Ekonomija

Za sedam mjeseci ove godine ostvareno je 265 GWh gubitaka u distributivnoj i prenosnoj mreži, pokazuju podaci koje su "Danu" dostavili iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES). Tro&scaron;ak nabavke električne energije za pokrivanje gubitaka ko&scaron;tao je 27 miliona eura.
U distributivnoj mreži tehnički gubici su iznosili 189,3 GWh.
&ndash; Procenat ostvarenih gubitaka u ovom periodu je iznosio 10,05 odsto, &scaron;to govori o daljem trendu smanjenja gubitaka u distributivnoj mreži. Za nabavku električne energije za pokrivanje gubitaka je u ovom periodu utro&scaron;eno oko 19 miliona eura. Gubici su nabavljeni po ugovoru koji je zaključen krajem 2024. godine, za sve potrebne količine gubitaka u distributivnoj mreži za 2025. godinu, po cijeni od 104,15 &euro;/MWh &ndash; precizirali su iz CEDIS-a.
Iz CGES-a su kazali da su gubici u prenosnom sistemu iznosili 76,11 GWh, dok je tro&scaron;ak nabavke električne energije za pokrivanje gubitaka bio 7.988.900 eura.
&ndash; Procenat gubitaka električne energije u tom periodu iznosio je 1,58 odsto. Podaci o udjelu tranzita u ukupnim gubicima jo&scaron; nijesu dostupni, ali očekujemo da će biti na približno istom nivou kao u prethodnoj godini &ndash; naveli su iz CGES-a.
"Dan" je nedavno objavio da su gubici na mreži u pro&scaron;loj godini iznosili 328,4 GWh, te da je to potro&scaron;ače ko&scaron;talo preko 50 miliona eura. To znači da su za 19 mjeseci gubici potro&scaron;ače ko&scaron;tali 77 miliona eura.
U pro&scaron;loj godini u distributivnom sistemu gubici su iznosili 328,4 GWh, a u prenosnom 143,23 GWh, &scaron;to je u novcu za distributivnu mrežu ko&scaron;talo ne&scaron;to manje od 32 miliona, a za prenosnu mrežu 18,8 miliona eura. Ukupni gubici u distributivnom sistemu u 2024. godini iznosili su 10,51 odsto, dok su u prenosnom sistemu bili 1,56 odsto.
Iz CEDIS-a su kazali da su gubici u elektrodistributivnom sistemu jedan od ključnih elemenata koji ukazuje na stepen ekonomičnosti poslovanja i kvaliteta obavljanja djelatnosti distribucije električne energije.
&ndash; Iz tog razloga, smanjenje nivoa gubitaka električne energije u distributivnoj mreži (DM) jedan je od prioritetnih poslovnih ciljeva CEDIS-a. S tim u vezi bismo naglasili da je procenat gubitaka u DM u konstantnom padu, a da je u 2024. godini bio na rekordno niskom nivou i iznosio je 10,51 odsto, &scaron;to je značajno smanjenje u odnosu na, recimo, 2019. godinu, kada su oni iznosili 13,1 odsto. Gubici električne energije u distributivnom sistemu jednaki su razlici energije koja je u&scaron;la u mrežu i energije predate (fakturisane) kupcima i dijele se na tehničke i komercijalne. Regulatorna agencija za energetiku odobrava tro&scaron;ak nabavke samo opravdanih (tehničkih) gubitaka dobijenih na osnovu studije gubitaka, dok ostali komercijalni gubici padaju isključivo na teret CEDIS-a &ndash; kazali su nam iz te energetske kompanije.
Električna energija za pokrivanje gubitaka u distributivnom sistemu za 2024. godinu nabavljena je po cijeni od 100,59 &euro;/MWh.
&ndash; Ukupni tro&scaron;ak nabavke električne energije za pokrivanje gubitaka u 2024. godini iznosio je ne&scaron;to manje od 32 miliona eura &ndash; naveli su iz CEDIS-a.
Iz operatora prenosnog sistema, CGES-a, kazali su da su tro&scaron;kovi po osnovu nabavke gubitaka iznosili 18.763.343 eura.
&ndash; Potrebno je napomenuti da su gubici u prenosnom sistemu zapravo tehnički gubici, koji su neizbježni u sistemu prenosa električne energije. Iz ukupne sume gubitaka u prenosnom sistemu izdvajaju se gubici nastali po osnovu tranzita koji su u 2024. godini iznosili 33,348 GWh (23,3 odsto od ukupnih gubitaka). Po tom osnovu, CGES je prihodovao 5.333.682 eura od strane drugih operatera prenosne mreže, pa se za isti iznos umanjuju tro&scaron;kovi gubitaka koji snose korisnici prenosnog sistema.
Procenat gubitaka električne energije u odnosu na energiju koja je u&scaron;la u prenosni sistem (9225,6 GWh), iznosio je 1,55 odsto. Ako uporedimo ovo sa procentom gubitaka u ostalim prenosnim sistemima evropske interkonekcije, možemo slobodno istaći da je ovo odličan rezultat koji je posljedica dobrog i efikasnog upravljanja prenosnom mrežom &ndash; istakli su iz CGES-a.

