Ekonomija

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljo&scaron;aj saop&scaron;tio je da je Vlada na dana&scaron;njoj sjednici produžila akciju "Limitirane cijene".
Prema riječima Đeljo&scaron;aja, biće snižene cijene istih artikala kao i u dosada&scaron;njoj akciji koja traje do sjutra.&nbsp;
"Mi smo danas produžili ovu akciju do 30. aprila, sa istim artiklima kao u prethodnom periodu", kazao je on. &nbsp;
Poručio je da je cilj akcije da se zaustavi rast cijena osnovnih namirnica. Dodaje da Ministarstvo priprema jo&scaron; neke mjere uporedo sa limitiranjem cijena.&nbsp;
"Svi statistički podaci pokazuju da nije bilo inflacije u prethodnom periodu i da su se cijene stabilizovale", kazao je on.&nbsp;
Đeljo&scaron;aj je rekao da je Ministarstvo uporedilo cijene proizvoda iz akcije "Limitirane cijene" sa onima u regionu i da je istraživanje pokazalo da su cijene daleko jeftinije nego u Hrvatskoj i Srbiji.&nbsp;
Potpredsjednik Vlade nije želio da komentari&scaron;e situaciju u vezi sa bojkotom cijena u Hrvatskoj. Upitan da li podržava bojkot trgovinskih lanaca u Crnoj Gori, kazao je da podržava &scaron;to veću kupovinu domaćih proizvoda.
"Ako budem i&scaron;ao ovih dana u prodavnice, kupiću domaće proizvode. Mi kreiramo ambijent u kom domaća privreda treba da se razvija. Da su se danas trgovine pitale, mi ne bismo produžili akciju", kazao je on. &nbsp;
Đeljo&scaron;aj je izjavio da je analiza pokazala da je isplativije i bolje za građane ograničavanje cijena, nego marži.

Vlada produžava akciju "Limitirane cijene"

ODLUČENO NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Ministarska rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Naida Ni&scaron;ić ističe da će se izmjenama zakona djelatnost Fonda rada pro&scaron;iriti i omogućiti zaposlenima kojima poslodavci nijesu uplatili doprinose, a da ta preduzeća vi&scaron;e ne postoje, da odu u penziju. Za sve one koji rade u aktivnim preduzećima, uplata doprinosa će se od sada lak&scaron;e pratiti i na vrijeme sankcionisati, prvenstveno kroz jaču saradnju sa Poreskom upravom i Inspekcijom rada.
Kako je objasnila Ni&scaron;ić u Jutarnjem programu TVCG, dio doprinosa koji uplaćuju poslodavci ide u Fond rada i on treba da bude garantna institucija.
"Kad zaposleni čija preduzeća vi&scaron;e ne postoje ima makar jedan uslov za penziju, a ovaj u vezi doprinosa nije moguće ispuniti, tu će biti uključen Fond rada kao garancija da pokrije te doplate. Ako imamo 10, dvije ili pet godina staža, a imamo dokaza da je ta osoba to vrijeme radila, a da poslodavac nije uplatio doprinose, u tom dijelu se uključeuje Fond rada", navodi Ni&scaron;ić.
Dokaz da su radili za taj period uglavnom se nalazi kod Poreske uprave, Fonda PIO ili Zavoda za zapo&scaron;ljavanje.
"Apelovala bih da se ne pristaje na usmeno sklapanje poslovnih ugovora, to je faktički rad koji se može utvrditi samo ako se to lice nađe na radnom mjestu prilikom inspekcija. Zaposleni moraju voditi računa o ugovoru o radu, radnoj knjižici, rje&scaron;enju o prestanku radnog odnosa, jer u to dokumeta koja služe kao dokazi.
Zaposleni u Fondu rada imaju komunikaciju sa Zavodom za zapo&scaron;ljavanje, Poreskom upravom, Fondom PIO i po službenoj dužnosti veliki dio dokumentacije se dobije i ne bude problem u tom dokazivanju. Uglavnom početak i prestanak rada je evidentiran kod jedne od pomenutih institucija, a onda Fond rada odrađuje drugi dio posla", objasnila je Ni&scaron;ić.
Dodaje da Fond rada ima svoja sredstva i puni se dijelom od doprinosa, te da su njihove analize pokazale da neće biti veliki broj ljudi kojima će trebati ova pomoć.
"To neće biti neki veliki fiskalni efekat i neće izlaziti iz okvira budžeta Fonda. Kako vrijeme odmiče i radna prava će se bolje po&scaron;tovati, a i građani su sada ažurniji da prate poslodavce. Tako da smo zaključili da je to jedan broj zaposlenih kod kojih treba da reagujemo, koji su žrtve tranzicije 90-ih godina ili su to neki sporadični poslodavci koji ne ispunjavaju propise. Iz na&scaron;ih procjena je to oko 500 ljudi, a tačan broj ćemo znati kad se usvoji ovo zakonsko rje&scaron;enje", naglasila je ministarka.
Ni&scaron;ić je ponovila da će se ovo zakonsko rje&scaron;enje odnositi na sve zaposlene koji ostvare jedan od ulova za odlazak u penziju.
"&Scaron;to se tiče sankcija za one firme koje su likvidne, a ne uplaćuju doprinose, mogu da kažem da se naplata poreza i doprinosa obavlja preko Poreske uprave sa kojom imamo blisku saradnju. Uprava prelazi na novi informacioni sistem koji će ubrzati postupke, tako da ukoliko nekome nijesu uplaćeni doprinosi, aktiviraćemo poresku i inspekciju rada", nagla&scaron;ava Ni&scaron;ić.
Ona je pozvala sve zaposlene da redovno kontroli&scaron;u svoje M4 obrazce, jer tamo gdje preduzeće postoji, naći će način da naplate doprinose.

