Ekonomija

Odbor izvr&scaron;nih direktora Svjetske banke danas je odobrio zajam od 33 miliona eura Crnoj Gori za jačanje ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora, ključnih stubova ekonomije zemlje, kroz unapređenje pružanja usluga, modernizaciju infrastrukture i obezbjeđivanje usklađenosti sa standardima EU.
Iz SB je saop&scaron;teno da kroz projekat razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene biće finansirana izgradnja prve moderne ribarske luke u Crnoj Gori, na rtu Đeran/Velikoj plaži u op&scaron;tini Ulcinj, južnoj turističkoj luci zemlje.&nbsp;
&bdquo;Luka će biti opremljena pratećim uslugama koje će unaprijediti konkurentnost i otpornost ribarstva, uključujući hladnjače i rashladne jedinice, usluge pakovanja i distribucije, osnovne usluge održavanja i popravke, kao i sisteme za snabdijevanje ledom, koji su ključni za smanjenje gubitaka nakon ulova, pobolj&scaron;anje kvaliteta proizvoda i omogućavanje ribarima pristup trži&scaron;tima vi&scaron;e vrijednosti&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Kroz projekat će se, takođe, finansirati uspostavljanje Regionalne kancelarije Agencije za plaćanja radi jačanja institucionalnih kapaciteta zemlje za sprovođenje zahtjeva Zajedničke poljoprivredne politike EU i obezbjeđivanje usklađenosti sa direktivama EU o &scaron;emama direktne podr&scaron;ke poljoprivredi i mjerama ruralnog razvoja.&nbsp;
&bdquo;Agencija za plaćanja će približiti pružanje usluga poljoprivrednicima, unaprijediti efikasnost obrade plaćanja i podržati implementaciju Integrisanog administrativnog i kontrolnog sistema, koji je ključan za upravljanje poljoprivrednim subvencijama i praćenje usklađenosti&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Uz to, projekat će pomoći Crnoj Gori da, kako se precizira, uspostavi sveobuhvatan i ekolo&scaron;ki održiv sistem za bezbjedno prikupljanje, odlaganje i/ili preradu nusproizvoda životinjskog porijekla u skladu sa regulativom EU i domaćim zakonodavstvom. Te investicije pratiće institucionalne reforme i programe izgradnje kapaciteta radi jačanja upravljanja i pružanja usluga.
&Scaron;ef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, Christopher Sheldon, rekao je da su investicije u ribarstvo i poljoprivredno-prehrambeni sektor od su&scaron;tinskog značaja za ruralna domaćinstva i napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU.&nbsp;
&bdquo;Modernizacijom ključne javne infrastrukture i jačanjem institucija, ovaj projekat će pomoći u izgradnji otpornije i konkurentnije ekonomije&ldquo;, kazao je Sheldon.
Projekat podržava nacionalne prioritete Crne Gore i usklađen je sa Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine, Strategijom razvoja turizma od 2022. do ove godine, kao i Strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja od 2023. do 2028. godine, koje sve daju prioritet održivom upravljanju resursima i modernizaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora i ribarstva.

Svjetska banka odborila zajam od 33 miliona eura Crnoj Gori

ZA JAČANJE RIBARSTVA I POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENOG SEKTORA

