Ekonomija

Skup&scaron;tine akcionara Barske i Crnogorske plovidbe jutros su usvojile odluku o zaključenja ugovora o saradnji te dvije brodarske kompanije, na osnovu kojeg će barska kompanija kotorskoj avansno da isplati milion eura kako bi se rije&scaron;io njihov problem tekuće likvidnosti &ndash; potvrđeno je Pobjedi iz obje kompanije.
Direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić je kazao Pobjedi da će taj ugovor biti potpisan danas, dodajući da uplatu od milion eura od Barske plovidbe očekuju već sjutra.
Nedavno je ministar pomorstva Filip Radulović saop&scaron;tio da je ovo bio jedini način da se Crnogorska plovidba spase od stečaja te da je riječ o privremenom rje&scaron;enju. Premijer Milojko Spajić ga je, kako je kazao ministar, zadužio da do kraja godine nađe model optimizacije za obje kompanije kako bi se utvrdilo na koji način će se razvijati pomorska privreda u budućnosti. Objasnio je da se ne razmatra mogućnost spajanja dvije brodarske kompanije, jer je to pravno nemoguće, imajući u vidu da obje imaju negativan kapital.
-Ugovorom o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija planirano je da Barska plovidba uzme od Crnogorske plovidbe iz Kotora u zakup dva broda, a da zauzvrat uplati avans od milion eura, &scaron;to će kotorskoj kompaniji poslužiti da izmiri obaveze prema bankama i dobavljačima, te da uspostavi tekuću likvidnost. Na taj način Crnogorska plovidba se spa&scaron;ava od stečaja, niko od zaposlenih neće ostati bez posla, niti ćemo izgubiti brodove vrijedne 30 miliona eura za koje je posljednja rata banci isplaćena u januaru &ndash; saop&scaron;tio je pro&scaron;le sedmice Radulović.

Barska kompanija sjutra uplaćuje milion eura da spasi kotorsku

SKUPŠTINE AKCIONARA BARSKE I CRNOGORSKE PLOVIDBE DALE ZELENO SVJETLO

Vlasnik kompanije Eagle Hills Mohamed Alabar kazao je da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.
On je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju kazao da je pogrije&scaron;io &scaron;to se prijavio na tender za zakup plaža.
&ldquo;Želio sam da dobijem jedno kupali&scaron;te na Velikoj plaži da bih pokazao javnosti kako taj prostor može da se uredi&rdquo;, naveo je Alabar.
Kako je kazao, nakon o&scaron;trih reakcija javnosti, odlučio je da vrati sva kupali&scaron;ta koja je prethodno u martu dobio na tenderu.
&ldquo;Nakon svega &scaron;to se desilo ne želim da ulažem na jugu uop&scaron;te. Za&scaron;to? Recimo, za&scaron;to biste vi željeli da ulažete u Dubaiju ako vas mi ne želimo? Ne biste trebalo to da radite&rdquo;, kazao je Alabar, prenosi portal Newsmax Balkans.
On je rekao da je, na osnovu onoga &scaron;to je vidio i pročitao, shvatio da ljudi ne žele investicije na tom prostoru.
&ldquo;Mislim da imaju na to pravo jer dolaze iz te zajednice. To je za mene u redu. Pričao sam sa predsjednicima drugih op&scaron;tina i imao sjajne sastanke sa njima&rdquo;, kazao je Alabar.
On je pojasnio da je tokom boravka u Podgorici, gdje je bio glavni govornik na konferenciji o nekretninama u četvrtak, razgovarao sa predsjednicima drugih primorskih, ali i sjevernih crnogorskih op&scaron;tina.
&ldquo;Crna Gora ima mnogo mogućnosti i ako nam neko kaže da žele ne&scaron;to da radimo &ndash; u redu radićemo. Na primjer, ako mi neko kaže imate ovaj prostor u Budvi možete da gradite na primjer 20 stanova i dva hotela onda ću da se povučem i uradim kalkulacije nakon kojih ću znati kolika će biti ukupna investicija&rdquo;, kazao je Alabar.
On je dodao da se njegove investicije u vi&scaron;e zemalja kreću od jedne do 15 milijardi eura.
&ldquo;Ako negdje uložite recimo jednu milijardu eura uvijek to pomnožite sa tri puta, jer tolika investicija ima takav efekat na ukupnu ekonomiju&rdquo;, rekao je Alabar.
Upitan za koje lokacije u Crnoj Gori je sada zainterosovan da ulaže nakon &scaron;to je odustao od Ulcinja, Alabar je naveo da ga zanima jedna lokacija na obali kao i jedna na sjeveru zemlje.
&ldquo;Morate shvatiti da su nama, Arapima, planine zanimljive zbog svježeg vazduha jer je u na&scaron;im zemljama tropska klima. Crna Gora je prelijepa, ima prelijepe planine kao i jezera&rdquo;, dodao je Alabar.
On nije želio da precizira koje lokacije su mu najinteresantnije, ali je naveo da razmatra dvije opcije.
&ldquo;Interesantna mi je jedna lokacija otprilike na sredini obale, a imamo i dva predloga za sjever zemlje. To su za sada samo ideje&rdquo;, rekao je Alabar.
&nbsp;

