Agrobudžet za ovu godinu, koji je Vlada usvojila u četvrtak, približan je prošlogodišnjem i iznosi 77,32 miliona eura, ali je udio izdvajanja iz državnog budžeta niži za oko 20 miliona eura i iznosi 35,9 miliona.

Preostali dio, kako se navodi u dokumentu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) biće obezbijeđen od sredstava Evropske unije 18,7 miliona, iz donacija 11,6 miliona, dok je plan da se 11 miliona eura obezbijedi iz kredita.

Poljoprivrednici nijesu zadovoljni ni ovim agrobužetom, jer se suštinski u pristupu ništa nije promijenilo, te za Pobjedu ocjenjuju da se radi o socijalnom, a ne razvojnom budžetu koji ni na koji način ne doprinosi da se mladi ljudi vrate poljoprivredi.

Poređenje sa regionom

- Prošle godine su izdvajanja iz državnog budžeta iznosila 56,5 miliona eura, a ove godine 35,9 miliona. To je 0,9 odsto ukupnog budžeta i to je poražavajući podatak. Sve države u regionu povećavaju agrobudžete, pa je Srbija, koja je prošle godine odvajala pet odsto, ove godine povećala na sedam odsto, Makedonija je izdvajanja za poljoprivredu sa pet podigla na šest odsto budžeta, Bosna i Hercegovina sa 1,5 na 3,5 odsto, jedino je Crna Gora smanjila sa 1,65 na 0,9 odsto – navodi Vučko Pešić iz Unije stočara sjevera.

Podsjeća da je 2020. godine iz državnog budžeta bilo opredijeljeno 24,4 miliona, godinu kasnije 27,1 milion, dok je ovo izdvajanje od 2022. svake godine raslo sa tadašnjih 41,9 miliona na prošlogodišnjih 56,5 miliona, da bi ovu godinu država opredijelila samo 35,9 miliona.

- Od ovog iznosa 13 miliona ide za staračke naknade i za poljoprivredu suštinski preostaje 23 miliona eura. U međuvremenu nam je vrijednost uvoza hrane sa 530 miliona prije pet godina u prošloj godini porasla na preko milijardu. I niko ništa ne radi da se to promijeni, kao da radimo za interese pojedinaca i uvozničkog lobija – kazao je Pešić dodajući da podaci popisa pokazuju da je prosječna starost crnogorskih poljoprivrednika 60 godina te da niko od mladih nije zainteresovan da se vrati selu.

- Pitaju nas često što se vi poljoprivrednici bunite, kad vam se daje ovoliko para. Ali nama treba razvojni budžet, a ne socijalni. Hoćemo da vratimo mlade na selo, ali sa ovakvom politikom ne postoji šansa. Mi moramo da shvatimo da je samodovoljnost u proizvodnji hrane osnovni stub suvereniteta države – navodi Pešić.

Predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Boško Miličić podsjeća da je ministar poljoprivrede Vladimir Joković prije nekoliko mjeseci najavio da će budžet za poljoprivredu biti oko 100 miliona eura. Ukazuje da je, posebno u trenutnoj situaciji energetske krize, neophodno osloboditi poljoprivrednika akciza na gorivo, jer je bez toga njihova proizvodnja neodrživa. Osim toga, kako je naveo Miličić, Crna Gora je jedina u regionu i velikom dijelu Evrope koja poljoprivrednike nije oslobodila ovog troška.

Komentarišući sredstva koja su agrobudžetom planirana iz Evropske unije, Miličić ukazuje da je pristup tim sredstvima svakako komplikovaniji, imajući u vidu sve procedure koje je potrebno ispuniti s jedne strane, a s druge strane samu starosnu strukturu naših poljoprivrednika.

Uticaj inflacije

Predsjednik Unije stočara sjevera Milko Živković naglašava, da iako je agrobudžet naizgled na nivou prošlogodišnjeg, on je suštinski manji imajući u vidu i prošlogodišnju i trenutnu izraženu inflaciju.

- Zbog popisa poljoprivrede koji donosi više alarmantnih podataka, bilo je logično očekivati rast budžeta, prije svega mjere koje će sačuvati mlade na selu, jer sada mogu ostati samo oni koji su na selu rođeni, dok bi dolazak nekog iz grada u selo bila njegova ekonomska propast – kazao je Živković.

Iz Vlade su saopštili da su se usvajanjem agrobudžeta stvorili uslovi za pružanje podrške poljoprivrednim gazdinstvima, udruženjima poljoprivrednih proizvođača, kooperativama, u cilju osiguranja dohotka poljoprivrednih gazdinstava, jačanja konkurentnosti crnogorske poljoprivrede, stvaranja boljih uslova života u ruralnim područjima, jačanja kapaciteta institucija, dostizanja EU standarda bezbjednosti hrane i jačanja sektora ribarstva. Sredstva su obezbijeđena i za podršku opštim servisima u poljoprivredi, socijalne transfere seoskom stanovništvu, tehničku i administrativnu podršku implementaciji programa, institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore, ribarstvo, program fitosanitarnih mjera, program bezbjednosti hrane i program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja.

Ove godine je predviđeno da se iz budžeta 33,34 miliona eura opredijeli za razvoj poljoprivrede, ruralni razvoj i ribarstvo, za mjere bezbjednosti hrane i hrane za životinje 328.300, mjere zdravstvene zaštite životinja dva miliona, a za sprovođenje fitosanitarnih mjera 172.400 eura.

Subvencije

U poređenju sa prošlom godinom subvencije za proizvodnju i pružanje usluga u poljoprivredi manje su oko pet miliona i iznose 11 miliona eura. Ulaganja u ruralni razvoj su na sličnom nivou te podrazumijevaju 4,2 miliona za subvencije i 3,3 miliona za lokalnu infrastrukturu. Za ribarstvo je ove godine planirano povećanje subvencija sa prošlogodišnjih 855.000 na 1,24 miliona eura.

Dodatne subvencije bi, kako se navodi u dokumentu, trebalo da budu obezbijeđene i iz sredstava Evropske unije. Država očekuje donacije iz IPARD III programa 10,7 miliona i još dodatnih 918.700 iz projekta GORA. Kreditna sredstva su planirana iz programa MIDAS 2 u iznosu od devet miliona i dodatna dva miliona za projekat razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene.

Ovogodišnji agrobudžet je prije usvajanja išao na ocjenu Evropske komisije, što je, kako su ranije Pobjedi kazali iz Ministarstva poljoprivrede, obaveza otkada je Crna Gora privremeno zatvorila poglavlja 11 i 13 koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo. Tada nam je rečeno da će ulaskom u EU Crna Gora morati znatno da smanji direktna davanja crnogorskim poljoprivrednicima sa gotovo polovine budžeta, na 13 odsto.

Za isplatu staračkih naknada 13 miliona eura

Socijalni transferi, odnosno isplata staračkih naknada čini značajan dio agrobudžeta, posebno imajući u vidu da su ove naknade od 2020. godine kada su iznosile 64 eura, danas veće pet puta, odnosno iznose 315 eura.

Tako je i fond za njihovu isplatu sa 3,2 miliona eura koliko je iznosio 2020. godine, prošle godine dostigao čak 14,2 miliona eura, dok je za ovu godinu predviđno 1,2 miliona manje, odnosno 13 miliona eura. Pravo na naknadu imaju lica koja žive na selu i bave se poljoprivredom i ne ostvaruju nikakva druga primanja.