Ekonomija

U nastavku sjednice Odbora povjerenika za Op&scaron;tinu Andrijevica, koja je započeta u četvrtak, sinoć je usvojena odluka o budžetu Op&scaron;tine Andrijevica za tekuću godinu.
Prije toga Odbor povjerenika u sastavu: Nina Blažić i Senad Crnovr&scaron;anin, u ime Ministarstva javne uprave, Bojan Paunović, predstavnik Ministarstva finansija, Ljilja Belada, predstavnica Ministarstva ekonomskog razvoja, Ljubica Radović, predstavnica Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, Milorad Moja&scaron;ević i Dragan Pe&scaron;ić, kao građani op&scaron;tine Andrijevica, jednoglasno je prihvatiio sedam svojih amandmana koji su postali sastavni dio odluke o budžetu.
Kako se čulo tokom sjednice usvajanjem ponuđenih amandmana prvobitna projekcija budžeta, koja je iznosila 4.337.252 eura, umanjena je skoro 30 odsto, ali nije rečeno koliko je to u konačnom iznosu. Prije dono&scaron;enja naznačene odluke u pisanom izvje&scaron;taju predsjednik Op&scaron;tine Željko Ćulafić dao negativno mi&scaron;ljenje o svim amandmanima Odbora povjerenika i odbacio ih kao nezakonite.
"Amandaminima koji su dostavljeni predlagaču budžeta na izja&scaron;njenje od strane Odbora povjerenika Op&scaron;tine Andrijevica prekr&scaron;ene su odredbe člana 27 Zakona o finasiranju lokalne samouprave, koji u stavu 1 predviđa da primici i izdaci budžeta Op&scaron;tine moraju biti u ravnoteženi. Dostavljenim amandmanima je izvr&scaron;en poku&scaron;aj fiktivne uravnoteženosti budžeta koji je za cilj imao skrivanje stvarnih sredstava Op&scaron;tine.
Predlagač budžeta razumije i shvata potrebu Odbora povjerenika koji su zamjena za Skup&scaron;tinu op&scaron;tine Andrijevica da amandamski djeluje na predloženi tekst budžeta &scaron;to je njihovo zakonsko ovla&scaron;ćenje, s tim &scaron;to su predlagači amandamana dužni da po&scaron;tuju Zakon o finasiranju lokalne samouprave po&scaron;tujući princip uravnoteženosti budžeta, naglasio je Ćulafić.
Predstavnik op&scaron;tinskog Sekretatijata za finansije Stojan Mitrović naglasio je da ponuđeni amandmani nijesu prihvatljuvi sa zakonskog stanovi&scaron;ta i da ne postoje tehničke ni druge mogućnosti da se oni u datoj situaciju ukalkuli&scaron;u u projekciju o budžetu.
"Ja ovaj posao radim dugi niz godina, ali ovo je nevjerovatan presedan koji ja do sada u praksi nijesam vidio",&nbsp; naveo je Mitrović
Sličan stav iznio je i sekretar Sekretarijata za op&scaron;tu upravu Du&scaron;ko Stojanović, ukazujući da su članovi Odbora povjerenika usvajanjem pomenutih amandmana iza&scaron;li iz okvira svoje nadležnosti.
Odbor povjerenika u datoj situaciji u&scaron;ao je u nadležnosti predsjednika Op&scaron;tine kao predlagača budžeta, čime je primijenio diktaturu nad lokalnom upravom, poručio je Stojanović.
Sa druge strane, Bojan Paunović je u ime Odbora povjerenika kazao da su amandmani podne&scaron;eni u skladu sa zakonskim mogućnostima.
Dodao je da očigledno&nbsp; postoji različito tumačenje pojedinih zakonskih propisa predstavnika Op&scaron;tine u odnosu na članove Odbora povjerenika. Kazao je da plan budžeta ne mora da odslikava stvarno stanje na računu Op&scaron;tine.
Paunović je istakao da nije neophodno da se prikaže strano stanje depozita, već ta sredstva mogu da se stave da budu operativna dono&scaron;enjem nekih narednih odluka o budžetu.
Ćulafić: Politička diktatura
Predsjednik Op&scaron;tine Željko Ćulafić juče je u obraćanju javnosti kazao da je na sceni politička diktatura.
"S obzirom na novonastalu situaciju, koja poprima sve vi&scaron;e obrise političke diktature, obavje&scaron;tavamo javnost, a prije svega građane na&scaron;e op&scaron;tine da već mjesec trpimo opstrukcije od Odbora povjerenika koji je kulminirao maratonskom sjednicom Odbora, koja je u četvrtak trajala 19 sati.
Naime, odbor povjerenika, uz objektivnu sumnju da se radi o političkom tijelu, uspio je da od jedne jednostavne situacije i usvajanja budžeta Op&scaron;tine.koja je nasu&scaron;na potreba na&scaron;ih građana, kalkulacijama, ulaskom na teren drskog kr&scaron;enja propisa, a prije svega kr&scaron;enja Zakona o finansiranju lokalne samouprave, politikanstvom, iskaže jasnu namjeru da na&scaron;e građane li&scaron;e kapitalnog dijela budžeta i time zaustave razvoj op&scaron;tine", naglasio je Ćulafić