Alabar: Ne želim da ulažem u Ulcinju, razmatram druge opcije

KAZAO JE DA JE POGRIJEŠIO ŠTO SE PRIJAVIO NA TENDER ZA ZAKUP PLAŽA

Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović uputio je listu zahtjeva rukovodstvu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u kojoj, kako saznaje Portal ETV, traži da mu dostave informacije o broju zaposlenih i angažovanih u tom preduzeću, te da za svako novo zaposlenje zatraže saglasnost njegovog resora i uz to dostave obrazloženje i razloge za&scaron;to je ono potrebno.
Na taj korak se odlučio zbog činjenice da se očekuje lo&scaron;iji finansijski rezultat u 2025.&nbsp;
&Scaron;ahmanović je u dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, naveo i da od rukovodstva kompanije očekuje da ih informi&scaron;u prije dono&scaron;enja svih strate&scaron;kih odluka koje imaju veliki finansijski i poslovni uticaj.
U dopisu koji je naslovljen na predsjednika Odbora direktora, funkcionera Nove srpske demokratije (NSD) i nekada&scaron;njeg Demokratskog fronta (DF) Milutina Đukanovića i izvr&scaron;nog direktora Ivana Bulatovića, &Scaron;ahmanović traži Operativni izvje&scaron;taj - pregled ključnih aktivnosti u pogledu proizvodnje i snabdijevanja, kao djelatnosti koje obavljaju shodno Zakonu o energetici.
Traži i Finansijski izvje&scaron;taj - uključujući bilans stanja, bilans uspjeha i izvje&scaron;taj o novčanim tokovima, kao i podatke o realizovanim donacijama. Ministar traži i Izvje&scaron;taj o investicijama i razvojnim projektima - odnosno podatke o realizovanim i planiranim projektima.
- Imajući u vidu većinsko vlasni&scaron;tvo države Crne Gore u strukturi Va&scaron;eg dru&scaron;tva posebno je značajno da raspolažemo podacima o tome da li je osigurano nesmetano poslovanje u pogledu finansijskih izdataka Va&scaron;eg dru&scaron;tva usled najavljene obustave prozvodnje, kako u pogledu redovnih obaveza u smislu isplata plata poreza i doprinosa, tako i u pogledu nabavke električne energije i izmirenja kreditnih i drugih obaveza. U vezi sa tim potrebno je da nam dostavite jasan pregled svih aktivnosti i novčanih tokova po navedenom pitanju - naveo je ministar u dopisu u koji je Portal ETV imao uvid.
&Scaron;ahmanović je upozorio i na obavezu koju EPCG ima u pogledu obezbjeđenja sigurnosti snabdijevanja krajnih kupaca u Crnoj Gori - naročito jer su za ovu godinu planirani radovi na ekolo&scaron;koj rekonstrukciji TE Pljevlja i obustavi proizvodnje.
- U vezi sa tim potrebno je da nas informi&scaron;ete kako teku radovi i do kad, kao i da li ste obezbijedili, odnosno kupili električnu energiju za period trajanja obustave, i po kojoj cijeni. Izvje&scaron;tavanje o realizaciji ekolo&scaron;ke rekonstrukcije prema Ministarstvu treba da bude na mjesečnom nivou, do petog u mjesecu za prethodni mjesec - napisao je &Scaron;ahmanović.
Naveo je da bi Ministarstvo trebalo da raspolaže podacima o tome je li osigurano nesmetano poslovanje u pogledu finansijskih izdataka EPCG usljed najavljene obustave prozvodnje, kako u pogledu redovnih obaveza - u smislu isplata plata poreza i doprinosa, tako i u pogledu nabavke električne energije i izmirenja kreditnih i drugih obaveza.
- U vezi sa tim potrebno je da nam dostavite jasan pregled svih aktivnosti i novčanih tokova po navedenom pitanju - dodao je &Scaron;ahmanović u dopisu.

