Ekonomija

Kompanija "Voli" saop&scaron;tila je da se protivi uvođenju radne nedjelje i da neće organizovati rad nedjeljom sve dok se to pitanje ne rije&scaron;i kroz zajednički dru&scaron;tveni dogovor i dono&scaron;enje jasnog, preciznog i ustavno utemeljenog zakonskog rje&scaron;enja.
Iz Volija su naveli da se pitanje rada nedjeljom mora rje&scaron;avati isključivo kroz &scaron;irok, inkluzivan i otvoren dijalog svih relevantnih aktera, uz puno uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potro&scaron;ača i države.
&bdquo;I pored činjenice da je odlukom Ustavnog suda Crne Gore otvorena mogućnost da marketi rade nedjeljom, kompanija Voli neće raditi nedjeljom dok se ne postigne konačan dru&scaron;tveni dogovor i dok se ne donese zakonsko rje&scaron;enje koje neće diskriminisati nijednog učesnika na trži&scaron;tu&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kompanija ističe da propisi moraju obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na trži&scaron;tu i spriječiti selektivnu primjenu zakona. U tom kontekstu, Voli smatra da bi, ukoliko Skup&scaron;tina Crne Gore odluči da nedjelja ostane neradni dan, bilo neophodno jasno definisati pravila za sve subjekte.
Prema njihovom stavu, benzinske pumpe bi nedjeljom smjele prodavati isključivo naftne derivate, uz mogućnost rada ugostiteljskih objekata, ali bez prodaje pro&scaron;irenog asortimana robe karakterističnog za markete. Takođe, na pijacama bi bila dozvoljena prodaja poljoprivrednih i mliječnih proizvoda, dok pekare ne bi smjele pro&scaron;irivati ponudu van osnovnih pekarskih proizvoda.
Iz kompanije upozoravaju da bi ostavljanje mogućnosti da pojedini subjekti posluju na način sličan onom iz perioda važenja neustavnog člana 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini naru&scaron;ilo trži&scaron;nu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije.
Voli istovremeno ističe da je svjestan osjetljivosti pitanja neradne nedjelje, posebno imajući u vidu značaj turizma za crnogorsku ekonomiju i uticaj tog pitanja na ukupni utisak turista i prihode državnog budžeta.
&bdquo;Zbog toga je neophodno normirati rje&scaron;enje koje je ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, bez izuzetaka koji dovode do nejednakog tretmana i diskriminacije učesnika na trži&scaron;tu&ldquo;, poručuju iz kompanije.
Dodaje se da Vlada do održivog i primjenjivog rje&scaron;enja mora doći kroz razgovore sa svim socijalnim partnerima i predstavnicima privrede, naročito iz sektora trgovine. U saop&scaron;tenju se navodi i da dosada&scaron;nji predstavnik poslodavaca u socijalnom dijalogu ignori&scaron;e predloge sektora trgovine i predlaže rje&scaron;enja koja nijesu usagla&scaron;ena ni sa privredom ni sa radnicima.
Kompanija Voli, kako se zaključuje, ostaje otvorena za dijalog i spremna je da, zajedno sa socijalnim partnerima i državnim institucijama, doprinese pronalaženju rje&scaron;enja u interesu cjelokupne crnogorske privrede i dru&scaron;tva.
<div class="entry-meta mb-2">&nbsp;</div>

"Voli" protiv radne nedjelje: Nećemo raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje

"PROPISI MORAJU OBEZBIJEDITI RAVNOPRAVAN POLOŽAJ SVIH UČESNIKA NA TRŽIŠTU"

