Ekonomija

Danas neće biti održan najavljeni sastanak predstavnika Vlade, Unije poslodavaca, Saveza sindikata (SSCG) i Unije slobodnih sindikata (USSCG) o zaključivanju novog Op&scaron;teg kolektivnog ugovora (OKU) i o povećanju zarada, odnosno obračunske vrijednosti koeficijenata, potvrdio je Pobjedi generalni sekretar Saveza sindikata Du&scaron;ko Zarubica. Prema saznanjima Pobjede očekuje se da se nova runda pregovora socijalnih partnera održi naredne sedmice.
Nakon sastanka održanog 30. marta saop&scaron;teno je da bi u prvoj polovini aprila trebalo da se intenziviraju pregovori između Vlade i poslodavaca kako bi se usaglasili stavovi o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenata i koeficijenata složenosti.
Sindikati insistiraju na rastu zarada za zaposlene u javnom i privatnom sektoru, a poslodavci upozoravaju da bez održivog rje&scaron;enja može biti ugroženo poslovanje i očuvanje radnih mjesta.
Generalni sekretar Saveza sindikata Du&scaron;ko Zarubica kazao je nakon sastanka održanoh krajem marta da su sindikati insistirali da se produženje Op&scaron;teg kolektivnog ugovora ne rje&scaron;ava kroz izmjene Zakona o radu.
- Sindikati su insistirali da se to ne &scaron;alje u Skup&scaron;tinu, odnosno da se produženje Op&scaron;teg kolektivnog ugovora ne vr&scaron;i izmjenama Zakona o radu, jer bi to predstavljalo uru&scaron;avanje socijalnog dijaloga. Važeći ugovor biće produžen na mjesec - rekao je ranije Zarubica Pobjedi.
Dodao je da je obaveza premijera i Vlade da u tom roku intenziviraju pregovore sa poslodavcima.
- Ne ide lako i brzo, ali ne tražimo izgovore, već rje&scaron;enja - naveo je Zarubica, ističući da je cilj da se najkasnije do 20. aprila dođe do dogovora.
On je ranije kazao da su premijer Milojko Spajić i ministarka rada Naida Ni&scaron;ić vi&scaron;e puta ponovili spremnost za povećanje zarada, ali uz uslov da ono obuhvati i javni i privatni sektor.
- Za nas je prava garancija kada se potpi&scaron;e kolektivni ugovor, ali smo spremni da damo jo&scaron; mjesec - poručio je Zarubica.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je nakon pro&scaron;log sastanka da sindikati i dalje insistiraju na povećanju zarada za sve zaposlene.
- Ono &scaron;to mi zagovaramo jeste da povećanje zarada bude i za javni i za privatni sektor i to je ne&scaron;to čemu smo posvećeni - rekao je Keković nakon sastanka socijalnih partnera održanog krajem marta.
On je naveo da tokom pro&scaron;log sastanka nije dobijen konkretan odgovor o zaključivanju novog Op&scaron;teg kolektivnog ugovora.
- Mi danas nijesmo mogli da vidimo konkretan odgovor po tom pitanju - kazao je Keković 30. marta.
Govoreći o daljim potezima, on je ranije naveo je da će sindikati odluku o eventualnim protestima donijeti nakon narednih razgovora, dodajući da sindikati očekuju da povećanje zarada počne od maja, ali da će konačan iznos zavisiti od dogovora o koeficijentima.
- U kojoj mjeri povećanje ostaje da se vidi, ali ga mi očekujemo - kazao je ranije Keković.
OKU koji defini&scaron;e značajan obim radnih prava kao &scaron;to su prava na naknade za prekovremeni i praznični rad, otpremnine, godi&scaron;nje odmore, plaćena odsustva, pomoći, rad sindikata... istekao je 30. decembra pro&scaron;le godine, a poslanici su izmjenom Zakona o radu 31. decembra važenje postojećeg produžili do kraja marta.
Op&scaron;ti kolektivni ugovor (OKU) produžen je do 30. aprila, nakon &scaron;to je Vlada 31. marta, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine njenih članova, dala saglasnost za produženje primjene OKU-a do 30. aprila.
Takav dogovor postigli su Vlada, Unija slobodnih sindikata (USSCG), Savez sindikata (SSCG) i Unija poslodavaca (UPCG).
OKU koji defini&scaron;e značajan obim radnih prava istekao je 30. decembra pro&scaron;le godine, a poslanici su izmjenom Zakona o radu 31. decembra važenje postojećeg produžili do juče.
Razgovori socijalnih partnera sa premijerom o novom OKU-u traju mjesecima, a ishod pregovora je od ključnog je značaja za unapređenje radno-pravnog položaja zaposlenih u Crnoj Gori.
Premijer Milojko Spajić kazao je krajem marta da se zbog krize na Bliskom istoku mora voditi računa o mjerama i reformama koje se donose, ali da je siguran da će sa socijalnim partnerima u daljim pregovorima o povećanju plata doći do najboljeg rje&scaron;enja za građane. Spajić je tada za TVCG, kazao da Vlada sa socijalnim partnerima ima sjajan dijalog i da je ubijeđen da će naći rje&scaron;enje za sve moguće izazove koji građane opterećuju. - Ako se ko zalaže za veći standard u ovoj zemlji, mislim da sam to ne samo ja lično, već i partije većine. Prepoznati smo po tome. Tako da imaju otvorena vrata. Ti razgovori će se nastaviti da iznađemo rje&scaron;enja za na&scaron;e građane - rekao je ranije Spajić. On je upozorio da je pred nama velika kriza, koja potencijalno može biti veća od one iz 2022. godine zbog rata u Ukrajini.
- Zato moramo paziti kakve mjere i reforme donosimo, ali zajedničkim snagama ubijeđen sam da ćemo doći do najboljih rje&scaron;enja - naveo je ranije Spajić.
Obračunska vrijednost koeficijenta utvrđena je na 90 eura prije 13 godina i od tada nije mijenjana. Obaveza iz Op&scaron;teg kolektivnog ugovora koji je posljednji put potpisan na kraju 2022. godine je da se na kraju svake godine do 31. decembra preispita njen iznos usklađivanjem sa inflacijom, kretanjem minimalne potro&scaron;ačke korpe, tro&scaron;kova života, ekonomskih faktora, međutim, to od tada nije urađeno.&nbsp;

