Ekonomija

Goriva trenutno na crnogorskom trži&scaron;tu ima dovoljno i trenutno ne postoji rizik od poremećaja u snabdijevanju trži&scaron;ta, ocijenjeno je na dana&scaron;njem sastanku Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja trži&scaron;ta naftnim derivatima.
Kako je saop&scaron;teno, sastanak je održan na inicijativu ministra energetike i rudarstva Admira &Scaron;ahmanovića, uz uče&scaron;će stalnih članova Savjeta i predstavnika većine naftnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, uključujući i predstavnike Udruženja naftnih kompanija.
"U ovom trenutku snabdijevanje funkcioni&scaron;e stabilno, dok globalna kretanja na trži&scaron;tu energenata i volatilnost berzanskih cijena predstavljaju &scaron;iri izazov sa kojim se suočava veliki broj država.
Razmotreni su i izazovi sa kojima se suočava dio energetskih subjekata, posebno manjih kompanija koje naftne derivate nabavljaju uvozom drumskim putem, bez sopstvenih skladi&scaron;nih kapaciteta, po berzanskim cijenama na dan isporuke. U uslovima rasta berzanskih cijena, koje su u ovom trenutku vi&scaron;e od trenutno regulisanih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori, ove kompanije suočavaju se sa otežanim uslovima poslovanja", pi&scaron;e u saoo&scaron;tenju.
Predstavnici naftnih kompanija ukazali su na potrebu razmatranja izmjena pojedinih elemenata postojeće Uredbe, uključujući promjenu obračunskog perioda za formiranje cijena naftnih derivata, koji trenutno iznosi 14 dana, kao i mogućnost smanjenja akciza.
Kako je navedeno, ministar je istakao da je riječ o kompleksnom pitanju koje je u značajnoj mjeri uslovljeno globalnim kretanjima na trži&scaron;tu energenata, te da je za eventualne izmjene potrebno sprovesti dodatne analize i konsultacije sa nadležnim institucijama, prije svega Ministarstvom finansija.&nbsp;
Napomiju i da snabdijevanje trži&scaron;ta nije ugroženo, ali da otežani uslovi poslovanja za dio manjih kompanija zahtijevaju pažljivu analizu kako bi se sagledale moguće privremene mjere i prona&scaron;la održiva rje&scaron;enja.
&ldquo;Sastanak Savjeta je pokazao da u Crnoj Gori trenutno nema nesta&scaron;ice goriva i da trži&scaron;te funkcioni&scaron;e stabilno. Saslu&scaron;ali smo zahtjeve manjih distributera vezane za smanjenje akciza i skraćivanje obračunskog perioda. Vrlo pažljivo ćemo analizirati sve predloge i, zajedno sa resorom finansija, razmotriti moguće modele. Razumijemo izazove poslovanja, ali ishitrene izjave i poku&scaron;aji da se u interesu određenih grupacija stvori panika ne doprinose dobrom poslovnom ambijentu i najmanje su korisni građanima. Interesi građana ostaju apsolutni prioritet, a zajedno sa privredom tražimo održiva rje&scaron;enja za sve učesnike na trži&scaron;tu&rdquo;, poručio je ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović.
Ministarstvo energetike i rudarstva apeluje na odgovorno informisanje javnosti, jer, kako kažu, neprovjerene ili ishitrene informacije mogu izazvati nepotrebnu zabrinutost građana i stvoriti pogre&scaron;an utisak o stanju na trži&scaron;tu.&nbsp;

Savjet: Goriva na crnogorskom tržištu ima dovoljno, razmatraju se zahtjevi pojedinih privrednih subjekata

"APELUJEMO NA ODGOVORNO INFORMISANJE JAVNOSTI"

Od večeras nas očekuju nove cijene na pumpama. Prema podacima Ministarstva energetike i rudarstva najveći skok bilježi eurodizel, čija će cijena po litru biti veća 16 centi. Istovremeno, obje vrste benzina poskupiće po sedam centi.
Tako će prema novom obračunu, eurodizel ko&scaron;tati 1,50 eura po litru.
Eurosuper 98 i eurosuper 95 ko&scaron;taće 1,50 odnosno 1,47 eura po litru.
I lož ulje će poskupiti 15 centi i ko&scaron;taće 1,42 eura.
&ldquo;Naredni obračun će se obaviti 23. marta, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 24. marta&rdquo;, zaključili su iz Ministarstva energetike i rudarstva.
&nbsp;