Službeni list juče nije objavio odluku Ustavnog suda o ukidanju člana 35a koji se odnosio na neradnu nedjelju u oblasti trgovine. Time je postalo jasno da će nedjelja 8. februara biti neradna. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saop&scaron;tio je sinoć da će u ponedjeljak predložiti, po njemu, jedino trajno rje&scaron;enje za neradnu nedjelju, a to je izmjena Ustava, prenosi RTCG.
Ustavni sud je u četvrtak, 5. februara saop&scaron;tio da je odluku kojom je neradna nedjelja u trgovinama progla&scaron;ena neustavnom, dostavio Službenom listu. Odluka Ustavnog suda o ukidanju zakona stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu, a to može biti najduže 10 dana od dostavljanja.
Ustavni sud je na sjednici održanoj 28. januara ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, jer se njime kr&scaron;i sloboda preduzetni&scaron;tva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
&ldquo;U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom&rdquo;, obja&scaron;njavaju iz suda.
Na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet juče je raspravljano o predlogu izmjena Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, a prema kojem bi trgovine radile nedjeljom samo u &scaron;picu ljetnje i zimske turističke sezone u jednoj smjeni i u jednom objektu u okviru lokalne samouprave. Predstavnici parlamenta, Vlade, sindikata i poslodavaca su uglavnom bili saglasni da je rje&scaron;enje dobro, te da treba nastaviti dijalog da bi svi detalji bili pravno definisani i u saglasju sa privrednicima iz svih privrednih grana.
Govoreći o ukidanju neradne nedjelje, predsjednik države&nbsp; rekao je da je na djelu predstava za građane i &ldquo;mazanje očiju&rdquo;.
&ldquo;Predlažu se izmjene Zakona koji je prije nekoliko dana progla&scaron;en neustavnim. Pa đe to ima?&rdquo;, kazao je on.
Istakao je da će u ponedjeljak predložiti trajno rje&scaron;enje.
&ldquo;A jedino trajno rje&scaron;enje je izmjena Ustava. To rje&scaron;enje tretira sve na isti način. Očekujem da se poslanici vi&scaron;e ne igraju sa građanima i konačno podrže neke stvari koje vraćaju prava radnicima&rdquo;, zaključio je Milatović.
Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić zakazao je vanrednu sjednicu Skup&scaron;tine za 16. februar. Na dnevnom redu je predlog Zakona o izmjeni zakona o unutra&scaron;njoj trgovini.

Izmjenama Ustava do neradne nedjelje?