Odgođeni pregovori o novom Opštem kolektivnom ugovoru i povećanju zarada

OTKAZAN ZA DANAS NAJAVLJENI SASTANAK PREDSTAVNIKA VLADE, POSLODAVACA I SINDIKATA

Oko 800 porodica zaposlenih u Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) već 17 dana čeka isplatu zarada, dok Strukovni sindikat otpravnika vozova upozorava na institucionalni zastoj i prebacivanje odgovornosti između nadležnih.
U otvorenom pismu upućenom javnosti i institucijama, Strukovni sindikat otpravnika vozova postavlja pitanje odgovornosti za ka&scaron;njenje plata, tvrdeći da je sistem očigledno stao na relaciji između ŽICG, resornih ministarstava i Vlade Crne Gore.
&bdquo;Dok 800 porodica broji dane u neizvjesnosti, cijenu plaćaju isključivo radnici koji održavaju kičmu željezničkog sistema Crne Gore&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Predsjednik tog sindikata Jovan Arsović tvrdi da menadžment kompanije nije uključio sindikat u rje&scaron;avanje problema, niti ih je pozvao na razgovore, uprkos zakonskoj obavezi socijalnog dijaloga.
&bdquo;Nedopustivo je da se radnici drže u mraku, dok se odgovornost prebacuje s jedne institucije na drugu. Informacije o ka&scaron;njenju plata dobijamo iz medija, dok radnici ostaju bez osnovnih saznanja o sopstvenim primanjima&ldquo;, poručio je Arsović.
Sindikat dodatno upozorava na, kako tvrde, svjesno kr&scaron;enje zakona unutar kompanije, posebno zbog neizdavanja platnih lista zaposlenima.
&bdquo;Platna lista je po zakonu izvr&scaron;na isprava, a njeno uskraćivanje direktno onemogućava radnike da za&scaron;tite svoja prava i dodatno gura firmu u sudske tro&scaron;kove, kamate i kazne&ldquo;, ističe se u pismu.
Posebno su problematizovana i dugovanja prema ŽICG, uz pitanje za&scaron;to se ne pokreće njihova naplata od korisnika infrastrukture, među kojima su Montecargo i Željeznički prevoz Crne Gore.
&bdquo;Neodgovorno je da firma potražuje milione, a da radnici nemaju za osnovne namirnice. Radnici ne mogu biti beskamatni kredit državi&ldquo;, nagla&scaron;avaju iz sindikata.
Sindikat poziva menadžment ŽICG, kao i Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo finansija i Vladu da hitno rije&scaron;e problem isplate zarada.
&bdquo;Nas ne zanimaju birokratska opravdanja. Zanima nas samo ono &scaron;to je po&scaron;teno zarađeno &ndash; plata&ldquo;, zaključio je Arsović.