Eurodizel će poskupiti 16, a benzin sedam centi

OD PONOĆI

Krizna de&scaron;avanja nameću potrebu obnavljanja robnih rezervi nakon dvije decenije, zbog skoka cijena goriva i ostalih proizvoda. Ne isključuju se i nesta&scaron;ice u nekim zemljama ukoliko se ratni sukobi nastave, upozorio je jedan od autora studija Ekonomskog fakulteta, o opravdanosti formiranja robnih rezervi, doktor Bojan Pejović.
Do usvajanja Zakona i odluke o robnim rezervama Vlada mora uspostaviti partnerske odnose sa trgovcima, uvoznicima sklapti aranžmane kroz finansijske instrumente preče kupovine, kazao je Pejović. Nagla&scaron;ava kod cjenovnog udara goriva ako se kriza produbi, Vlada mora djelovati ne samo kroz rezerve.
Ratni sukob na Bliskom istoku odrazio se na cijene goriva i moguće nesta&scaron;ice u pojedinim zemljama, posljedično i na rast cijena ostalih proizvoda. Male ekonomije, uvozno zavisne poput domaće, mogle bi se suočiti sa pote&scaron;koćama te su robne rezerve nužnost, kaže&nbsp; Pejović.
"U ovom nekom prelaznom dijelu vlada mora raditi ono &scaron;to je jedino moguće, a to je uspostaviti partnerske odnose sa trgovcima koji postoje u Crnoj Gori, sa uvoznicima i potencijalno razmatrati sklapanje adekvatnih aranžmana kroz finansijski instrumente, da imaju prosto pravo preče kupovine za nabavku dodatnih količina roba za određeni vremenski period", dodaje on.
Zbog finansijskih ograničenja, autori studije zalažu se za kratkoročne mjesečne nabavke u početnoj fazi i pravo preče kupovine, kaže Pejović. Inflacija je učinila svoje, te je neophodna ponovna procjena formirati ih u granicama Crne Gore.
"Procijenili da ukoliko se obezbijedi dovoljna količina robe za mjesečne potrebe Crne Gore, &scaron;to je neki minimum, to bi bila ta vrijednost od nekih 21 milion za nabavku te robe i za godi&scaron;nje održavanje te robe. Naravno, ako vi želite da obezbijedite količinu za &scaron;estomjesečne, dvanaestomjesečne potrebe, onda se to multiplikuje pa dođe do tih 200 miliona, ali vjerujte mi nijedna zemlja nema tolike robne rezerve za godinu dana, to je prosto nemoguće", pojasnio je Pejović.
Pravi efekat bi bio pažljivim kombinovanjem sa domaćom poljoprivrednom proizvodnjom.
"Jer ukoliko mi formiramo robne rezerve "preko noći" i kompletna roba koja bude u robnim rezervama mi jeuvezemo mi ćemo povećati uvoz značajno i držati tu količinu robe u skladi&scaron;tima, ali to neće imati taj razvojni potencijal i razvojni efekat kao &scaron;to bi to bilo ukoliko bi formirali robne rezerve od robe koja je proizvedena u Crnoj Gori. Naravno to nije posao koji se može zavr&scaron;iti za nedelju dana, za mjesec dana, to je posao koji treba planirati", navodi on.
&Scaron;to se, pak tiče goriva, država ide u dobrom smjeru da formira strate&scaron;ke rezerve preko uprave za ugljovodonike i privatne kompanije. Do sada je formirano 44.260 metričkih tona rezervi &scaron;to obezbjeđuje kontinuitet u snabdijevanju u periodu od mjesec do mjesec i po.
Snabdijevanje naftnim derivatima u ovom trenutku nije ugroženo, saop&scaron;tili su iz Ministarstva energetike i najavili nove cijene od iduće sedmice i to je prostor gdje prema ocjeni Bojana Pejovića država može intervenisati.
"Kako se poremećaj nastavi, dalje možda i multiplikuje, onda bi trebalo razmotriti da li je moguće kroz neke druge načine, a ne samo kroz rezerve, djelovati kako bi se cijene vratile na neki prihvatljiv nivo ili neki nivo koji uporedi se prethodnim nivoima", zaključuje Pejović.
Zakon o formiranju robnih rezervi i odluka o formiranju, kako je najavljeno iz resora Ministarstva poljoprivrede, brzo će se naći na Vladi i u Skup&scaron;tini. Razmatra se dovoljnost svih proizvoda makar 30 do 60 dana kako bi odgovorili na razne globalne i lokalne izazove.

