Ekonomija

Centralna banka Crne Gore (CBCG) zav&scaron;ila je kontrolu Prve banke, u kojoj je najveći pojedinačni akcionar biznismen Aco Đukanović.
Kako je objavila RTV Podgorica, kontrola Prve banke sprovedena je nakon policijskog pretresa stana Đukanovića u Ulici Vuka Karadžića u centru Podgorice, 27. februara.&nbsp;
U medijima su se nakon tog pretresa pojavile informacije da su inspektori otkrili tajni prolaz iz privatnog stana u trezor Prve banke.&nbsp;
RTVPG je uputila pitanja CBCG, na čijem je čelu guvernerka Irena Radović, te dobila odgovor da je sprovedena kontrola Prve banke.
&ldquo;Sprovedenom kontrolom Prve banke Crne Gore AD Podgorica, Centralna banka Crne Gore je utvrdila da ne postoji funkcionalan, niti moguć prolaz u trezorske prostorije banke iz bilo kog privatnog stana ili drugog prostora van banke.
Dodatno, prema informacijama dostavljenim od strane Prve banke, trezorske prostorije nalaze se pod kontinuiranim video-nadzorom i strogim režimom kontrole pristupa, a ulazak u trezor moguć je isključivo ovla&scaron;ćenim licima banke, uz primjenu propisanih procedura koje podrazumijevaju obavezno prisustvo najmanje dva ovla&scaron;ćena zaposlena&rdquo;, navodi se u odgovoru CBCG.

Centralna banka: Sprovedena kontrola Prve banke, nije moguć prolaz u trezorske prostorije iz bilo kog privatnog stana

U MEDIJIMA SU SE NAKON PRETRESA POJAVILE INFORMACIJE DA SU INSPEKTORI OTKRILI TAJNI PROLAZ

Poskupljenje naftnih derivata izazvano ratom u Iranu koji je pokrenula američko-izraelska koalicija neminovno će dovesti do povećanja cijena mlijeka i mliječnih proizvoda na na&scaron;em trži&scaron;tu, saop&scaron;tili su vlasnik kompanije "Lazine" Milutin Đuranović i izvr&scaron;na direktora "Srne" Zorka &Scaron;ljukić.
Kako su naglasili, zasad ne mogu da preciziraju kada će korekcija cijena nastupiti, kao ni koliko će poskupljenja iznositi, ali ističu da povećanje cijene dizela vi&scaron;estruko utiče na proizvodnju u mljekarskoj industriji.
Kako su objasnili, cijene u mljekarskoj industriji direktno zavise od cijena naftnih detivata, pa već sada izdvajaju vi&scaron;e sredstava za okupa, transport i proizvodnju.
&Scaron;ljukić je kazala da su u mljekarskoj industriji svjesni osjetljivosti trenutne situacije, pa zato pažljivo razmatraju kretanja na trži&scaron;tu i ne donose ishitrene odluke u vezi sa cijenama, jer ne žele dodatno da opterećuju građane.
&ndash; Međutim, rast cijena goriva je faktor na koji mljekari ne mogu uticati, a koji ima značajan uticaj na poslovanje u toj industriji. Gorivo predstavlja jednu od ključnih stavki u formiranju cijene, posebno imajući u vidu da je na&scaron;a otkupna mreža usitnjena, a distributivna razuđena i zahtjevna, od centralnih do najsjevernijih op&scaron;tina. Zbog toga smo kao proizvodni sektor veoma osjetljivi na ovakve promjene. U ovom trenutku pažljivo pratimo situaciju i nijesmo donosili odluke o korekciji cijena, ali ukoliko se trend rasta nastavi, određene korekcije će biti te&scaron;ko izbjeći &ndash; rekla je &Scaron;ljukić.
Kako je dodala, u ovakvim okolnostima, važno je da se na nivou politike i sistema sagledaju ukupni efekti na proizvodnju i donesu odgovarajuće mjere kroz akcizne i ostale olak&scaron;ice, kako bi se očuvala stabilnost proizvodnje.
Posebno je važno, istakla je ona, voditi računa o primarnim proizvođačima i kooperantima, koji su trenutno u fazi pripreme livada i drugih sezonskih radova, jer su i oni direktno pogođeni rastom tro&scaron;kova, prije svega goriva.
Đuranović poja&scaron;njava da je je aktuelno poskupljenje cijena nafte povećalo tro&scaron;kove proizvodnje u toj prehrambenoj industriji povećalo trojako.
Naime, cijena goriva već je povećala tro&scaron;kove od ambalaže, zatim otkupa, distribucije, kao i obrade sirovine, odnosno pasterizacije.
&ndash; Svakodnevno pređemo stotine kilometara za otkup i distribuciju proizvoda, a tu je i pasterizacija, koja se odvija na naftu. Prema tome, trenutni rast tro&scaron;kova je veliki &ndash; istakao je Đuranović.
Kako je rekao, jo&scaron; nije do&scaron;lo do poskupljenja jer se u mljekarskoj industriji prate situaciju i nadaju se stabilizaciji trži&scaron;ta.
&ndash; Ako do toga ne dođe, bićemo prinuđeni da sa reagujemo &ndash; dodao je Đuranović.
On nije mogao da precizira koliki će iznositi eventualno poskupljenje. Kako je objasnio, nove cijene će zavisiti od cijena novih isporuka ambalaže, tro&scaron;kova otkupa i proizvodnje.
On smatra da bi nadležne intitucije trebalo da ponude rje&scaron;enje kako bi mljekarska industrija, ali i pekarska, mogla da &scaron;to manje uveća cijene.
&ndash; Riječ je o proizvodnji osnovnih životnih namirnica &ndash; hljebu i mlijeku. U ovakvoj situaciji, takva pomoć prehrambenoj industriji je poželjna, jer se na taj način &scaron;titi standard građana &ndash; kazao je Đuranović.
Ukoliko rat na Bliskom istoku prestane, kako je dodao, korekcija cijena će biti umjerena.
&ndash; Međutim, ako se ratna dejstva nastave, a blokada Ormuskog moreuza izazove najveću naftnu krizu u novijoj istoriji, veliko poskupljenje može biti spriječeno samo mjerama države &ndash; naglasio je Đuranović.