Strukovni sindikat otpravnika vozova: Radnici ŽICG 17 dana u neizvjesnosti, 800 porodica bez plata

"CIJENU PLAĆAJU ISKLJUČIVO RADNICI KOJI ODRŽAVAJU KIČMU ŽELJEZNIČKOG SISTEMA CRNE GORE“

Po osnovu akcize na mineralna ulja i njihove derivate u prvom kvartalu 2026. godine naplaćeno je 45.185.521 eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 2.661.316 eura ili 6,26 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, saop&scaron;teno je Portalu TVPG iz Uprave carina.
Kako su precizirali, po osnovu akcize na gorivo u januaru mjesecu 2026. godine naplaćeno je 15.627.526 eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 710.478 eura ili 4,76 odsto u odnosu na isti mjesec 2025. godine.
&bdquo;U februaru 2026. godine po osnovu akcize na gorivo naplaćeno je 14.590.223 eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 745.836 eura, odnosno 5,39 odsto u odnosu na februar mjesec 2025. godine, dok je u martu mjesecu 2026. godine po ovom osnovu naplaćeno 14.967.771 eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 1.205.002 eura ili 8,76 odsto u odnosu na mart mjesec 2025. godine&ldquo;, naveli su iz Uprave carina.
Prema zvaničnim podacima, po osnovu akcize na mineralna ulja i njihove derivate u 2025. godini je naplaćeno 217.809.443 eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 9.793.348 eura ili 4,71 odsto u odnosu na prethodnu godinu. U 2024. godini je naplata akcize na mineralna ulja i njihove derivate iznosila 208.016.094 eura, 12,3 odsto vi&scaron;e u odnosu na 2023. godinu.
Tradicionalno, prihodi od akciza na mineralna ulja i njihove derivate su najveći u ljetnjim mjesecima, jer je potro&scaron;nja goriva najveća tokom ljetnje turističke sezone.
Zakonom o akcizama uređen je sistem i uvedena je obaveza plaćanja akcize za akcizne proizvode koji se na teritoriji Crne Gore stavljaju u slobodan promet.

Uprava carina: Naplaćeno 45,18 miliona eura prihoda od akciza na gorivo u prvom kvartalu