Šahmanović poslao listu zahtjeva EPCG: Traži da ne zapošljavaju bez njegovog znanja i da važne odluke ne donose bez konsultacija sa Ministarstvom

ZATRAŽIO I OPERATIVNI IZVJEŠTAJ

Na tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta od Mate&scaron;eva do Andrijevice stiglo je deset ponuda, saop&scaron;tio je Vijestima izvor upućen u postupak.
Tender za drugu dionicu auto-puta raspisan je 28. februara na sajtu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i trebalo je da traje do 29. aprila, ali je produžen do 14. maja.
List čeka odgovore državnog preduzeća Monteput na pitanja u vezi sa brojem dostavljenih ponuda i podacima o ponuđačima, ali i roku u kojem će biti donijeta odluka o izboru ponuđača, koliko će ko&scaron;tati gradnja druge dionice i kako će se finansirati.
Iz Monteputa je ranije rečeno da je tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na dionici auto-puta Mate&scaron;evo-Andrijevica produžen do 14. maja na osnovu zahtjeva vi&scaron;e zainteresovanih da im se omogući dodatno vrijeme za dostavljanje dokumentacije. Oni su tada kazali i da se očekuje da će izvođač koji će graditi trasu biti izabran do sredine godine.
"Tender se sprovodi po procedurama EBRD-a, &scaron;to podrazumijeva visoke standarde transparentnosti, konkurentnosti i odgovornosti u svakoj fazi procesa. Nakon isteka roka za dostavljanje ponuda slijedi faza detaljne evaluacije. Cilj je da se proces sprovede pažljivo, uz puno po&scaron;tovanje zakonskih procedura i standarda, kako bi bio izabran najpovoljniji i najkvalitetniji ponuđač za realizaciju tog značajnog infrastrukturnog projekta", naveli su iz Monteputa, a prenosi Mina business.

Za gradnju druge dionice auto-puta stiglo deset ponuda

SAOPŠTENO IZ MONTEPUTA

Evropska unija je Crnoj Gori uplatila gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta, saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić.
Time je, kako je ocijenio, prepoznata vrijednost reformske agende koju je Vlada Crne Gore kandidovala pro&scaron;le godine.
&ldquo;Ukupan iznos od 383 miliona eura koja ćemo postepeno dobijati u naredne dvije godine, usmjerićemo na realizaciju sveobuhvatnih reformi koje donose konkretne koristi građanima. Gradimo 12 novih vrtića, 11 osnovnih &scaron;kola i dva studentska doma. Ulažemo u inkluzivno obrazovanje i razvoj novih vje&scaron;tina. Dobijamo vi&scaron;e energije iz obnovljivih izvora. Jačamo budžet i &scaron;irimo socijalne usluge. Uvodimo nove digitalne usluge i skraćujemo redove na &scaron;alterima. Uspostavljamo bolju kontrolu javnih nabavki i jačamo borbu protiv sive ekonomije&rdquo;, navodi u objavi Spajića na mreži X.
Reforme nijesu samo birokratija, one znače bolji život, zaključuje Spajić.