Pejović: Robne rezerve nužne zbog globalnih kriza

PREME NAJAVI, ZAKON O FORMIRANJU ROBNIH REZERVI I ODLUKA O FORMIRANJU BRZO ĆE SE NAĆI NA VLADI I U SKUPŠTINI

Građanima Podgorice od februara stižu uvećani računi za odvoz komunalnog otpada, jer je cijena usluge Čistoće povećana za 33 odsto. Tako će, na primjer, vlasnici stana od 50 kvadrata umjesto dosada&scaron;njih 4,82 eura mjesečno sada plaćati 6,42 eura, pi&scaron;e Dan.
Iz preduzeća Čistoća Podgorica, na čijem je čelu Denis Hot, saop&scaron;tili su da su se nakon stupanja na snagu Uredbe o dopunama Uredbe o bližim elementima i metodologiji za određivanje cijena komunalnih usluga stekli uslovi za izradu novog cjenovnika.
Kako navode, izmjena cijena bila je zakonska obaveza i realna potreba preduzeća, s obzirom na to da cjenovnik nije mijenjan od 2020.&nbsp;
&ldquo;Odbor direktora je na sjednici 12. decembra 2025. utvrdio cjenovnik usluge sakupljanja i transporta komunalnog otpada. Usvojen je na sjednici Skup&scaron;tine Glavnog grada 23. i 24. decembra pro&scaron;le godine i objavljen na internet stranici Čistoće&rdquo;, saop&scaron;tili su iz tog preduzeća.
Novim cjenovnikom utvrđena je cijena komunalne usluge individualne komunalne potro&scaron;nje za fizička lica i korisnike koji ne spadaju u tu kategoriju.
Obračun za građane i dalje se vr&scaron;i na osnovu povr&scaron;ine stambenog prostora. Cijena iznosi 0,12 eura po kvadratu, uz dodatak od sedam odsto PDV-a, dok je ranije iznosila 0,09 eura, &scaron;to predstavlja povećanje od 33,3 odsto.
Iz Čistoće poja&scaron;njavaju da se od ukupnog iznosa na računu dio odnosi na njihove usluge sakupljanja i transporta otpada u iznosu od 0,075 eura po kvadratu, dok se 0,045 eura odnosi na usluge preduzeća Deponija za preradu i zbrinjavanje otpada.
Kada je riječ o pravnim licima, računi se obračunavaju na osnovu povr&scaron;ine poslovnog prostora i korektivnih faktora utvrđenih Uredbom. Novim cjenovnikom cijene su usklađene sa kvadraturom i djelatno&scaron;ću.
Tako je za kancelarije ranija cijena od 0,13 eura po kvadratu zamijenjena rasponom od 0,19 do 0,39 eura, u zavisnosti od povr&scaron;ine. U ugostiteljstvu cijena sada iznosi od 0,37 do 0,67 eura po kvadratu, dok je za trgovine podijeljena na kategorije &ndash; prehrambene proizvode od 0,45 do 0,75 eura i prodaju robe &scaron;iroke potro&scaron;nje od 0,44 do 0,62 eura.
U sektoru zdravstva cijene su takođe povećane. Klinike i poliklinike sada će plaćati od 0,19 do 0,34 eura po kvadratu, dok je ranija cijena bila 0,12 eura. Za ambulante i apoteke cijena je povećana sa 0,30 na raspon od 0,39 do 0,44 eura.
Magacini i stovari&scaron;ta, koji su ranije plaćali 0,15 eura po kvadratu, sada će izdvajati od 0,18 do 0,25 eura, dok će kladionice umjesto 0,40 eura ubuduće plaćati 0,68 eura po kvadratu.
Čistoća je februarske račune ispostavila za 68.573 građana i 4.391 pravno lice. Tokom februara evidentirano je i 218 novih korisnika &ndash; 166 fizičkih i 52 pravna lica.
Prema podacima ovog preduzeća, dug građana prema Čistoći na dan 2. mart iznosi 2.803.965 eura, dok pravna lica duguju 1.423.669 eura, pa ukupna potraživanja iznose 4.227.634 eura.
Fakturisana realizacija za januar iznosila je 536.877 eura, dok je u februaru dostigla 846.401 euro, &scaron;to je povećanje od 309.523 eura. Iz Čistoće navode da će očekivani prihodi po novim cijenama zavisiti od procenta naplate u narednom periodu.

Podgoričani od februara plaćaju skuplju uslugu Čistoće: Računi veći 33 odsto

CJENOVNIK NIJE MIJENJAN OD 2020. 