TO JE VIŠE OD ŠEST ODSTO U ODNOSU NA ISTI PERIOD PROŠLE GODINE

Projekat Velje brdo opasna je improvizacija i pravo je čudo kako je takav projekat mogao da uđe u Prostorni plan Crne Gore i u Prostorni plan Podgorice, jer ako se radi neki plan prvo se mora uraditi studija o tome, kazao je profesor Građevinskog fakulteta u penziji Radenko Pejović.
Pejović, kako je rekao, ne očekuje da će projekat Velje brdo biti realizovan - naročito ako se promijeni vlast.
- Ali, nemaju ni sada&scaron;nje vlasti &scaron;anse da realiziju takav projekat ako ostanu na vlasti, jer bi samo u ovoj godini država trebala da uloži jednu milijardu i 800 miliona, a tih para nema - dodao je on.
Prema njegovim riječima, studija treba da rije&scaron;i da je to izvodljivo i da je ekonomski opravdano.&nbsp;
- To bi isto bilo kao kad bi neko kazao: "ajmo pored mosta Blaža Jovanovića da gradimo branu, ubacite to u Prostorni plan i idemo u to da gradimo&rdquo; - rekao je Pejović gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Pejović smatra da je megalomanski projekat Veljeg brda improvizacija.
- Jer je prezentovani projekat Blok A1 planiran za izgradnju na septičkim jamama, a sami prezenteri tog projekta su kontradiktorni pa se ne zna da li se projekat radi za 10.000, 15.000 ili 25. 000 stanova ili 30.000 stanovnika, ili je 75.000 stanovnika - dodao je Pejović.&nbsp;
Da bi se ovako jedan složen projekat mogao realizovati po Zakonu o izgradnji objekata, Pejović ukazuje da bi se morao napraviti urbanističko- arhitektonski projekat i studija izvodljivost.
-... da se vidi kako će se vodosnabdijevati, kako će se odvoditi otpadne vode, kako če se napajati strujom i sve ostalo da se realizuje, da se vidi koliko to finansijski ko&scaron;ta i &scaron;ta je realna cijena kvadrata stana koji se na tom brdu gradi - naglasio je Pejović.
Smatra da nema nikakve &scaron;anse da u 11. mjesecu stigne građevinska dozvola za projekat koji se jedino može realizovati na septičkim jamama, a to je, poručuje profesor, neprihvatljivo.&nbsp;
Podsjeća i da je na tenderu cjelina A1 smje&scaron;tena na nekoj ravnini, a logično bi bilo, kako kaže, da ima neko situaciono rje&scaron;enje i da je smje&scaron;ten u prostoru Veljeg brda gdje se vide kosine i cijeli teren.
- Po Zakonu o izgradnji objekata prvo &scaron;to je trebalo je uraditi urbanističko-arhitektonski projekat, da se vidi kako će se to prostorno rije&scaron;iti, da se sagleda izvodljivost tog projekta, da li je taj projekat isplativ i koliko treba uložiti u taj projekat, koliko će ko&scaron;tati stan, a koliko država treba da uloži. U ove stanove &scaron;to sad treba da se grade država bi trebala da uloži jo&scaron; nekih 17 miliona eura, ko će to da plati?!
Oni grade pristupnu saobraćajnicu koja ko&scaron;ta 34 miliona eura, za 34 miliona mi smo mogli da napravimo 560 stanova na drugoj lokaciji u Podgorici i da ne tro&scaron;imo pare na taj način.
Nevjerovatno je da u Podgorici imamo vi&scaron;ak 25.000 stanova i mi sad gradimo nove stanove. Logično je da treba graditi nove stanove za podstanare, ali je ovo najskuplje moguće rje&scaron;enje da se grade ti stanovi kad mi imamo parcele u Podgorici koje imaju vodosnabdijevanje, koje imaju struju, koje imaju kanalizaciju i na njima je logično da se radi i da se one oslobode od komunalija - naglasio je Pejović.
Projekat Velje brdo i namjeru da obuhvati preko 70.000 stanovnika profesor je uporedio sa gradom Nik&scaron;ićem koji u gradskom jezgru ima 32.000 stanovnika i organizovan je na 7.300 hektara, dok prostor na Veljem brdu ima 700 hektara.
- Samo Velje brdo bi trebalo jedan i po do dva puta da ima veći broj stanovnika (od gradskog jezgra Nik&scaron;ića), to je nemoguća misija i drugo u onom urbanističkom rje&scaron;enju vidjeli ste, oni su ljudi to korektno napravili, to su neke zgrade od 4-5 spratova, ovo bi se moglo realizovati jedino da se ide na 20 spratova da bi se toliki broj stanovnika smjestio na onom prostoru - istakao je Pejović.
Mora se na prezentovano idejno rje&scaron;enje, obja&scaron;njava Pejović, uraditi idejni projekat kompletnog kompleksa.
- Da se revidira, prihvati i da se na tom osnovu izda građevinska dozvola - &scaron;to je nemoguća misija - istakao je Pejović.&nbsp;
Na promociji Bloka A1 ministar urbanizma Slaven Radunović je poku&scaron;ao da diskredituje profesora Pejovića na način &scaron;to je njegove stručne primjedbe okarakterisao političkim govorom.
Pejović je naglasio da ne pripada nijednoj političkoj partiji, te da ne zastupa neku političku partiju, već isključivo struku i sa tog stanovi&scaron;ta je iznio primjedbe.
- Onaj projekat onako prezentiran vrijeđa zdrav razum, a Radunović odgovara na onaj način kad nema argumenata da me stručno pobije i da kaže da ja nijesam u pravu u ovim svojim stručnim konstatacijama. Nažalost oni hoće da dobiju neke političke poene tako &scaron;to obećavaju stanove nekim ljudima koji nemaju stanova - zaključio je Pejović.