Nišić: Našli smo način da odu u penziju i oni kojima poslodavci nijesu uplatili doprinose

MINISTARKA O IZMJENAMA ZAKONA

Najveća bruto zarada u novembru je iznosila 74.039 eura, kazali su &ldquo;Danu&rdquo; iz Poreske uprave.
U neto iznosu to je oko 54,5 hiljada eura. Osoba koja je primila tu zaradu u novembru je zaposlena u djelatnosti trgovina na veliko kompjuterima, kompjuterskom opremom i softverima.
Ostale četiri najveće plate za novembar su isplaćene zaposlenima u djelatnosti hoteli i sličan smje&scaron;taj.
Druga najveća bruto plata za novembar je iznosila 45.286 eura, &scaron;to je u neto iznosu oko oko 33,5 hiljada eura.
Treća najveća bruto plata u novembru je bila 41.883 eura, četvrta 40.596 eura, a peta 36.049 eura, &scaron;to je oko 26,5 hiljada eura.
Prosječna plata za novembar je iznosila 993 eura.

Najveća bruto plata u novembru iznosila 74 hiljade eura

PODACI PORESKE UPRAVE

Sve po&scaron;iljke koje su stigle putem Po&scaron;te Crne Gore od 1. januara 2025. godine, a koje jo&scaron; nijesu isporučene, privremeno su smje&scaron;tene u skladi&scaron;tu Po&scaron;te, gdje čekaju zavr&scaron;etak potrebnih postupaka, saop&scaron;teno je iz Uprave carina&nbsp;
"Zbog tehničkih izazova i testiranja aplikacije ePaP, koja jo&scaron; uvijek nije stavljena u produkciju (njeno pu&scaron;tanje u rad očekuje se u narednim danima), Uprava carina, u saradnji sa Po&scaron;tom Crne Gore, intenzivno radi na pronalaženju najboljeg rje&scaron;enja kako bi se veliki broj po&scaron;iljki pristiglih od početka godine &scaron;to prije isporučio krajnjim korisnicima", navode u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kako su objasnili, do sada je održano vi&scaron;e sastanaka sa predstavnicima Po&scaron;te, na kojima su definisana jasna uputstva za dalji rad sa pristiglim po&scaron;iljkama.
"Očekujemo da će se u narednim danima, kroz primjenu dogovorenih procedura, uspostaviti kontinuitet u obradi i isporuci po&scaron;iljki koje trenutno čekaju u skladi&scaron;tu Po&scaron;te Crne Gore. Molimo građane za razumijevanje i strpljenje u vezi sa nastalom situacijom", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Uprava carina: Pošiljke od 1. januara koje nijesu isporučene nalaze se u Pošti Crne Gore

"MOLIMO GRAĐANE ZA RAZUMIJEVANJE"