Budžet SO Andrijevica usvojen ali njegov iznos ostao nepoznat

PRETHODNO ODBOR POVJERENIKA USVOJIO AMANDMANE

N1 je upoređivao cijene goriva u regionu. Ovo je presjek za vi&scaron;e zemalja:
Crna Gora
Benzin od 95 oktana u Crnoj Gori je neznatno jeftiniji nego u Srbiji i ko&scaron;ta 1,64 eura, dok je cijena eurodizela niža&nbsp; skoro 30 eurocenti &ndash; 1,48 eura.
U Republici Srpskoj, benzin i eurodizel se mogu pronaći već po cijeni od 1,32 eura.
Grčka, Sjeverna Makedonija, Srbija
U Sjevernoj Makedoniji osnovni benzin od 95 oktana ko&scaron;ta 1,42 eura, a eurodizel 1,24.
U Srbiji je cijena veća i preračunata u euro iznosi 1,69 za benzin i 1,76 za eurodizel.
Cijene goriva koje će vas dočekati u Grčkoj &ndash; benzin BMB 95 u prosjeku ko&scaron;ta 1,98 eura, a dizel 1,71 euro.
Mađarska i Austrija
U Mađarskoj benzin BMB 95 ko&scaron;ta 1,63 eura, a eurodizel 1,64 eura.
Na pumpama u Austriji cijena osnovnog benzina 1,76 eura, koliko ko&scaron;ta i eurodizel.
Hrvatska, Slovenija i Italija
Ako putujete u Hrvatsku, Sloveniju ili Italiju, preporuka je da eurodizel &bdquo;do čepa&ldquo; natočite u Hrvatskoj (1,45 eura), dok je cijena benzina u Hrvatskoj i Sloveniji trenutno identična &ndash; 1,56 eura.
Ukoliko u Hrvatskoj rezervoar punite na pumpama kompanije INA, obratite pažnju na to koje gorivo sipate jer su benzin od 95 oktana i eurodizel sa oznakom Class Plus Expert skuplji&nbsp; 30 do čak 50 centi.
Važno je napomenuti da u Sloveniji važe posebne, znatno vi&scaron;e cijene goriva na pumpama duž auto-puteva, pa ukoliko točite gorivo uradite to na benzinskoj stanici u nekom od obližnjih mjesta.
Ako vas put vodi dalje ka Italiji, treba da znate da su u toj zemlji cijene goriva znatno veće nego u Sloveniji &ndash; benzin je 2,01 euro, a dizel 1,89 eura.&nbsp;