Pejović: Projekat Velje brdo opasna je improvizacija i onako prezentiran vrijeđa zdrav razum

OCJENJUJE PROFESOR GRAĐEVINSKOG FAKULTETA U PENZIJI

Ustavni sud zatražio je od Vlade i Skup&scaron;tine da se u roku od 30 dana izjasne o novoj inicijativi Unije poslodavaca za ocjenu ustavnosti člana 35b Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini kojim se određuje neradna nedjelja u ovoj oblasti, a od odgovora i ocjene sudije izvjestioca zavisiće kada će se o njoj raspravljati, to je saop&scaron;teno &ldquo;Vijestima&rdquo; iz Ustavnog suda na pitanja da pojasne kako će ići dalja procedura u vezi sa ovom inicijativom s obzirom da je skoro isti član Zakona Ustavni sud već proglasio neustavnim i poni&scaron;tio ga u januaru ove godine.
Iz Ustavnog suda su pojasnili i koliko može trajati procedura po novoj inicijativi i da li Ustavni sud može konstatovati da je već odlučivao o ovom pitanju i skratiti procedure odlučivanja.
"Ustavni sud primio je 8. aprila inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti čl. 35b Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, koju je podnijela Unija poslodavaca Crne Gore. Bez obzira &scaron;to je Ustavni sud u januaru odlučivao o neradnoj nedjelji, mora sprovesti zakonom propisanu proceduru. Inicijativa je upućena Skup&scaron;tini i Vladi Crne Gore da, u roku od 30 dana dostave odgovor, odnosno mi&scaron;ljenje na navode sadržane u inicijativi.
Ponovno odlučivanje o neradnoj nedjelji zavisi od zakonske norme, navoda iz inicijative i pravnih stavova izraženih u prethodnoj Odluci Suda. Sudija izvjestilac, na osnovu analize predmeta, procjenjuje kada će predložiti da Sud raspravlja o prijedlogu odluke, a u njegovoj nadležnosti je i predlaganje da Sud o predmetu eventualno odlučuje prioritetno&rdquo;, navedeno je &ldquo;Vijestima&rdquo; u odgovoru Ustavnog suda.
Podsjećamo, iz Unije poslodavaca Crne Gore poručili su da je "učinjene diskriminacije i ograničenja slobode preduzetni&scaron;tva bez jasno utvrđenog i dokazanog legitimnog cilja, zakonodavac je zanemario i Socijalni savjet i socijalni dijalog kao ustavom utvrđenu artikulaciju interesa zaposlenih, poslodavaca i države (član 65)".&nbsp;
"Imajući u vidu da je stav Ustavnog suda po ovom pitanju već jasno izražen, te da član 35b su&scaron;tinski ne odstupa od člana 35a, čiju je neustavnost ovaj Sud utvrdio odlukom iz januara ove godine, očekujemo da će ovog puta odluka biti donijeta u znatno kraćem roku. To bi bilo od posebnog značaja za uspostavljanje uravnoteženog i pravičnog rje&scaron;enja pitanja neradne nedjelje kroz socijalni dijalog", saop&scaron;teno je ranije iz Uninje poslodavaca.

Od Vlade i Skupštine traže izjašnjenje o neradnoj nedjelji: Ustavni sud uzeo u razmatranje novu inicijativu Unije poslodavaca