U Crnoj Gori nema nesta&scaron;ice naftnih derivata niti postoji rizik od poremećaja u snabdijevanju trži&scaron;ta, saop&scaron;tili su iz Ministarstva energetike i rudarstva (MER).
Tvrde i najveći broj benzinskih stanica u zemlji nastavlja redovno i nesmetano snabdijevanje, a raspoložive količine goriva dovoljne su za uredno funkcionisanje trži&scaron;ta.
"Trenutna situacija odnosi se na dio privrednih subjekata koji naftne derivate nabavljaju isključivo uvozom drumskim putem i po berzanskim cijenama na dan isporuke, bez sopstvenih skladi&scaron;nih kapaciteta. S obzirom na to da su berzanske cijene proteklih dana rasle i u pojedinim momentima bile vi&scaron;e od regulisanih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori, pojedini distributeri suočavaju se sa izazovom poslovanja u takvim okolnostima. Važno je naglasiti da to ne znači da goriva nema, već da se dio kompanija trenutno suočava sa nepovoljnim trži&scaron;nim uslovima", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Ministarstva.
Kako dalje navode, Crna Gora raspolaže i strate&scaron;kim rezervama naftnih derivata u količini od 44.260 metričkih tona, koje predstavljaju dodatni mehanizam sigurnosti snabdijevanja.
"Te rezerve, zajedno sa komercijalnim zalihama koje imaju pojedini privredni subjekti, obezbjeđuju stabilnost trži&scaron;ta. Samo strate&scaron;ke rezerve dovoljne su da pokriju oko mjesec i po dana normalne potro&scaron;nje na teritoriji Crne Gore", ističu iz Ministarstva.
Ministarstvo energetike i rudarstva je za sjutra ujutru zakazalo sjednicu Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja trži&scaron;ta naftnim derivatima, na kojoj će se razmotriti trenutna situacija i eventualne mjere za prevazilaženje izazova sa kojima se suočava dio energetskih subjekata (naftnih kompanija).
"&Scaron;to se tiče kretanja cijena naftnih derivata, važno je naglasiti da su berzanske kotacije u proteklim danima bilježile značajne dnevne oscilacije, zbog čega su se u javnosti mogle čuti različite procjene mogućeg povećanja cijena. Te procjene odnosile su se na preliminarne projekcije zasnovane na djelimičnim podacima, odnosno na kretanjima cijena u pojedinim danima obračunskog perioda.
U skladu sa važećom Uredbom o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, konačan obračun vr&scaron;i se na osnovu prosječnih berzanskih kotacija za četrnaestodnevni obračunski period, uz primjenu odgovarajućeg obračunskog kursa američkog dolara u odnosu na euro. S obzirom na to da je za precizan obračun potrebno uzeti u obzir sve kotacije i kursne promjene za kompletan obračunski period, konačne maloprodajne cijene biće poznate sjutra, nakon unosa svih relevantnih parametara u obračun u skladu sa uredbom", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

MER: Nema nestašice goriva u CG, Savjet sjutra razmatra stanje na tržištu, strateške rezerve dovoljne za mjesec i po

"NAJVEĆI BROJ BENZINSKIH STANICA NASTAVLJA REDOVNO I NESMETANO SNABDIJEVANJE"

Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović tvrdi da nesta&scaron;ice goriva u Crnoj Gori neće biti.
On je Televiziji Vijesti potvrdio da od utorka očekuju značajano poskupljenje, ali ne 16 centi koliko tvrde u Udruženju naftnih kompanija, nego od 14 centi po litru dizela, dok će benzin po njima biti skuplji &scaron;est, a ne sedam centi.
&Scaron;ahmanović je istakao da u Vladi prate situaciju i da će formiranje rezervi koje sprovode omogućiti sigurno snabdijevanje, prenosi portal Vijesti.
On je kazao da je već formirano 40 odsto planiranih rezervi, odnosno da imamo oko 45 hiljada metričkih tona goriva, &scaron;to je dovoljno za mjesec, ako ne bude uvoza.
&Scaron;ahmanović je kazao da je upoznat da su pojedine pumpe obustavile uvoz jo&scaron; u petak, ali tvrdi da najveći dobavljači nabavljaju gorivo, kao i da je taj uvoz tokom vikenda bio uvećan.
Udruženje naftnih kompanija Crne Gore upozorilo je ranije danas da postoji ozbiljan rizik od prekida snabdijevanja gorivom Crne Gore, zbog toga &scaron;to su cijene goriva, naročito eurodizela kod dobavljača, vi&scaron;e za 30 odsto od cijena koje sada važe.

Šahmanović: Nestašice goriva neće biti

TVRDI MINISTAR ENERGETIKE I RUDARSTVA

Nakon &scaron;to su iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) upozorili da postoji ozbiljan rizik od prekida snabdijevanja gorivom Crne Gore zbog toga &scaron;to su cijene goriva, naročito eurodizela kod dobavljača vi&scaron;e za 30 odsto od cijena koje sada važe, benzinske pumpe u Podgorici i Nik&scaron;iću su u kolapsu. Naime, &nbsp;građani u strahu od najave nesta&scaron;ice, pohrlili da sipaju gorivo u svoje automobile. Neki su čak gorivo sipali i u burad da imaju rezervu, preonosi Pobjeda.
"Čekamo već 40 minuta da naspemo gorivo, ne znam &scaron;ta se de&scaron;ava pa su ovolike gužve", kazao je jedan od vozača na pumpi u Nik&scaron;iću.
"Čula sam da neće biti goriva, najavljuju nesta&scaron;ice pa sam do&scaron;la da sipam gorivo za svaki slučaj", navela je sugrađanka, koja je gorivo sipala na pumpi u Podgorici.
Bilo je i onih koji su odustali od goriva zbog velikih gužvi.
"Do&scaron;ao sam da napunim rezervoar, ali sam odustao jer nemam kad da čekam sat vremena. Nesta&scaron;ica, ako je uop&scaron;te i bude, važi samo za dizel, moj auto je benzinac, tako da ću se vratiti ujutro, naveo je sugrađanin.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Građani u redovima čekaju na pumpama