Spajić: Crnoj Gori uplaćeno gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta

SAOPŠTIO PREMIJER

Radim u skladu sa pravilima, ako ne&scaron;to ne bude tako, vlasnik ima pravo na svoju zemlju - poručio je osnivač i izvr&scaron;ni direktor kompanija Emaar Properties i Eagle Hills Mohamed Alabar glavni je govornik na RE:D konferenciji (Real Estate Developmenta) koja se danas i sjutra održava u Podgorici.
Alabar je rekao da je sinoć do&scaron;ao u Podgoricu, i da je imao pozitivne reakcije od građana. Kazao je da su mu po dolasku ljudi poslali poruke ohrabrenja i podr&scaron;ke.
Naglasio je da njegov govor u Tivtu, nedavno na ESG samitu, kada je govorio o svojoj majci, očito iritirao dio javnosti i medija. Naveo je da ga to čudi, jer zna da je majka stub porodice.
Alabar je rekao da je pro&scaron;etao Podgoricom, i da je imao priliku da vidi ljepotu crnogorskog glavnog grada. On je rekao da je pokrenuo mnogo uspje&scaron;nih projekata.
&ldquo;Radim u skladu sa pravilima&rdquo;, kazao je osnivač i izvr&scaron;ni direktor kompanija Emaar Properties i Eagle Hills.
Obja&scaron;njeno je da Alabar nije finansijer RE:D konferencije, niti lobista, već je prepoznao značaj ovog skupa.
On je poručio da će plaže pripadati javnosti i da ukoliko ljudi to ne budu željeli neće graditi ni&scaron;ta na njima, te da ukoliko sve ne bude po ugovoru vlasnik ima pravo na zemlju nazad.
"Unosim samo čisti novac, već 28 godina imam hotel u Hrvatskoj, kojim dobro rukovodim. Ako bih imao projekat u Crnoj Gori, pozivam lokalne preduzetnike da ulože u moje projekte. Ako želite 60 odsto a ja 40, za&scaron;to je to problem. Za&scaron;to da neko iz Dubaija zaradi, ako neko iz Crne Gore može da zaradi vi&scaron;e. Sve radimo vrlo transparentno, partneri sjede u odboru i rade u skladu s pravilima", kazao je Alabar.
Dodao je da je Porto Montenegro poznatiji od same Crne Gore, te da joj donosi velike profite.&nbsp;
On je istakao da se projekta vraća vlasniku zemlji&scaron;ta, ukoliko se ne ispuni bilo koja tačka iz sporazuma, bez obzira na novac koji je uložen.
"Sve se odlučuje u skladu sa unutra&scaron;njim propisima države, pa čak i boja fasade, ili vrtovi koji će se postaviti", poručio je Alabar.
Obja&scaron;njava da njegovi projekti zapo&scaron;ljavaju samo ljude iz te države.
&nbsp;

Alabar: Sve radim po pravilima, plaže su javno dobro, ukoliko građani to ne budu željeli, neću graditi ništa na njima

"AKO BIH IMAO PROJEKAT U CRNOJ GORI, POZVAO BIH LOKALNE PREDUZETNIKE DA ULOŽE U MOJE PROJEKTE"