Zbog rasta cijena goriva: U Crnoj Gori biće skuplje mlijeko i mliječni proizvodi

VLASNICI MLJEKARA ISTIČU KAKO ĆE TO BITI NEMINOVNO

&nbsp;Air Montenegro zadržaće postojeće cijene avio-karata do kraja marta, ali ukoliko visoke cijene goriva potraju ili dodatno porastu, kompanija će biti prinuđena da reaguje i kroz cjenovnu politiku, saop&scaron;tio je njen direktor Vuk Stojanović.
&bdquo;Air Montenegro za sada nije povećavao cijene karata, i takva politika će ostati na snazi za putovanja do kraja marta. Međutim, ukoliko visoke cijene goriva potraju ili dodatno porastu, kompanija će biti prinuđena da reaguje i kroz cjenovnu politiku&ldquo;, rekao je Stojanović u intervjuu Vijestima.
Cijene avio-goriva su, zbog globalne energetske krize usljed rata na bliskom istoku, skočile 90 odsto.
&bdquo;Do&scaron;lo je do značajnog rasta cijena avio-goriva, koje su kod pojedinih dobavljača gotovo udvostručene. U odnosu na 20. februar, cijena kod prioritetnog dobavljača na crnogorskim aerodromima porasla je oko 654 eura po metričkoj toni, odnosno približno 90 odsto&ldquo;, naveo je Stojanović.
Uzimajući u obzir da vazduhoplovi iz flote Air Montenegro za sat leta u prosjeku potro&scaron;e oko dvije metričke tone goriva, tro&scaron;ak je po satu letjenja povećan oko 1,3 hiljade EUR. Ukoliko bi se, prema njegovim riječima, takav nivo cijena zadržao do kraja godine, ukupni dodatni, neplanirani tro&scaron;kovi za kompaniju mogli bi dostići približno sedam miliona.
&bdquo;Važno je naglasiti da značajnije povećanje cijena karata nosi rizik smanjenja potražnje i popunjenosti kabine, &scaron;to bi moglo imati negativan efekat i na prihode kompanije, ali i na turistički sektor. Upravo zato se odluke donose pažljivo, uz balans između trži&scaron;nih uslova i očuvanja dostupnosti destinacije&ldquo;, objasnio je Stojanović.
Kada je riječ o regionu i Evropi, pojedine kompanije su već korigovale cijene, ali je u ovom trenutku te&scaron;ko precizno kvantifikovati obim tih povećanja, jer se trži&scaron;te i dalje nalazi u fazi prilagođavanja.
&bdquo;Ova situacija dolazi u veoma osjetljivom trenutku, neposredno pred početak ljetnje turističke sezone, kada je već započeta prodaja kapaciteta. Istovremeno, kretanje cijena goriva je u ovom trenutku te&scaron;ko predvidjeti, &scaron;to dodatno komplikuje planiranje&ldquo;, rekao je Stojanović.
On je dodao da Air Montenegro, kao državna kompanija, ne posmatra svoje poslovanje isključivo kroz prizmu profitabilnosti, već i kroz &scaron;iri uticaj na crnogorsku privredu i turizam.&nbsp;
&bdquo;Iz tog razloga, značajnije smanjenje saobraćaja ne vidimo kao adekvatnu mjeru, jer bi negativni efekti takve odluke bili dalekosežni. Slično važi i za značajnije povećanje cijena karata, koje bi moglo dovesti do pada broja putovanja i smanjenja dostupnosti destinacije&ldquo;, naveo je Stojanović.
Kompanija će, prema njegovim riječima, nastaviti da pažljivo balansira između operativne održivosti i potrebe da se očuva obim saobraćaja u ključnom periodu.
Stojanović je saop&scaron;tio da Air Montenegro trenutno nema operativne letove ka Bliskom istoku, te da su postojali određeni planovi u pravcu razvoja saobraćaja ka tom regionu, uključujući potencijalne letove ka Tel Avivu, ali da takve destinacije nijesu dio aktuelnog reda letjenja.
&bdquo;U tom smislu, trenutna de&scaron;avanja neće imati direktan operativni uticaj na mrežu letova, već eventualno mogu uticati na dinamiku realizacije planova u budućnosti&ldquo;, naveo je Stojanović.
On smatra da krize ovog tipa tradicionalno imaju snažan uticaj na avio-industriju, kao i da je već evidentno smanjenje saobraćaja iz pogođenih regiona, &scaron;to se reflektuje i na ukupni promet putnika.
&bdquo;U zavisnosti od razvoja situacije, moguće su i izmjene ruta, slično kao u prethodnim krizama, uključujući rat u Ukrajini. Smanjenje broja putnika na određenim trži&scaron;tima može imati lančani efekat na velike &ldquo;hub&rdquo;-ove, zbog pada transfernog saobraćaja&ldquo;, objasnio je Stojanović.
On je kazao da kombinacija rasta cijena goriva i smanjenja potražnje predstavlja izazov za cijelu industriju, zbog čega se može očekivati prilagođavanje kapaciteta i poslovnih modela kod određenog broja avio-kompanija.