Tehnički gubici koštali građane 27 miliona eura

ZA SEDAM MJESECI OVE GODINE

Luksembur&scaron;ko-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) danas je podnijela tužbu pred Upravnim sudom Crne Gore protiv Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, saznaje Pobjeda iz krugova bliskih CAAP-u.
CAAP je, kako navodi Pobjeda, zatražio da se radnje Tenderske komisije za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, kojima je, kako smatraju, izmijenjen kriterijum bodovanja pod uticajem strana koje nijesu članovi Tenderske komisije, proglase nezakonitim, te da se prva evaluacija tehničkih ponuda koju je sprevela Tenderska komisija proglasi zakonitom i jedinom relevantnom u ovom postupku.
U CAAP- smatraju da bi shodno tome samo ta kompanija trebalo da bude prvi i jedini rangirani ponuđač za koncesiju Aerodroma Crne Gore.
Prema saznanjima Pobjede u tužbi su podnijeti brojni razlozi uključujući mi&scaron;ljenje jedne od vodećih advokatskih kancelarija u Briselu, sa velikim iskustvom u oblasti javnih nabavki u EU, koja je zaključila da je postupanje Tenderske komisije u vezi sa tehničkom (ponovnom) evaluacijom ponuda (drugom evaluacijom), posmatrano u cjelini, naru&scaron;ilo zakonitost tenderskog postupka. CAAP je takođe zatražio da Sud, u su&scaron;tini, odloži svaku dalju radnju u vezi sa tenderom do dono&scaron;enja svoje odluke.
Komisija za koncesije je nedavno usvojila djelimično prigovor CAAP-a na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Rang-lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda. Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova i bila je prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksembur&scaron;ko-američka Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports&ldquo; (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova.
Ta odluka Komisije za koncesije donijeta je nakon &scaron;to je 1. avgusta kompanija CAAP uputila prigovor, koji je djelimično usvojen.
Ponuđači su imali pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang liste podnesu prigovor komisiji za koncesije. Američko-luksembur&scaron;ka kompanija je u predviđenom roku podnijela zvaničnu žalbu komisiji za koncesije, nezadovoljna utvrđenom rang listom.
Kompanija CAAP je tražila uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i obja&scaron;njenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja, koji je prethodio konačnoj rang listi, a koji je, prema njenim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da ponuda tog konzorcijuma ne bude prvorangirana. U dopisu komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka.

Kompanija CAAP podnijela tužbu protiv Komisije za koncesije

PRED USTAVNIM SUDOM CRNE GORE

Isplata avgustovskih penzija počeće danas, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Kako su naveli prosječna penzija, bez obračunate razlike, za avgust iznosi 535,76 eura.
&ldquo;Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za avgust iznosi 548,03&nbsp; eura&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Za isplatu avgustovskih penzija neophodno je 67,24 miliona eura.