Poređenje cijena goriva u regionu: Gdje je najisplativije da napunite rezervoar

POGLEDAJTE PRESJEK ZA VIŠE ZEMALJA

Problem vi&scaron;emjesečnog nedostatka električnih brojila zbog kojeg građevinske kompanije nijesu mogle kupcima u prethodnom periodu da predaju stanove biće rije&scaron;en, saop&scaron;teno je iz CEDIS-a.
Vladimir Ivanović, vd.direktora CEDIS-a rekao je da će do kraja godine biti isporučeno 30.000 brojila.
"Dva tenderska postupka su u toku kod komisije koja se bavi tenderima, ne očekujemo neke probleme tako da očekujemo da imamo jo&scaron; 50.000 brojila na lageru", rekao je Ivanović.
Kompanija je pro&scaron;lu godinu zavr&scaron;ila u plusu tri miliona eura, ali su 2024. počeli sa gubitkom zbog zavr&scaron;etka procjene imovine koja je uvećana 140 miliona eura.
"Samo po sebi to povlači problem većih izdvajanja koji imamo po pitanju poreza i amortizacije. Samo za amortizaciju imamo osam miliona koja nije odobrena od regulatora, jer smo u sredini regulatorno odobrenog perioda. Krećemo ovu godinu s minusom od osam miliona eura, ako ste me razumjeli, a nadam se pozitivnom rezultatu", kazao je Ivanović.
U CEDIS-u je trenutno zaposleno 1.780 radnika, za čije se plate izdaja 30 odsto budžeta, &scaron;to je, kako kažu, u kompaniji u granici dozvoljenih tro&scaron;kova.
Ima li vi&scaron;ka radnika,te hoće li biti otpu&scaron;tanja znaće se precizno tek nakon analize i nove sistematizacije.
"Smanjiće se on svakako i odlaskom u penziju i zahtjevima ljudi, jer na primorju imamo mladi kadar koji nas napu&scaron;ta neće da radi, ima nekih interesantnijih ponuda", istakao je Ivanović.
Iz kompanije se nadaju urednom snabdijevanju električnom energijom tokom predstojeće sezone ukoliko ne bude nekih vanrednih okolnosti.
Ivanović kojem vd mandat ističe uskoro najavljuje da će se kandidovati za izvr&scaron;nog direktora CEDIS-a.

CEDIS do kraja godine nabavlja 30.000 brojila

JOŠ NEPOZNANICA IMA LI VIŠKA RADNIKA

Biv&scaron;i radnici cetinjske "Ko&scaron;ute" ponovo će danas blokirati put Podgorica-Cetinje, na tri sata.
Predstavnica radnika Dijana Vujović kazala je za Radio Crne Gore da će blokirati saobraćaj od 12 do 15 sati.
Ona je podsjetila da su nakon protesta ispred Vlade u petak očekivali da će ih primiti premijer Milojko Spajić, ali do toga nije do&scaron;lo pa su biv&scaron;i radnici &ldquo;Ko&scaron;ute&rdquo; razočarani.
"Osjećamo se kao građani drugoga reda i da svi imaju veće privilegije nego mi. I mi smo ostali bez prava nakon stečaja u fabrici. Nijesmo dobili zarade, a nije povezan ni radni staž za dosta radnika. Zaslužujemo da se i na nas neko okrene, jer skoro tri decenije tražimo samo ono &scaron;to nam pripada", istakla je Vujović.
Biv&scaron;i radnici &ldquo;Ko&scaron;ute&rdquo; traže isplatu devet neisplaćenih plata za 693 radnika u iznosu od 2.806.650 eura, kao i povezivanje radnog staža za njih 81.
Sljedeća blokada saobraćaja najavljena je za ponedjeljak.