Stojanović: Poskupljenje avio-karata moguće od aprila

"UKOLIKO VISOKE CIJENE GORIVA POTRAJU ILI DODATNO PORASTU"

Cijene goriva koje će važiti od 24. marta razlikuju se od onih koje su ranije objavljene, jer je u međuvremenu do&scaron;lo do promjena na svjetskom trži&scaron;tu nafte, saop&scaron;tio je ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović.
Prema novim cijenama, koje će važiti od 24. marta, litar goriva u Crnoj Gori ko&scaron;taće: dizel &ndash; 1,57eura, eurosuper 95 &ndash; 1,53eura i eurosuper 98 &ndash; 1,56eura
Trgovina sirovom naftom na svjetskom trži&scaron;ta tokom protekle sedmice bila je izuzetno dinamična. Cijena se kretala između 92 i gotovo 101 dolar za barel.
&Scaron;ahmanović obja&scaron;njava da je, u petak kada su berze zatvorene posljednja cijena za barel sirove nafte bila je 98 dolara. Zbog toga cijene koje će važiti od 24. marta su ne&scaron;to drugačije u odnosu na one koje su objavljene u petak, odnosno, dizel će biti tri centa skuplji nego &scaron;to je najavljeno. &nbsp;
"Na to je uticala volutivnost trži&scaron;ta koju niko ne može da predvidi. Čak je nezahvalno i na dnevnoj bazi davati neke procjene, tako da je u pitanju samo obračun nove kotacije za subotu koja je u određenom dijelu izmijenila cijenu koja će važiti od utorka", kazao je &Scaron;ahmanović.
On je istakao da situacija u svijetu i vezi sa Ormu&scaron;kim moreuzom zabrinjavajuća.&nbsp;
"Međutim, Ministarstvo i Vlada Crne Gore su od prvog trenutka na vrhuncu zadatka. Pratimo analize, berze, u kontaktu smo sa kolegama iz EU, naftnim kompanijama, kolegama iz regiona i mogu da kažem da smo jako dobro hendlovali cijelu situaciju", kazao je &Scaron;ahmanović.
Istakao je da je prethodne dvije sedmice bila povoljna situacija kada je riječ o cijenama.&nbsp;
"Imali smo situaciju da građani iz država u susjedstvu toče gorivo u na&scaron;im sjevernim op&scaron;tinama, &scaron;to pokazuje da imamo zdravu politiku", kazao je on.&nbsp;
Ponovio je da je do danas formirano 40 procenata rezervi nafte i naftnih derivata od zacrtanog cilja.
"Prethodnih dana je bilo priče da te rezerve nijesu u vlasni&scaron;tvu Crne Gore, ja tvrdim da jesu.Od tih 40 posto, 60 posto se nalazi u rezervoarima u Crnoj gori, odnosno u Luci Bar", kazao je on.&nbsp;
Kazao je da Vlada razmi&scaron;lja o svim opcijama, pa i nabavci novih količina.&nbsp;
"Trenutno smo u proceduri rekonstrukcije rezervoara koji su nakon vi&scaron;e decenija vraćeni u vlasni&scaron;tvo Crne Gore. Riječ je o 17,5 hiljada tona koji se nalaze u Luci Bar i biće rekonstruisani za &scaron;est mjeseci", kazao je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
Istakao je da država raspolaže rezervama koji mogu da podmire mjesec i po normalne potro&scaron;nje.&nbsp;
"Međutim, u nekim vanrednim situacijama može se razvući na duži period", rekao je ministar.&nbsp;