Ana Vujičić iz Podgorice rije&scaron;ila je nedavno stambeno pitanje. Za Radio Crne Gore kazala je da su cijene realno visoke i prilično ujednačene.
&ldquo;Potpuno su se ujednačile cijene kvadrata stana u centru i na nekim udaljenijim mjestima idu i do 2.500 eura pa i preko toga. Mislim da je to za Podgoricu dosta nerealno&rdquo;, kazala je ona.
Analitičar trži&scaron;ta Jovan Rabrenović kazao je da su prema zvaničnoj statistici tokom pro&scaron;le godine prosječne cijene porasle oko stotinu eura i dostigle 1.850 eura, ali smatra da su realno one značajno vi&scaron;e.
&ldquo;U Podgorici, recimo, ne možete naći nekretninu po nekoj cijeni ispod 1.900, a gotovi stanovi su već preko 2.500 eura&rdquo;, istakao je on.
Jeftinih stanova, kaže Rabrenović, nema vi&scaron;e ni u drugim djelovima na&scaron;e zemlje.
&ldquo;Nekada su cijene u centralnom dijelu i na sjeveru bile niske, sada imamo 2.500 eura cijenu kvadrata u Kola&scaron;inu&rdquo;, kaže on.
Ksenija Nikolić iz Udruženja Agencija za nekretnine kaže da su cijene visoke zbog velikog interesovanja. Ono je, kaže, najvi&scaron;e na primorju, posebno na ekskluzivnim lokacijama u Tivtu, Herceg Novom, Budvi.
&ldquo;Iako su strane investicije ove godine zabilježile pad u odnosu na rekordne iznose iz pro&scaron;le godine, mnogi strani investitori, uključujući i Ruse i Ukrajince, i dalje aktivno ulažu u Crnu Goru. Oni trenutno prodaju nekretnine s velikim dobitkom zbog cijena koje trži&scaron;te nudi&rdquo;, kaže Nikolić.
Rabrenović dodaje da su na tražnju uticale i povoljne kamatne stope od pet do sedam odsto, kao i inflacija.
Analize Ministarstva finansija predviđale su blagi pad cijena.
Sagovornici Radija Crne Gore smatraju da to sada nije realno.
&ldquo;Sve dok je ponuda veća od tražnje, cijene neće padati, naprotiv&rdquo;, rekao je Rabrenović.
&ldquo;Prognoze su veoma pozitivne kada je riječ o interesovanju za trži&scaron;te Crne Gore, tako da ne bismo govorili ni o kakvom padu jer izgledi govore suprotno&rdquo;, rekla je Nikolić.
I u slučaju eventualnog odlaska dijela stranaca iz na&scaron;e zemlje ne bi do&scaron;lo do značajnih korekcija na trži&scaron;tu.
Na pitanje da li po ovim cijenama sada treba ulagati u nekretnine, analitičar trži&scaron;ta kaže da ima mogućnosti kupio bi nekretninu i to na kredit.
&ldquo;Jer definitivno iznos kredita i kamate koji on nosi sa sobom neće biti veći od uticaja recimo inflacije i onoga &scaron;to čovjek može da ostvari kupovinom nekretnine&rdquo;, rekao je on.
Visoke cijene nekretnina, napominje Rabrenović, prate i visoke rente koje, kako navodi, variraju od 300 do čak 1000 eura.
Ni na tom polju ne očekuje pad cijena.

Rabrenović: Sve dok je tražnja veća od ponude nema pada cijena stanova

OCJENUJE ANALITIČAR TRŽIŠTA

Alternativa Crna Gora pozvala je građane da u petak bojkotuju supermarkete i prodavnice u državi.
"U petak pozivamo na bojkot supermarketa i prodavnica u Crnoj Gori, svi bez izuzetka, jer ovo nema veze sa politikom, visoke cijene jednako pogađaju sve građane&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Alternative su rekli da je ista akcija sprovedena u susjednoj Hrvatskoj i da je urodila plodom. U Bosni i Hercegovini je takođe najavljena ista akcija za petak.
&ldquo;Alternativa Crna Gora želi da isto organizuje i u Crnoj Gori&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Oni smatraju da su cijene enormno visoke i da su vodeći trgovinski lanci međusobnim dogovorom oko formiranja cijena presudno uticali da građani ne osjete povećanje plata i penzija u punom sjaju.
&ldquo;Da li možemo taj jedan dan da ostavimo politiku po strani, da se ne dijelimo, da svi budemo kao jedno, da im damo do znanja da mi odlučujemo&rdquo;, pitali su iz Alternative.