Danas počinje isplata penzija

SAOPŠTENO IZ FONDA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

Brodovi Crnogorske plovidbe &bdquo;Kotor&ldquo; i &bdquo;21.maj&ldquo; prodati su po upola nižoj cijeni od trži&scaron;ne vrijednosti brodova iste starosti i nosivosti, saop&scaron;tio je Pobjedi inženjer pomorstva i pomorski stručnjak Goran Sindik komentari&scaron;ući odluku Vlade da oba broda proda za ukupno 13,2 miliona dolara danskoj kompaniji K/S Navision group.
- Trenutna realna pojedinačna cijena brodova na trži&scaron;tu, iste starosti i nosivosti kao &scaron;to su brodovi Crnogorske plovidbe &bdquo;Kotor&ldquo; i &bdquo;21.maj&ldquo; kreće se između 12 i 13 miliona dolara &ndash; kazao je Sindik.
Čak i ako se, kako dodaje, od toga oduzme jedan do dva miliona dolara, koliko bi bilo potrebno da se brodovi dovedu u red, cijena po kojoj su prodati ,,Kotor&ldquo;i ,,21. maj&ldquo; je i dalje upola manja u odnosu na trenutne cijene na trži&scaron;tu.
Lo&scaron; marketing
Sindik kritikuje kompletan proces koji je sproveden prilikom prodaje ovih brodova, nagla&scaron;avajući da je simptomatično da je konkretnoj prodaji prethodio &bdquo;lo&scaron; marketing&ldquo; Ministarstva pomorstva i rukovodstva Crnogorske plovidbe da su brodovi u lo&scaron;em stanju.
Osim toga, kako dodaje, iz informacije Ministarstva pomorstva koju je Vlada usvojila u utorak na elektronskoj sjednici, praktično proizilazi da nijesu bili zadovoljni time &scaron;to je vrijednost brodova bila procijenjena na 19 miliona dolara.
- Prije otpočinjanja postupka, urađena je procjena vrijednosti broda ,,Kotor&ldquo; na daljinu, koja se zasniva isključivo na uvidu u dostupne evidencije i izvje&scaron;taje o tehničkom stanju broda, bez fizičkog obilaska i pregleda na licu mjesta. Procjene su izradile međunarodne kuće iz Velike Britanije Drewry Financial Research Services i Braemar Valuations Limited koje su brod Kotor u julu procijenile na iznos od 9,5 miliona dolara odnosno 9,25 miliona dolara.
Procjena je formalno urađena samo za brod ,,Kotor&ldquo;, ali imajući u vidu da su ,,Kotor&ldquo; i ,,21. maj&ldquo; brodovi blizanci, istog tipa i gotovo identičnih karakteristika, navedeni rezultati kori&scaron;ćeni su i kao orijentir pri razmatranju vrijednosti broda &bdquo;21.maj&ldquo;. Međutim, treba naglasiti da se ovakva vrsta procjene u su&scaron;tini određuje pau&scaron;alno i može odstupati od realnog trži&scaron;nog pokazatelja, jer ne odražava stvarno stanje broda &ndash; navodi se u informaciji Ministarstva pomorstva.
Komentari&scaron;ući ove navode Sindik ukazuje da se dolazi u situaciju da se prodavac buni zato &scaron;to mu je imovina procijenjena na duplo veći iznos.
- Naravno da prodavac može svoju imovinu prodati za bilo koju cijenu, ali je pitanje za&scaron;to je to uradio? Zbog čega nije urađena druga procjena ako se smatralo da su ovi procjenitelji dali previsoku cijenu &ndash; pita Sindik.
Izvje&scaron;taji brokera
Osim toga ukazuje da je jo&scaron; prije dvadeset dana u izvje&scaron;tajima svjetskih brokera objavljeno da su ova dva broda prodata i to za ukupno 21 milion dolara, odnosno po 10,5 miliona dolara. Iz Vlade je saop&scaron;teno da će &bdquo;Kotor&ldquo; biti prodat za 5,75 miliona, a &bdquo;21. maj&ldquo; za 7,5 miliona dolara.
- Brokerski bilteni tretiraju sva važna pitanja iz ove oblasti. Navode se vrijednosti brodova određenog tipa i starosti i veoma se malo odstupa od toga. Vrijednost brodova je berzanski uređeno trži&scaron;te. Čudno je da su svi svjetski brokeri objavili da su brodovi prodati za 21 milion dolara, a da Vlada nakon 20 dana objavljuje da su prodati za 13,2 miliona. Nikada se do sada nije desilo da se u biltenima objave podaci, a da brodovi nijesu prodati &ndash; tvrdi Sindik.
U informaciji Ministarstva pomorstva se navodi da su brodovi lo&scaron;e održavani te da je to uticalo na njihovu vrijednost i standarde sigurnosti plovidbe. Osim &scaron;to je brod ,,Kotor&rdquo; vi&scaron;e puta zadržavan u stranim lukama, kasnile su zarade, a inspekcija je pri posljednjem zadržavanju u britanskoj luci utvrdila 22 tehnička nedostatka, od kojih polovina nije otklonjena jer nije bilo novca. Osim toga, kako se navodi, povjerioci su stalno prijetili blokadom računa i dodatnim zadržavanjem broda.
-Posebno je potrebno naglasiti razliku između ranije sprovedene remote procjene vrijednosti brodova i konačne prodajne cijene. Procjene su rađene u periodu kada brod ,,Kotor&ldquo; jo&scaron; nije bio vi&scaron;estruko hap&scaron;en, kada posada nije napustila brod i kada gubitak klase nije bio izvjestan.
U međuvremenu je do&scaron;lo do drastičnog pogor&scaron;anja stanja, brod je bio pod mjerama hap&scaron;enja vi&scaron;e puta, posada ga je napustila, klasifikaciono dru&scaron;tvo izreklo najavu povlačenja klase, a trži&scaron;na vrijednost se znatno smanjila. Dodatno, na trži&scaron;tu nije bilo puno drugih ponuđača spremnih da ponude povoljnije uslove - pi&scaron;e u informaciji Ministarstva.
Dodaju da su prvobitno vodili pregovore sa kompanijom iz Turske, ali da su oni propali, te da su Dancima, koji su ponudili nižu cijenu, uspjeli da dogovore komercijalne uslove, uključujući isplatu avansa kojom bi trebalo da budu izmireni dugovi.
Rasprodaja flote
Na informaciju o prodaji brodova reagovale su i opozicione partije.
- Jednim klikom na WhatsApp, &bdquo;paf-paf&ldquo; i odo&scaron;e brodovi &bdquo;na dobo&scaron;&ldquo;. Prethodno ih je ministar pomorstva Radulović &bdquo;sjajno&ldquo; prezentovao potencijalnim kupcima. Ekspertski, nema &scaron;to- objavio je na mreži Iks predsjednik Liberalne partije Vatroslav Belan.
Dodaje da drugi put u 35 godina rasprodajemo flotu u bescijenje i od Crne Gore pravimo samo primorsku, a ne pomorsku zemlju.
- I ovog puta vlada ista ideologija i ponovo je sprovode &bdquo;mladi, lijepi i pametni&ldquo;. Da je istorija učiteljica života, ne pokazuje se u Crnoj Gori &ndash; poručio je Belan.
Predsjednik Glavnog odbora SPD-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić je saop&scaron;tio da se ekonomska strategija Vlade svodi na prodaju državnih resursa i uni&scaron;tenje kompanija.
- Poslije ga&scaron;enja Montenegro Airlinesa, čije posljedice crnogorski turizam i danas osjeća, na red je do&scaron;la državna kompanija Crnogorska plovidba čiji su brodovi &bdquo;Kotor&ldquo; i &bdquo;Dvadesetprvi maj&ldquo; prodati na elektronskoj sjednici Vlade. Time je državna flota prepolovljenja, pomorci ostavljeni na kopnu, a budućnost brodokompanije bez broda vrlo sumorna. Naravno, Vlada je jo&scaron; na odmorima, pa se ove odluke donose preko WhattsApp grupa, &scaron;to dovoljno govori o njihovoj ozbiljnosti &ndash; naveo je Stanić.
Građani Crne Gore će, dodaje Stanić, uz ovakvu politiku biti tuđini na svojoj zemlji i najamna snaga stranih kompanija, ali i država.
- &Scaron;to se grbo rodi &ndash; vrijeme ne ispravi. Zbog toga nam je potrebna hitna promjena vlasti koja ne radi u korist građana, a ne bilo kakvo &scaron;minkanje ili rekonstrukcije. Potrebno je uspostavljanje vlasti čiji će cilj biti srećni i zadovoljni ljudi u Crnoj Gori, koja razvija sve svoje potencijale - poručio je Stanić.