Na raspravi o prijedlogu budžeta za 2026. na Odboru za ekonomiju, privrednici su očekivali da se u najvažnijem zakonu nađu rje&scaron;enja za zloupotrebu bolovanja, vi&scaron;e novca za programe koji podstiču konkurentnost te konkretne projekte koje će podstaći razvoj. Sindikati insistiraju na uvećanju obračunske vrijednosti koeficijenta. Ekonomski analitičari stava su da se manjci u budžetu popunjavaju skupim zaduživanjem, da je nejednakost u dru&scaron;tvu sve veća. Takođe da se ne rje&scaron;ava sistemski problem -ugovori o dijelu.
U fazi kada se Crna Gora priprema za članstvo u EU, neophodni su mehanizmi koji će smanjiti sivu ekonomiju, obezbijediti vi&scaron;e novca za privredu, rije&scaron;iti sistemske probleme, među kojima se izdvaja, kako je kazao predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica, zloupotreba bolovanja. Za te namjene država izdvaja, kazao je, 60 miliona eura.
"Premnogo bolovanja u javnom sektoru, preko 15 puta veća nego u realnom, &scaron;to je odmah indikator velike zloupotrebe", kazao je Mikavica.
To &scaron;to 60% budžeta čine rashodi za plate, penzije, druga davanja, smanjuje ulaganje u razvojne projekte, stava je predsjednik Asocijacije menadžera, Budimir Raičković.
"Ovakva struktura nije privremeni izazov, već strukturno ograničenje razvoja, jer ozbiljno smanjuje prostor za kapitalne i produktivne investicije", rekao je Raičković.
U Savjetu stranih investitora tvrde da su mala izdvajanja za promociju strate&scaron;ke grane turizma svega 3 miliona, ali i za podsticaje i konkurentnost crnogorskih preduzeća.
"Ukazujem na potrebu dodatnog povećanja ulaganja u razvoj konkurentnosti crnogorske privrede, koja je jedini kreator novih ekonomskih vrijednosti i koja doprinosi stabilnosti javnih finansija", kazala je Nikolić-Vučinić.
Sindikati sumnjaju da će se u budžetu za narednu godinu naći njihova inicijativa o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta, iako su socijalni partneri djelimično postigli saglasnost da se poveća sa 90 na 100 eura.
"Moram da kažem da se dobar dio privrede prvo složio sa tim predlogom sindikata i da nas to negdje raduje i hrabri jer svi uviđaju zapravo da jednostavno moramo uvećavati plate zaposlenima", rekao je Iz Unije slobodnih sindikata Radomir Božović.
Milo&scaron; Vuković iz Fidelity Consultinga je ocijenio da nejednakost u dru&scaron;tvu raste, da bogati imaju jo&scaron; vi&scaron;e, siroma&scaron;ni sve manje, te da će i naredne godine faliti novca za zdravstvo, penzioni fond.
"Pokazatelj je da taj fiskalni balans nije rezultat državne strukture prihoda i rashoda, već kombinacija inflatornih prihoda i dodatnog duga. I sad se ta rupa refinansira novim skupljim dugom", kazao je Vuković.
Marko So&scaron;ić iz Instituta alternativa tvrdi da je Crna Gora primjer netransparentne države kada su u pitanju javne finansije, da se svake godine sve vi&scaron;e izdvaja na tekuću potro&scaron;nju, da je kapitalni budžet spisak želja, te da se ne rje&scaron;ava sistemski problem ugovora o dijelu.
"Niko u ovoj državi trenutno ne zna koliko je potpisanih ugovora o dijelu, ne postoji registar o ovim obavezama, niti će se ta situacija promijeniti djelovanjem komisije koja je ad hoc, vansistemska i čije se odluke mogu i osporiti", rekao je So&scaron;ić.
Iz Saveza slijepih su preporučili poslanicima da amandmanima isprave gre&scaron;ku učinjenu prema osobama sa invaliditetom i povećaju izdvajanja za subvencije poslodavcima koji zapo&scaron;ljavaju te osobe.

Traže rješenja za bolovanja, sivu ekonomiju i ugovore o djelu

"PREMNOGO BOLOVANJA U JAVNOM SEKTORU, VIŠE OD 15 PUTA VEĆA NEGO ŠTO JE REALNO"

Ispred zgrade Vlade održan je protest poljoprivrednika koji su organizovali Poljoprivredni klaster, Unija stočara sjevera Crne Gore i Udruženje stočara Danilovgrad.
Predsjednik Poljoprivrednog klastera Bo&scaron;ko Miličić je kazao da su se danas okupili ispred Vlade, jer je stanje u crnogorskoj poljoprivredi postalo neodrživo.
"Poljoprivreda u Crnoj Gori nalazi se u najtežem stanju u posljednjih nekoliko decenija. Broj stoke se konstantno smanjuje. Male farme nestaju, gazdinstva se gase, a prosječna starost poljoprivrednika je preko 60 godina. Mladi napu&scaron;taju sela. Domaća proizvodnja hrane opada iz godine u godinu, dok uvoz konstantno raste. To nije slučajnost, već direktna posljedica pogre&scaron;ne agrarne politike i dugogodi&scaron;njeg nečinjenja nadležnih institucija", naglasio je Miličić.
Zatražili su povećanje agrobudžeta na najmanje 5% ukupnog državnog budžeta, jer se, kako je istakao, bez ozbiljnog finansijskog okvira ne može govoriti o razvoju poljoprivrede.
Ranije je najavljeno da će na ovaj skup doći poljoprivrednici iz svih krajeva države automobilima i traktorima.
&nbsp;