Borba za pravo na dom- tako su iz Udruženja podstanara najavili protest ispred Skup&scaron;tine 25. maja. Preko 30.000 podstanarskih porodica u Crnoj Gori konačno moraju da dignu glas, kaže predsjednik Udruženja&nbsp;Dragan Živković.&nbsp;Razloga je, kaže, mnogo, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
&ldquo;Nemamo nikakva prava. A 80 odsto trži&scaron;ta pliva u sivoj zoni. Nemamo pravnu za&scaron;titu, nemamo pravnu podr&scaron;ku države, nemamo finansijsku podr&scaron;ku države. Jednostavno, ko god je na vlasti dosad bio, nije prepoznao ovaj problem. Vi&scaron;e prava imaju stranci u Crnoj Gori, i vi&scaron;e se &scaron;tite njihova prava kao podstanara, kao investitora&rdquo;, kazao je Živković.
Zahtijevaće, između ostalog, manje cijene zakupa, pravnu za&scaron;titu, subvencije, registar podstanara, gradnju socijalnih stanova te smanjenje poreza na imovinu za vlasnike koji stanove iznajmljuju po prihvatljivim cijenama.
Ispred Skup&scaron;tine će, poručuje Živković, ostati dok ne dobiju odgovore.
&ldquo;Na&scaron; poziv je svima da 25. maja dođemo ispred Skup&scaron;tine Crne Gore. Ne jedan dan, nego vi&scaron;e dana. Da se barem jednom izborimo za na&scaron;e građane&rdquo;, istakao je on.
Da su zahtjevi podstanara opravdani, ali da je upitan način na koji država može da im pomogne, mi&scaron;ljenja je advokat Savo &Scaron;ofranac. Ističe da je osnovni problem &scaron;to se veliki broj stanova izdaje na crno, bez ugovora. Zakonsko ograničavanje cijena zakupa u teoriji je moguće, ali u uslovima trži&scaron;ne privrede to ne bi bilo prihvatljivo.
&ldquo;Jedan od načina na koji bi mogli da se ograniče cijene je, po meni, poreska politika. Država može da uvede poreske stope koje će učiniti neisplativim za vlasnike da imaju vi&scaron;e od jedne ili dvije nekretnine. Poreske stope i poreska politika trebalo bi da dovedu do toga da se na trži&scaron;tu pojave stanovi koji će probiti etički za kupovinu, samim tim za izdavanje&rdquo;, istakao je &Scaron;ofranac.
Iz Udruženja pozivaju sve podstanarske porodice da pokažu hrabrost i odlučnost.
Podr&scaron;ku očekuju od građana i civilnog sektora.

Udruženje podstanara: Ispred Skupštine ćemo ostati dok ne dobijemo odgovore; Advokat: Zaustaviti izdavanje stanova “na crno”