Dizel će, ipak biti skuplji sedam umjesto najavljenih četiri centa

KOREKCIJA CIJENA U ODNOSU NA ONE KOJE SU RANIJE OBJAVLJENE

Udruženje međunarodnih prevoznika očekuje da Upravni sud do srijede poni&scaron;ti odluku Uprave policije o zabrani njihovog protesta, ali se, kako su kazali, nadaju i da im neće trebati novi protest odnosno da će Vlada ispuniti obećano.
Na konferenciji za novinare tog Udruženja je saop&scaron;teno da Vlada u praksi nije ispunila nijedno obećanje koje je dala prevoznicima nakon januarskog protesta. Vi&scaron;e od 90 odsto crnogorskih vozača kamiona od 10. aprila vi&scaron;e neće moći ući u EU, jer su već ispunili kvotu iz novog &Scaron;engen pravila, prenose Vijesti.&nbsp;
Predsjednik udruženja Đorđije Lje&scaron;njak kazao je da njihove kolege iz regiona i Evropske unije (EU) nemaju probleme kakve oni imaju sa institucijama Crne Gore i da crnogorski sektor drumskog transporta koji broji vi&scaron;e hiljada zaposlenih za godinu neće ni postojati ukoliko se ti problemi ne rje&scaron;e.
On je naveo da nijesu tačne izjave minista finansija Novice Vukovića da im se pretplaćeni dio poreza na dodatu vrijednost (PDV) sada vraća u zakonskom roku, da je ubrzan povrat akciza i da je produžen carinski postupak na 72 sata, &scaron;to je bio dio njihovih zahtjeva prema Vladi.&nbsp;
Lje&scaron;njak je kazao i da fitosanitarna inspekcija na graničnim prelazima nije počela da radi kako im je obećano u januaru kada su prekinuli protest, niti je pokrenuto pitanja beneficiranog staža za prevoznika &scaron;to im je takođe bilo obećano.
Lje&scaron;njak je naveo da su od države umjesto obećanja o rje&scaron;avanju problema dobili ignorisanje, a umjesto odgovornosti ćutanje i da je to postao način na koje institucije funkcioni&scaron;u.
On je kazao da imaju pismeno obećanje - mejl iz januara od potpredsjednika Vlada Nika Đeljo&scaron;aja, sa kojim su tada vodili pregovore, da će zahtjevi biti ispunjeni ali da se to u praksi nije desilo, odnosno da je situacija u međuvremenu postala jo&scaron; gora.
"Na&scaron;i zahtjevi bili su minimalni da bi ostali i nastavili da radimo, zapo&scaron;ljavamo i doprinosimo ekonomiji. Na&scaron;i prihodi su većinom iz inostranstva na osnovu izvoznih usluga, odnosno mi smo jedna od rijetkih izvoznih grana privrede. Ne tražimo nikakvu pomoć već samo ono na &scaron;ta imamo pravo i &scaron;to imaju na&scaron;e kolege iz regiona i EU", kazao je Lje&scaron;njak.
On je naveo da se ponovo na povrat PDV-a čeka mjesecima preko zakonskog roka od 30 do 60 dana, odnosno da država zadržava i koristi njihov novac dok prevozničke firme za tro&scaron;kove poslovanja istovremeno moraju uzimati kredite po visokim kamatama.
Prema njegovim riječima, tumačenje Ministarstva finansija je da povrat akcize za prevoznike može da iznosi najvi&scaron;e 11 centi po litru zbog direktiva EU, a da je to najmanji povrat u regionu od kojih su i ostale države kandidati za EU.
On je naveo da Uprava carina i dalje od njih očekuje da carinske procedure zavr&scaron;e za 24 sata, kao i da digitalni sistem i dalje ne radi već dio dokumentacije moraju da fizički nove u ispostave.
Lje&scaron;njak je kazao i da je rok od 72 sata za carinske procedure, koji im je obećan ostao samo u teoriji jer za njega moraju slati posebne zahtjeve, a kada to urade Carina pokreće dodatne i nepotrebne kontrole i zadržava im vozila i po nekoliko dana, &scaron;to doživljavaju kao maltretiranje.
On je naveo i da su carinski službenici često na bolovanju, a da na primjer njihov zahtjev za povrat akcize koji je zaprimio službenik koji zatim ode na bolovanje nijedan drugi službenik ne može da rje&scaron;ava, &scaron;to izaziva dodatna čekanja i ka&scaron;njenja u povratu njihovog novca.