Protest poljoprivrednika: Stanje neodrživo bez pet odsto izdvajanja iz ukupnog budžeta države

ISPRED VLADE

Budžet za narednu godinu karakteri&scaron;u pozitivni ekonomski trendovi, stabilna inflacija i snažan investicioni ciklus, smatraju predstavnici Vlade, dok privreda i poslovna zajednica tvrdi da nije dovoljno razvojno orijentisan i ne obezbjeđuje neophodna sredstava za jačanje konkurentnosti.
Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstrvu finansija Bojan Paunović kazao je da snažna potro&scaron;nja domaćinstava, povećanje minimalne i prosječne zarade i penzije, reforma poreske politike i poslovnog ambijenta, rast investicione aktivnosti i nastavak rasta u turizmu, čine osnovne pretpostavke makroekonomskog scenarija u srednjem roku.
&ldquo;Shodno osnovnom makroekonomskom scenariju, crnogorska ekonomija će u srednjem roku prosječno godi&scaron;nje rasti po stopi od 3,2 odsto&rdquo;, reka je Paunović.
On je naveo da se, usljed usporavanja inflatornih pritisaka na evropskom nivou, očekuje održavanje stabilne stope inflacije koja će prosječno iznositi 2,5 odsto u periodu od naredne do 2028.
Na osnovu makroekonomske projekcije, budžet za narednu godinu utvrđen je na nivou od 3,79 milijardi eura.
&ldquo;Stabilnost prihoda u srednjem roku, i pored značajnog smanjenja poreskog opterećenja na rad, obezbjeđuje se kroz implementaciju novih mjera fiskalne politike i unapređenja poslovnog ambijenta&rdquo;, saop&scaron;tio je Paunović.
U oblasti poreske politike, glavni cilj se odnosi na stvaranje uslova za sveobuhvatnu reformu poreskog sistema, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta, jačanja konkurentnosti privrede i unapređenja uslova za privlačenje investicija.
&ldquo;Nominalni rast rashoda u narednom trogodi&scaron;njem periodu prevashodno je uslovljen rastom izdvajanja za finansiranje kapitalnih izdataka kojima se finansiraju infrastrukturni projekti, rastom transfera za socijalnu za&scaron;titu, po osnovu projektovanog usklađivanja penzionih i socijalnih davanja, transfera institucijama, pojedincima, NVO-u i javnom sektoru&rdquo;, objasnio je Paunović.
Projektuje se i zadržavanje prosječnog deficita budžeta u trogodi&scaron;njem periodu na nivou od 2,9 odsto i nivo neto javnog duga od oko 59 odsto.
Posmatrajući programsku strukturu budžeta, najznačajnije izdvajanje odnosi se na oblast socijalnog staranja, javnih finansija, zdravstva, obrazovanja, nauke i sporta, javne bezbjednosti i odbrane.
&ldquo;Snažan investicionalni ciklus u kontinuitetu će podržavati prospekt ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija, a prije svega u oblasti turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture, sektora telekomunikacije i IT-a&rdquo;, dodao je Paunović.
Član Senata Državne revizorske institucije (DRI) Milan Dabović&nbsp;kazao je da je predloženi budžet, koji su preuzeli sa sajta Ministarstva finansija, u tehničkom smislu odlično pripremljen i da je dokument validan za raspravu u Odboru i parlamentarnoj proceduri.
On je, komentar&scaron;ući, pitanje deficita koji nastaje po osnovu socijalnih davanja, kazao da imamo rastući trend socijalne za&scaron;tite, posebno kada se radi o penzionim pravima. 
&bdquo;Tu je potro&scaron;nja projektovana na nivou od 837 miliona eura. Doprinosi su projektovani na nivou 399 miliona eura, dok je 430 miliona eura deficit u odnosu na namjenske prihode&ldquo;, precizirao je Dabović. 
Predstavnica Centalne banke (CBCG) Marijana Mitrović Mijatović, rekla je da je vrhovna monetarna institucija ocijenila da je Predlog budžeta za narednu godinu pripremljen na pretpostavkama stabilizovanih makroekonomskih kretanja, sa umjerenim ekonomskim rastom, ali i dalje prisutnih fiskalnih rizika koji proizilaze iz rasta javnog duga, visokih potreba za refinanasiranjem i prisutne spornе makroekonomske pritiske, kao i domaćе strukturne ranjivosti. 
