Ekonomija

Premijer Milojko Spajić najavio je danas da stiže pojačanje floti nacionalnog avioprevoznika Air Montenegro.
Kako je naveo, jo&scaron; jedan avion znači vi&scaron;e destinacija i putnika &scaron;to će doprinijeti boljem povezivanju sa turističkim trži&scaron;tima i jačanju crnogorske privrede.
"Posadi i putnicima želim mnogo uspje&scaron;nih letova, mirno nebo i sigurna slijetanja. Neka AirMontenegro nastavi da &scaron;iri krila, povezujući ljude, ideje i mogućnosti, na ponos svih građana Crne Gore&rdquo;, napisao je premijer u objavi na mreži X.

Spajić: Stiže pojačanje floti nacionalnog avioprevoznika

SAOPŠTIO PREMIJER

Direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj saop&scaron;tio je da je od kompanije Eagle Hills naplaćeno 430 hiljada eura na ime garancije.
On je za portal RTCG rekao da ta kompanija i njen vlasnik Mohamed Alabbar nemaju nikakav poseban tretman.
"Bilo je određenih spekulacija u medijima, ali ja želim da bude jasno da je Morsko dobro aktiviralo dostavljene bankarske garancije i naplatilo iznos od 430 hiljada eura", saop&scaron;tio je Mikijelj.
Rekao je da je pomenuta kompanija bila prvorangirani ponuđač za ukupno devet lokacija, ali da je odustalo od njih sedam, prenosi portal RTCG.
"Sve aktivnosti Morskog dobra sprovedene su krajnje transparentno", zaključio je Mikijelj.

Mikijelj: Od Eagle Hills naplaćeno 430 hiljada eura na ime garancije

SAOPŠTIO DIREKTOR "MORSKOG DOBRA"