Lje&scaron;njak je kazao i da carinarnice međusobno nemaju usklađen rad, pa tako naprimjer carinarnica u Bijelom Polju, Podgorici ili Baru ne traže ista dokumenta, pa je tako jedan papir u jednoj neophodan, u drugoj nepotreban ali ta onda traži neki treći dokument koji ni jedna druga ne traži.
On je rekao da Crna Gora, za razliku od države regiona, nema potpisane bilateralne sporazume iz oblasti transporta sa vi&scaron;e država, zbog čega moraju da traže posebne dozvole od crnogorskih institucija na koje se čeka mjesecima, a u međuvremenu oni gube poslove ili plaćaju penale.
Lje&scaron;njak je naveo da se sve manje mladih odlučuje za profesiju profesionalnog vozača zbog čega je to zanimanje postalo deficitarno u Crnoj Gori, zbog čega su i zatražili da se za njega odobri beneficirani radni staž kako bi bilo primamljivije.
Lje&scaron;njak je naveo i da Crna Gora nema bilateralne sporazume o povratu PDV-a, za razliku od država regiona. Naveo je primjer da ako na&scaron; prevoznik ima remont i popravke u Mađarskoj, gdje je PDV 30 odsto, na hiljadu eura plate PDV 300 EUR, ali da zbog toga &scaron;to su iz Crne Gore nemaju povrat za razliku od kolega iz drugih država regiona.
"Sve to su nam značajni tro&scaron;kovi, koje na&scaron;a konkurencija iz regiona nema, i koji značajno smanjuju na&scaron;u konkurentnost. Od državnih institucija samo tražimo po&scaron;tovanje i da rade svoj posao", kazao je Lje&scaron;njak.
Od svih državnih funkcionera pohvalio je jedino ministarku evropskih integracija Majdu Gorčević, koja poku&scaron;ava da rje&scaron;i problem u pregovorima sa EU, ali da je to nedovoljno jer moraju i ostali da se uključe.
On je kazao i da članovi odbora za transport Privredne komore ne predstavljaju većinu prevoznika i da su nezadovoljni kako su ih zastupali u pregovorima sa državom i EU, zbog čega traže vanredne i hitne izbore kako bi prevoznici izabrali nove predstavnike u Privrednoj komori.
"Ukoliko budemo čekali na redovne izbore za godinu, tada vi&scaron;e prevozničkog sektora u Crnoj Gori neće biti", kazao je Lje&scaron;njak.
Njihov pravni zastupnik advokat Marko Milo&scaron;ević kazao je da rje&scaron;enje Uprave policije o zabrani njihovog protesta koji je bio najavljen za 23. mart nije zasnovano na zakonu i da su im uskraćena prava koja imaju po Ustavu, zbog čega očekuje da Upravni sud poni&scaron;ti to rje&scaron;enje.
On je kazao da će žalba na rje&scaron;enje biti ujutro na stolu u Upravnom sudu i da je zakonski rok za odgovor 48 sati, odnosno do srijede.
"Protest je planiran na isti način i iz istih razloga kakav je bio u januaru kada je odobren. Odnosno pravni osnov se nije promjenio", kazao je Milo&scaron;ević.
On je naveo da Ustav prepoznaje pravo na protest kao upoznavanje javnosti sa problemom i legitiman protisak na donosioce odluka da problem rije&scaron;e.
Lje&scaron;njak je kazao da je ovo posljednjih godina jedini slučaj kada je zahtjev za protestom odbijen.
On je kazao da je protest bio planiran isto kao u januaru - u blizini graničnih prelaza gdje se obavlja međunarodni transport i u Luci Bar, da bi se dozvolio putnički saobraćaj a ograničio samo teretni, uz izuzetke za prevoz živih životinja, opasnih materija, ljekova i medicinskih sredstava i naftnih derivata za ustanove od javnog značaja.
Lje&scaron;njak je naveo da bi on trajao do ispunjenja zahtjeva, a da su naveli rok trajanja od 30 dana, iako bi željeli da on ne traje ni jedan sat.
"Mi prihodujemo samo kada se točak okreće&ldquo;, dodao je Lje&scaron;njak.