&bdquo;Uočava se nastavak stimulativne fiskalne politike kroz izdvajanje za tekuću potro&scaron;nju, &scaron;to, iako ova politika kratkoročno stimuli&scaron;e agregatnu potražnju, mi smo ipak u CBCG stava koji je podijelio i Međunarodni monetarni fond (MMF), da se mora uraditi korelacija rasta plata, odnosno fiskalne potro&scaron;nje sa onim &scaron;to su produktivnost rada, u cilju sprečavanja inflatornih pritisaka i erozije konkurentnosti&ldquo;, kazala je Mitrović Mijatović.
Potpredsjednik Privredne komore (PKCG) Dragan Kujović&nbsp;kazao je da budžet nije dovoljno razvojno orijentisan, jer uglavnom sadrži mjere koje mogu donekle podstaći razvoj privrede u narednom peirodu, ali samo u slučaju da se uspje&scaron;no realizuju predviđeni kapitalni projekti.
&ldquo;Održivi rast prihoda je ključno pitanje za dugoročno stimulativnu ulogu budžeta. Rast prihoda se velikim dijelom oslanja na potro&scaron;nju, a ne na stvaranju nove vrijednosti, a znamo da bez jačanja produktivnosti nema razvoja&rdquo;, naglasio je Kujović.
On smatra da kapitalni budžet, iako povećan za 25 miliona eura, nije dovoljan kako bi se postigao efekat koji očekuju u Ministarstvu finansija.
&ldquo;Nema novih programa podr&scaron;ke u odosu na prethodne budžete kroz direktne podsticaje, nema grantova, nema poreskih olak&scaron;ica, razvojnih fondova&rdquo;, rekao je Kujović.
Izvr&scaron;na direktorica Savjeta stranih investitora Crne Gore (SSICG), Arijana Nikolić Vučinić, kazala je da podr&scaron;ka razvoju konkurentnosti privrede jo&scaron; nije dobila značajno mjesto u budžetu.
&ldquo;Ministarstvo ekonomskog razvoja, za razvoj konkurentnosti privrede, izdvaja mali iznos u odnosu na tekuću potro&scaron;nju, &scaron;to je prepoznato kao jedna od preporuka u Bijeloj knjizi koja je ponavlja iz godine u godinu&rdquo;, rekla je Nikolić Vučinić.
U SSICG smatraju da u narednom periodu treba povećati opredijeljena sredstva za kapitalne projekte, posebno one koji se odnose na putnu infrastruktru.
&ldquo;Takođe je bitno da politike koje se odnose na strance i strane investitore budu predvidive i podsticajne&rdquo;, dodala je Nikolić Vučinić.
Predsjednik Unije poslodavaca (UPCG), Slobodan Mikavica, kazao je da je predloženim budžetom prilično realno prikazano stanje, ali da postoje i određeni nedostaci.
&bdquo;Podsticaji za privredu nijesu na potrebnom nivou, s obzirom na to da su izostale mjere koje bi jačale konkurentnost. Podsticajne mjere su morale biti veće i konkretnije&ldquo;, poručio je Mikavica.
On je dodao da je izostala i strategija borbe protiv sive ekonomije i gubitka prihoda u dijelu turističkog sektora.
Mikavica smatra da će inflacija definitivno biti veća od tri odsto, &scaron;to će uticati na standard građana, ali ne i na budžet.
Predstavnica Saveza sindikata (SSCG) Nata&scaron;a Vuka&scaron;inović rekla je da joj je žao &scaron;to nije do&scaron;lo do usklađivanja termina sa Socijalnim savjetom, jer bi Predlog budžeta trebalo da bude i predmet diskusije na tom tijelu.
&bdquo;Sindikati imaju zahtjev da se u okviru kolektivnog pregovaranja i op&scaron;teg kolektivnog ugovora do kraja godine dogovorimo oko usklađivanja obračunske vrijednosti koeficijenta i koeficijenta složenosti poslova, kako bismo preslikali ono realno stanje isplata visina zarada u Crnoj Gori u ovom trenutku, s obzirom na to da je do&scaron;lo do nekih različitosti u odnosu na ono &scaron;to predviđa op&scaron;ti kolektivni ugovor&ldquo;, navela je Vuka&scaron;inović. 
Ona je rekla da su u međuvremenu imali neka povećanja minimalnih zarada, pa bi to sve trebalo uskladiti.
Sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet nastaviće se sjutra, a uče&scaron;će će, pored predlagača, uzeti i članovi tog skup&scaron;tinskog tijela.