NAKON UPOZORENJA IZ UDRUŽENJA NAFTNIH KOMPANIJA CRNE GORE

Udruženje naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) upozorilo je da postoji ozbiljan rizik od prekida snabdijevanja gorivom Crne Gore zbog toga &scaron;to su cijene goriva, naročito eurodizela kod dobavljača vi&scaron;e 30 odsto od cijena koje sada važe.
&ldquo;Udruženje naftnih kompanija Crne Gore izražava ozbiljnu zabrinutost povodom aktuelnih kretanja na globalnom trži&scaron;tu nafte i naftnih derivata, izazvanih eskalacijom geopolitičkih tenzija i nestabilnosti na Bliskom istoku, koja već sada imaju snažan uticaj na rast nabavnih cijena energenata na međunarodnom trži&scaron;tu&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Udruženja.
Ističu da su u ovom trenutku, nabavne cijene naftnih derivata na međunarodnom trži&scaron;tu već značajno iznad maksimalnih maloprodajnih cijena koje su propisane važećom Uredbom u Crnoj Gori.
&ldquo;Danas se gorivo na domaćem trži&scaron;tu prodaje po cijenama koje su i do 30 odsto ispod cijena na berzama, &scaron;to znači da kompanije posluju sa čistim gubitkom. Problem predstavlja postojeća Uredba kojom se vr&scaron;i obračun maksimalnih maloprodajnih cijena, koja u uslovima naglih i izraženih trži&scaron;nih poremećaja postaje ograničavajući faktor za kontinuitet i redovnost snabdijevanja, te ne prati dinamiku promjena na međunarodnom trži&scaron;tu. U takvim okolnostima, razlika između nabavnih i prodajnih cijena se rapidno povećava, &scaron;to neminovno stvara ozbiljne finansijske gubitke za kompanije i dovodi do poremećaja u lancima snabdijevanja. Ukoliko se aktuelni sukobi i geopolitičke tenzije nastave, a rast cijena energenata potraje, realno je očekivati da će finansijski pritisak na kompanije koje posluju na crnogorskom trži&scaron;tu postati neodrživ već sjutra&rdquo;, saop&scaron;teno je.
U takvom scenariju, dodaju, postoji ozbiljan rizik da će biti ugrožen kontinuitet snabdijevanja trži&scaron;ta, &scaron;to bi moglo imati dalekosežne posljedice po privredu, saobraćaj, turizam i svakodnevni život građana.
&ldquo;Naftne kompanije u Crnoj Gori posluju u visoko regulisanom okruženju i u kontinuitetu obezbjeđuju stabilno snabdijevanje trži&scaron;ta energentima, pri čemu država ostvaruje značajne prihode kroz akcize, porez na dodatu vrijednost i druge fiskalne obaveze koje proizlaze iz prometa naftnih derivata. Porastom nabavne cijene doći će do rasta naplate PDV-a po osnovu uvoza goriva, čime se stiču uslovi za korekcije drugih nameta na gorivima. UNKCG smatra da je u interesu građana, privrede i države da regulatorni okvir bude dovoljno fleksibilan kako bi mogao odgovoriti na izuzetne okolnosti na međunarodnom trži&scaron;tu energenata&rdquo;.
Iz UNKCG su pozvali nadležne institucije da hitno razmotre privremeno deregulisanje postojećeg modela formiranja cijena naftnih derivata, uključujući moguće smanjenje akciza, koju imaju na raspolaganju, a čime bi se omogućila brža reakciju sistema na nagle trži&scaron;ne promjene, a sa ciljem redovnog snabdijevanja i za&scaron;tite trži&scaron;ta od inflatornih uticaja.
&ldquo;Bez pravovremene reakcije regulatora, nastavak ovakvog trenda mogao bi dovesti do ozbiljnih poremećaja na trži&scaron;tu goriva, a u krajnjem slučaju i do ugrožavanja održivosti poslovanja naftnih kompanija koje obezbjeđuju snabdijevanje crnogorske privrede i građana. UNKCG ostaje otvoreno za dijalog sa Vladom Crne Gore i nadležnim institucijama u cilju pronalaženja održivog rje&scaron;enja koje će očuvati stabilnost trži&scaron;ta, sigurnost snabdijevanja i za&scaron;titu potro&scaron;ača&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Udruženje naftnih kompanija CG: Ozbiljan rizik od prekida snabdijevanja gorivom

"NABAVNE CIJENE NAFTNIH DERIVATA NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU VEĆ ZNAČAJNO IZNAD MAKSIMALNIH MALOPRODAJNIH CIJENA"