Prevoznici: Očekujemo da Upravni sud poništi rješenje policije, 90 odsto vozača gubi posao

SAOPŠTENO NA KONFERENCIJI UDRUŽENJA MEĐUNARODNIH PREVOZNIKA

Wizz Air, najveća avio-kompanija u Crnoj Gori, priprema se da 30. marta otvori svoju novu bazu na Aerodromu Podgorica, &scaron;to predstavlja važan korak u daljem &scaron;irenju kompanije u Crnoj Gori i donosi novi talas putničkih mogućnosti za putnike u zemlji, saop&scaron;teno je iz JP Aerodromi Crne Gore.
Otvaranjem baze, Wizz Air će bazirati dva moderna aviona Airbus A321neo u Podgorici i pokrenuti 17 novih ruta koje povezuju glavni grad Crne Gore sa ključnim evropskim gradovima, a to su: Malme, Pariz, Hamburg, Mastriht, Katanija (Sicilija), Bratislava, Barselona, Bazel, Rže&scaron;ov, Rim, Baden-Baden, Keln, Ljubljana, Poznanj, Viljnus, Gdanjsk i Vroclav.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/raspored wiittt 22 r.jpg" alt="" width="559" height="358" />
Iz Aerodroma CG i Wizz Aira je saop&scaron;teno da ovo pro&scaron;irenje donosi dodatnih milion sjedi&scaron;ta ove godine, značajno povećavajući povezanost Podgorice i olak&scaron;avajući putnicima istraživanje Evrope, dok istovremeno privlači veći broj međunarodnih posjetilaca u Crnu Goru.
Izvr&scaron;ni direktor Wizz Air Hungary, Roland Ti&scaron;ner, kazao je da ovaj mjesec predstavlja važnu prekretnicu ne samo za Wizz Air, već i za Crnu Goru.&nbsp;
&bdquo;Ponosan sam &scaron;to mogu da najavim da ćemo 30. marta zvanično otvoriti na&scaron;u najnoviju bazu na Aerodromu Podgorica&ldquo;, rekao je Ti&scaron;ner.
Prema njegovim riječima, otvaranjem ove baze, Podgorica postaje 37. baza u rastućoj porodici Wizz Air-a, dodatno jačajući svoju poziciju ključne kapije između Crne Gore i ostatka kontinenta.&nbsp;
&bdquo;U Wizz Air-u vjerujemo u povezivanje ljudi, stvaranje prilika i omogućavanje dostupnog putovanja svima. Crna Gora je zemlja sa velikim turističkim potencijalom i snažnom međunarodnom privlačno&scaron;ću i ponosni smo &scaron;to podržavamo njen dalji razvoj&ldquo;, naveo je Ti&scaron;ner.&nbsp;
Otvaranje te baze nije, kako smatra, samo &scaron;irenje njihove mreže, već dugoročna posvećenost Crnoj Gori, njenim građanima i njenoj budućnosti.&nbsp;
&bdquo;Radujemo se &scaron;to ćemo u narednim godinama dočekati jo&scaron; vi&scaron;e putnika u Podgorici i dodatno ojačati veze između Crne Gore i Evrope&ldquo;, kazao je Ti&scaron;ner.
Izvr&scaron;ni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić saop&scaron;tio je da su pred Aerodromima Crne Gore sada &bdquo;slatke brige&ldquo;.
&ldquo;S jedne strane, radosni smo &scaron;to smo usli&scaron;ili želje i potrebe građana i privrede &ndash; a, 17 novih ruta koje smo ugovorili samo sa jednim avio-partnerom, Wizz Air-om, u jednom talasu je rezultat za koji, inače, trebaju godine i godine. Sa druge strane, svjesni smo da radimo u ograničenim infrastrukturnim kapacitetima, da će komfor putnika biti u drugom planu, ali će sigurnost i bezbjednost nastaviti da budu na maksimumu međunarodnih standarda, kao i do sad&ldquo;, rekao je Tolić.&nbsp;
On je naveo da je siguran da će njihovi zaposleni odratiti ovaj promet i izazovnu sezonu koja je pred nama i dodao da je Aerodrom Podgorica spreman da radi skoro 24 sata.
&ldquo;Za sada, posljednje slijetanje nam je najavljeno u jedan sat i pet minuta &scaron;to praktično znači da će na&scaron;i zaposleni na radnim mjestima biti do dva ujutru, jer kolege moraju ostati na svojim pozicijama sve dok se makar jedan putnik nalazi u terminalu, a prvo polijetanje je u &scaron;est, &scaron;to znači da na&scaron;i zaposleni moraju biti na radnim mjestima od tri sata i 45 minuta &ndash; 15 minuta prije otvaranja &scaron;altera za registraciju&rdquo;, objasnio je Tolić.
Otvaranje baze, kako poručuju iz Wizz Air-a, donijeće, značajne benefite i lokalnoj ekonomiji. Razvoj će omogućiti, najavljuju, oko 80 direktnih radnih mjesta u Wizz Air-u i podržati približno 700 dodatnih radnih mjesta indirektno u turizmu, vazduhoplovstvu i lokalnim uslugama.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Wizz Air otvara bazu u Podgorici 30. marta: Najavljeno 17 ruta

POTVRĐENO IZ AERODROMA CRNE GORE

Vlada odlukom o smanjenju akciza na naftne derivate pokazuje da država ima kapacitet i odgovornost da za&scaron;titi građane kada je to najpotrebnije, kazao je ministar finansija Novica Vuković.
"U uslovima globalnih poremećaja koriste sve mehanizme koje zakon daje kako bi očuvali standard građana i stabilnost ekonomije, dodajući da vode aktivnu i odgovornu ekonomsku politiku u interesu svih građana.
Država se svjesno odriče oko osam miliona eura mjesečno kako bi taj novac ostao u džepovima građana i privrede. To je odluka podr&scaron;ke, u vremenu globalnih poremećaja. &nbsp;Biramo da za&scaron;titimo standard građana&ldquo;, istakao je Vuković.
&nbsp;

Vuković: Država se odriče osam miliona eura prihoda mjesečno da bi zaštitila građane

SAOPŠTIO MINISTAR FINANSIJA

&nbsp;Vlada je na dana&scaron;njoj telefonskoj sjednici, kako je saop&scaron;teno, donijela maksimalne mjere ograničavanja cijene goriva i smanjila obračunski period sa 15 na sedam dana, pri čemu će dizel umjesto 31 cent porasti svega četiri centa.
&ldquo;I pored značajnog gubitka državnih prihoda po ovom osnovu, na koje je ukazalo Ministarstvo finansija, u cilju za&scaron;tite interesa građana i privrede, Vlada se odlučila na maksimalno moguću mjeru.
U praksi to znači da će cijena dizela, koji predstavlja 86 odsto ukupne potro&scaron;nje, umjesto 31 cent porasti samo četiri centa. Tako će cijena dizela od utorka biti 1,54 eura umjesto 1,81 eura, dok će se litar benzina plaćati 1,51 eura umjesto 1,68 eura", saop&scaron;teno je iz Vlade.
Uz ove mjere, građani Crne Gore će nastaviti da plaćaju gorivo po cijenama koje su među najpovoljnijim u Evropi, poručili su iz Vlade.
Na taj način preduprijeđen je, kako se zaključuje, ne samo rast rast cijena goriva, već i svih drugih proizvoda čija cijena zavisi od cijene naftnih derivata.