Sindik: Brodovi "Crnogorske plovidbe" prodati po upola nižoj cijeni od tržišne vrijednosti

OBA BRODA PRODATA ZA 13,2 MILIONA DOLARA DANSKOJ KOMPANIJI

Vladina Komisija za koncesije odbila je predlog luksembur&scaron;ko-američke kompanije Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports (CAAP) da obustavi dalji tok tendera za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome, saop&scaron;teno je Televiziji Vijesti iz tog tijela Vlade.
Luksembur&scaron;ko-američka kompanija, drugorangirana na tenderu, na kojem je južnokorejski Incheon dobio najvi&scaron;e poena, tražila je odlaganje konačne odluke dok Upravni sud ne odluči o njihovoj tužbi, koju su najavili.
Vladina Komisija za koncesije je, međutim, ocijenila da je zahtjev neosnovan i bez upori&scaron;ta u zakonu, jer osporeno rje&scaron;enje nema izvr&scaron;ni karakter, prenosi portal Vijesti.
Komisija je utvrdila i da CAAP nije dokazala postojanje nenadoknadive &scaron;tete, jer se eventualni finansijski gubici i izgubljena dobit mogu potraživati kroz naknadu &scaron;tete, dok osporeno rje&scaron;enje ne utiče na njihov ugled, niti pravo da učestvuju u daljem postupku.
Odgađanje bi bilo protivno javnom interesu, jer bi nepotrebno prolongiralo tender i ugrozilo pravnu sigurnost i javni interes, zaključili su iz Komisije i dodali da CAAP može, u tužbi pred Upravnim sudom, predložiti odlaganje izvr&scaron;enja osporenog akta, o čemu odlučuje sud, ako su ispunjeni zakonski uslovi.

Odbijen predlog CAAP da se obustavi dalji tok tendera za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome

ODLUKA VLADINE KOMISIJE ZA KONCESIJE

Zvanična revizija Uprave za statistiku Crne Gore &ndash; Monstata otkrila je značajne nepravilnosti u obračunu bruto domaćeg proizvoda &ndash; ranije prijavljene zalihe bile su znatno precijenjene, &scaron;to je vje&scaron;tački povećavalo BDP Crne Gore, ocjenjuju iz kompanije za finansijsko savjetovanje Fidelity Consulting.
Prema novoj metodologiji ESA2010, razlike po godinama pokazuju da su podaci za period 2022&ndash;2024. precijenjeni za ukupno oko 625 miliona eura, upozoravaju iz Fidelity Consulting.
Navode i da zvanična revizija pokazuje sljedeće razlike između starih i novih podataka:
&middot; 2022. godina: oko 174 miliona eura vi&scaron;e zaliha nego &scaron;to je stvarno bilo;
&middot; 2023. godina: oko 201 milion eura vi&scaron;ka;
&middot; 2024. godina: oko 250 miliona eura vi&scaron;ka.
&nbsp;

Fidelity Consulting: Za tri godine BDP Crne Gore precijenjen 625 miliona eura

"ZBOG NEREALNIH ZALIHA"

Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porastao je u drugom kvartalu ove godine 3,5 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
Vr&scaron;iteljka dužnosti pomoćnica direktora Sektora za makroekonomske statistike, nacionalne račune i cijene, Branka &Scaron;u&scaron;ić Radovanović, kazala je da je BDP u drugom kvartalu iznosio dvije milijarde eura, dok je u istom pro&scaron;logodi&scaron;njem periodu bio 1,85 milijardi eura.
&ldquo;U apsolutnom iznosu stvoreno je 106 miliona eura vi&scaron;e dodane vrijednosti u odnosu na isti kvartal prethodne godine&rdquo;, kazala je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović na konferenciji za novinare.
Ovaj rast, kako je objasnila, rezultat je kombinovanog efekta rasta proizvodnje, potro&scaron;nje, zaposlenosti i fiskalnih prihoda, uprkos izazovima na strani spoljnotrgovinske razmjene.
&ldquo;Ključni doprinos rastu BDP-a za drugi kvartal odnosi se na industrijsku proizvodnju, koja je zabilježila izuzetno visok rast od 18,6 odsto, &scaron;to je najveći sektorski doprinos ukupnom BDP-u&rdquo;, dodala je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
Sektor građevinarstva takođe bilježi stabilan rast vrijednosti izvr&scaron;enih građevinskih radova od 4,5 odsto, &scaron;to može ukazivati na nastavak investicija u infrastrukturu ili privatnu gradnju.
&ldquo;Trgovina na malo zabilježila je realan rast prometa od 4,6 odsto, &scaron;to je usklađeno s rastom lične potro&scaron;nje domaćinstava i povećanjem zaposlenosti i zarada&rdquo;, precizirala je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
Uslužni sektor ostvario je prosječan rast prometa od 8,8 odsto, &scaron;to ukazuje na rast potražnje za uslugama i rast poslovnih aktivnosti.
&ldquo;Rast broja zaposlenih i rast zarada snažno su uticali na povećanje kupovne moći stanovni&scaron;tva, &scaron;to se direktno reflektuje na rast lične potro&scaron;nje, a ovi pokazatelji svedoče o stabilnom trži&scaron;tu rada i generalno boljem životnom standardu&rdquo;, objasnila je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
Uprkos negativnom spoljnotrgovinskom bilansu, fiskalni rezultati su veoma pozitivni.
&ldquo;Dakle, ekonomski rast u drugom kvartalu ove godine temelji se prvenstveno na snažnoj industrijskoj proizvodnji, rastu lične potro&scaron;nje i pobolj&scaron;anju na trži&scaron;tu rada. Iako je spoljna trgovina ostala negativna komponenta, stabilan rast prihoda investicija, zajedno sa jačanjem domaće tražnje omogućio je održiv rast bruto domaćeg proizvoda&rdquo;, poručila je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
Prema njenim riječima, podaci za prvi kvartal ove godine su revidirani, te je ranije objavljena nominalna stopa rasta od 5,3 odsto revidirana na 5,7 odsto, a realna stopa rasta, koja je bila 2,5 odsto, sada iznosi 2,8 odsto.
Monstat je danas predstavio i rezultate obračuna BDP-a za pro&scaron;lu godinu, koji je iznosio 7,65 milijardi eura, dok je u 2023. bio 7,07 milijardi eura.
&ldquo;U apsolutnom iznosu, u pro&scaron;loj godini stvoreno je 383,9 miliona eura vi&scaron;e dodane vrijednosti u odnosu na 2023&rdquo;, rekla je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
Stopa nominalnog rasta BDP-a u pro&scaron;loj godini iznosila je 8,1 odsto, dok je realni rast iznosio 3,2 odsto.
BDP po stanovniku u pro&scaron;loj godini iznosio je 12,26 hiljada eura, dok je u 2023. godini bio 11,34 hiljade eura.
&ldquo;U pro&scaron;loj godini, privredna aktivnost pokazala je pozitivan trend u većini sektora, iako su pojedine grane i komponente BDP-a ostvarile negativne rezultate, &scaron;to je ukupni rast učinilo umjerenim&rdquo;, kazala je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
Najveći doprinos rastu BDP-a dolazi iz sektora prerađivačke industrije, koja se pozicionirala kao ključni nosilac industrijskog oporavka. S druge strane, značajan negativan doprinos rastu BDP-a zabilježen je u sektoru snabdijevanja električnom energijom, koji je pao 20,7 odsto u realnim iznosima.
&ldquo;Privreda u pro&scaron;loj godini pokazala je zapažene rezultate, vođena rastom industrije, građevinarstva, lične potro&scaron;nje i investicija. Ukupno gledano, ekonomski rast podržan je domaćom potražnjom i fiskalnim prilivima&rdquo;, objasnila je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
Monstat je danas predstavio i rezultate obračuna bruto nacionalnog dohotka (BND) Crne Gore za pro&scaron;lu godinu, koji je iznosio 7,62 milijarde eura i nominalno je veći u odnosu na 2023. godinu 6,8 odsto.&nbsp;
&bdquo;Saldo primarnog dohotka iz inostranstva za pro&scaron;lu godinu bio je negativan i iznosio je 21,3 miliona eura, &scaron;to je za 88,7 miliona eura manje nego u 2023&ldquo;, saop&scaron;tila je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
BND po stanovniku u pro&scaron;loj godini iznosio je 12,23 hiljade eura.
Monstat &nbsp;je danas objavio i rezultate revidiranog BDP-a za 2023. godinu, kao i kompletnu vremensku seriju godi&scaron;njih i kvartalnih podataka za period od 2006. do 2023. godine.
Monstat je sproveo veliku (benčmark) reviziju BDP-a za period 2006&ndash;2023. godine, u skladu sa harmonizovanom evropskom politikom revizije (HERP) .
Velika revizija i usklađivanje obračuna BDP-a sa Evropskim sistemom nacionalnih računa, rezultat je novih izvora podataka, metodolo&scaron;kih unapređenja i primjene nove klasifikacije individualne potro&scaron;nje prema namjeni COICOP 2018.
Novi izvori podataka uključili su, između ostalog, podatke popisa stanovni&scaron;tva, domaćinstava i stanova, popisa poljoprivrede, administrativne izvore podataka,
&bdquo;Na osnovu novih i unaprijeđenih izvora podataka, nominalni BDP za 2023. godinu, kao referentnu (benčmark) godinu, povećan je 1,5 odsto, dok je za period 2006&ndash;2022 u prosjeku smanjen 0,6 odsto&ldquo;, rekla je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
Realna stopa rasta za 2023. godinu revidirana je sa 6,3 odsto na 6,5 odsto, dok su za period 2006-2022 realne stope rasta BDP-a ostale uglavnom na prethodno objavljenim nivoima, uz manja odstupanja po godinama.&nbsp;