Bivši radnici Košute blokiraju put Podgorica-Cetinje na tri sata

OD 12 DO 15 SATI

Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da biv&scaron;im radnicima &ldquo;Radoja Dakića&rdquo; isplati po dvije hiljade eura.
Iz Vlade su rekli da je na sjednici usvojena informacija vezi sa izvr&scaron;enjem odluka Ustavnog suda kojim se obavezuje Ministarstvo finansija da svakom podnosiocu ustavne žalbe &ndash; stečajnom povjeriocu preduzeća &ldquo;Radoje Dakić&rdquo; u stečaju isplati naknadu u neoporezivom iznosu od po dvije hiljade eura na ime nematerijalne &scaron;tete, zbog povrede ustavnog i konvencijskog prava.
U tom kontekstu, Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da iz tekuće budžetske rezerve po osnovu tri odluke isplati dvije hiljade, 140 hiljada i 626 hiljada eura.
Vlada je usvojila i informaciju o davanju saglasnosti za zaključenje ugovora o investicionom kreditu &bdquo;Žičare Kotor &ndash; Lovćen&ldquo;, i dala saglasnost za zaključenje investicionog kredita između koncesionara i prioritetnog zajmodavca.
Kredit u iznosu do tri miliona eura, kako se navodi u materijalu, uzima se radi izgradnje opreme za projekat planinskog boba i drugih sadržaja.
Vlada je na dana&scaron;njoj sjednici usvojila i informaciju o polaznim osnovama za zaključivanje Ugovora o kreditu za finansiranje projekta unapređenje crnogorske željeznice između Evropske investicone banke (EIB) i Crne Gore i prihvatila Predlog nacrta ugovora o kreditu.
Poja&scaron;njava se da je Zakonom o budžetu za ovu godinu predviđeno da se država može zadužiti za finansiranje projekata kroz kreditne aranžmane, izmedu ostalog sa EIB za potrebe Željezničke infrastrukture Crne Gore i održavanja željezničkih voznih sredstava.
Kako se dodaje, za potrebe finansiranja projekta generalnog remonta pruge, sanaciju 13 čeličnih mostova i tunela, kao i za modernizaciju depoa i radionica, država se može zadužiti do 40 miliona eura.
Navodi se da realizacija tih projekata treba da doprinese uklanjanju ograničenja brzine, pobolj&scaron;anju pouzdanosti infrastrukture, smanjenju tro&scaron;kova održavanja infrastrukture, pobolj&scaron;anju bezbjednosti na 20 kilometara sekcije kolosjeka i pobolj&scaron;anju kapaciteta za savremeno održavanje lokomotiva i vagona.
&ldquo;S obzirom na to da se investicionim grantom dodjeljuju sredstva za finansiranje 50 odsto vrijednosti projekta, pristupilo se pripremi ugovorne dokumentacije i pregovorima o zaključivanju ugovora o kreditu sa EIB, u iznosu 50 odsto od procijenjene vrijednosti investicije&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Vlade su rekli da je ukupan iznos investicije procijenjen na oko 80 miliona eura, od čega bi 35,5 miliona bilo dodijeljeno kao grant iz dostupnih fondova Evropske unije i finansiran u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, zaključivanjem ugovora o kreditu sa EIB.
Navodi se da bi 40 miliona eura Crna Gora obezbijedila kroz zajam, dok je 4,5 miliona potrebno obezbijediti iz sopstvenih sredstava.
Vlada je prihvatila Predlog za produženje roka važenja državne garancije po kreditnom aranžmanu između Prve bankei Stambene zadruge radnika prosvjete Crne Gore &bdquo;SOLIDARNO&ldquo; Podgorica.
&ldquo;Kako kredit dospijeva na naplatu u cjelosti 30. aprila 2024, potrebno je produžiti rok otplate kredita, kao i rok važenja garancije do 31. decembra ove godine&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Bivšim radnicima “Radoja Dakića” isplatiće po dvije hiljade eura