Privreda nezadovoljna razvojnim aspektom budžeta

OCIJENJENO NA ODBORU ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I BUDŽET

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) umanjiće cijenu aktivne energije za domaćinstva u Pljevljima za 50 odsto u naredna tri mjeseca, zbog drastičnog povećanja zagađenja vazduha, saop&scaron;tio je izvr&scaron;ni direktor kompanije Zdravko Draga&scaron;.
"Nakon informacija o drastičnom povećanju zagađenja vazduha u Pljevljima, EPCG svjesni smo problema koji utiče na kvalitet života u Pljevljima, kao i na zdravlje stanovika te op&scaron;tine.Kako bismo pomogli građanima Pljevalja u ovoj te&scaron;koj situaciji, odlučio sam da EPCG umanji cijenu aktivne energije za sva domaćinstva u Pljevljima za 50% u naredna tri mjeseca&ldquo;, najavio je Draga&scaron;. 
Kako je rekao, ta mjera je (tokom decembra, januara i februara) vi&scaron;egodi&scaron;nji način podr&scaron;ke EPCG lokalnoj zajednici i građanima dok se suočavamo s izazovima. 
&nbsp;"Cilj je da se rije&scaron;i problem zagađenja i obezbedi bolji kvalitet vazduha, a istovremeno pruži neophodna podr&scaron;ka građanima Pljevalja.Zato bih zamolio sve Pljevljake da, imajući u vidu ovu odluku, koja je trenutno ključna za smanjenje emisija &scaron;tetnih gasova, zajedno vodimo brigu i o racionalnom tro&scaron;enju električne energije u cilju efikasnog kori&scaron;ćenje na&scaron;ih energetskih resursa&ldquo;, naveo je Draga&scaron;.
Prema njegovim riječima, razlog dodatne provjere rada TE &ldquo;Pljevlja&rdquo; ne bi bio upitan da nije do&scaron;lo do prolongiranja realizacije projekta ekolo&scaron;ke rekonstrukcije Termoelektrane. 
On je najavio da će ubrzo obaviti konsultacije u vezi sa &scaron;to hitnijim zavr&scaron;avanjem projekta toplifikacije grada i konačnim ukidanjem kolektivnih i individualnih kotlarnica u centru grada. 
Draga&scaron; je pozvao nadležne u Op&scaron;tini Pljevlja da, zajedno sa Vladom, predano rade na konačnom uspostavljanju rje&scaron;enja koje će umanjiti negativan uticaj na život stanovnika Pljevalja.
&bdquo;EPCG mora da djeluje odgovorno i u interesu zajednice, a posebnu obavezu ima prema Pljevljima, kao gradu koji predstavlja okosnicu energetskog sistema države&ldquo;, istakao je Draga&scaron;.
Istakao je da će zavr&scaron;etkom projekata toplifikacije i ekolo&scaron;ke rekonstrukcije Termoelektrane &bdquo;Pljevlja&ldquo; biti stvoreni uslovi za ispravljanje nepravde prema Pljevljacima kroz trajno unapređenje kvaliteta života.