Od decembra 2020. do danas, ukupno je vraćeno preko 2,7 milijardi eura&nbsp;starih dugova, dok je 1,5 milijardi vraćeno u mandatu ove Vlade, saop&scaron;tio je ministar finansija, Novica Vuković.
On je u Skup&scaron;tini, odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Borisa Pejović o iznosu zaduženja vlada Demokratske partije socijalista (DPS) prije 4. decembra 2020, kazao da je pred ovom Vladom istorijski izazov - vratiti dugove koji su nastali prije 2020. godine i sanirati finansijske posljedice prethodnih politika i osigurati fiskalnu stabilnost države.
Vuković je kazao da su se najveća zaduženja prije 4. decembra 2020. godine desila 2014. godine kada su vlada i kineska Exim banka potpisale ugovor o finansiranju prve dionice autoputa Bar - Boljare, za iznos od 943,99 miliona USD, sa krajnjim rokom otplate 2035. godine, kao i 2018. i 2020. godine kada su potpisani kreditni aranžmani uz garanciju Svjetske banke zasnovane na javnoj politici i to u iznosu od po 250 miliona eura, sa krajnjim dospijećem 2030. godine i 2032. godine.
&ldquo;Zatim, 2018. godine emitovane su obveznice od 500 miliona eura koje dospijevaju ove godine, dok su 2019. godine emitovane obveznice u od 500 miliona eura koje dospijevaju 2029. Godine 2019. su emitovane domaće obveznice i to 50 miliona EUR koji dospijevaju naredne godine i 92,44 miliona eura koje su dospijele pro&scaron;le godine&rdquo;, precizirao je Vuković.
On je naveo da je u junu 2020. godine potpisan aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) kroz Instrument za brzo finansiranje u iznosu od 60,5 miliona SDR sa krajnjim dospijećem ove godine.
&ldquo;U julu 2020. godine potpisan je kreditni aranžman sa Evropskom komisijom u iznosu od 60 miliona eura sa krajnjim dospijećem 2035. godine&rdquo;, dodao je Vuković.
On je naveo da je deficit budžeta u periodu od 2011. do 2020. godine, prosječno iznosio preko pet odsto, a javni dug je rastao od 45,5 odsto u 2011. godini na 105,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2020. godini, odnosno u nominalnom iznosu sa 1,5 milijardi na 4,4 milijarde eura.
Na pitanje poslanika Građanskog pokreta URA Milo&scaron;a Konatara u vezi sa povećanjem penzija, Vuković je odgovorio da je jedna od prvih politika u mandatu ove Vlade bila povećanje minimalne penzije za preko 50 odsto, odnosno sa ispod 300 eura krajem 2023. godine na 450 eura koliko je povecana od 1. januara pro&scaron;le godine, &scaron;to je direktni benefit za oko 74 hiljade penzionera u Crnoj Gori.
&bdquo;Time je za&scaron;tićen standard penzionera i dodatno unaprijeđen&ldquo;, dodao je Vuković.
On je kazao da je prosječna penzija za februar 537 eura, &scaron;to predstavija rast od preko 26 odsto u ne&scaron;to vi&scaron;e od godinu.
&bdquo;Shodno navedenom, prosječna penzija se od 1. januara, usklađuje za 6,85 odsto&ldquo;, rekao je Vuković.
On je podsjetio da je prosječna zarada porasla od 2020. sa 484 eura na 524 eura ili oko osam odsto. U pro&scaron;loj godini zarada je povećana na 712 eura, da bi posljednjom reformom neto plata u prosjeku iznosila preko hiljadu eura.
&bdquo;Kada govorimo o penzijama koje su bile ispod 450 eura, penzioneri koji ih primaju su na nivou 66 hiljada korisnika, &scaron;to je 11,2 hiljade koji su pre&scaron;li kategoriju usklađivanjem veće penzije od minimalne. Prosjek uvećanja penzija usklađivanjem i kada uzmemo uvećane penzije koje su preko 450 eura podijeljene po kategorijama, imate prosječni rast za 46 eura, a sa novim majskim 69 eura&ldquo;, dodao je Vuković.
Poslanica Nove srpske demokratije Bojana Pićan pitala je Vukovića da predstavi efekte Zakona o otpisu kamata na dospjele poreske obaveze.
Vuković je odgovorio da je, shodno podacima Poreske uprave, u periodu od 1. januara do 3. marta podne&scaron;eno ukupno 1,91 hiljada zahtjeva za otpis kamate shodno Zakonu o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze.
&bdquo;Broj podne&scaron;enih zahtjeva po područnim jedinicama/ekspoziturama je 1,91 hiljada, a broj podne&scaron;enih zahtjeva za poreske obveznike iz nadležnosti velikih poreskih obveznika je dva&ldquo;, naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, osnovni dug je naplaćen u iznosu od 21,38 miliona eura, od čega se na naplatu od poreskih obveznika iz nadležnosti područnih jedinica/ekspozitura odnosi 14,17 miliona eura, a velikih poreskih obveznika odnosi 7,2 miliona eura.
&bdquo;Kamata je otpisana u iznosu od 11,79 miliona eura, od čega se na kamatu za otpis po podnesenim zahtjevima odnosi 11,27 miliona eura, a na kamatu otpisanu po službenoj dužnosti odnosi 521,62 hiljade eura&ldquo;, dodao je Vuković.

Vuković: Tokom mandata ove Vlade vraćeno 1,5 milijardi eura starih dugova

SAOPŠTIO MINISTAR FINASIJA

&nbsp;Vlada je, na dana&scaron;njoj sjednici, na predlog Ministarstva finansija, utvrdila Izmjene Zakona o budžetu Crne Gore za ovu godinu, u cilju tehničkog usagla&scaron;avanja.
Iz Ministarstva finansija je saop&scaron;teno da je riječ o dono&scaron;enju i primjeni novih izmjena i dopuna Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, kao i tehničkih korekcija u okviru tekućeg i kapitalnog budžeta.
"Takozvani rebalans budžeta predložen je u cilju nastavka nesmetanog finansiranja svih potro&scaron;ačkih jedinica", navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Naime, tom Uredbom, definisane su nove potro&scaron;ačke jedinice koje se, u skladu sa istom, formiraju preuzimanjem nadležnosti kao i državnih službenika i namje&scaron;tenika koji su vr&scaron;ili preuzete poslove, opremu i službenu dokumentaciju i to Ministarstvo javnih radova od Uprave za kapitalne projekte, a Ministarstvo energetike i rudarstva od Ministarstva rudarstva, nafte i gasa i Ministarstva energetike.
"Stoga je kod novih ministarstava, koja su preuzela nadležnosti od postojećih potro&scaron;ačkih jedinica, izvr&scaron;en prenos sredstava u skladu sa preuzetim nadležnostima i to na način da su prene&scaron;ena sredstva koja su preostala, odnosno koja su neutro&scaron;ena", navodi se u saop&scaron;tenju.
Takođe, iz Ministarstva su rekli da određene tehničke korekcije koje su izvr&scaron;ene u okviru tekućeg i kapitalnog budžeta, neće uticati na budžetski rezultat, odnosno neće su&scaron;tinski mijenjati prvobitno projektovane prihode, ukupne rashode i deficit.