Rast ekonomije u drugom kvartalu 3,5 odsto

PRELIMINARNI PODACI MONSTATA

Vlada Crne Gore odobrila je prodaju dva broda državne kompanije Crnogorska plovidba, "Kotor" i "Dvadesetprvi maj", danskoj kompaniji K/S Navision Group.
Prema Informaciji koju je Vlada usvojila danas, za brod &bdquo;Kotor&ldquo; predviđena je kupoprodajna cijena od 5,75 miliona dolara, dok je za &bdquo;Dvadesetprvi maj&ldquo; utvrđena cijena 7,5 miliona dolara.
U dokumentu se navodi da je za brod &bdquo;Kotor&ldquo;, koji je izgrađen 2012. godine u &Scaron;angaju, predviđena uplata depozita od 39,12 odsto na escrow račun i isporuka broda u luci Tajn u Ujedinjenon Kraljevstvu, najkasnije do 1. decembra.
Dodaje se da je za drugi brod utvrđen depozit od 30 odsto i obaveza isporuke u luci Paradip u Indiji do 22. septembra, uz krajnji rok otkazivanja transakcije 1. decemba.
U Informaciji se navodi da su pregovori sa danskom kompanijom, koja je bila drugorangirana, počeli nakon &scaron;to nije postignut dogovor sa prvorangiranim ponuđačem iz Turske.
"Nakon &scaron;to nije postignut dogovor sa turskim ponuđačem, pokrenuti su razgovori sa drugorangiranim ponuđačem, danskom kompanijom K/S Navision Group, koja je prihvatila komercijalne uslove, uključujući uplatu avansa iz kojeg bi se izmirile obaveze prema posadi i drugim povjeriocima", kaže se u dokumentu, prenosi agencija Mina business.
Dodaje se da je, shodno pregovorima, Crnogorska plovidba pokrenula postupak prodaje i zaključila memorandume o razumijevanju sa kompanijom K/S Navision Group iz Danske.
"Ovim memorandumima utvrđeni su ključni elementi transakcije, među kojima su kupoprodajne cijene brodova, način plaćanja putem escrow aranžmana, obaveze u vezi sa uplatom depozita, rokovi i luke isporuke, kao i prateće garancije i mjere obezbjeđenja", kaže se u Informaciji.
Ističe se da memorandumi predviđaju i da se dio sredstava iz avansnih uplata koristi za namirenje potraživanja brodskih posada i povjerilaca, čime se obezbjeđuje da se prodaja sprovede na transparentan način, uz prioritetno rje&scaron;avanje nagomilanih obaveza.
"Time se, osim obezbjeđenja uspje&scaron;ne realizacije same transakcije, postiže i smanjenje finansijskog opterećenja Crnogorske plovidbe, &scaron;to je u direktnom interesu države Crne Gore kao većinskog vlasnika i najvećeg povjerioca", kaže se u dokumentu.
Kako je saop&scaron;teno iz Vlade, načelnik Direkcije za brodarsku i lučku djelatnost u Ministarstvu pomorstva Ante Stani&scaron;ić određen je, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, za punomoćnika državnog kapitala na vanrednoj Skup&scaron;tini akcionara &bdquo;Crnogorska plovidba&ldquo; AD Kotor.