16. FEBRUARA NA DNEVNOM REDU SJEDNICE SKUPŠTINE JE PREDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI

Svaka odluka u vezi s budućim modelom upravljanja crnogorskim aerodromima u nadležnosti je nacionalnih vlasti, saop&scaron;tili su Pobjedi iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Upoznati smo da je u toku tender za dodjelu koncesije za aerodrome u Crnoj Gori. Organizacija i sprovođenje tendera za davanje u koncesiju crnogorskih aerodroma, kao i svaka odluka u vezi s budućim modelom upravljanja aerodromima, u nadležnosti su nacionalnih vlasti &ndash; odgovorili su iz Delegacije EU na pitanja Pobjede da li su pratili dosada&scaron;nji vi&scaron;egodi&scaron;nji tenderski proces i da li je EU zagovornik da se crnogorski aerodromi daju koncesionarima na upravljanje ili da država i dalje upravlja aerodromima.
Iz Delegacije EU nijesu precizirali da li bi EU, odnosno Evropska komisija finansijski podržala Crnu Goru i njenu državnu kompaniju
Aerodromi Crne Gore za rekonstrukciju i pro&scaron;irenje dva crnogorska aerodroma u Podgorici i Tivtu.
Rang-lista
Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra pro&scaron;le godine novu rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je sačinila Tenderska komisija, koja je ista kao i prvobitna, a koja je bila zvanično objavljena 17. jula. Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksembur&scaron;ko-američka kompanija Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports (CAAP) sa 65,15 bodova. Konačnu odluku treba da donese Vlada, nakon &scaron;to dokumentaciju dostavi Ministarstvo saobraćaja.
Komisija za koncesije Vlade Crne Gore je krajem pro&scaron;le godine donijela rje&scaron;enje kojim je odbila kao neosnovan prigovor kvalifikovanog ponuđača CAAP, izjavljen protiv rang-liste ponuđača u postupku davanja koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Komisija je utvrdila da je Tenderska komisija, u ponovnom postupku, postupila u skladu sa ranijim nalozima, otklonila uočene nepravilnosti i sačinila rang-listu sa jasnim i detaljnim obrazloženjem bodovanja po svim unaprijed utvrđenim kriterijumima. Takođe, ocijenjeno je da su kriterijumi primijenjeni jednako na sve ponuđače.
I dalje aktuelna predsjednica Odbora direktora Aerodroma CG Jelena Mara&scaron; je u novogodi&scaron;njem intervjuu za Pobjedu ocijenila da su obje ponude za koncesiju Aerodroma Crne Gore, koje su bile vrednovane, ponižavajuće i uvreda za državu. Ona smatra da nakon takvih ponuda država treba da nastavi upravljanje crnogorskim aerodromima.
- Vlada može razmotriti prijedlog rang-liste ponuđača, ali konačnu odluku treba da donese Skup&scaron;tina Crne Gore, smatram da u ovom slučaju nadležnost pripada Skup&scaron;tini. Kako god, ja ne bih nikada potpisala odluku da takva ponuda dobije koncesiju, ipak je nacionalni interes najbitniji &ndash; poručila je ranije Mara&scaron; u intervjuu Pobjedi.
Rezultati
Aerodromi Crne Gore su lani prvi put od osnivanja u jednoj godini opslužili vi&scaron;e od tri miliona putnika. Pro&scaron;logodi&scaron;nji rezultat predstavlja rast od osam odsto u odnosu na 2024. godinu i rast od 16 odsto u poređenju sa pretpandemijskom 2019. godinom.
Rast putnika i avio-linija se ogleda i u finansijskim rezultatima. Prema posljednjim projekcijama, avijacijski prihodi iznose skoro 49 miliona eura, dok je operativna dobit oko 17 miliona eura. To 2025. godinu čini najboljom u operativnom rezultatu u dosada&scaron;njem poslovanju Aerodroma Crne Gore. Neto dobit bi, nakon &scaron;to se svedu svi računi krajem godine, mogla da bude oko 12 miliona eura.
Vlada je u četvrtak utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kojim se obezbjeđuje funkcionalnija raspodjela prihoda od koncesione naknade za kori&scaron;ćenje aerodroma i uspostavlja jasna namjenska komponenta fiksnog dijela koncesione naknade za kori&scaron;ćenje aerodroma.
Vlada je prije dva dana utvrdila i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o koncesijama, kojim se, kako je saop&scaron;teno, kroz uvođenje mogućnosti da se koncesiona naknada sastoji iz fiksnog i varijabilnog dijela, unapređuje normativni okvir za uređivanje koncesionih odnosa i obezbjeđuje veća fleksibilnost u ugovaranju.&nbsp;

Delegacija EU: Odluka o modelu upravljanja aerodromima je u nadležnosti crnogorskih vlasti

STAV  O TENDERU ZA DODJELU KONCESIJE ZA CRNOGORSKE VAZDUŠNE LUKE

Op&scaron;tina Tivat se neće saglasiti ni sa kakvim smanjenjem iznosa koncesione naknade za aerodrom na njenoj teritoriji u odnosu na onaj koji im po postojećim zakonskim rje&scaron;enjima pripada, saop&scaron;tio je predsjednik te lokalne samouprave Željko Komnenović.
On je kazao da su u Vladi upoznati sa stavom te lokalne samouprave.
&ldquo;Dobili smo uvjeravanja iz Vlade da se predlozi izmjena neće odraziti na su&scaron;tinu ideje usmjeravanja fiksnog dijela koncesione naknade za infrastrukturne potrebe op&scaron;tine na čijoj teritoriji se predmet koncesije nalazi, u ovom slučaju govorimo o Aerodromu Tivat kao predmetu koncesije&rdquo;, naveo je Komnenović, prenosi Mina business.
On je rekao da će insistirati i boriti se za to da ta sredstva zakonski budu osigurana i usmjerena na unapređenje komunalne i druge nedostajuće infrastrukture u na&scaron;em gradu.&nbsp;
&ldquo;Nemamo ni&scaron;ta protiv toga da se sredstva od koncesije ulože u novu &scaron;kolu, igrali&scaron;ta, sportske terene, saobraćajnice i sve one sadržaje koji su Tivtu potrebni&rdquo;, kazao je Kommenović.
On je objasnio da nijesu informisani o motivima i detaljima izmjene zakonskih rje&scaron;enja u vezi sa finansiranjem lokalne samouprave i definisanjem koncesionih naknada. U ovim izmjenama, kao lokalna uprava, nijesu učestvovali.&nbsp;
&ldquo;Razumijevajući trenutnu političku situaciju u državi i razumijevajući poziciju Op&scaron;tine Zeta, na čijoj teritoriji je Aerodorom Podgorica, Tivat želi da sačuva javni interes i da obezbijedi dinamiku ulaganja u infrastrukturne objekte koji nedostaju gradu&rdquo;, dodao je Komnenović.