USVOJENA INFORMACIJA NA VLADI

Predsjednica Sindikata zaposlenih Instituta "Dr Simo Milo&scaron;ević" Marija Obradović potvrdila je za Portal RTCG da je Vlada danas odlučila da im uplati jednokratnu jednokratnu pomoć i da će to učiniti do kraja dana.
Na ovaj način je izbjegnut &scaron;trajk radnika koji je bio planiran za danas.
Taj novac je Institut zaradio i on se nalazi kod Fonda zdravstva. Radnici ove zdravstvene ustanove od decembra nijesu primili platu.
Račun Instituta je blokiran, pa zbog toga se i ne može uplatiti novac Institutu, jer bi zbog blokade bio povučen za namirenje duga pravnih lica koja su blokirala račun - Jugobanka.
Nedavno je potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku Srđan Pavićević za TVCG kazao da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zavr&scaron;ilo procjenu vrijednosti Instituta "Dr Simo Milo&scaron;ević" u Igalu koja je od krucijalne važnosti, jer će to pokazati kakva je vrijednost te zdravstvene ustanove a na osnovu toga će se osnovati i nove cijene i vrijednost akcija. Tako se, kako je saop&scaron;tio, daje mogućnost da se na kompetentan način razgovara sa manjinskim akcionarima.

Vlada će radnicima Instituta Igalo uplatiti 1,1 miliona eura

IZBJEGNUT ŠTRAJK

Preduzeću "Čistoća" stiglo je mi&scaron;ljenje Ministarstva finansija o primjeni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, za dru&scaron;tva koja posluju sa gubitkom, u kojem se ukazuje da se smanjenje fonda zarada može izvr&scaron;iti smanjenjem zarada zaposlenih i/ili smanjenjem broja zaposlenih.
Nakon prve godine poslovanja sa gubitkom privredna dru&scaron;tva su dužna da u narednoj godini smanje ukupan fond zarada&nbsp; deset odsto i dodatno pet odsto u narednoj kalendarskoj godini, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju koje je ministar finansija Novica Vuković poslao preduzeću "Čistoća".
Čistoća je 19. aprila ove godine tražila mi&scaron;ljenje o primjeni člana 10 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru po&scaron;to su poslovali sa gubitkom i planirali smanjene zarada i otpu&scaron;tanje radnika. &nbsp;
"Napominjemo da ukupan fond zarada podrazumijeva ukupna sredstva opredijeljna za bruto zarade zaposlenih (bruto zarade sa doprinosima na teret poslodavca). Ukazujemo i da se smanjenje fonda zarada može izvr&scaron;iti smanjenjem zarada zaposlenih i/ili smanjenjem broja zaposlenih", navedeno je u mi&scaron;ljenju ministra u koje je "Dan" imao uvid.&nbsp;
Na najavu uprave gradskog preduzeća da će biti smanjene plate i po novoj sistematizaciji ostati bez posla 69 zaposlenih na isti dan kada je zatraženo mi&scaron;ljenje Ministartsva finansije vi&scaron;e od 100 zaposlenih okupilo se ispred zgarde preduzeća. Jedni su tvrdili da je u pitanju protest upozorenja, a drugi da je u pitanju samo razgovor.
Sindikat i predstavnici zaposlenih su poručili da će ukoliko ostane odluka o smanjenju zarada, a na osnovu tumačenja Ministarstva finansija to je zakonska obaveza, prijete &scaron;trajkom. Prema infoamcijama "Dana" planirano je otpu&scaron;tanje u administraciji, ne u operativi i tehničkom sektoru gdje čak ima i manjka radnika.