Predložen tehnički rebalans budžeta

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI VLADE

Op&scaron;ti prihodi budžeta, tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznose 155,02 miliona eura, &scaron;to je za 108,2 odsto veći iznos od deficita u 2024. godini, koji je iznosio 74,44 miliona eura &ndash; precizirali su za "Dan" iz Fonda PIO.
Primici Fonda PIO zaključno sa aprilom ostvareni su u ukupnom iznosu od 260,78 miliona eura i veći su za 11,4 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine.&nbsp;
&ndash; Prihodi od doprinosa u istom periodu iznose 105,76 miliona eura i manji su za oko 33,7 odsto od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2024. godini, koji su iznosili 159,56 miliona eura. Op&scaron;ti prihodi budžeta, tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznose 155,02 miliona eura, &scaron;to je za 108,2 odsto veći iznos od deficita u 2024. godini, koji je iznosio 74,44 miliona eura &ndash; kazali su za "Dan" iz Fonda PIO.
Kada se uporede i podaci iz 2023. godine, deficit je povećan skoro tri puta. Te godine je za četiri mjeseca deficit iznosio 37,38 miliona eura.
Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na april 2025. godine (isplata u maju 2025. godine), Fond PIO Crne Gore isplaćuje 131.399 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su to pravo ostvarili shodno Zakonu o PIO ili primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju zaključenih od strane Crne Gore. Navedeni broj obuhvata 120.685 korisnika prava u Crnoj Gori i 10.714 korisnika prava u inostranstvu.
&ndash; Od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 117.248 je penzionera, a 3.437 korisnika ostalih prava iz PIO (tjelesno o&scaron;tećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu). Van Crne Gore isplaćuju se 10.648 korisnika penzije i 66 korisnika ostalih prava. Broj penzionera u maju 2025. godine, u odnosu na decembar 2024. godine, uvećan je za 0,81 odsto &ndash; kazali su nam iz Fonda, na čijem čelu je Vladimir Drobnjak.
Istakli su da se struktura penzija po vrstama ovog prava smatra povoljnom, s obzirom na vi&scaron;egodi&scaron;nji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava.
&ndash; Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO Crne Gore &ndash; naveli su iz Fonda.
Minimalna penzija 450 eura
Novim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu 1. januara 2024. godine, shodno članu 29, najniža penzija iznosi 450 eura.
Pomenutim izmjenama zakona, takođe, je propisano da korisnicima prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju pripada razlika primanja do najnižeg iznosa penzije.
Prema podacima iz isplatne baze za mjesec april 2025. godine, broj korisnika koji primaju penziju u iznosu od 450 eura je 47.605, dok je za isti mjesec isplaćeno 20.619 razlika korisnicima do najnižeg iznosa penzije.