Vlada: Umjesto 31 cent dizel skuplji četiri centa

DONIJETE MJERE ZA OGRANIČENJE CIJENA GORIVA

Uprava policije nije dozvolila Udruženju prevoznika Crne Gore novi protest kojim su od ponedjeljka do 23. aprila namjeravali da blokiraju granične prelaze Dračenovac i Kula.
Iz Uprave policije su objasnili da je ograničenje javnog okupljanja nužno u demokratskom dru&scaron;tvu radi sprečavanja ugrožavanja ljudskih prava i sloboda drugih osoba, odnosno neophodno je ograničiti slobodu javnog okupljanja, jer način, vrijeme i prostor javnog okupljanja nije srazmjeran svrsi radi koje se preduzima, prenosi Pobjeda.
Udruženje prevoznika Crne Gore je u srijedu podnijelo prijavu za tu vrstu protesta.
U njoj se, između ostalog, navodi da je okupljanje planirano na način &scaron;to bi okupljeni prevoznici blokirali dio saobraćajnica na pomenutim pravcima i na taj način sprečavali ulazak, izlazak i tranzit teretnih vozila, i iz i preko teritorije Crne Gore.
Prevoznici se, kako pi&scaron;e Pobjeda, bune zbog ignorisanja njihovih dosada&scaron;njih zahtjeva od državnih institucija, nepo&scaron;tovanja zakonom propisanih rokova za povraćaj poreza na dodatu vrijednost (PDV) prevoznicima, povećanje iznosa povrata i uslovi povrata akciza na gorivo, produženja radnog vremena Uprave carina na graničnim prelazima, povećanja broja službenika Uprave bezbjednosti hrane te negativnih posljedica primjene ETIAS Uredbe Evropske unije usljed čega se profesionalni vozači iz trećih zemalja tretiraju kao turisti.
U rje&scaron;enju Uprave policije, u koje je Pobjeda imala uvid, navodi se da je ostvarivanje tog prava u demokratskim dru&scaron;tvima u određenim okolnostima ograničeno zakonskim odredbama koje se tiču ograničenja u interesu nacionalne bezbjednosti ili javne bezbjednosti, sprečavanja nereda ili kriminala, za&scaron;tite zdravlja ili morala i za&scaron;tite prava i sloboda drugih, odnosno sloboda okupljanja se može privremeno ograničiti odlukom nadležnog organa radi sprečavanja nereda ili vr&scaron;enja krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala ili radi bezbjednosti ljudi i imovine, u skladu sa zakonom.
Uprava policije smatra da bi, ukoliko bi se javno okupljanje realizovalo na način opisan u pomenutom aktu, usljed nemogućnosti protoka robe u tako dugom vremenskom periodu, do&scaron;lo do ozbiljnog ugrožavanja ljudskih prava i sloboda, uključujući i zdravlje ljudi, jer bi na taj način bilo onemogućeno snabdijevanje hranom, gorivom i drugom robom.
&ldquo;Takođe, cijeneći stavove Evropskog suda za ljudska prava smatramo da ovako dugotrajne blokade saobraćajnica odnosno graničnih prelaza, te samim tim i blokada gore navedene robe, ne može biti način ostvarivanja prava na javno okupljanje sadržano u Ustavu Crne Gore i Evropskoj konvenciji za za&scaron;titu ljudskih prava i osnovnih sloboda te kao takvo ne može ni uživati za&scaron;titu garantovanu ovim aktima&rdquo;, naveli su iz Uprave policije.&nbsp;
Na takav način, kako se dodaje, blokadom i ograničenjem odvijanja teretnog saobraćaja i transporta roba imali bi kao posljedicu otežavanje uobičajenog života građana, ekonomsku dobit pojedinaca i privrednih subjekata te naru&scaron;avanje života lokalnog stanovni&scaron;tva i njihovih Ustavom zagarantovanih prava i sloboda.
&ldquo;Ako se uzme u obzir činjenica da blokada graničnih prelaza i pristupnih saobraćajnica, bez mogućnosti obezbjeđivanja alternativnih pravaca za kretanje dozvoljenih roba i putnika, u bitnom ograničava njihova ljudska prava i funkcionisanje, obaveza je države da u cilju za&scaron;tite javnog interesa ograniči pravo na javno okupljanje koje bi dovelo do ovoga&rdquo;, zaključili su iz Uprave policije.