Pozvali na bojkot prodavnica u Crnoj Gori

U PETAK

Aerodrom Istanbul je treću godinu zaredom zadržao svoju poziciju najprometnijeg evropskog vazdu&scaron;nog čvori&scaron;ta, pokazuju podaci Eurocontrola.
Taj aerodrom je imao 1,4 hiljade letova tokom dana u prosjeku u pro&scaron;loj godini, prenosi Biznisinfo.
Broj letova je porastao dva odsto u poređenju sa 2023.
Amsterdamski aerodrom Shiphol je na drugom mjestu sa 1,34 hiljade letova, dok je londonski Hitrou treći sa 1,3 hiljade letova tokom dana.
Pariski &Scaron;arl de Gol i Frankfurt su na četvrtom odnosno petom mjestu, sa 1,28 hiljada, odnosno 1,2 hiljade letova tokom dana.Aerodrom Istanbul je treću godinu zaredom zadržao svoju poziciju najprometnijeg evropskog vazdu&scaron;nog čvori&scaron;ta, pokazuju podaci Eurocontrola.
Taj aerodrom je imao 1,4 hiljade letova tokom dana u prosjeku u pro&scaron;loj godini, prenosi Biznisinfo.
Broj letova je porastao dva odsto u poređenju sa 2023.
Amsterdamski aerodrom Shiphol je na drugom mjestu sa 1,34 hiljade letova, dok je londonski Hitrou treći sa 1,3 hiljade letova tokom dana.
Pariski &Scaron;arl de Gol i Frankfurt su na četvrtom odnosno petom mjestu, sa 1,28 hiljada, odnosno 1,2 hiljade letova tokom dana.

Istanbulski aerodrom najprometnije evropsko čvorište

TREĆU GODINU ZAREDOM

Vlada planira da do kraja godine smanji broj ugovora o djelu za 20 odsto u potro&scaron;ačkim jedinicama koje se finansiraju iz državnog budžeta, saop&scaron;teno je iz Kabineta premijera Milojka Spajića.
"Na inicijativu &scaron;efa Kabineta premijera Branka Krvavca, Vlada će razmatrati Informaciju o potrebi smanjenja broja angažovanja po ugovoru o djelu kod potro&scaron;ačkih jedinica koje se finansiraju iz Budžeta Crne Gore", kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da će Vlada tu inicijativu razmatrati imajući u vidu potrebu optimizacije javne uprave, uz istovremeno dodatno smanjivanje budžetskih rashoda za potrebe državne administracije.
Kako su kazali iz Kabineta premijera, cilj te mjere je da do kraja godine broj ugovora o djelu bude smanjen za 20 odsto.
"Na toj liniji, a radi potrebe zaključivanja eventualnih novih ugovora o djelu, Vladi će biti predloženo formiranje petočlane komisije u kojoj će između ostalih biti resorni ministar javne uprave, kao i ministri finansija i pravde", navodi se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da će za izradu i vođenje registra ugovora o djelu biti zadužen Kabinet premijera.
"Riječ je o prvoj od brojnih mjera koje će uslijediti, a koje imaju za cilju racionalizaciju potro&scaron;nje i optimizaciju javne uprave", poručili su iz Vlade.

Vlada planira smanjenje broja ugovora o djelu 20 odsto

DO KRAJA GODINE

Agencija za ekonomsku saradnju pri Ministarstvu trgovine Narodne Republike Kine obavijestila je Ministarstvo saobraćaja da je za izvođača radova za rekonstrukciju mosta Đurđevića Tara izabrana kompanija &bdquo;Shandong Luqiao Group Co.Ltd&ldquo;, Kina, a radovi bi trebalo da počnu 1. maja.
- U toku je pribavljanje građevinske dozvole i rje&scaron;avanje eksproprijacije, i sve aktivnosti će biti okončane do početka radova &ndash; saop&scaron;teno je Portalu ETV iz Ministarstva saobraćaja.
Ističu da su &bdquo;tro&scaron;kovi eksproprijacije procijenjeni u iznosu od 104.027,00 eura&ldquo;.
Pripreme u toku
- Odluka o progla&scaron;enju javnog interesa je done&scaron;ena krajem 2024. godine, čime su stvoreni uslovi da se započne sa postupkom eksproprijacije &ndash; naglasili su oni.
Sve tro&scaron;kove, kako obja&scaron;njavaju, &bdquo;vezane za aktivnosti pregleda i ispitivanja mosta i izrade tehničke dokumentacije je snosila kineska strana&ldquo; zbog čega nemaju uvid u njih.
- Crnogorska strana, to jeste, Uprava za saobraćaj je platila tro&scaron;kove revizije glavnog projekta u iznosu od 14.400,00 eura i tro&scaron;kove revizije idejnog rje&scaron;enja u iznosu od 6.025,00 eura. Reviziju idejnog rje&scaron;enja je izvr&scaron;ila firma GPC iz Podgorice, a reviziju glavnog projekta komisija formirana na osnovu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata &ndash; rečeno je iz Uprave sa saobraćaj.
Kineska kompanija koja će biti izvođač radova oglasila je na Portalu Zaposli.me 10. januara poziv za četiri inžinjera, a oglasi su jo&scaron; aktivni. Traže odgovorne inžinjere za sektor izgradnja mostova, sektor izgradnja puteva, sektor hidrotehnika i sektor geodezija.
Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da bi godinama najavljivana rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, za &scaron;to je Crna Gora dobila donaciju od NR Kine, vrijednu ne&scaron;to vi&scaron;e od sedam miliona eura, konačno mogla da počne ove godine.
- U skladu sa potpisanim Ugovorom, kineska strana je sprovela javnu nabavku za izbor izvođača radova. Očekujemo da dobijemo podatak koji je izvođač izabran &ndash; saop&scaron;teno nam je tada iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević.

Rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari počinje 1. maja

PRIPREME U TOKU

&nbsp;Uvođenje zimskog reda letjenja, odnosno PSO-a, prvenstveno prema Cirihu, Frankfurtu, Amsterdamu, Patizu i Rimu, ključno je za bolju aviopovezanost Crne Gore tokom zime, ocijenio je vazduhoplovni analitičar Alen &Scaron;ćuric.
&ldquo;Bez toga nema budućnosti vaduhoplovstva zimi. Bez toga će povezanost pasti na simboličan broj letova Air Serbie, Austriana i Turkisha, a to je tragedija za Crnu Goru&rdquo;, rekao je &Scaron;ćuric za Radio Crne Gore.
On je podsjetio da je 2020. godine bio u timu koji je radio PSO za Crnu Goru na zahtjev Nacionalne turističke organizacije (NTO), koja je, kako je kazao, kasnije odustala od tog rje&scaron;enja, prenosi Portal RTCG.
&ldquo;On u Crnoj Gori postoji, gotov je i može se, maltene, implementirati odmah. Čuo sam da će se možda raditi novi, ali ne znam ni kada, ni ko će ga raditi. To nije pretjerano veliki posao, od mjesec ili dva za dva, tri radnika Ministarstva koji treba da sprovedu načela koja traži EU. Nije ga te&scaron;ko napraviti. Ima ga u zemljama regiona i može se prepisati doslovce. Ako se uključi sve, može se sprovesti do sljedeće zime, tako da ima dovoljno vremena za to&rdquo;, kazao je &Scaron;ćuric.
On je dodao da je činjenica da Crna Gora tokom ljeta ima dobru avio povezanost, čak i znatno bolju u odnosu na veličinu, ali da je zimi situacija suprotna. Nepovoljno je, prema njegovim rječima, i &scaron;to se Ryanair povukao sa crnogorskog trži&scaron;ta tokom zime.
&ldquo;No i pored toga, Aerodromi Crne Gore (ACG) su uspjeli da evidentiraju vi&scaron;e putnika nego prethodne zime. Primjera radi, zvanični podaci su da je u decembru u Podgorici bilo hiljadu putnika vi&scaron;e. U Tivtu takođe. Tako da sve čestitke ACG, koji su uspjeli da anuliraju jedan tako veliki minus nakon odlaska Ryanair&rdquo;, rekao je &Scaron;ćuric.
Podaci pokazuju i da građani Crne Gore moraju putovati do Tirane kako bi odletjeli ka evropskim destinacijama, jer primjera radi Ryanair iz Albanije leti ka 26 gradova, a Wizz Air u vi&scaron;e od 50.
On je podsjetio da je Crna Gora mala država, koja i pored turizma kao strate&scaron;ke grane, ima mali potencijal za razvoj avio saobraćaja. Drugi hendikep je &scaron;to je okružena velikim gigantima, odnodno aerodromom u Tirani koji je opslužio sedam miliona putnika, u Dubrovnik tri miliona i Pri&scaron;tini milion. Sva tri aerodroma imaju veliki broj linija, destinacija, odnosno niskobudžetnih kompanija.
&ldquo;Sva ta tri aerodroma oduzimaju putnike Crnoj Gori, a pojedini djelovi Crne Gore putuju preko tih aerodroma&rdquo;, naveo je &Scaron;ćuric.

Šćuric: Neophodan zimski red letjenja

“BEZ TOGA NEMA BUDUĆNOSTI VADUHOPLOVSTVA ZIMI"

Sve vrste goriva od sjutra će biti skuplje od tri do četiri centa.
Kako je saop&scaron;teno, iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa od utorka, 28. januara, važe sljedeće cijene naftnih derivata:
BMB 98-1.54eur/l (+0,03),
BMB 95-1.50eur/l (+0,03),
Eurodizel -1.43eur/l (+0,04),
Lož ulje-1.39eur/l (+0,03).
"Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata (&bdquo;Službeni list CG&ldquo; ,broj23/21 od 1.3.2021god.) naredni obračun će se obaviti 10.februara &nbsp;2025.godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 11. februara 2025",&nbsp; pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Od sjutra skuplje sve vrste goriva