Ministarstvo finansija: "Čistoća" mora da smanji plate 10 odsto

STIGLO MIŠLJENJE IZ RESORA NOVICE VUKOVIĆ

Nacionalni avioprevoznik Air Montenegro otkazao je planirane čarter letove ka Izraelu zbog složene geopolitičke situacije u toj državi.
Kako su objasnili, tu odluku je donio kompanijski Odbor za sigurnost na osnovu analize aktuelne geopolitičke situacije i procjene rizika u zoni sukoba.
Izvr&scaron;ni direktor Mark Anžur saop&scaron;tio je da je bezbijednost putnika i članova posade aspolutni prioritet kompanije.
&ldquo;Složena geopolitička situacija u Izraelu i regionu, kao i njena nepredvidljvost, negativno utiču na kontinuitet letenja ka Tel Avivu. Zbog toga smo bili prinuđeni da otkažemo planirane letove&rdquo;, kazao je Anžur.
Iz Air Montenegra su naveli da, osim sigurnosnih razloga, finansijski parametri koji ukazuju na visoki stepen rizika predstavljaju i premije osiguranja čija vrijednost raste.
&ldquo;Za iste letove, cijena osiguranja je u vi&scaron;e navrata porasla, &scaron;to jasno pokazuje trend povećanja rizika u vazdu&scaron;nom saobraćaju ka ovoj destinaciji. Svjetski osiguravači vazduhoplova prepoznaju ovaj izazov, &scaron;to nagla&scaron;ava ozbiljnost situacije&rdquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Iz Air Montenegro poručili su i da ostaju u stalnom kontaktu sa nadležnim institucijama u Izraelu, kao i da će o eventualnom uspostavljanju letova javnost biti blagovremeno obavije&scaron;tena.
&rdquo;Iskreno se nadamo brzom smirivanju geopolitičke napetosti i povoljnim uslovima za nastavak na&scaron;ih letova. Na svaku pozitivnu promjenu ćemo sa zadovoljstvom i adekvatno odreagovati&rdquo;, saop&scaron;tio je Anžur.

Air Montenego: Otkazani letovi ka Tel Avivu

ZBOG SLOŽENE GEOPOLITIČKE SITUACIJE

Vlada bi danas na sjednici trebalo da donese odluku o uplati 1,1 milion eura pomoći Institutu "Simo Milo&scaron;ević", kako ne bi do&scaron;lo do &scaron;trajka i obustave rada u tom državnom preduzeću, potvrdilo je Danu vi&scaron;e izvora.
Taj novac je Institut zaradio i on se nalazi kod Fonda zdravstva, a Vlada treba da nađe način na koji će se pomoć uplatiti radnicima koji od decembra nijesu primili zaradu.
Vlada će novac uplatiti na račun Sindikata, kako bi se pomoglo radnicima.
Račun Instituta je blokiran, pa zbog toga se i ne može uplatiti novac Institutu, jer bi zbog blokade bio povučen za namirenje duga pravnih lica koja su blokirala račun.
Potpredsjednik Vlade i predsjednik Komisije za re&scaron;avanje statusa Instituta Srđan Pavićević za Dan je kazao da se nada da će odluka o pomoći Institutu biti na sjednici Vlade.
&ldquo;Sva raspoloživa sredstva su upregnuta da se taj problem rije&scaron;i &scaron;to prije i &scaron;to efikasnije za zaposlene, da bi se nastavilo sa spa&scaron;avanjem i restrukturiranjem Instituta. Tako da ćemo poku&scaron;ati to da realizujemo u narednim danima&rdquo;, rekao je Pavićević.
On je dodao da odluku o pomoći Institutu pripremaju ministarstva finansija i rada, te da ne zna koliki iznos pomoći može da bude.
Pavićević je potvrdio da su već za usluge zaradili 1,1 milion eura koje su kod Fonda zdravstva.
Izvr&scaron;ni direktor Instituta Zoran Kovačević za Dan je kazao da je dobio uvjeravanja da će u vremenu dok se usvoji plan spasavanja, isplatiti pomoć zaposlenima u smislu obezbjeđenja egzistencije i opstanka rada Instituta.
&ldquo;Čuvanjem egzistencije radnika čuva se i zdravlje pacijenata koji su na liječenju i pacijenata koji tek treba da dođu. Zaposlenima je prihvatljivo da im se isplati pomoć preko Sindikata, dok se ne donesu mjere koje bi oslobodile račun Instituta od blokade. Prema mojim informacijama, odluka o isplati pomoći bi trebalo da bude donesena u četvrtak. Sačekaćemo informaciju od Vlade&rdquo;, rekao je Kovačević.
On je istakao da je pričao sa zaposlenima i da su svi rekli da će sačekati jo&scaron; danas da vide hoće li biti pomoći ili ne.
&ldquo;Ako se uplati novac, nema &scaron;trajka, a ako se ne uplati, slijedi obustava rada&rdquo;, rekao je Kovačević.
On je takođe saop&scaron;tio da imaju 1,1 milion eura zarađenih kod Fonda zdravstva, ali da ne zna koliko će novca Vlada uplatiti za radnike.
Zaposleni su posljednju platu primili u decembru i to je bila plata za novembar. Zarada za prethodni mjesec u Institutu se isplaćuje do 20. u mjesecu.
&ldquo;Uplata Vlade će biti u formi pomoći, a kasnije ćemo vidjeti kako će se to sve regulisati. Očekivanja su da se na račun Sindikata uplati 1,1 milion eura&rdquo;, rekao je Kovačević.
Predsjednica Sindikata Instituta Marija Obradović je, takođe, kazala da imaju obećanja da će novac biti uplaćen, te da čekaju da vide &scaron;ta će biti sa uplatom, pa će onda donijeti konačnu odluku o &scaron;trajku.
Sindikat je najprije donio odluku da stupaju u &scaron;trajk 25. marta, međutim, nakon &scaron;to im je Komisija za re&scaron;avanje statusa Instituta predstavila plan za to preduzeće, odlučili su da odlože &scaron;trajk do 25. aprila.
U međuvremenu se nije ni&scaron;ta realizovalo po pitanju rje&scaron;avanja statusa Instituta i radnici nijesu primili nijednu platu.
Zbog toga su sada samo ostali pri prethodnoj odluci, ali čekaju da vide hoće li Vlada uplatiti novac, kako ne bi do&scaron;lo do &scaron;trajka.