Deficit Fonda PIO dupliran, "skočio" na 155 miliona eura

U ODNOSU NA PROŠLU GODINU

&nbsp;Air Montenegro dodao je floti treći avion tipa E195 i potpisao vi&scaron;egodi&scaron;nji ugovor o uče&scaron;ću u Pool programu sa kompanijom Embraer, saop&scaron;teno je iz aviokompanije.
Taj ugovor, kako je obja&scaron;njeno, obuhvata novi avion, kao i dva postojeća E195 aviona koji su dio flote crnogorske nacionalne avio-kompanije. Trenutno, Pool program podržava vi&scaron;e od 60 avio-kompanija &scaron;irom svijeta.
Predsjednik Odbora direktora Air MontenegraTihomir Draga rekao je da je saradnja sa kompanijom Embraer dugotrajna i uspje&scaron;na i da vjeruje da njen vrhunac tek dolazi.
&bdquo;Dalji razvoj Air Montenegra i modernizacija flote otvoriće nove mogućnosti za produbljivanje partnerstva i ostvarivanje zajedničkih ciljeva u oblasti sigurnosti, inovacija i izvrsnosti u pružanju usluga&ldquo;, kazao je Draga&scaron; na konferenciji za medije koju je Embraer organizovao na jednom od najvećih svjetskih sajmova avijacije Paris Air Show.
Izvr&scaron;ni direktor Air Montenegra Vukadin Stojanović naveo je da su u kompaniji ponosni &scaron;to su u flotu uveli jo&scaron; jedan avion.
&bdquo;Ova prekretnica ne odražava samo na&scaron;e snažno partnerstvo sa proizvođačem, već i zajedničku posvećenost unapređenju sigurnosti i operativnih standarda u korist na&scaron;ih putnika i posade. Koristim ovu priliku da izrazim iskrenu zahvalnost kompaniji Embraer na kontinuiranoj podr&scaron;ci i posvećenosti tokom dugogodi&scaron;njeg partnerstva&ldquo;, rekao je Stojanović, a prenosi Mina business.
Predsjednik i izvr&scaron;ni direktor Embraer Services &amp; Support-a Carlos Naufel saop&scaron;tio je da je Air Montenegro pokazao snažan rast tokom protekle godine.
&bdquo;Raduje nas &scaron;to možemo biti dio tog zamaha, obezbjeđujući dodatne kapacitete i usluge svjetske klase. Na&scaron; cilj je da E-Jets avioni budu uvijek spremni za let i da nastavimo da jačamo uspje&scaron;no partnerstvo i u godinama koje dolaze&ldquo;, kazao je Naufel.
Embraer je globalna vazduhoplovna kompanija sa sjedi&scaron;tem u Brazilu i vodeći proizvođač komercijalnih mlaznih aviona do 150 sjedi&scaron;ta.
Embraer je od osnivanja 1969. godine isporučio vi&scaron;e od devet hiljada aviona. U prosjeku, svakih deset sekundi jedan Embraer avion poleti negdje u svijetu, prevozeći vi&scaron;e od 150 miliona putnika godi&scaron;nje.