PROTEST ZAKAZAN ZA 25.MAJ

Cijene proizvoda i usluga lične potro&scaron;nje, mjerene indeksom potro&scaron;ačkih cijena u aprilu, u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine, u prosjeku su bile vi&scaron;e 3,4 odsto, pokazuju podaci Monstata. Potro&scaron;ačke cijene su u aprilu u odnosu na mart u prosjeku bile vi&scaron;e 0,8 odsto.
Primijetan je rast godi&scaron;nje stope inflacije od septembra pro&scaron;le godine kad je ona iznosila jedan odsto do aprila ove godine kad je dostigla 3,4 odsto. Za predsjednika Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i ekonomskog analitičara prof. dr Vasilija Kostića rast inflacije nije neočekivan.
- Naprotiv. Rast inflacije je zakonita posljedica de&scaron;avanja u svjetskoj, regionalnoj i lokalnoj ekonomiji. U Crnoj Gori je inflacija vi&scaron;e nego očekivana imajući u vidu sve ono &scaron;to su uticaji programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2 &ndash; kazao je Kostić Pobjedi.
On tvrdi da je sasvim izvjesno da aktuelna vlast ekonomskim mjerama koje afirmi&scaron;e i primijenjenim konceptom fiskalne politike vodi proinflacionu politiku.
- Dodamo li tome pogubnu uvoznu zavisnost crnogorske ekonomije putem koje se trži&scaron;ne i cjenovne nestabilnosti iz &scaron;ireg, a i bližeg okruženja, prelivaju na domaću privredu, dolazimo do sprege koja će, bojim se, predstavljati ram za sliku konstantnog rasta cijena u dužem roku &ndash; rekao je Kostić.
&nbsp;Dodao je da inflacija sama po sebi predstavlja numerički izraz poslovne i druge nepredvidivosti, odnosno rasta poslovnog rizika.
- Nepredvidivost jednako nesigurnost jeste kauzalnost (uzročno posljedična veza) koja unazađuje poslovni ambijent. Zato rast svake neizvjesnosti u osnovi znači rast nesigurnosti koja je izražena većim tro&scaron;kovima poslovanja &scaron;to u konačnom devastira poslovni ambijent. U uslovima umjerene inflacije (dodu&scaron;e ona je sada u tim okvirima) inflacioni pritisak se slabije percipira pa subjektivni osjećaj njenog dejstva je mnogo manje zabrinjavajući, &scaron;to opet ne znači da stvari ne idu u lo&scaron;em smjeru &ndash; pojasnio je Kostić.
Ističe da su rijetki momenti kada državi odgovara inflacija ,,pod uslovom da se govori o odgovornoj vlasti&ldquo; ( to je slučaj vezan za dug).
- U protivnom, inflacija može da odgovara vlasti, ali državi u cjelini - nikako jer, kao &scaron;to rekosmo, inflacija, bilo u umjerenom ili galopirajućem obliku, razara ekonomiju. Razlika je samo u vremenskom horizontu dejstva. Dakle, ukoliko postoji odgovorna vlast, inflacija ne može da bude opcija. Ukoliko je, pak, drugačije, onda inflacija može i da odgovara. Predstavlja se uspjehom ono &scaron;to nije, kao na primjer nominalni rast prihoda &ndash; koji se vidi, a u stvari riječ je o realnom padu - koji se ne vidi pa vlast sve to progla&scaron;ava za uspjeh svoje politike. Ne de&scaron;ava se to rijetko, naročito na na&scaron;im prostorima &ndash; saop&scaron;tio je Kostić.
Nedavno objavljeni podaci Eurostata pokazuju da je inflacija u aprilu, u eurozoni, ostala na godi&scaron;njoj stopi od 2,2 odsto. Potro&scaron;ački koncept Kostić navodi da je, u najop&scaron;tijem smislu rečeno, razlika između inflacije u eurozoni i inflacije kod nas rezultat ,,na&scaron;e politike i na&scaron;ih neusklađenosti, odnosno neravnoteža&ldquo;
- Mi afirmi&scaron;emo potro&scaron;ački koncept na u&scaron;trb proizvodnosti. Nebrojeno puta se vlast u prethodnom periodu upinjala da dokaže ono &scaron;to se ne može dokazati - da preduzete mjere &bdquo;poreske reforme&ldquo; imaju neutralno dejstvo na inflaciju, pritom zanemarujući aspekt produktivnosti koji upravo čini su&scaron;tinu razlike u eurozoni i kod nas. I jo&scaron; ne&scaron;to. Ako smo saglasni, a jesmo, da Crna Gora najvećim dijelom uvozi inflaciju, otkud ta razlika kada nije od nerealnog rasta cijena u trgovini (&scaron;to je dokazano). Ona, naravno, samo može doći od domaćih faktora kreiranih Vladinim mjerama na strani tražnje &ndash; zaključio je Kostić.
Iz Monstata je saop&scaron;teno da su najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali rast cijena u grupama povrće, odjeća, voće, farmaceutski proizvodi, stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravi&scaron;te, meso, restorani, kafei, cipele i ostala obuća.
Potro&scaron;ačke cijene su u periodu januar-april, u poređenju sa istim pro&scaron;logodi&scaron;njim periodom, u prosjeku bile vi&scaron;e 2,9 odsto. Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potro&scaron;nje, u aprilu je, u odnosu na mart, zabilježen rast u grupama zdravlje 3,1 odsto, odjeća i obuća tri odsto, hrana i bezalkoholna pića 1,4 odsto, restorani i hoteli 1,3 odsto, rekreacija i kultura i ostala dobra i usluge po 0,6 odsto, namje&scaron;taj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,4 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,3 odsto.
Pad cijena zabilježen je u grupi prevoz 1,4 odsto, alkoholna pića i duvan jedan odsto i komunikacije 0,1 odsto. Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Kostić: Aktuelna vlast ekonomskim mjerama vodi proinflacionu politiku