Vlada sprema 1,1 milion kako bi spriječila štrajk u Institutu

ODLUKA O UPLATI TREBALO BI DA BUDE DONIJETA NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede saop&scaron;tilo je da će Bosna i Hercegovina otkupiti vi&scaron;ak od 250.000 litara mlijeka crnogorskih proizvođača i prerađivača mlijeka.
To je dogovoreno na sastanku ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića sa ministrom Spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i zamjenikom predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, Sta&scaron;om Ko&scaron;arcem.
Iz Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede saop&scaron;teno je i da su predstavnici tog vladinog resora danas održali sastanak sa predstavnicima mljekarskog sektora (primarnih proizvođača i prerađivača).
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, tema sastanka je bila restrikcija otkupa sirovog mlijeka u periodu praznika.
&nbsp;

Višak od 250.000 litara mlijeka biće izvezen u BiH

SAOPŠTENO IZ MINISTARTSVA POLJOPRIVREDE

Odbor direktora Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) neće se sastatit danas, jer je, kako prenosi portal RTCG, odlučeno da se odgodi sjednica Skup&scaron;tina dru&scaron;tva na kojoj bi trebalo da bude izabran novi Odbor direktora CEDIS-a.
Prema informacijama portala RTCG, jo&scaron; se preispituje odluka oko predloženih kandidata.
Funkciju izvr&scaron;nog direktora CEDIS-a trenutno obavlja Vladimir Čađenović.
Odbor direktora CEDIS-a je na sjednici 8. aprila 2021. razrije&scaron;io tada&scaron;njeg izvr&scaron;nog direktora Zorana Đukanovića i imenovao, u skladu sa Zakonom o privrednim dru&scaron;tvima i Statutom CEDIS-a, izvr&scaron;nog direktora Vladimira Čađenovića, koji je član predsjedni&scaron;tva Demokrata.
Državna revizorska institucija dala je negativno mi&scaron;ljenje na reviziju godi&scaron;njih finansijskih izvje&scaron;taja CEDIS-a za 2022, kao i na reviziju pravilnosti poslovanja.

Odgođena sjednica Odbora direktora CEDIS