Komnenović: Opština Tivat neće se saglasiti sa smanjenjem koncesione naknade

"VLADA UPOZNATI SA STAVOM LOKALNE SAMOUPRAVE"

<div class="item__head item__head--vijesti">
<div class="item__subtitle">Skup&scaron;tinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet raspravljao je o neradnoj nedjelji, u kontekstu odluke Ustavnog suda.</div>
</div>
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj je istakao da je dobro &scaron;to su predstavnici svih institucija tu da se otvori dijalog, jer kroz dijalog se dolaze i do rje&scaron;enja.
"Imamo u praksi dosta zakonskih rje&scaron;enja koja su donijeta da se sačuvaju neka prava, jer neke institucije ne mogu da ih primijene onako kako je propisano i tako je i ovaj zakon o neradnoj nedjelji donijet. Po&scaron;tujemo odluku Ustavnog suda i ona obavezuje sve nas i na nama je da nađemo rje&scaron;enje. Ova odluka nije bila predlog Vlade nego poslanika i Skup&scaron;tine koja ga je i usvojila i obaveza Skup&scaron;tine je bila i da reaguje. Imamo novi predlog koji je pred Skup&scaron;tinom i mi ćemo se izjasniti o tome nakon zavr&scaron;enog dijaloga sa privredom i socijalnim partnerima", kazao je Đeljo&scaron;aj.
Kako je naglasio, žele rje&scaron;enje koje neće biti ponovo predmet ustavnosti, da po&scaron;tuje prava radnika i da ne bude njihove diskriminacije, &scaron;to je bio i odlučujući razlog za poni&scaron;tavanje ove odluke.
Predsjednik Odbora Boris Mugo&scaron;a je pojasnio da je 2019. Vlada podnijela inivicijativu za neradnu nedjelju, a poslanici su tokom diskusija razradili taj predlog i prihvatili ga na plenumu.
Poslanik PES-a Milo&scaron; Pižurica je zamjerio &scaron;to je Socijalni savjet na razgovore pozvao samo, kako je kazao, podobne predstavnike političkih partija, na &scaron;ta je ministarka rada Naida Ni&scaron;ić odgovorila da su pozvani predstavnici odbora za ekonomiju, turizam i privrede, kojih se ovo pitanje najvi&scaron;e tiče, te da su svi pozvani da učestvuju u traženju najboljeg rje&scaron;enja.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica kazao je da su na dana&scaron;njoj vanrednoj sjednici Socijalnog savjeta jednoglasno donijeli preporuke izmjena zakona.
"Preporučuje se izmijena Zakon o unutra&scaron;noj trgovini koja bi glasila da u cilju prevencije za&scaron;tite zdravlja zaposlenih u trgovinama na veliko i malo ne može da se obavlja rad nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, određenim zakom kojim se određuju praznici. Izuzetno od ovog stava nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika trgovina na malo se može obavljati u apotekama; specijalizovanim prodavnicama hljeba, peciva, cvijeća, suvenira, &scaron;tampe, sredstava za za&scaron;titu bilja ili pogrebne opreme; benzinskim stanicama i prodavnicama u okviru njih; pijacama, tezgama, &scaron;tandovima, vitrinama i automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama; prodavnicama, kioscima i automatima smje&scaron;tenih u autobuskim i željezničkim stanicama i aerodromima i luka; &scaron;tandovima i kioscima za vrijeme održavanja priredbi, manifestacija, sajmova; skladi&scaron;tima za trgovinu na veliko", kazao je Mikavica.