Dragaš: Zbog zagađenja vazduha Pljevljacima 50 odsto niža cijena struje naredna tri mjeseca

SAOPŠTIO DIREKTOR EPCG

Predstavnici kompanija Monteput i Građevinarstvo i savjetovanje iz Podgorice potpisali su ugovor o izvođenju radova u tunelu Sozina, čija je vrijednost 2,41 milion eura.
Iz Monteputa su saop&scaron;tili d aće radovi obuhvatiti sanaciju pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa zavr&scaron;nim farbanjem obloge.&nbsp;
&bdquo;Planirani su radovi na injektiranju vlažnih i suvih pukotina, reprofilacija sekundarne tunelske obloge i reprofilacija dilatacija, kao i na premazu sekundarne tunelske obloge. Sve faze prate tekuća ispitivanja koja se odnose na navedene radove, radi kontrole kvaliteta i provjere tehničke ispravnosti izvedenih zahvata&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Monteputa, prenosi agencija Mina business.
Iz kompanije su kazali da je ugovor potpisan 24. novembra, od kada se računa rok za izvođenje radova od 550 dana. Radovi će se izvoditi u noćnim terminima, u periodu od 22 do s&scaron;est sati ujutro.&nbsp;
Oni su dodali da će od 15. juna do 15. septembra naredne godine radovi biti obustavljeni zbog turističke sezone i pojačanog saobraćaja ka primorju.
&bdquo;Monteput će tokom realizacije projekta obezbijediti pojačan stručni nadzor i koordinaciju svih učesnika, kako bi se radovi izvodili u skladu sa važećim tehničkim standardima za tunelske objekte. Javnost i korisnici tunela biće blagovremeno informisani o eventualnim privremenim izmjenama režima saobraćaja, uz apel vozačima da po&scaron;tuju postavljenu signalizaciju i ograničenja u zoni radova&ldquo;, saop&scaron;teno je iz kompanije.
Cilj rekonstrukcije je, kako su objasnili, očuvanje stabilnosti tunelske konstrukcije i dugoročno unapređenje bezbjednosti i kvaliteta saobraćaja kroz tunel Sozina.
&bdquo;U posljednje tri godine Monteput je uložio vi&scaron;e od 3,36 miliona EUR u modernizaciju i održavanje sistema u tunelima Sozina i Ra&scaron; i pristupnim saobraćajnicama&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Monteputa su dodali da su radovi uključivali mjestimičnu obnovu kolovoza i prvu fazu obnove sekundarne tunelske obloge, zamjenu habajućeg sloja asfalta na otvorenoj trasi i mostovima, zamjenu dilatacionih spojnica na mostovima, nadogradnju adaptivne rasvjete u tunelima, video-nadzora na otvorenoj trasi, dodatno osiguranje kosina u zasjecima, kao i unapređenje sistema pasivne bezbjednosti.

Potpisan ugovor o radovima u tunelu Sozina, vrijedan 2,4 miliona eura

SAOPŠTENO IZ MONTEPUTA

Sve vrste goriva od ponoći će biti jeftinije dva do sedam centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 pojeftiniće dva, odnosno tri centa i narednih 15 dana će ko&scaron;tati 1,41 eura, odnosno 1,44 eura.
Cijena eurodizela biće manja sedam centi i iznosiće 1,31eura.
Lož ulje će pojeftiniti tri centa, pa će ko&scaron;tati 1,24 eura.
Naredni obračun će biti 29. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 30. decembra.