Uprava za saobraćaj objavila je na svom zvaničnom YouTube kanalu novi video o napretku radova na izgradnji bulevara Tivat - Jaz, jednom od značajnijih infrastrukturnih projekata na crnogorskom primorju.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/ssI9uGqnKUo?embeds_referring_euri=https" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
"U videu su prikazane do sada realizovane aktivnosti na ovoj dionici, čijom izgradnjom će se unaprijediti saobraćajna povezanost, povećati bezbjednost saobraćaja i smanjiti gužve tokom turističke sezone", rekli su iz Uprave, prenosi Mina business.
Kineskom konzorcijumu Shandong Foreign Economic and Technical Cooperation i Shandong Liuqiao Group odobren je rok za produženje radova na izgradnji bulevara Tivat &ndash; Jaz i novog cjevovoda Regionalnog vodovoda do 31. maja ove godine.
Radovi na toj važnoj saobraćajnici na primorju zvanično su počeli u avgustu 2023. godine i trebalo je da budu zavr&scaron;eni sredinom januara ove godine.
Izgradnja bulevara Tivat &ndash; Jaz predstavlja jedan od najznačajnijih i najsloženijih infrastrukturnih projekata koji se trenutno realizuju u Crnoj Gori. Riječ je o projektu od strate&scaron;kog značaja &ndash; moderna saobraćajnica u dužini od 16,5 kilometara sa četiri kolovozne trake, novodefinisanim kružnim tokovima, rekonstruisanim mostovima, javnom rasvjetom i trotoarskim stazama na ukupnoj dužini bulevara.
Vrijednost radova je 54 miliona eura bez PDV-a.