Treći E195 avion u floti Air Montenegro

POTPISAN UGOVOR O POOL PROGRAMU SA KOMPANIJOM EMBRAER

Nakon &scaron;to je u petak, nakon početka sukoba na Bliskom istoku, između Izraela i Irana, do&scaron;lo do naglog skoka cijena sirove nafte, početkom ove sedmice do&scaron;lo je smirivanja trži&scaron;ta, stanje na svjetskim berzama je stabilno i nema nekih značajnih oscilacija, saop&scaron;tio je Pobjedi generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Crne Gore Dra&scaron;ko Striković.
On, ipak upozorava da bi, ukoliko dođe do &scaron;irenja sukoba i uključivanja drugih država, moglo doći do većeg rasta cijena nafte i njenih derivata.
- Ono &scaron;to zasad možemo očekivati u Crnoj Gori jeste da pri narednom obračunu može doći opet do nekog blagog rasta cijene benzina i eurodizela u Crnoj Gori, od dva do tri centa. Ukoliko dože do snižavanja tenzija ili održavanja na ovom istom nivou možda bi to bio i konačni obračun. Pro&scaron;irenje sukoba na Bliskom istoku i uključivanje drugih država dovelo bi do vi&scaron;ih cijena &ndash; kazao je Striković Pobjedi.
Reakcija na trži&scaron;tima
U petak je na svjetskim trži&scaron;tima cijena sirove nafte pro&scaron;le sedmice skočila 12 odsto u odnosu na četvrtak, dosegnuv&scaron;i najvi&scaron;e nivoe od kraja januara, jer su se trgovci upla&scaron;ili poremećaja isporuka s Bliskog istoka, nakon napada Izraela na Iran. Cijena barela na londonskom trži&scaron;tu skočila je pro&scaron;le sedmice 12,5 odsto, na 74,25 dolara, dok je na američkom trži&scaron;tu barel poskupio 13 odsto, na 72,95 dolara. Skok cijena na najvi&scaron;em nivou od kraja januara je bio posljedica neočekivanog izraelskog napada na Iran u petak.
- Cijena na berzi je u ponedjeljak počela postepeno da pada, odnosno bila je u nekoj stagnaciji, nije to bio neki znatan pad. Bilo je to nekih 0,3 odsto, ali je do&scaron;lo do smanjenja cijene nafte na berzi prvog radnog dana nakon vikenda i že&scaron;ćih sukoba između Izraela i Irana &ndash; saop&scaron;tio je Striković.
Sve vrste goriva od utorka su u Crnoj Gori skuplje jedan do dva centa. Cijena eurosupera 95 i eurosupera 98 veća je za po jedan cent, pa se trenutno prodaju po cijeni od 1,43 eura, odnosno 1,46 eura. Cijena eurodizela je veća dva centa i iznosi 1,3 eura. Lož ulje je poskupjelo dva centa na 1,24 eura. Prije ovoga, posljednje promjene cijena goriva bile su 3. juna, kada je cijena eurosupera 95 porasla za jedan cent. Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 30. juna, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 1. jula.
- Cijene su izuzetno niske u odnosu na uporedni period iz prethodnih godina. Prije dvije godine, cijena je bila 1,80 i 1,90 eura. A trenutno možemo da kažemo da je situacija stabilna, berza je stabilna i nema dodatnog rasta zbog ovog rata, barem za sada. Narednih desetak radnih dana će da pokažu &scaron;ta je rezultat i osjećaj trži&scaron;ta prema ovom ratnom sukobu na Bliskom istoku. Ali naravno, sve to zavisi od &scaron;ireg aspekta i geopolitičkih situacija u svijetu. Ukoliko dođe do &scaron;irenja postojećeg sukoba ili uključivanja jo&scaron; velikih država u sukob na Bliskom istoku, onda bismo mogli očekivati dodatno povećanje cijena nafte &ndash; rekao je Striković.
Trenutna ponuda
On je naveo da je ponuda nafte na svjetskim trži&scaron;tima izuzetno obimna i velika u odnosu na tražnju. - Trenutno imamo cijenu koja je na nivou prosjeka iz 2018. godine. Danas je cijena na svjetskim nivoima niža za 30 odsto u odnosu na 2022. godinu kad je izbio rat između Rusije i Ukrajine &ndash; izjavio je Striković.
On je podsjetio da Iran ima veliki udio od deset do 12 odsto u svjetskoj proizvodnji sirove nafte i gotovih proizvoda, &scaron;to može da utiče na ponudu.
- Ukoliko dođe do uni&scaron;tavanja i bombardovanja njihovih naftnih kapaciteta odnosno rafinerija može da dođe automatski do smanjenja ponude. To bi moglo dugoročno da ostavi posljedice na visoku cijenu. Tako da sve zavisi od tog sukoba i upravo je to jedan od razloga za&scaron;to je trži&scaron;te naglo skočilo jedan dan jer se očekivalo da će Izrael gađati te strate&scaron;ke kapacitete u naftnoj i nuklearnoj industriji &ndash; kazao je Strković.
Za nekoliko sedmica će, kako kaže, biti poznato da li su o&scaron;tećeni naftni kapaciteti i da li Iran uop&scaron;te ima kapaciteta da proizvodi, te da li se ta globalna ponuda nafte smanjila.
- Ukoliko jeste, tu globalnu ponudu može da zamijeni Saudijska Arabija, Rusija i veliki drugi svjetski proizvođači, ali naravno o tome moraju da donesu odluke &ndash; dodao je Striković.
Formiranje rezervi
U Skup&scaron;tini je krajem pro&scaron;le godine usvojen Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, kojim je predviđena naknada za formiranje rezervi od tri centa koja je od 10. februara inkorporirana u cijenu goriva.
&ndash; Formiranje obaveznih naftnih rezervi ključno je za osiguranje energetske stabilnosti Crne Gore i za&scaron;titu od potencijalnih kriza na globalnom trži&scaron;tu. Ova mjera omogućava zemlji da ublaži posljedice naglih poremećaja u snabdijevanju, bilo da su uzrokovani geopolitičkim krizama, prirodnim katastrofama ili trži&scaron;nim nestabilnostima &ndash; kazali su ranije iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Ukazali su da je uspostavljanje rezervi u skladu sa praksama EU čije članice imaju obavezu održavanja strate&scaron;kih zaliha nafte kako bi osigurale stabilnost trži&scaron;ta.
&ndash; Iako formiranje strate&scaron;kih rezervi podrazumijeva finansijsko ulaganje, važno je istaći da je ovo ulaganje dugoročno isplativo, jer omogućava državi brzu reakciju u kriznim situacijama i &scaron;titi ekonomske interese građana. Odluka o formiranju strate&scaron;kih rezervi goriva predstavlja odgovoran pristup Vlade u cilju jačanja energetske sigurnosti Crne Gore &ndash; poručili su ranije iz Ministarstva.
Naknadu će prikupljati uvoznici naftnih derivata koja zajedno sa direktnom budžetskom podr&scaron;kom Evropske komisije predstavlja zakonski mehanizam za finansiranje rezervi.
Zakon predviđa da 85 odsto rezervi čini eurodizel, a ostatak bezolovni benzin. Najmanje polovinu ukupne rezerve formiraće Uprava za ugljovodonike, a ostalo uvoznici naftnih derivata. Iz Ministarstva očekuju da će ukupne količine naftnih rezervi biti obezbijeđene do 2028. godine, do kada će građani plaćati naknadu od tri centa.