OCJENUJE EKONOMSKI ANALITIČAR

Unija poslodavaca Crne Gore jo&scaron; jednom javno apeluje na Vladu Crne Gore i sve političke aktere da, kako navode, sa razumijevanjem i bez predrasuda sagledaju potrebu izmjene Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, kojim se od 2019.&nbsp; zabranjuje rad trgovina na veliko i malo nedjeljom i tokom praznika.
"Apelujemo da se ukidanje neradne nedjelje ne doživljava kao prijetnja radnicima, već kao nužna mjera koja bi doprinijela odgovornijem i realnijem funkcionisanju trži&scaron;ta, razvoju turizma i unapređenju poslovnog ambijenta.
Važno je naglasiti da ni prije usvajanja ove zabrane većina trgovina u Crnoj Gori nije radila nedjeljom, niti bi u budućnosti bila obavezna da radi. Odluka bi bila prepu&scaron;tena samim poslodavcima, koji bi u skladu sa svojim poslovnim procjenama mogli odlučiti da li se rad nedjeljom isplati", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Unije poslodavaca.
To se, kako dalje navode, prvenstveno odnosi na butike, prodavnice prehrambenih proizvoda i druge sektore koji bilježe veći promet tokom vikenda, naročito u zimskim i ljetnjim turističkim sezonama.
"Unija poslodavaca Crne Gore je kroz dug i odgovoran proces pregovora, u okviru Socijalnog savjeta, zajedno sa Sindikatom i predstavnicima Vlade, uspjela da dođe do modela koji je usagla&scaron;en u interesu i radnika i poslodavaca. Posebno nagla&scaron;avamo da je ovaj prijedlog prethodno dobio saglasnost čak dva ministra ekonomije u prethodnim vladama, &scaron;to potvrđuje da je riječ o dobro promi&scaron;ljenom i &scaron;iroko prihvaćenom kompromisu", istič u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Model, kako obja&scaron;njavaju, predviđa da se prava zaposlenih za&scaron;tite kroz povećanu dnevnicu od 80% za rad nedjeljom i obavezni slobodan dan u toku naredne sedmice, dok se istovremeno poslodavcima ostavlja mogućnost da, na osnovu realnih trži&scaron;nih potreba i poslovne računice, odluče da li će raditi nedjeljom, naročito u vrijeme pojačanih potro&scaron;ačkih aktivnosti u ljetnjoj i zimskoj turističkoj sezoni.
"Ovaj model bi Crnu Goru učinio atraktivnijom i dostupnijom turistima, uz po&scaron;tovanje radnih prava. Ipak, postignuti dogovor socijalnih partnera ignorisan je od strane poslanika svih parlamentarnih partija, koji nisu podržali interes ni privrede ni zaposlenih, koje zapravo i &nbsp;zastupaju. Ignorisanje dogovora postignutog na Socijalnom savjetu, samo po sebi predstavlja svojevrstan presedan i dokaz da političari imaju svoje ciljeve koji se ne moraju poklopiti sa ciljevima privrede i zaposlenih u njoj.
Na&scaron;a zemlja se već suočava sa ozbiljnim izazovima: ograničenom dostupno&scaron;ću, slabom avio povezano&scaron;ću, zastarjelom saobraćajnom infrastrukturom i nedovoljno efikasnim komunalnim uslugama. Zabrana rada nedjeljom samo doprinosi zatvaranju Crne Gore i u sopstvenim granicama, &scaron;to dodatno naru&scaron;ava sliku Crne Gore kao otvorene i turistima pristupačne destinacije. Uz 52 neradne nedjelje i najmanje 16 dana državnih i vjerskih praznika, trgovinama će u ovoj godini biti onemogućen rad najmanje 68 dana", ističu u saop&scaron;tenju.
To prema stavu Unije, predstavlja svojevrsno ograničenje poslovne aktivnosti poslovnim subjektima i ograničavanje slobode privređivanja ovih subjekata ali i &nbsp;diskriminaciju u odnosu na sve ostale privredne grane koje nemaju takvu vrstu ograničenja.
"Unija poslodavaca Crne Gore poziva na dijalog sve nadležne organe i institucije kako bismo zajedno na&scaron;li najbolje rje&scaron;enje i postigli balans između za&scaron;tite prava zaposlenih i omogućavanja normalnog funkcionisanja trži&scaron;ta, očuvanja radnih mjesta i jačanja konkurentnosti Crne Gore kao jedne od vodećih turističkih destinacija regiona", zaključuju u saop&scaron;tenju.&nbsp;