Od ponoći jeftinije sve vrste goriva

ZNAČAJ PAD CIJENE EURODIZELA

Iz državnog budžeta u prvih devet mjeseci ove godine isplaćeno je 18,7 miliona eura po osnovu izgubljenih sporova u prva tri kvartala ove godine. Iznos sredstava koja su iz državnog budžeta isplaćena po tom osnovu u prva tri kvartala ove godine gotovo je dostigao pro&scaron;logodi&scaron;nji iznos za cijelu godinu. To pokazuje izvje&scaron;taj za&scaron;titnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović za treći kvartal ove godine, koji je Vlada nedavno usvojila. 
U prvom kvartalu država je platila 5,2 miliona eura, u drugom 4,7 miliona, dok je u trećem ovaj iznos prema&scaron;io 8,7 miliona eura. Tokom pro&scaron;le godine je država za izgubljene sporove platila 18,8 miliona eura, a nema preciznog podatka koliko je od toga naplaćeno prinudno.
Dodatni tro&scaron;kovi
Ipak, u svim izvje&scaron;tajima za&scaron;titnica ukazuje da državni organi i dalje u značajnom mjeri odbijaju da postupaju po pravosnažnim i izvr&scaron;nim presudama, &scaron;to predstavlja značajnu &scaron;tetu po budžet.
- Neizvr&scaron;avanje pravosnažnih rje&scaron;enja o nagradama advokatima, vje&scaron;tacima, tumačima i drugim stručnim licima koji učestvuju u sudskim postupcima, nastavlja se odlivom dodatnih sredstava za iznose na ime tro&scaron;kova prinudne naplate, provizije Centralne banke (CBCG) i kamate, &scaron;to predstavlja znatnu &scaron;tetu za državni budžet &ndash; navodi se u izvje&scaron;taju.
Osim toga, kako ukazuje, ne plaćaju se redovno ni fakture, niti se na njih prigovara, &scaron;to i u ovom slučaju rezultira prinudnom naplatom.
Tužbe zaposlenih u javnoj upravi i dalje redovno pristižu, a i u trećem kvartalu u tome prednjače pripadnici Vojske i policije koji sudski naplaćuju naknade za prekovremeni rad, dežurstva, neiskori&scaron;ćeni godi&scaron;nji odbor, topli obrok, rad u komisijama te druge dodatke.
Ćirović nagla&scaron;ava i da se u postupcima koji se vode pred Upravnim sudom, a u kojima organe zastupaju njihovi službenici, ne izmiruju dosuđeni tro&scaron;kovi, te da o tome ima informaciju tek kada se pokrene prinudna naplata. Značajan broj postupaka protiv države odnosi se i na utvrđivanje prava svojine te naknade za eksproprijaciju. 
Za&scaron;titnik je po osnovu prava na sudske tro&scaron;kove za sporove u kojima su imali uspjeh tokom trećeg kvartala prihodovao 135.900 eura.
U izvje&scaron;taju se navodi da je država obavezana da po osnovu razlike u PDV-u stečajnoj upravi Montenegro erlajnza isplati 752.600 eura, te da je usvojena i tužba Crnogora puta AD Podgorica kojom je država obavezana da za izvedene radove isplati 255.800 eura, uz desetogodi&scaron;nju kamatu. Između ostalih, potvrđena je presuda u korist države protiv Jugoslovenske okeanske plovidbe kojom je utvrđeno pravo svojine na zemlji&scaron;tu u Kotoru od skoro devet hiljada kvadrata.
Najskuplje parnice
Među najskupljim izgubljenim parnicama u trećem kvartalu je četiri miliona eura vrijedan spor sa kompanijom Univerzal monte, na &scaron;ta će država osim tro&scaron;kova spora od skoro 22.000 eura, morati da plati i kamatu za skoro četiri godine. Riječ je sporu koji je proizi&scaron;ao iz djelovanja Vlade Zdravka Krivokapića i tada&scaron;njeg ministra finansija, a sada aktuelnog premijera Milojka Spajića kada je sa kompanijom Univerzal potpisan sporazum o raskidu gazdovanja putem Meljine Petijevići, kako bi se ukinula putarina na tom putu.
Država je u tom sporu tražila da se oglasi ni&scaron;tavost sporazuma, tvrdeći da Vlada nije ispo&scaron;tovala zakonsku proceduru za njegovo potpisivanje, ali je Privredni sud to odbio, &scaron;to je kasnije potvrdio i Apelacioni. Sporazum je predviđao obavezu države da isplati četiri miliona eura Univerzalu, koji je obavezan da preda svu dokumentaciju u vezi izgradnje ovog puta te da sanira dio puta na Kotobilju. Apelacioni sud je potvrdio da je Univerzal ispunio sve obaveze, te da je država dužna da isplati milionski iznos.
Ranija Vlada Dritana Abazovića je na prijedlog tada&scaron;njeg ministra finansija Aleksandra Damjanovića cjelokupnu dokumentaciju oko ovog sporazuma proslijedila tužila&scaron;tvu na provjeru.
Protiv države je od 1. jula zaključno sa 30. septembrom podnijeto 373 tužbi, od čega je podgoričkoj kancelariji Za&scaron;titnika stiglo 175, kancelariji u Kotoru 59, a u Bijelom Polju 139 tužbi.