Pogledajte kako teče izgradnja bulevara Tivat - Jaz

SAOBRAĆAJNICA JE TREBALO DA BUDE ZAVRŠENA U JANURARU OVE GODINE

Crna Gora bi mogla postati članica evropskog trži&scaron;ta rominga krajem ove ili početkom naredne godine, zavisno od dinamike kojom bude ispunjavala neophodne preduslove za uključivanje, saop&scaron;tio je predstavnik Agencije za elektronske komunikacije i po&scaron;tansku djelatnost (EKIP), Milan Srzentić.
On je, u intervjuu agenciji Mina-business, kazao da će priključivanje evropskom režimu podrazumijevati niže cijene rominga, ali i eliminisati ustaljenu praksu većine građana da prilikom prelaska granice isključuju prenosa podataka, kako bi izbjegli neočekivane tro&scaron;kove.
Srzentić je rekao da proces uključivanja zavisi od dinamike kojom Crna Gora bude produkovala ono &scaron;to od nje bude traženo, ali da predstavnici EKIP-a, Ministarstva ekonomskog razvoja, kao resornog, i ostalih nadležnih institucija mogu garantovati da će uraditi sve da se to desi i prije početka naredne godine.
On smatra da će obaveze po pitanju usklađivanja postojećih i dono&scaron;enja novih zakona, te dobijanja pozitivnih mi&scaron;ljenja, biti zavr&scaron;ene u narednih par mjeseci, odnosno do polovine godine, nakon čega slijedi period koji se mora ostaviti operatorima za implementaciju.&nbsp;
&bdquo;Ne radi se samo o na&scaron;im operatorima, već i o evropskim, koji moraju da usklade sisteme, kako bi njihovi korisnici mogli da koriste usluge u Crnoj Gori kao u Evropi. Taj period je u slučaju Ukrajine i Moldavije, trajao pet mjeseci&ldquo;, objasnio je Srzentić.&nbsp;
Zavr&scaron;etak procesa, između ostalog, zavisi i od vremena u kojem će Evropska komisija (EK) dati svoje mi&scaron;ljenje, ali se u EKIP-u oslanjaju na najave njenih najvi&scaron;ih zvaničnika.&nbsp;
&bdquo;Računamo na njihovu poslovičnu ažurnost, posebno imajući u vidu izjavu predsjednice Komisije, Ursule von der Leyen, koja je u oktobru najavila pristupanje Crne Gore u toku ove godine&ldquo;, saop&scaron;tio je Srzentić.
On je dodao da će uključivanje u evropski režim rominga sa tro&scaron;kovne strane dovesti do potpune relaksacije, ali i obezbijediti lak&scaron;u komunikaciju za sve koji budu privatno ili poslovno putovali u EU. To znači da će se sve usluge, od poziva, preko tekstualnih poruka do prenosa podataka, koristiti na identičan način kao kod kuće.&nbsp;
&bdquo;Minut poziva iz EU prema Crnoj Gori ili nekoj drugoj destinaciji, trenutno ko&scaron;ta između 1,3 i 2,2 EUR. Nakon pristupanja trži&scaron;tu, s porodicom i prijateljima ćete razgovarati tro&scaron;eći minute koje imate u paketu u nacionalnom saobraćaju. Ukoliko ih nemate, maksimalna cijena koja se može primijeniti iznosiće kao kad u Crnoj Gori zovete iz jedne u drugu mrežu, znači najvi&scaron;e 20 centi, &scaron;to je desetak puta niže od postojećih cijena&ldquo;, precizirao je Srzentić.
On je kazao da će dolazni pozivi, koji se trenutno naplaćuju između 60 i 90 centi, postati potpuno besplatni na teritoriji EU.
Srzentić je podsjetio da su cijene prenosa podataka u poslednje vrijeme snižene, zahvaljujući deklaraciji iz 2022. godine, koja obavezuje evropske i domaće operatore na postepeno pojeftinjenje usluga, uz uslov kupovine određenih paketa unaprijed. Za te pakete se, kako je objasnio, plaća fiksna cijena, bez obzira na potro&scaron;nju.
&bdquo;Tu, kao i u slučaju poziva, tro&scaron;ite megabajte, odnosno gigabajte koje imate u okviru nacionalnog paketa. Kada ih eventualno iskoristite, maksimalna cijena gigabajta od 1. januara naredne godine ne može biti veća od jednog EUR&ldquo;, naveo je Srzentić.
On je saop&scaron;tio da u predlogu EK o otvaranju pregovora sa državama Zapadnog Balkana o njihovom uključivanju u evropski režim rominga, ne postoji oročen datum, s obzirom na to da svaka zemlja ima svoj tempo ispunjavanja obaveza.
&bdquo;U pitanju je bilateralni proces u kojem svi rokovi i dinamika zavise od obje strane&ldquo;, rekao je Srzentić.&nbsp;
On je podsjetio da je EK nedavno uputila predlog Savjetu EU da dozvoli otvaranje pregovora sa državama Zapadnog Balkana, čime je zapravo zatražila mandat za vođenje pojedinačnih pregovora sa svakom od zemalja.&nbsp;
&bdquo;Već nekoliko godina se govori o ovome, ali je prvi formalni korak u tom pravcu preduzet krajem jula, kada je EK obavijestila vlade Zapadnog Balkana o namjeri EU da za njih otvori vrata svog roming trži&scaron;ta&ldquo;, precizirao je Srzentić.
Nakon toga je, tokom jeseni, održano nekoliko sastanaka sa predstavnicima EK, na kojima je državama Zapadnog Balkana prezentovan set regulatornih propisa koje pojedinačno moraju da prenesu u svoje zakonodavstvo, kako bi ispunile uslove za pristupanje u evropskom trži&scaron;tu.
Srzentić je naveo da je EKIP početkom novembra formirao radnu grupu koja je počela takozvanu GEP analizu, kojom se utvrđivalo &scaron;ta je od neophodnih zakonskih normi u vezi rominga Crna Gora već implementirala u svoje zakonodavstvo, a &scaron;ta je neophodno da se uradi i koji je način za to najefikasniji.
&bdquo;Mogu da kažem da smo u rekordnom roku, već polovinom decembra, napravili prve nacrte svih dokumentata. Radi se o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama, koje treba uskladiti sa krovnim aktom EU, odnosno direktivom o elektronskom komunikacionom kodu, kao i četiri uredbe&ldquo;, naveo je Srzentić.
On je objasnio da te četiri uredbe defini&scaron;u neke specifične aspekte rominga.&nbsp;
&bdquo;Na osnovu te analize, polovinom decembra smo uradili prve nacrte izmjena i dopuna Zakona o elektronskim komunikacijama, kao i pravilnike o uslugama regulisanog rominga i o fer kori&scaron;ćenju usluga u oblasti regulisanog rominga, te nacrt odluke o utvrđivanju maksimalnih cijena terminacije govornih poziva na teritoriji Unije&ldquo;, rekao je Srzentić.
On je dodao da je na jednom od tih sastanaka EK predložila da se vrijeme racionalno tro&scaron;i i da se ne čeka formalni početak pregovora, već da svaka država pojedinačno dostavi nacrte, kako bi dobile dalje inpute za unapređenje dokumentacije.
Srzentić je saop&scaron;tio da je Crna Gora to prva uradila, te da su posredstvom Ministarstva ekonomskog razvoja nacrti upućeni EK na razmatranje.
&bdquo;Čekamo da dobijemo prvi odgovor, nakon kojeg bi obavili eventualne izmjene na koje nam ukažu i zatim te akte dali na javnu raspravu, a potom i na usvajanje. Zakon, na predlog Vlade, usvaja Skup&scaron;tina, a ostale podzakonske akte, odnosno pravilnike - EKIP&ldquo;, objasnio je Srzentić.
Nakon &scaron;to Crna Gora dobije finalno mi&scaron;ljenje EK i uskladi pravne akte, stiču se uslovi da Savjet EU bude obavije&scaron;ten da su pregovori zavr&scaron;eni, a uslovi za pristupanje evropskom trži&scaron;tu ispunjeni. Nakon toga slijedi potpisivanje bilateralnog sporazuma između EU i Crne Gore.&nbsp;
&bdquo;Dobro je &scaron;to taj akt ne moraju da odobravaju sve članice EU posebno, već će to u njenoj ime uraditi Savjet ili EK. U sporazumu, koji slijedi na kraju pregovora, biće definisan i datum početka primjene&ldquo;, objasnio je Srzentić.
On je kazao da je svima bilo od neprocijenjive koristi to &scaron;to su 2021. godine pro&scaron;li kroz sličan proces, kada je u pitanju regionalni sporazum o romingu.&nbsp;
&bdquo;Radi se o, manje-vi&scaron;e, istoj materiji koja se sada primjenjuje na teritoriji EU. Sada u odnosu na ono &scaron;to smo imali u regionalnom sporazumu, moramo izmijeniti stavke koje se tiču usklađivanja sa novim aktima Unije&ldquo;, rekao je Srzentić.
EK će, u tom procesu, imati mandat da ocjenjuje usklađenost akata, ali i kapacitet institucija da realizuju sporazum, te će zadržati pravo na suspenziju u slučaju da procijeni da neka država ne ispunjava uslove po pitanju kvaliteta ili strogih pravila.&nbsp;
&bdquo;Dakle, oni će ocijeniti na&scaron;e kapacitete i spremnost da sprovedemo sporazum. Na osnovu iskustva koje smo stekli u regionalnom sporazumu, potpuno sam ubijeđen da imamo potrebne kapacitete i da ćemo obaveze zavr&scaron;iti na vrijeme i sa potrebnim kvalitetom&ldquo;, poručio je Srzentić.
On je saop&scaron;tio da su i mobilni operatori pro&scaron;li proces prilagođavanja kada je u pitanju regionalni sporazum o romingu.&nbsp;
&bdquo;Početkom decembra smo organizovali sastanak sa operatorima i saglasni smo da treba da slijedimo primjer saradnje kao kod regionalnog sporazuma. Potpuno smo svjesni da će veliki posao biti na njima i da oni moraju da usklade tehničke, korisničke i biling sisteme, te da revidiraju ugovore sa preko 90 evropskih operatora u komercijalno-pravnom smislu, kako bi spremni dočekali priključivanje&ldquo;, rekao je Srzentić.
On je dodao da će mobilni operatori dobiti priliku da daju primjedbe tokom javne rasprave koja će biti organizovana.
&bdquo;Nadamo se da ćemo dobiti sugestije koje će unaprijediti akte i da ćemo nakon potpisivanja sporazuma, u periodu implementacije, obezbijediti detaljne smjernice za operatore, koje će im biti od pomoći&ldquo;, naveo je Srzentić.
Priključivanje Crne Gore evropskom režimu rominga, osim sniženja tro&scaron;kova, omogućiće i neke druge dimenzije, koje su veoma bitne.&nbsp;
&bdquo;Ovo je među prvim, a možda i prvo trži&scaron;te EU kojem će Crna Gore ili bilo koja država Zapadnog Balkana pristupiti potpuno ravnopravno. Dakle, sve &scaron;to se bude primjenjivano kod prvih članica EU, važiće i za Crnu Goru. To je veliki test za na&scaron;e institucije, da pokažemo da možemo da budemo dio evropske priče potpuno ravnopravno sa ostalima&ldquo;, dodao je Srzentić.&nbsp;
On je podsjetio na dosada&scaron;nju praksu isključivanja prenosa podataka na uređaju po dolasku na granicu, mijenjanje kartice stranom ili prebacivanja na bespatne WiFi konekcije.
&bdquo;Cilj sporazuma je da te indukovane prakse elimini&scaron;emo, jer na&scaron;i građani vi&scaron;e zaista neće imati potrebe za tim, po&scaron;to će koristiti roming kao kod kuće&ldquo;, poručio je Srzentić.