Unija poslodavaca apeluje na ukidanje zabrane rada nedjeljom: Pružimo šansu privredi i turistima, bez narušavanja prava zaposlenih

"TRAŽIMO DA SA RAZUMIJEVANJEM I BEZ PREDRASUDA BUDE SAGLEDANA POTREBA IZMJENA ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI"

&Scaron;vajcarska kompanija 8B Capital, zakupac Željezare, uplatila je Elektroprivredi (EPCG) na ime duga 40 hiljada eura, a državna energetska kompanija će do kraja mjeseca sačekati eventualnu uplatu preostalog dugovanja.
&ldquo;Dobili smo potvrdu o uplati 40 hiljada eura. Sačekaćemo jo&scaron; 15 dana da vidimo hoće li uplatiti i ostala dugovanja i ako se to dogodi, onda ćemo sa kompanijom 8B Capital, sa kojom smo raskinuli ugovor, imati razgovore o daljim potezima&rdquo;, kazao je Vijestima izvr&scaron;ni rukovodilac funkcionalne cjeline Proizvodnja EPCG, Miro Vračar.
Ti dalji potezi, kako Vijesti nezvanično saznaju, podrazumijevaju mogućnost potpisivanja novog ugovora o zakupu pogona Čeličane i Kovačnice, po istim osnovama.
Ako kompanija 8B Capital ne uplati dugovanja po osnovu zakupa i plate radnicima, EPCG će pokrenuti sudski postupak radi naplate tog duga.
Ugovorom o zakupu, koji je potpisan u julu pro&scaron;le godine, je definisano da EPCG može raskinuti ugovor ako 8B capital ne plati zakupninu u skladu sa ugovorom i ako ne plati u roku od 45 dana od dana kada je dobio pisano obavje&scaron;tenje o neplaćanju.
Iz EPCG su ranije Vijestima kazali da su ispostavili sedam faktura za plaćanje, da je dug po osnovu zakupa 223 hiljade eura plus PDV, a dug za ustupanje zaposlenih 644 hiljade eura.
Zakupac je imao obavezu da mjesečno plaća zakupninu u iznosu od 31 hiljadu eura, počev od 1. oktobra.
&Scaron;to se tiče broja radnika, za pola godine su morali, prema ugovoru, da preuzmu 150 zaposlenih, a zakupac nije preuzeo nijednog, već su plate zaposlenima isplaćivane iz sredstava EPCG, a oni su bili angažovani na izgradnji solarnih elektrana i betonskih blokova.
Ugovor je potpisan u julu pro&scaron;le godine na period od 50 godina, a kompanija 8B Capital se obavezala da će u roku od godinu od datuma potpisivanja ugovora i pokretanja proizvodnje uložiti 7,75 miliona, dok će za pet godina, kako su naveli u ponudi, uložiti 36,85 miliona.

Vračar: Zakupac Željezare uplatio 40 hiljada eura duga

SAOPŠTIO IZVRŠNI RUKOVODILAC FUNKCIONALNE CJELINE PROIZVODNJA EPCG

Od sjutra važiće nove cijene naftnih derivata, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će cijene benzina BMB 98 iznositi 1,45 eura po litru, a BMB 95 1,41 eura po litru,
Cijena eurodizela ostaje nepromijenjena i iznosi 1,28 eura po litru, dok će lož ulje poskupiti za jedan cent i ko&scaron;taće 1,23 eura po litru.
"Naredni obračun cijena naftnih derivata biće&nbsp; 2. juna, a eventualno izmijenjene cijene važiće od 3. juna 2025. godine, u skladu s Uredbom o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Od sjutra skuplji benzin, cijena dizela bez promjene