Vlada odobrila prodaju brodova Crnogorske plovidbe danskoj komaniji

INFORMACIJA JE USVOJENA DANAS

Biv&scaron;i radnici sa sjevera Crne Gore, okupili su se ispred zgrade Ustavnog suda u Podgorici odakle su se bratili javnosti povodom inicijative koju su podnijeli prije tri godine. Nakon održanih govora, primili su ih u Ustavnom sudu gdje im je rečeno da će o njihovom zahtjevu biti odlučeno brzo.
Podsjetimo, oni su podnijeli inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podr&scaron;ku licima koja su bila zaposlena u privrednim dru&scaron;tvima u sektoru rudarske i metalske industrije, jer se tim zakonom, kako tvrde, kr&scaron;e Ustavom zagarantovana prava građana i građanki jer ih je, navode, stavio u neravnopravan položaj.
Nakon sastanka s predsjednicom Ustavnog suda Snežanom Armenkom radnici su rekli kako im je obećano da će rje&scaron;enje o njihovoj inicijativi biti donijeto brzo.
&bdquo;Bila je domaćinska atmosfera. Veoma smo zadovoljni prijemom. Nemamo neka posebna obećanja ali su rekli da će brzo, u dogledno vrijeme, to rije&scaron;iti&ldquo;, rekao je jedan od njih.
Kazao je kako nijesu dogovorili konkretan rok, ali da vjeruju Armenko.
&bdquo;Ona je sama rekla da će brzo to biti rije&scaron;eno i da je u proceduri&ldquo;, dodao je on.
Kaže kako su uvijek imali strpljenja.
&bdquo;Čekamo dosta, vi&scaron;e nego &scaron;to bi možda i trebalo. Ukoliko ne bude ili ako bude negativno rje&scaron;enje, mi ćemo okupiti biv&scaron;e radnike sa sjevera ispred Skup&scaron;tine i Vlade&ldquo;, poručio je on.
Prije prijema kod predsjednica Ustavnog suda, biv&scaron;i radnici su se obratili javnosti.
&bdquo;Mi smo već treći put pred Ustavnim sudom. Sud je jedno vrijeme bio blokiran, sad nije i sudija ima dovoljno. Na&scaron;e mi&scaron;ljenje je da je riječ o političkoj opstrukciji jer to znači da bi donijeli odluku koja bi bila opterećenje za budžet&ldquo;, rekao je Sadik Klimenta, biv&scaron;i radnik Gornjeg Ibra iz Rožaja.
Kaže da oni traže da se i njima isplate otpremnine kao i drugim biv&scaron;im radnicima metaloprerađivacke industrije.
&bdquo;Kod nas je praksa da se donose kratkoročni zakoni. Nemam podatak koliko se duguje radnicima, jer je veliki broj. Obećavali su da će naknadno donijeti za autoprevoznike i druge radnike&ldquo;, rekao je Klimenta.
Napominje da su tražili da se usvoji zakon za sve, a da vlast pravi raspodjelu kada će se uplaćivati sredstva i kome.
&bdquo;Mi tražimo da svi ljudi koji imaju iste ulove, biv&scaron;i radnici, ne budu diskrimisani. To su radnici građevinarstva, tekstilne industrije, obućarska, jedan dio metalske industrije, tražimo da svi budu obuhvaćeni&ldquo;, poručio je on.
Dodaje kako ne zna kakav odgovor će dobiti.
&bdquo;Pro&scaron;li put, prije godinu, predsjednica Ustavnog suda je obećala da će odgovor stići brzo. Godina je pro&scaron;la i ni&scaron;ta&ldquo;, rekao je Klimenta.
Predstavnik radnika Svetozar Čabarkapa je kazao kako je ovo zadnji put da se okupljaju u ovako malom broju.
&bdquo;Danas smo do&scaron;li u malom broju da pitamo za&scaron;to se ne donosi rje&scaron;enje. Mi ćemo znati &scaron;to ćemo činjeti. Ovo je nepo&scaron;teno i izigravanje sa ljudima, izdvojili su u metalorudarskoj industriji dio, ostavili dio koji nije primio otpremine. Oni kojo su pljačkali državu, po 400.000 eura su uzimali po trinotpremnine, a mi tražimo mrvice&ldquo;, rekao on.
Naglasio je kako je ovo vlada sama trebalo da pokrene, a ne oni.
&bdquo;Ovo mogu da uporedim sa situacijom i Gazi. Mi smo bili mirni, a oni su nas samo izbacili. Mnogi su poželjeli smrt, familiju su im ostavili bez hljeba. To je zlocin bio a ne privatizacija, posebno na sjeveru&ldquo;, rekao je Čabarkapa.
Tvrdi da su vazda Podgorica i Nik&scaron;ić imali privilegije.
&bdquo;Nas su ugnjetavali kao da nijesmo ljudi koji pripadaju istom narodu i državi. Danas su poslanici trebali da izađu, makar jedan, da vide &scaron;to je to ovdje. Ne priznajemo ih kao na&scaron;e poslanike, to nijesu zaslužili&ldquo;, poručio je on.
Istakao je kako imaju vi&scaron;e od 1.000 ljudi potpisnika u Bijelom Polju kojo su spremni da dođu i ostanu dok se ne rije&scaron;i.
&bdquo;Ovo danas je samo upozorenje&ldquo;, kazao je Čabarkapa.
Predstavnik radnika Tomislav Bojović je kazao da su oni žrtva tranzicije.&nbsp;