Kako je naglasio trgovina u kioscima i specijalizovanim prodavnicama za za&scaron;titu bilja može se obavljati samo u jednoj smjeni. Predlog izmjene je i da se trgovina na malo može obavljati nedjeljom od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara, samo u jednoj smjeni od 7 do 15 časova ili od 15 do 23 časa, osim u prodajnim objektima smje&scaron;tenim u okviru trgovačkih centara gdje se trgovina može obavljati od 10 do 18 časova.
Trgovci koji obavljaju posao trgovine na malo mogu to raditi samo u jednom objektu na teritoriji jedne lokalne samouprave.
"Trgovci su dužni da obavijeste inspekcijski organ u kom će objektu da se radi i u kom vremenu 15 dana prije početka obavljanja trgovine. Zaposleni ne može raditi dvije nedjelje uzastopno. Trgovac je dužan da zaposlenom koji radi nedjeljom omogući da kao dan odmora koristi prvu narednu subotu", naveo je Mikavica.
Socijalni savjet preporučuje i da se zbog nepo&scaron;tovanje ovih odredbi kaznene norme propi&scaron;u u skladu sa zakonom vodeći računa da kazneni raspon bude dovoljno strog da djeluje odvaraćajuće od kr&scaron;enja odredbi.
"Nije samo pitanje o radu u trgovini nego i o turizmu i željeli smo da zaokružimo i jednu i drugu oblast i damo jednaku &scaron;ansu poslodavcima i da se ispo&scaron;tuju radnici", kazao je Mikavica.&nbsp;
Odgovarajući na pitanja Pižurice, Mikavica je kazao da su datume izabrali da budu u &scaron;picu turističke sezone, te da je u pitanju inicijalni predlog koji se može izmijeniti.
"&Scaron;to se tiče ostvarivanja prava radnika, ovo je varedna situacija za svaku kompaniju tokom sezone, kada poslodavci angažuju sezonske radnike, tako da ako žele da rade nedjeljom onda će morati da pro&scaron;ire broj zaposlenih", objasnio je Mikavica.
Kazao je i da su na osnovu iskustava privrednika i građana uvidjeli da se u vrijeme praznika dominantno ide u &scaron;oping van Crne Gore, pa procjenjuju da je potebno da se pruži prilika za trgovinu i kod nas, a i veliki broj turista je imao primjedbe da su nedjeljom morali da kupuju vrlo skupo osnovne namirnice.
Mikavica je prigovorio da su ove mjere predložene na osnovu subjektivnog osjećaja, bez bilo kakve studije i statistike o broju turista.
Na sjednicu su pozvani: Nik Đeljo&scaron;aj, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar ekonomskog razvoja, Naida Ni&scaron;ić, ministarka rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga, Slobodan Mikavica, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore, Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore, Du&scaron;ko Zarubica, generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore, i Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore.
Poslanici Pokreta Evropa sad predali su 28. januara u skup&scaron;tinsku proceduru zahtjev za održavanje vanredne sjednice Skup&scaron;tine Crne Gore, na kojoj bi se raspravljalo o izmjenama Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini kojima se garantuje neradna nedjelja. Iz opozicionog DPS-a najavili su podr&scaron;ku ovoj inicijativi, a i druge partije su se najavile podr&scaron;ku ovoj inicijativi.
Juče su iz Odbora trgovine Privredne komore Crne Gore pozvali predstavnike Unije poslodavaca u Socijalnom savjetu da već sjutra organizuju sastanak sa članovima Odbora udruženja trgovine iz reda veleprodaja, maloprodaja, predstavnika tržnih centara i malih trgovaca, prije slanja Predloga izmjena i dopuna Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini u skup&scaron;tinsku proceduru.

