasvim dobrim uslovima, i prema mišljenju našeg sagovornika nema potrebe da se original prikazuje u muzejskom prostoru.

“Kada bude bilo vrijeme da Pljevlja dobiju arheologa i možda posebni prostor sa savremenim osiguranjem tek onda treba original prikazati široj publici”, zaključuje Živanović.