Striković: Proširenje sukoba dovelo bi do dodatnog poskupljenja goriva

SAOPŠTIO GENERALNI SEKRETAR UDRUŽENJA NAFTNIH KOMPANIJA CRNE GORE

Iz Ministarstva energetike i rudarstva objavili su nove cijene naftnih derivata koje će važiti od ponoći.
Cijene će biti uvećane od 0,01 cent do 0,02 centa.
Nove cijene:
EURO SUPER 98 1.46 eur/l (+0,01)
EURO SUPER 95 1.43 eur/l (+0,02)
EURODIZEL 1.30 eur/l (+0,02)
Lož ulje 1.24 eur/l (+0,02)
Naredni obračun biće 30.juna, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 1.jula.

Od ponoći skuplje gorivo

SVE VRSTE

Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović najavio je da će, po izjavama izvođača i po izjavama nadzora, do Nove godine put Mojkovac - Đurđevića Tara biti pu&scaron;ten u saobraćaj.
"Moram da naglasim da je taj put formalno zatvoren vi&scaron;e od decenije. Uhvatili smo se u ko&scaron;tac i krenuli da rje&scaron;avamo taj problem. Nažalost, nije se mogao napraviti kompromis između ugostitelja, mje&scaron;tana, između izvođača, svih ljudi koji su učestvovali na ovom projektu i onda smo rije&scaron;ili da napravimo neku vrstu dogovora i sporazuma sa svim stranama koje su zainteresovane za ovaj projekat i da krenemo u priču da taj objekat zavr&scaron;imo. Drugim riječima, da ovo ljeto iskoristimo da ovaj objekat u potpunosti bude zavr&scaron;en, makar pu&scaron;ten za saobraćaj do Nove godine, znači da se odrade svi ti radovi koji su predviđeni. Dobili smo uvjerenje od izvođača i od nadzora i mislim da je to zadnji moment da taj objekat zavr&scaron;imo, i da prekinemo tu vi&scaron;edecenijsku neku neizvjesnost vezanu za sami taj put", naveo je Vuksanović u emisji "Dobro jutro Crna Goro" na TVCG.&nbsp;
Na pitanje kako Uprava za saobraćaj usklađuje građevinsku sa turističkom sezonom, Vuksanović kaže da to te&scaron;ko funkcioni&scaron;e, ba&scaron; iz razloga &scaron;to se ljetnja turistička turistička sezona i građevinska sezona poklapaju. Podsjeća da su najveći dio radova i najveća efektivnost izvođenja radova tokom ljeta.
"Ono &scaron;to je, inače, stav Vlade Crne Gore je da već sada, pa sve do kraja avgusta, nema totalnih obustava. Znači, nema obustavljanja saobraćaja na na&scaron;im magistralnim i regionalnim putevima, Ranijih godina je to bilo do 30. avgusta, već od pro&scaron;le i pretpro&scaron;le godine malo smo produžavali, sve zavisi od stanja na na&scaron;im putevima, tj sa pokazateljima koje dobijamo sa na&scaron;ih brojača. Drugim rečima, ukoliko je do&scaron;lo do produženja ljetnje turističke sezone, naravno da odlažemo da je totalna obustava", ističe Vuksanović.
Vuksanović je, kako je rekao, naglasio da nema smetnji kad je riječ o samim građevinskim radovima.
"Ono &scaron;to moram da primijetim je da Crnoj Gori u odnosu na prije pet godina imate 50% vi&scaron;e registrovanih vozila nego 2019. i 2024. Moram da naglasim da svake godine vi imate 10% skok saobraćaja na magistralnim i regionalnim putevima dok na autoputu imate 20%. Moram da naglasim da vikendima imamo situaciju i protesea. Znate sami, kad mi kažete iz Bara do Podgorice, naravno da ima gužu, zato &scaron;to na Cetinju imate i na drugim mjestima, naravno u Crnoj Gori imate proteste koji sve to bitno utiču na gužu.

