Crna Gora nema mnogo mehanizama za zaštitu od loših scenarija u kontekstu krize na Bliskom istoku, jer jedino kroz fiskalnu politiku može zaštititi građane i privredu, kroz koju bi se moglo djelovati, ali ograničeno. Prema posljednjim događajima, djeluje da se situacija na Bliskom istoku smiruje i nadamo se da će se ipak doći do nekog prihvatljivog rješenja za sve strane.

To je za Pobjedu ocijenio ekonomski analitičar Davor Dokić upitan da prokomentariše projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za globalnu ekonomiju.

Prošle sedmice je šefica MMF-a Kristalina Georgieva ukazala da bi se svijet mogao suočiti sa ozbiljnom krizom ukoliko se rat na Bliskom istoku nastavi i naredne godine, a cijene nafte dostignu 125 dolara po barelu.

Scenario

MMF-ov referentni scenario, kako je navela, podrazumijeva kratkotrajan sukob i njime se predviđalo blago usporavanje rasta globalne ekonomije na 3,1 odsto i minimalan rast cijena na 4,4 odsto. Ipak, kako je Georgieva saopštila, taj scenario više nije moguć.

– Nastavak rata, prognoze cijena nafte na oko ili iznad 100 dolara po barelu i rastući inflacioni pritisci znače da je nepovoljni scenario MMF-a već na snazi – kazala je Georgieva.

Dodala je da su dugoročna inflaciona očekivanja stabilna, te da do pooštravanja finansijskih uslova nije došlo, ali da bi se to moglo promijeniti ukoliko se rat nastavi.

– Ako se to nastavi i u narednoj godini, a cijene nafte budu oko 125 dolara, onda moramo očekivati mnogo lošiji ishod. Tada ćemo vidjeti rast inflacije i neizbježno će inflaciona očekivanja početi da odstupaju – upozorila je Georgieva.

MMF je nedavno objavio tri scenarija za kretanje rasta globalnog BDP-a u ovoj i narednoj godini. Nepovoljni scenario podrazumijeva usporavanje globalnog rasta na 2,5 odsto i ukupnu inflaciju od 5,4 odsto, a teški od dva odsto uz inflaciju od 5,8 odsto.

Komentarišući ove projekcije, Dokić navodi da u sva tri slučaja najgore prolaze Kina i EU.

– Razlog tome je što nemaju dovoljno sopstvene energije. One države koje imaju dobre energetske resurse su u prednosti. Svijet se drastično mijenja i kroz to će se vršiti i prilagođavanje novonastalim situacijama – navodi Dokić.

Uticaj na Crnu Goru

Na pitanje Pobjede kako bi ova globalna kriza mogla uticati na Crnu Goru, Dokić navodi da je jasno da ćemo posredno osjetiti sva globalna ekonomska dešavanja.

– Imamo malo sreće sa gasom jer ga ne koristimo, cijena električne energije nam je jako povoljna i to je dobar dio priče. Za naftu ćemo vidjeti – navodi Dokić.

Dokić je krajem prošle sedmice za Pobjedu naglasio da je pokazatelj da se tenzije na Bliskom istoku ipak smanjuju, to što je cijena goriva u padu, procjenjujući da bi dizel gorivo na crnogorskom tržištu od sjutra moglo biti jeftinije za devet centi ukoliko Vlada ne promijeni odluku o akcizama za promet goriva.

Za Pobjedu je ranije prof. dr Vasilije Kostić komentarisao da je izvjesno očekivati rast cijena te da će Vlada biti suočena sa zahtjevima da uvede dodatne mjere kako bi očuvala standard građana.

Na tu potrebu ukazuju iz opozicije, imajući u vidu da je predloženo više mjera kojima bi se, kako su naveli, mogao zaštititi standard. Osim smanjenja akciza na dizel prvobitno za 50 odsto, a onda za 35 odsto, pa za 30 odsto, Vlada za sada nije uvodila druge mjere. Vlada je prvobitno u martu smanjila iznos akcize na dizel gorivo za 50 odsto i ta odluka je bila na snazi mjesec, do 20. aprila. Nakon čega je donijela odluku da akcize na dizel umanji za 35 odsto. Ta odluka je trebalo da bude na snazi do 25. maja, ipak Vlada je na elektronskoj sjednici, održanoj 27. aprila, odlučila da akciza na promet dizel goriva bude niža za 30 odsto.