Bivši radnici sa sjevera okupili se ispred Ustavnog suda; Čabarkapa: Ovo danas je samo upozo

TRAŽE DA SE SUDIJE IZJASNE O ZAHTJEVU KOJU SU PODNIJELI PRIJE VIŠE OD TRI GODINE

Građani Crne Gore sve vi&scaron;e se zadužuju kod banaka, najče&scaron;će kroz nenamjenske gotovinske i stambene kredite. Dok iz Udruženja banaka ističu povoljnije uslove i niže kamatne stope, iz Centra za za&scaron;titu potro&scaron;ača upozoravaju da informisanost građana i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.
Građani se sve vi&scaron;e zadužuju &ndash; najvi&scaron;e preko nenamjenskih kredita. Podaci pokazuju da prosječna rata za gotovinske kredite iznosi oko 200 eura, refinansirajuće 236, dok je najveća za one sa najmanjom kamatnom stopom, stambene &ndash; 410 eura.
&ldquo;Nenamjenski gotovinski krediti uvijek prednjače u tražnji na&scaron;eg stanovni&scaron;tva. Tako da u ukupnom skoru kredita oko 45 posto uče&scaron;ća imamo tih nenamjenskih gotovinskih kredita, stambenih je ne&scaron;to preko 35 odsto, za refinansiranje kredita imamo 7,8 odsto. To se kreće procenat gore dolje u principu iz kvartala u kvartal&ldquo;, kazao je Bratislav Pejaković iz Udruženja banaka.
Banke u Crnoj Gori sve vi&scaron;e usklađuju procese sa međunarodnim standardima, a digitalizacija je dodatno ubrzala obradu zahtjeva.
&ldquo;Na&scaron;e banke se približavaju tim međunarodnim standardima odobravanja kredita. Udruženje banka je omogućilo bankama pristup bazi podataka Poreske uprave, tako da možemo na taj način da ubrzamo provjeru određenih podataka oko primanja, oko plaćanja poreza itd. sve ono &scaron;to utiče na odobravanje kredita&ldquo;, ističe on.
Iz Centra za za&scaron;titu potro&scaron;ača ističu da je zaduživanje građana značajno veće nego prethodne godine.
&ldquo;Zaduživanje građana znatno raste u odnosu na pro&scaron;lu godinu, ba&scaron; je veliki procenat zaduživanja, skoro 45 odsto u odnosu na pro&scaron;lu godinu, makar smo tako saznali iz sredstava informisanja&ldquo;, kazala je Olga Nikčević iz te organizacije.
Pored porasta stambenih i potro&scaron;ačkih kredita, primjetan je i pad broja građana koji ne vraćaju kredite na vrijeme.
&ldquo;Opada broj građana koji nisu sposobni kreditno sposobni ili ne vraćaju kredite. To je čak opet iz sredstava informisanja saznajemo da ta vrsta problema je svedena na minimum&ldquo;, navodi ona.
Obaveza banaka je da detaljno informi&scaron;u klijente, ali i građani moraju biti odgovorni i edukovani prije zaduživanja.
&ldquo;Najvažnije je da potro&scaron;ač mora biti detaljno informaisan oko kredita, &scaron;to njie ba&scaron; tako jednostavno. To jeste zadatak banke, ali i samog potro&scaron;ača prije nego uđe u zaduživanje. Treba dobro da se poročita, sve uslove pod kojima diže kredit, a i da se raspita malo oko svih tih obaveza, koje su vezane za kredit i otplatu kredita&ldquo;, zaključuje Nikčević.
&nbsp;

Pejaković: Nenamjenski gotovinski krediti čine 45 odsto ukupnog zaduženja građana, a stambeni 35 odsto

ZADUŽIVANJE GRAĐANA PORASLO SKORO 45 ODSTO U ODNOSU NA PROŠLU GODINU

Od ponoći eurosuper 95 biće skuplji cent, dok će cijene ostalih goriva biti nepromijenjene, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će eurosuper 95 se u narednih 15 dana ko&scaron;tati 1,44 eura, dok cijena eurosupera 98 iznosi 1,47 eura.
Cijena eurodizela biće 1,34 eura.
Lož ulje će i dalje ko&scaron;tati 1,28 eura.
Naredni obračun biće &scaron;estog okobra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od sedmog oktobra.&nbsp;
<div class="code-block code-block-8">&nbsp;</div>

Od ponoći eurosuper 95 skuplji