Mikavica: Rad nedjeljom tokom sezone u jednoj smjeni i samo u jednom objektu u okviru opštine

SJEDNICA ODBORA ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I BUDŽET

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Goran Jovetić, podnio je danas ostavku na tu funkciju.
&bdquo;Na taj način doprinosim da se, po&scaron;tujući presude Upravnog suda, zakonito okonča ovaj postupak&ldquo;, naveo je Jovetić i dodao da će prava u vezi sa pretrpljenom &scaron;tetom ostvariti u okviru drugih pravnih postupaka.
On je kazao da je Upravni sud krajem pro&scaron;le godine donio presudu kojom je, po drugi put, poni&scaron;tio rje&scaron;enje Vlade o njegovom razrje&scaron;enju sa mjesta državnog sekretara u Ministarstvu ekonomskog razvoja.&nbsp;
Jovetić je podsjetio i da je Upravni sud u novembru 2024. godine poni&scaron;tio prethodno rje&scaron;enje Vlade, kojim je prvi put razrije&scaron;en dužnosti državnog sekretara.
On je rekao da je imao povjerenje u institucije sistema i njihov kapacitet da utvrde zakonitost spornih odluka, te da su dvije presude Upravnog suda, donijete po tužbama, nedvosmisleno potvrdile osnovanost njegovih navoda.
&bdquo;Imajući u vidu navedene činjenice, kao i okolnost da su oba rje&scaron;enja Vlade pravosnažno poni&scaron;tena kao nezakonita, te da je Ministarstvo i u prethodna dva slučaja predlagalo nezakonita rje&scaron;enja, danas sam podnio ostavku na mjesto državnog sekretara&ldquo;, objasnio je Jovetić.&nbsp;
On je podsjetio da je na funkciju državnog sekretara imenovan 2023. godine na predlog potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja, Nika Gjeloshaja, isključivo na osnovu profesionalnih i stručnih referenci i rezultata ostvarenih u dugogodi&scaron;njem radu u organima državne uprave.&nbsp;
&bdquo;Sa mojim profesionalnim referencama Gjeloshaj je bio upoznat, imajući u vidu da smo dio karijere zajedno proveli u Ministarstvu javne uprave, obavljajući funkcije državnih sekretara&ldquo;, naveo je Jovetić, prenosi agencija Mina.
On je dodao da je na predlog Gjeloshaja razrije&scaron;en dužnosti državnog sekretara krajem juna 2024. godine.&nbsp;
&bdquo;Smatrajući da su i postupak razrje&scaron;enja i samo rje&scaron;enje Vlade bili suprotni zakonu, pokrenuo sam upravni spor pred Upravnim sudom, nakon čega je to rje&scaron;enje poni&scaron;teno presudom iz novembra 2024. godine&ldquo;, precizirao je Jovetić.
Vlada je, prema njegovim riječima, uprkos presudi, u januaru pro&scaron;le godine ponovo donijela rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju, koje je Upravni sud poni&scaron;tio u decembru.

Jovetić: Podnio sam ostavku na mjesto državnog sekretara u Ministarstvu ekonomskog razvoja

"DVIJE PRESUDE UPRAVNOG SUDA POTVRDILE DA SAM NEZAKONITO SMIJENJEN SA POZICIJE"

Od datuma objave odluke Ustavnog suda o ukidanju neradne nedjelje u &bdquo;Službenom listu&ldquo;, zavisi da li će ova, ili naredna nedjelja biti prva radna u trgovinama, prvi put od sredine oktobra 2019. godine.
Ustavni sud Crne Gore je na sjednici održanoj 28. januara ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika. Odluku je prekjuče dostavio &bdquo;Službenom listu&ldquo;, koji, prema Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata, dostavljeni akt može da objavi u prvom narednom broju, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja.
Odluka Ustavnog suda važi od dana objavljivanja, pa bi u slučaju da bude objavljena danas trgovine mogle da rade već u nedjelju, 8. februara. Ako se, međutim, objavljivanje desi tokom naredne sedmice, trgovcima bi prva radna nedjelja bila 15. februar.
Poslanici crnogorskog parlamenta će 16. februara, na inicijativu većine, raspravljati o izmjenama Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, kojima se garantuje da će nedjelja i dalje biti dan odmora za skoro 50 hiljada zaposlenih u trgovinama.
Poslanici Pokreta Evropa sad predali su 28. januara u skup&scaron;tinsku proceduru zahtjev za održavanje vanredne sjednice Skup&scaron;tine Crne Gore, na kojoj bi se raspravljalo o izmjenama Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini kojima se garantuje neradna nedjelja.
Iz opozicionog DPS-a najavili su podr&scaron;ku ovoj inicijativi.
Juče su iz Odbora trgovine Privredne komore Crne Gore pozvali predstavnike Unije poslodavaca u Socijalnom savjetu da već sjutra organizuju sastanak sa članovima Odbora udruženja trgovine iz reda veleprodaja, maloprodaja, predstavnika tržnih centara i malih trgovaca, prije slanja Predloga izmjena i dopuna Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini u skup&scaron;tinsku proceduru.
Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a saop&scaron;tio je Portalu RTCG da će danas na njegovu inicijativu Odbor za ekonomiju, finansije i budžet na održati sjednicu na temu: &bdquo;Neradna nedjelja&ldquo;.
Na sjednicu su pozvani: Nik Đeljo&scaron;aj, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar ekonomskog razvoja, Naida Ni&scaron;ić, ministarka rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga, Slobodan Mikavica, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore, Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore, Du&scaron;ko Zarubica, generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore, i Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Neradna nedjelja ukinuta, čeka se "Službeni list“