U ROKU OD 30 DANA

Putnici koji od Danilograda linijskim prevozom dolaze do Podgorice autobusku kartu sada plaćaju skuplje 30, odnosno 50 centi. Tako je radnička karta sa 1,50 poskupila na dva eura, dok su đačke i studentske sa 1,20 podignute na 1,50 eura.
Da Op&scaron;tina Danilovgrad nije obavije&scaron;tena da je poskupio prevoz saop&scaron;tila je za "Dan" Branka Zejak, sekretarka za komunalne poslove i saobraćaj.
"Obavje&scaron;tavamo vas da se radi o međugradskom linijskom prevozu koji se obavlja na relaciji Danilovgrad-Podgorica. Prevoz obavljaju ukupno devet privatnih preduzeća, koja na dnevnom nivou ostvaruju 82 polaska. Dosada&scaron;nje cijene karata su iznosile 1,20 eura na teritoriji op&scaron;tine Danilovgrad dok je cijena karte na teritoriji op&scaron;tine Podgorice iznosila 1,50 eura. Napominjemo da ovaj organ nije upoznat sa povećanjem cijena karata na linijskom prevozu", kazala je Zejak.
Zejak je upitana i da saop&scaron;ti stav o poskupljenju, te da navede razlog zbog čega je prevoz poskupio, na osnovu kojih kriterijuma je to urađeno i koliko sada ko&scaron;ta mjesečna karta. Međutim, Zejak odgovore na ova pitanja Danu nije poslala.
Za razliku od nadležnih u Op&scaron;tini Danilovgrad, političari su upućeni u to da je prevoz poskupio. Član Preokreta Darko Zarubica kaže da nijesu svi prevoznici poskupili karte.
"Iako su pojedini prevoznici već počeli da naplaćuju kartu po cijeni od dva eura, to jo&scaron; uvijek nije ujednačena praksa, jer dio njih čeka zvaničan cjenovnik koji će, prema najavama, biti definisan u narednim danima. Prema informacijama koje sam dobio od prevoznika, cijena radničke karte sa 1,50 biće povećana na dva eura, &scaron;to predstavlja rast od oko 33 odsto, dok je cijena za đake i studente uvećana za 0,30 eura. Jasno je da rast cijena goriva i inflacija utiču na poslovanje prevoznika, ali to ne mijenja činjenicu da ovakav rast predstavlja dodatno opterećenje za građane", rekao je Zarubica.
On dodaje da je ostalo otvoreno pitanje da li je uvođenje digitalnih karata jedan od faktora koji je uticao na povećanje cijena, o čemu javnost takođe nije dobila jasno obja&scaron;njenje.
"Poseban problem je način na koji se ove promjene uvode bez pravovremene i jasne informacije za korisnike. Građani ne smiju saznati za povećanje cijena tek prilikom kupovine karte. Kontinuirano ukazujemo na potrebu uvođenja jedinstvene mjesečne karte koja bi važila za sve prevoznike, kao i na povećanje broja stajali&scaron;ta, kako bi prevoz bio dostupniji svima. Smatrramo da uređeni javni prevoz ne mora nužno biti profitabilan za državu. Naprotiv, koristi koje donosi bolja povezanost, manji tro&scaron;kovi za građane i veći kvalitet života, daleko su veće od same finansijske računice. Upravo zato država može i treba da ima aktivniju ulogu &ndash; bilo kroz osnivanje sopstvenog preduzeća za prevoz putnika, bilo kroz subvencionisanje postojećih prevoznika, kako bi cijene ostale pristupačne. Građani zaslužuju pouzdan, dostupan i transparentno organizovan javni prevoz. To nije luksuz, već osnovna potreba", kaže Zarubica.

Prevoz od Danilovgrada do Podgorice skuplji 30 i 50 centi

OPŠTINA O TOME NIJE "OBAVIJEŠTENA"

Dok Udruženje prevoznika Crne Gore čeka da im se neko iz Vlade obrati, s obzirom na to da su od utorka ponovo blokirali uvoz i izvoz robe na crnogorskim granicama nezadovoljni svojim položajem, Upravi policije su podnijeli novi zahtjev da nastave protest i tokom iduće sedmice.
To je Pobjedi potvrdio predsjednik Udruženja Đorđije Lje&scaron;njak nagla&scaron;avajući da im se niko nije javljao u vezi sa njihovim zahtjevima koji se, pored ostalog, odnose na povraćaj PDV-a u zakonskom roku, veći povrat od akciza, produženje radnog vremena inspekcija i carine na granicama te uvođenje beneficiranog staža za profesionalne vozače.
Promet robe je od utorka blokiran, a članovi Udruženja parkirali su kamione nadomak graničnih prelaza pored puta, ne ometajući saobraćaj ostalih vozila. Ipak, nijedan kamion, kao &scaron;to su ranije najavili, neće propustiti da uđe u zemlju ili izađe iz nje. Policija im je dozvolila blokadu svih granica, osim one u Luci Bar. Osim putničkih vozila, prolaz će biti omogućen kamiona koji prevoze ljekove, životinje i zapaljivi materijal.
Kamiondžije su blokade organizovale i krajem januara, ali su protest obustavile nakon &scaron;to im je iz Vlade obećano da će se pozabaviti njihovim problemima. Ipak, kako se to nije desilo, Udruženje je pro&scaron;log mjeseca planiralo da započne blokadu na mjesec, ali im policija to nije dozvolila, jer su ocijenili da način, vrijeme i prostor javnog okupljanja nije srazmjeran svrsi radi koje se preduzima.
Uprava policije je ocijenila da bi jednomjesečna blokada ozbiljno ugrozila ljudska prava, uključujući zdravlje ljudi, jer bi bilo onemogućeno snabdijevanje hranom, gorivom i drugom robom. Da je Uprava policije zakonito zabranila njihov protest potvrdio je Upravni sud koji je odbio tužbu Udruženja na takvu odluku.
Prevoznici se zajedno sa kolegama iz regiona, protive i evropskim pravilima elektronske kontrole ulazaka u zemlje Evropske unije na osnovu kojih profesionalne vozače tretiraju kao turiste i ograničavaju njihov boravak na 90 dana u okviru pola godine.
&nbsp;