Za devet mjeseci: Izgubljeni sporovi  državu koštali 18,7 miliona eura

POKAZUJE IZVJEŠTAJ ZAŠTITNICE IMOVINSKO-PRAVNIH INTERESA

Ministri ekologije, održivog i razvoja sjevera Damjan Ćulafić i finansija Novica Vuković, saop&scaron;tili su da je postignut konačan dogovor između Vlade i Op&scaron;tine Ulcinj o formiranju upravljača jednim od najvrednijih resursa u zemlji &ndash; Parkom prirode Ulcinjska solana.
&ldquo;Nakon intenzivnog i složenog procesa i vi&scaron;emjesečnih razgovora sa predstavnicima Op&scaron;tine Ulcinj, postignut je dogovor o osnivanju zajedničkog privrednog dru&scaron;tva pod nazivom Ulcinjska Solana&rdquo;, navodi se u zajedničkom saop&scaron;tenju dva ministarstva. 
Tim činom postavljaju se, kako se dodaje, temelji za dugoročno upravljanje jednim od najvrjednijih ekosistema u Crnoj Gori i pravi se ključan iskorak ka zatvaranju Poglavlja 27, posebno u oblasti za&scaron;tite prirode. Time se Crna Gora dodatno približava članstvu u Evropskoj uniji, ispunjavajući standarde najzahtjevnijeg pregovaračkog poglavlja.
Ministri su naglasili da je Ulcinjska solana područje od izuzetne ekolo&scaron;ke važnosti, međunarodno priznato kao močvara od globalnog značaja, park prirode i dio Ramsar liste najvažnijih svjetskih močvarnih područja.
&ldquo;Kao jedna od deset najvećih i najmlađih solana na Mediteranu, ona je nezamjenjivo stani&scaron;te za brojne vrste ptica, uključujući mnoge globalno ugrožene. Na&scaron;e opredjeljenje da Solanu za&scaron;titimo, obnovimo i razvijamo u skladu sa najvi&scaron;im ekolo&scaron;kim standardima predstavlja i zakonsku obavezu i moralnu dužnost prema budućim generacijama&rdquo;, poručio je Ćulafić.
Vuković je naveo da formiranjem tog javno privrednog dru&scaron;tvo obezbijediće stabilno upravljanje, planski razvoj i održivu valorizaciju prostora. 
&ldquo;Definisali smo osnivačke udjele, udio Vlade iznosi 60 odsto, dok je udio Op&scaron;tine Ulcinj 40 odsto. Ukupan osnivački kapital iznosi četiri miliona eura i biće sukcesivno uplaćivan tokom narednih pet godina&rdquo;, rekao je Vuković.
Oni su kazali da tim dogovorom &scaron;alju jasnu poruku, a to je da Crna Gora bira put održivog razvoja i očuvanja prirode kao temelja evropskog identiteta. 
&ldquo;Zahvaljujemo svim institucijama, ekspertima i partnerima koji su doprinijeli ovom procesu, posebno Delegaciji EU u Crnoj Gori, Op&scaron;tini Ulcinj, kao i brojnim organizacijama i pojedincima koji su godinama ukazivali na značaj za&scaron;tite Solane. Zajedničkim radom postižemo rezultate od nacionalnog i međunarodnog značaja&rdquo;, zaključili su ministri.

Dogovoreno formiranje upravljača Ulcinjskom solanom

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTAVA EKOLOGIJE I FINANSIJA

Prosječan novembarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 36,35 eura, saop&scaron;teno je iz Elektroprivrede (EPCG).
Iz EPCG je saop&scaron;teno da domaćinstva na Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potro&scaron;nju od 20,35 eura, dok je najveća očitana u Tivtu, gdje su domaćinstva u prosjeku potro&scaron;ila električne energije u vrijednosti od 46,62 eura.
&bdquo;Račun u vrijednosti do 30 eura dobiće 60 odsto domaćinstava, od 30 do 50 eura 15,62 odsto potro&scaron;ača, od 50 do 100 eura 17,76 odsto kupaca, dok je potro&scaron;nja preko 100 eura očitana kod 6,16 odsto kupaca&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
&nbsp;

Prosječan novembarski račun oko 36 eura

NAJVEĆI U TIVTU, NAJMANJI NA ŽABLJAKU

Isplata novembarskih penzija počeće danas, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Kako su naveli, prosječna penzija, bez obračunate razlike, za novembar iznosi 542,96 eura.
&ldquo;Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za novembar iznosi 554,15 eura&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Za isplatu novembarskih penzija neophodno je 67,98 miliona eura, sao&scaron;teno je iz Fonda PIO.

Danas počinje isplata penzija