Kostić je ranije ukazao da bi dodatne mjere, naš ionako ograničen fiskalni kapacitet stavile na ozbiljnu probu. To bi značilo potrebu za prenamjenom sredstava ili obezbjeđenje sredstava iz novih izvora. S jedne strane, kako je naveo, zaštita ionako niskog standarda je prioritet, ali s druge je neophodno donositi odluke koje neće ugroziti funkcionisanje sistema.

– Usklađivanje ta dva naizgled protivrječna cilja neće biti nimalo lako – naveo je ranije Kostić.

Prijedloge opozicije za smanjenje PDV-a na pojedine proizvode i usluge vidi kao najjednostavnije i efektivne mjere za smanjenje cijena, ali napominje da je ipak riječ o osnovnom izvoru punjenja budžeta. Zato smatra da o tome treba dobro promisliti te eventualno kombinovati više mjera.

Privremeno smanjenje PDV-a

Duže od mjesec je u skupštinskoj proceduri prijedlog Evropskog saveza o izmjenama PDV-a kojim bi se Vladi dala mogućnost privremenog snižavanja stope. Tim zakonskim prijedlogom je predviđeno da Vlada, u zavisnosti od prilika, može hitno da snizi određene stope PDV-a na određeni period. Između ostalog su predlagali da se na taj način snizi PDV na gorivo, ali i na druge proizvode i usluge.

Imajući u vidu mišljenje Ministarstva finansija na ovaj prijedlog, mala je šansa da zakon dobije podršku u parlamentu. U mišljenju se, između ostalog, navodi da je Evropska komisija u slučaju Poljske i Španije zauzela stav da smanjenje stope PDV-a na gorivo nije dozvoljeno evropskom regulativom. To vide kao narušavanje principa jednakosti zajedničkog tržišta, zbog čega je državama ostavljena mogućnost privremenog smanjenja akciza, ali ne i PDV-a.

Ipak, iz MF-a naglašavaju da im je izmjenama Zakona o akcizama iz 2022. godine omogućeno da u slučaju poremećaja na svjetskom tržištu nafte smanje akcize do 50 odsto na period do tri mjeseca. Imajući u vidu da je prvo umanjenje akciza od 50 odsto bilo 20. marta, to znači da građani poslije 20. juna ne mogu više računati na ovu mjeru.

U mišljenju koje potpisuje ministar finansija Novica Vuković stoji i da se ostavljanje mogućnosti Vladi da odlučuje o privremenom smanjenju stope PDV-a čini nezakonitim, jer Ustav propisuje da se porezi uvode samo zakonom. Osim toga, kako se navodi, dosadašnje analize su pokazale i da smanjenje poreskih stopa do sada nije dovodilo do smanjenja cijena, već samo povećanja profita kompanija.

Građanski pokret URA pozvao je početkom aprila Vladu da u najkraćem roku predloži paket antikriznih mjera, kako bi se zaštitio standard građana i osigurala stabilnost domaće privrede.

Šef poslaničkog kluba GP URA Miloš Konatar je nedavno podsjetio da nestabilnost na svjetskom tržištu energenata već pojačava inflaciju i utiče na rast cijena robe i usluga, što zahtijeva proaktivan pristup države u cilju zaštite standarda i stabilnosti privrede.

Konatar smatra da Vlada ne smije biti samo posmatrač i žmuriti na svaki problem, već da mora reagovati jer finansijska kriza kuca na vrata EU, pa samim tim i Crne Gore.

– Građani ne smiju sami snositi teret krize, već je upravo uloga države, odnosno Vlade da pomogne i zaštiti standard i omogući stabilno poslovanje privredi. Zato je važno da se pravovremeno reaguje u tri pravca – poručio je ranije Konatar.

On je dodao da jedan od tih pravaca podrazumijeva limitiranje rasta cijena određene robe i usluga uz subvencije za osnovne životne namirnice i energente za socijalno ugrožene kategorije stanovništva.

Mjere bi, prema riječima Konatara, trebalo da se odnose i na podršku privredi kroz subvencije za mala i srednja preduzeća koja su najviše pogođena rastom troškova energenata i sirovina, uz otvaranje novih kreditnih linija za očuvanje likvidnosti privrede.