Prevoznici hoće da nastave blokadu granica iduće sedmice

POTVRDIO PREDSJEDNIK UDRUŽENJA PREVOZNIKA CRNE GORE

Raspisan je tender za izgradnju puta Tuzi&ndash;Mataguži, ukupne vrijednosti 4,3 miliona eura, saop&scaron;teno je iz Ministarstva javnih radova.
Time, poručuju, započinje realizacija jednog od važnih infrastrukturnih projekata za Op&scaron;tinu Tuzi.
Put Tuzi&ndash;Mataguži ima, kako ističu, vi&scaron;estruki značaj: unapređuje saobraćajnu povezanost, podiže kvalitet života građana i otvara dodatni prostor za ekonomski razvoj ovog područja, koje je dugo čekalo tu investiciju.
"Posebno želimo naglasiti i niz značajnih projekata koji su u pripremi za op&scaron;tinu Tuzi: izgradnja sportskih sala u Dino&scaron;i i Sukuruću, rekonstrukcija Doma kulture u Sukuruću, te rekonstrukcija puta Tuzi&ndash;Milje&scaron;&ndash;Dino&scaron;a. U toku je i priprema dokumentacije za raspisivanje tendera za izgradnju modernog sportskog centra, na lokaciji u samom centru Tuzi, čime će na&scaron;a op&scaron;tina stvoriti uslove za razvoj sportsko-rekreativnih sadržaja na najvi&scaron;em nivou", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Raspisan tender za izgradnju puta Tuzi - Mataguži

VRIJEDNOST PROJEKTA 4,3 MILIONA EURA

Na međunarodni konkurs projekta za Velje brdo stigli su radovi iz 29 zemalja - kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović na konferenciji za medije povodom predstavljanja prvorangiranog idejnog rje&scaron;enja Bloka A1.
Ocijenio je da se odluka da raspi&scaron;u međunarodni konkurs pokazala ispravnom
- Posebno je važno istaći da su sva konkursna rje&scaron;enja ponudila vrijedne ideje - naveo je Radunović.
Među autorima je, između ostalih, bilo onih iz Italije, Njemačke, Srbije, ali i Indije i Kine. Dodao je da su samo dva rada koja djelimično imaju potpis iz Crne Gore, a rađeni su zajedno sa stručnjacima iz Slovenije.
Komisija je, prema riječima Radunovića, dodijela tri nagrade, a dva rada će biti otkupljena jer imaju visoku vrijednost. Naglasio je da će građevinska dozvola biti izdata već u novembru.&nbsp;
Glavna državna arhitektica Mirjana Đuri&scaron;ić kazala je da se dobitno idejno rje&scaron;enje ima autorski karakter i jasnoću koncepta.&nbsp;
- Vratili smo urbanizam na velika vrata, u srž javnog interesa - rekla je Đuri&scaron;ić..
Prvu nagradu u iznosu od 100.000 eura, kako je navela, osvojio je tim iz Srbije - Dejan Milanović i Grozdana &Scaron;i&scaron;ović.
Druga nagrada, u iznosu od 65.000 eura, takođe je pripala timu iz Srbije - Stefanu Đorđeviću i Daliji Dukanac.
Treću nagradu osvojio je autorski tim iz Crne Gore i Slovenije, koji čine Jurij Sadar, Bostjan Vuga, Miha Čebulj i Dijana Vučinić, u iznosu od 40.000 eura.
Đuri&scaron;ić je precizirala da je prvi otkup u iznosu od 10.000 eura osvojila firma iz Hrvatske, ispred koje stoje Alen Žunić i Petra Vlahek, dok je drugi otkup u istom iznosu pripao uzbekistanskoj firmi.