ROK ZA OBJAVLJIVANJE ODLUKE  DESET DANA

Odbor udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore (PKCG) pozvao je predstavnike Unije poslodavaca da, prije slanja Predloga izmjena i dopuna zakona o unutra&scaron;njoj trgovini u skup&scaron;tinsku proceduru, organizuju sastanak sa članovima Odbora iz reda veleprodaja, maloprodaja, predstavnika tržnih centara i malih trgovaca.
U saop&scaron;tenju Odbora udruženja trgovine PKCG navodi se da su iznenađeni predlogom predstavnika privrede koji participiraju u Socijalnom savjetu, a kojim se afirmi&scaron;e normativno rje&scaron;enje koje nije interes privrede i crnogorske ekonomije u cjelini.
&ldquo;Pozivamo predstavnike Unije poslodavaca u Socijalnom savjetu da već sjutra organizuju sastanak sa članovima Odbora udruženja trgovine iz reda veleprodaja, maloprodaja, predstavnika tržnih centara i malih trgovaca, prije slanja Predloga izmjena i dopuna zakona o unutra&scaron;njoj trgovini u skup&scaron;tinsku proceduru&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina business.
U Odboru smatraju da je značajno da se čuju stavovi trgovaca, kao pojedinačno najveće grane privrede.
&ldquo;A spremni smo i da predložimo konkretna rje&scaron;enja koja u velikoj mjeri doprinose principima nediskriminacije i jednakog trži&scaron;nog tretmana svih privrednih dru&scaron;tava iz oblasti trgovine&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako se dodaje, za poslovdavce, u čijim kompanijama je zaposleno 20 hiljada zaposlenih, nijesu prihvatljivi principi rada nedjeljom kako se nudi u rje&scaron;enjima u koja su imali uvid. &ldquo;Jer su ista suprostavljena načelima jednakosti, slobodi preduzetni&scaron;tva i ekonomskom napretku.
Iz Odbora udruženja privrede PKCG kazali su da takva rje&scaron;enja ne osiguravaju za&scaron;titu i jednak tretman svih radnika, iako se kao takva žele predstaviti zaposlenima i privrednicima čiji rad uređuju.
&ldquo;Zbog svega toga, Socijalni savjet nema podr&scaron;ku privrede po ovom pitanju, i zato insistiramo na otvaranju dijaloga radi iznalaženja pravednog, održivog i po&scaron;tenog rje&scaron;enja za rad nedjeljom&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Poslodavci traže dijalog za iznalaženje pravednog i održivog rješenja za rad nedjeljom

SAOPŠTENO IZ ODBORA UDRUŽENJA TRGOVINE PKCG

Ustavni sud Crne Gore, kako je saop&scaron;teno, dostavio je Službenom listu odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Podsjećaju da je Ustavni sud je na sjednici održanoj 28. januara ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, jer se, kako obja&scaron;njavaju, njime kr&scaron;i sloboda preduzetni&scaron;tva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom.
"Crna Gora je potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Osim toga, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede kori&scaron;ćenje, odnosno po&scaron;tovanje tog prava, podsjećaju iz Suda.
"Time &scaron;to je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skup&scaron;tina Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potro&scaron;ača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja za&scaron;to je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopu&scaron;ten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu", navodi se u obrazloženju.&nbsp;
Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetni&scaron;tva (radi za&scaron;tite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne ba&scaron;tine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.
"Time &scaron;to je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za &scaron;tampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za za&scaron;titu bilja, benzinske stanice i prodavnice za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu", kazali su iz suda.
Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na trži&scaron;tu", saop&scaron;teno je iz Suda.