Srzentić: Crna Gora mogla bi postati članica evropskog tržišta rominga do početka naredne godine

SAOPŠTIO PREDSTAVNIK AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST

Vlada može kroz zakonski dozvoljenu privremenu korekciju akciza korigovati rast cijena goriva, saop&scaron;tio je poslanik Evropskog saveza Boris Mugo&scaron;a.
&ldquo;U konačnoj cijeni goriva koju plaćaju građani oko 50 odsto učestvuju dažbine državi, odnosno akcize, porez na dodatu vrijednost (PDV) u čiju osnovicu za obračun ulaze i akcize, naknada državi za strate&scaron;ke rezerve nafte&rdquo;, napisao je Mugo&scaron;a na mreži X.
Akcize i PDV na gorivo su u Crnoj Gori među najvećim u regionu, ističe Mugo&scaron;a.
Vlada najjednostavnije može kroz zakonski dozvoljenu privremenu korekciju akciza korigovati rast cijena goriva, dodaje Mugo&scaron;a.
&ldquo;To posebno ako se zna i da će iznos po osnovu PDV-a koji ubira država rasti zbog rasta nabavne cijene goriva. Osim toga, problematično je i &scaron;to u osnovicu za obračun PDV-a ulaze akcize tako da su&scaron;tinski građani plaćaju kroz PDV dupli porez&rdquo;, zaključio je Mugo&scaron;a.&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Mugoša: Vlada može korigovati rast cijena goriva