Crna Gora će, prema očekivanjima, prva od zemalja Zapadnog Balkana pristupiti Jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima (SEPA) 1. januara naredne godine, saopštio je generalni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) Gert Jan Koopman.

"Očekujem da će prva od zemalja Zapadnog Balkana pristupiti SEPA 1. januara naredne godine, a to je Crna Gora, dok će Albanija i Sjeverna Makedonija ubrzo slijediti”, rekao je Koopman u govoru na zajedničkoj sjednici Odbora za vanjske poslove i Odbora za budžet Evropskog parlamenta.

On je, kako se navodi na Facebook profilu Centralne banke (CBCG), saopštio da Srbija takođe pokazuje veliki interes za to, kao i Kosovo, a nadaju se da će i Bosna i Hercegovina ubrzo krenuti tim putem.

Ovaj iskorak će, kako je saopšteno, značajno unaprijediti ekonomiju i poslovno okruženje Crne Gore, pružajući nove prilike za građane i kompanije.

Koopman je naveo da sve zemlje u regionu Zapadnog Balkana napreduju ka članstvu u SEPA i da su u posljednjih osam mjeseci tri od njih u velikoj mjeri izvršile zadatke.

CBCG je predala početkom jula, u ime države, formalni zahtjev za pridruživanje SEPA. Iz CBCG su ranije kazali da je time napravljen ključni iskorak ka daljem razvoju i integraciji crnogorskog finansijskog sistema u evropski ekonomski i tržišni prostor.

Članstvo Crne Gore u SEPA, kako je saopšteno, donijeće brojne pogodnosti za crnogorske građane i privredu, uključujući višestruko smanjenje troškova, skraćenje vremena transakcija i pojednostavljenje prekograničnih plaćanja na evropskom tržištu.

Koopman je kazao da EU očekuje da će u narednih nekoliko mjeseci biti zatvoreno onoliko poglavlja koliko ih je zatvoreno u protekloj deceniji.

„Očekujemo da ćemo u narednih nekoliko mjeseci zatvoriti onoliko poglavlja koliko smo zatvorili u protekloj deceniji“, rekao je Koopman, prenosi portal European Western Balkans.

Koopman je naveo da se svih šest lidera regiona sastaju na svaka tri mjeseca kako bi razgovarali o Planu rasta za Zapadni Balkan i da su reformske agende, koje su sastavni dio tog instrumenta, u fazi dobijanja odobrenja Evropske komisije (EK) za pet pet država regiona.

“Optimista sam da će prve uplate predviđene Planom rasta biti izvršene u roku od godinu od usvajanja ovakvog prijedloga od strane EK”, naveo je Koopman.

On je rekao da je Bosna i Hercegovina jedina država koja nije dostavila konačnu verziju Reformske agende, dodajući da za to još ima vremena.

Govoreći o reformskim agendama koje su podnijele Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, Koopman je istakao da je „nivo ambicija visok”, kao i da obuhvata sve glavne oblasti koje su važne za društveno-ekonomsku divergenciju.

On je objasnio da je Generalni direktorat za susjedstvo i pregovore o proširenju nacrte reformskih agendi pet država Zapadnog Balkana dostavio na mišljenje savjetodavnom odboru država članica kako bi se usvojili u prvoj polovini oktobra, dodajući da bi nakon usvajanja prvih sedam odsto sredstava iz Plana rasta moglo biti pušteno.

Koopman je naglasio strogu uslovljenost za dobijanje sredstava iz Plana rasta.

„Cilj koji se odnosi na udvostručenje privrede ovih zemalja za jednu deceniju čini se mogućim“, dodao je Koopman.

On je rekao da će pravilo da se prvo rješavaju fundamentalna pitanja ostati suštinski princip u daljem proširenju EU.

Prema njegovim riječima, nema i neće biti trgovine kada su u pitanju zasluge i brzina u proširenju, dodajući da to znači da svakoj državi treba pristupiti na osnovu zasluga.

Navodi se da su pojedini članovi Odbora za vanjske poslove i Odbora za budžet kazali da su zabrinuti za stanje vladavine prava u državama kandidatima za članstvo u EU, uključujući Srbiju, kao i činjenicom da Bosna i Hercegovina još nije dostavila važeću verziju Reformske agende.