Ustavni sud dostavio Službenom listu odluku o ukidanju neradne nedjelje

NA SJEDNICI ODRŽANOJ 28. JANUARA  SUD JE UKINUO KAO NEUSTAVAN ČLAN 35A ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI

Nevladina organizacija (NVO) Udruženje penzionera Crne Gore i vi&scaron;e samostalnih udruženja, pozvali su Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) da objelodani način obračuna usklađivanja penzija i kompletnu metodologiju, umjesto, kako su naveli, marketin&scaron;kih fraza o njihovom navodnom rastu.&nbsp;
Udruženje je pozvalo Fond PIO da objelodani koji podaci, koji period, koji ponderi, i kako se dobija procenat usklađivanja od 0,38 odsto.
&bdquo;Tražimo da se hitno uspostave kompenzacione mjere za minimalne penzije koje su bile zamrznute pune dvije godine, jer sama formula ne vraća izgubljenu kupovnu moć&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Takođe, Udruženje traži i javnu raspravu o reformi penzijskog modela i za&scaron;titni mehanizam od propadanja standarda penzionera za minimalnim penzijama, uključujući i realni efekat ka&scaron;njenja isplata na standard svih penzionera.
&bdquo;Tražimo da Upravni odbor Fonda PIO objavi zapisnik glasanja o svim tačkama koje se tiču usklađivanja penzija, uključujući stav svakog člana&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina business.
Penzije, kako tvrde iz Udruženja, nijesu poklon, već zarađeno pravo.
&bdquo;A pravo koje se usklađuje sa 1,7 eura poslije dvije godine zamrzavanja i inflacije nije za&scaron;tita, nego potcjenjivanje, institucionalna neosjetljivost i otvoreno ponižavanje&ldquo;, rekli su iz Udruženja.
Oni su povodom najavljenog usklađivanja penzija od svega 0,38 odsto iskazali ogorčenje, jer to, kako tvrde, nije porast penzija nego poraz sistema i institucionalno ismijavanje penzionera.
&bdquo;To je korekcija penzija koja ne pokriva ni elementarne mjesečne izdatke. Tako će, po sada već zvaničnim najavama, minimalna penzija od 450 eura biće veća za oko 1,7 eura, a prosječna za oko dva EUR. Takvo navodno usklađivanje nije mjera za&scaron;tite standarda, nego dokaz da se penzioneri tretiraju kao statistička gre&scaron;ka, a ne kao ljudi&ldquo;, poručili su iz Udruženja.
Upravni odbor Fonda PIO se, kako su kazali, uporno pona&scaron;a kao da upravlja tabelama, a ne životima.
&bdquo;Ostaje nam da vjerujemo se da će ovakvim &bdquo;obračunima&ldquo;, koji su rezultat čvrstog interesnog &bdquo;zagrljaja&ldquo; Upravnog odbora Fonda PIO i Monstata na &scaron;tetu građana Crne Gore, budući da se sve de&scaron;ava pred očima sveukupne javnosti, zbog nevjerice u isto, konačno doći kraj&ldquo;, rekli su iz Udruženja.

Udruženje penzionera Crne Gore: Fond PIO da objelodani način obračuna usklađivanja penzija

"TRAŽIMO DA SE HITNO USPOSTAVE KOMPENZACIONE MJERE ZA MINIMALNE PENZIJE KOJE SU BILE ZAMRZNUTE PUNE DVIJE GODINE"

Radovi na gradili&scaron;tu postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu jutros su nastavljeni, saop&scaron;teno je iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Kako su precizirali, stekli su se preduslovi da se gradili&scaron;te postrojenja pusti u rad.
&ldquo;U tom smislu, izvođenje radova se jutros, u deset sati i 30 minuta, nastavilo u skladu sa predviđenom dinamikom jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u oblasti za&scaron;tite životne sredine u Crnoj Gori, sa ciljem trajnog rje&scaron;enja dugogodi&scaron;njeg problema nepreči&scaron;ćenih otpadnih voda u Podgorici i okolini&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Inspektor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je 29. januara utvrdio nepravilnosti i zapečatio gradili&scaron;te postrojenja.

Nastavljeni radovi na gradilištu postrojenja u Botunu