Vuksanović: Do Nove godine otvaranje puta Mojkovac - Đurđevića Tara

NAJAVIO DIREKTOR UPRAVE ZA SAOBRAĆAJ

Tenderska komsija za dodjelu koncesije za aerodrome daće rok luksembur&scaron;ko-američkoj kompaniji od pet radnih dana da dopuni dokumentaciju, odlučeno je juče na sjednici, nezvanično saznaje Pobjeda.
Luksembur&scaron;ko-američka kompanija Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports (CAAP) koja je jedan od ponuđača na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodorme, imaće obavezu da Tenderskoj komsiji dostavi u Excel fajlu finansijsku ponudu koju je dostavila u papirnoj formi.
Tenderska komisija će nastaviti rad po dobijanju tog dokumenta.
Na sjednici Tenderske komisije za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, koja je zavr&scaron;ena u utorak, otvorene su finansijske ponude.
Nakon otvaranja finansijskih ponuda za davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju, kako nezvanično saznajemo, južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) nudi 100 miliona jednokratne finansijske nadoknade, dok luksembur&scaron;ko-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) nudi 101 milion.
Kada je riječ o inicijalnim investicijama, ponuda Incheona je 132 miliona, dok 158 miliona nudi CAAP. Incheon nudi 35 odsto varijabilne godi&scaron;nje koncesione naknade, dok CAAP nudi 17 procenata.
Obje kompanije koje su u&scaron;le u uži izbor &ndash; Incheon International Airport Corporation iz Južne Koreje i Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports S.A. iz Luksemburga &ndash; zvanično su pro&scaron;le tehničku evaluaciju nakon produženja Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo kori&scaron;ćenja aerodroma Podgorica i Tivat. Komisija rad nastavlja danas, uz očekivanje da Međunarodna finansijska korporacija (IFC) dostavi analizu finansijskih ponuda.
Ključni preokret u ovom koncesionom postupku desio se u ponedjeljak, kada je Komisija, nakon pravnog savjeta i dodatnih konsultacija sa IFC-jem, priznala da su tehničke ponude oba ponuđača formalno ispravne i ocijenjene u vi&scaron;e kategorija. U prethodnoj fazi, i jedan i drugi ponuđač su u pojedinim segmentima dobili ocjenu nula, a ranija odluka Komisije je, zbog razlike od svega 0,3 boda, faktički isključila Incheon International Airport Corporation (IIAC) iz Južne Koreje iz daljeg procesa.
Međutim, pravno mi&scaron;ljenje je jasno ukazalo da nula nije validna ocjena, zbog čega je Komisija morala da izvr&scaron;i reevaluaciju tehničkih ponuda &ndash; ovog puta u skladu sa zakonom i uz obaveznu ekspertizu IFC-ja.
Nakon novog bodovanja, utvrđeno je da oba ponuđača ispunjavaju minimalne uslove za prelazak u zavr&scaron;nu fazu &ndash; ocjenu finansijskih ponuda. Komisija sada čeka konačno mi&scaron;ljenje IFC-ja o finansijskim parametrima, nakon čega će ocijeniti i taj dio, formirati konačni prijedlog i proslijediti ga Ministarstvu saobraćaja, koje će ga dalje uputiti Vladi na odlučivanje.
Nakon &scaron;to Tenderska komisija zavr&scaron;i vrednovanje finansijskih ponuda, treba da sačini konačni izvje&scaron;taj i po&scaron;alje ga Ministarstvu saobraćaja i Vladi na dono&scaron;enje konačne odluke da li će neku ponudu prihvatiti ili će tender poni&scaron;titi.
Planirano je da se aerodromi daju u zakup na period od 30 godina.

Kompaniji CAAP rok od pet dana da dopuni dokumentaciju

ZASIJEDALA  JUČE TENDERSKA KOMSIJA ZA DODJELU KONCESIJE ZA AERODROME

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 376,56 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, kroz tunel je u periodu od 17. do 23. februara pro&scaron;lo 55,24 hiljade vozila, većinom automobila.
U pro&scaron;loj godini kroz tunel je pro&scaron;lo 3,52 miliona vozila, u 2022. godini 3,07 miliona, a 2021. njih 2,61 milion.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja ko&scaron;tala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz tunel Sozina za sedam dana prošlo 55,24 hiljade vozila