Uprava policije nije odobrila blokade graničnih prelaza Udruženju prevoznika

OD PONEDJELJKA DO 23. APRILA NAMJERAVALI DA BLOKIRAJU GRANIČNE PRELAZE DRAČENOVAC I KULA

Vlada je dala negativno mi&scaron;ljenje na predlog izmjena Zakona o akcizama kojim bi se ova dažbina na goriva smanjila za 50 odsto od 1. aprila do 30. juna, a koje su predložili poslanici Građanskog pokreta URA.
U obrazloženju mi&scaron;ljenja, koje je potpisao ministar finansija Novica Vuković, se navodi da akcize čine značajni dio javnih prihoda, da bi njihovo smanjenje ugrozilo budžet, kao i da oni prate kretanja na trži&scaron;tu energenata i da ima dovoljno postojećih mjera za reagovanje ukoliko budu smatrali da je to potrebno, prenose Vijesti.
Vlada ima mogućnost po postojećem zakonu da smanji akcize za 50 odsto, ali su iz Ministarstva saop&scaron;tavali da je moguće akcize smanjiti najvi&scaron;e za 25 odsto zbog evropskih direktiva.
Od ponedjeljka dizel bi mogao poskupiti jo&scaron; oko 30 centi, a obje vrste benzina&nbsp; jo&scaron; po 15 do 18 centi. Prije dvije sedmice dizel je poskupio&nbsp; 16, a benzin po sedam centi.
"Polazeći od značaja akciza u strukturi javnih prihoda, potrebno je posebno ukazati na njihov fiskalni značaj za stabilnost državnog budžeta. Akcize na mineralna ulja predstavljaju jedan od najznačajnijih i najstabilnijih izvora budžetskih prihoda, čineći približno 60 - 65% ukupnih prihoda od akciza, te imaju važnu ulogu u finansiranju javnih politika i redovnom funkcionisanju javnih finansija.Svako značajnije smanjenje akciza neposredno utiče na smanjenje budžetskih prihoda i može imati negativne implikacije na fiskalnu stabilnost države", navedeno je u obrazloženju odbijanja predloga.
U dokumentu se navodi i da važeći "zakonski okvir već predviđa adekvatan mehanizam kojim Vlada može, u slučaju poremećaja na trži&scaron;tu energenata, privremeno reagovati smanjenjem akciza, čime se obezbjeđuje potrebna fleksibilnost bez izmjena zakona".
Dodaje se da, prema dostupnim javnim informacijama, Crna Gora raspolaže rezervama nafte dovoljnim za naredna dva mjeseca, &scaron;to ukazuje da trenutno ne postoji neposredan rizik od poremećaja u snabdijevanju gorivom.
Vlada je ocijenila da je eventualne intervencije u akciznoj politici potrebno razmatrati kroz postojeće mehanizme i na osnovu sveobuhvatne fiskalne i ekonomske analize, kako bi se očuvala stabilnost javnih finansija i kontinuitet budžetskih prihoda.
"Na osnovu svega navedenog, može se zaključiti da postojeći zakonski okvir već obezbjeđuje mogućnost pravovremenog reagovanja u slučaju poremećaja na trži&scaron;tu energenata, dok bi predloženo zakonsko rje&scaron;enje moglo imati negativne fiskalne implikacije po budžetske prihode države. U skladu sa tim, nadležna ministarstva će u narednom periodu nastaviti da pažljivo prate kretanja na trži&scaron;tu i sve relevantne indikatore na trži&scaron;tu naftnih derivata, te će, u skladu sa tim i ukoliko se ukaže potreba, pravovremeno reagovati primjenom raspoloživih mehanizama", navedeno je u obrazloženju.

Vlada protiv smanjenja akciza na gorivo

NEGATIVNO MIŠLJENJE NA PREDLOG GP URA

Od ponoći će u Crnoj Gori biti skuplje sve vrste goriva.&nbsp;
Eurodizel će ko&scaron;tati 1,57 eura po litru i biće skuplji sedam centi.
Eurosuper 98 će poskupiti &scaron;est centi i ko&scaron;taće 1,56 eura po litru, dok će eurosuper 95 poskupiti pet centi, pa će njegova cijena biti 1,52 eura po litru.
Lož ulje će poskupiti 30 centi i ko&scaron;taće 1,72 eura po litru. &nbsp;
Naredni obračun cijena goriva biće obavljen 30. marta dok će nove, eventualno, korigovane cijene važiti od 31. marta.
&ldquo;Dodatno, važno je naglasiti da ove mjere predstavljaju i vid podr&scaron;ke naftnim kompanijama, koje su važan partner države i koje se u aktuelnim trži&scaron;nim okolnostima suočavaju sa značajnim poslovnim izazovima i pritiscima. Vlada, Ministarstvo energetike i rudarstva i Ministarstvo finansija nastaviće da pažljivo prate kretanja na trži&scaron;tu i, u skladu sa tim, preduzimaju dodatne mjere u cilju za&scaron;tite građana i očuvanja stabilnosti energetskog sistema&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Ministarstvu energetike i rudarstva.

Nove cijene goriva: Dizel skuplji sedam centi, poskupiće i benzin