Izabrana najbolja rješenja za Blok A1 na Veljem brdu, prvorangirani iz Srbije

NA MEĐUNARODNI KONKURS STIGLI RADOVI IZ 29 ZEMALJA

Blokada teretnog saobraćaja na graničnim prelazima počela je danas u deset sati i trajaće do petka, a kako su kazali u Udruženju prevoznika postoji mogućnost da se protest nastavi i sljedeće sedmice.
Uprava policije odobrila je protest na svim graničnim prelazima, izuzev u Luci Bar.
Predstavnik Udruženja Đorđe Lje&scaron;njak je kazao da su prinuđeni četvrti put da protestuju kako bi rije&scaron;ili dugogodi&scaron;nje probleme koji su u posljednjih godinu i po nizom odluka, eskalirali na njihovu &scaron;tetu i bukvalno ih doveli pred ga&scaron;enje.
Lje&scaron;njak je u Jutarnjem programu TVCG, sa putnog pravca ka graničnom prelazu Dračenovac poručio da će protestovati sve do petka, a već sjutra će podnijeti novu prijavu policiji za produženje.
"Dominantno tražimo da se po&scaron;tuje zakon Crne Gore. Da li bi to trebao biti zahtjev evo ne znam, ali tako je. Zahtijevamo blagovremeni povraćaj PDV-a, koji je po zakonu u roku od 60 dana, sada je to i do tri godine, pa to nije vi&scaron;e porez nego država uzima reket. Povraćaj akciza je do sada bio nizak, a od kada je Vlada uvela ove nove mjere mi smo potpuno ostali bez akcize.
Nama je ukinuta, iako druge države u ovoj krizi je povećavaju. Imamo ozbiljnih problema sa kratkim radnim vremenom fitosanitarnih inspekcija i veterinarskih službi na graničnim prelazima i terminalima, kao i sa kratkim radnim vremenom carine, &scaron;to sve usporava rad. Tražimo i beneficirani radni staž za vozače kojih je sve manje ba&scaron; iz svih ovih razloga koje sam pobrojao", kazao je Lje&scaron;njak.
Ističe i da traže da država vi&scaron;e utiče na evropska pravila mada za sada, kaže, nemaju u tom dijelu problema iako su neki vozači probili rokove zadržavanja u drugim državama.
Napomenuo je da su razgovarali ranije sa ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljo&scaron;ajem i da su dobili uvjeravanja da će zahtjevi koji su opravdani biti rije&scaron;eni, ali ni&scaron;ta nije urađeno i stanje je i lo&scaron;ije nego &scaron;to je bilo.
"Ono &scaron;to je dogovoreno nije ispo&scaron;tovano, tako da ćemo biti ovdje naredna tri dana, koliko smo dobili odobrenje od Uprave policije, a možda se zadržimo i duže. Nećemo ometati putnički saobraćaj bićemo parkirani sa strane, ali prolaz kamionima biće onemogućen osim onima koji voze eksplozivne materije prve klase, žive životinje, diplomatske po&scaron;iljke i ljekove", kazao je Lje&scaron;njak.
Najkasnije sjutra podnijeće novu prijavu za novi protest od ponedjeljka.
&nbsp;

Lješnjak: Protest na graničnim prelazima do petka, samo tražimo da se poštuje zakon

U UDRUŽENJU PREVOZNIKA KAŽU DA POSTOJI MOGUĆNOST DA SE PROTEST NASTAVI I SLJEDEĆE SEDMICE

Isplata martovskih penzija počeće danas, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Iz Fonda PIO su naveli da prosječna penzija za mart iznosi 556,39 eura
Prema podacima Fonda PIO, za isplatu martovskih penzija neophodno je 68,4 miliona eura.

Počinje isplata martovskih penzija