Ekonomija

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutin Đukanović najavio je da do kraja godine neće biti poskupljenja struje, ali će preispitati politiku popusta. Đukanović je objasnio da će popusti biti zadržani za potro&scaron;ače čiji računi ne prelaze 50 eura.
&bdquo;Mislimo da neće doći do povećanja cijena električne energije.&nbsp; Možda ćemo preispitati politiku popusta ali ćemo i prilikom preispitivanja te politike voditi računa o građanima koji racionalno koriste električnu energiju i da ćemo se potruditi da njima ne dođe do neke značajnije promjene&ldquo;. Popusti bi mogi biti zadržani za potro&scaron;ače čija potro&scaron;nja ne prelazi 500 KWh &scaron;to je najveći broj potro&scaron;ača i njima se ne bi promijenila cijena električne energije&ldquo;, kazao je Đukanović za Gradsku TV.
Đukanović je potvrdio da će Crna Gora uskoro potpisati međudržavni sporazum sa Francuskom kojim će biti stvoreni uslovi za investicije u elekroenergetski sektor i ugovor sa njihovom državnom kompanijom EDF o gradnji Hidroelektrane Kru&scaron;evo.
&bdquo;Mislim da je to dobra priča i da će se realizovati izgradnja HE Kru&scaron;evo. Aktivno učestvuju, razgovaramo sa predstavnicima EDF. Mislim da će to ići u pravom smjeru i želim da iskoristim priliku da poručim da bi mogli razmi&scaron;ljati u drugom smjeru i drugim hidroelektranama&ldquo;, kazao je Đukanović.
Smatra da priča o hidroelektrani Komarnica nije zatvorena i ukazuje da je otvaranjem auto puta gro saobraćaja izmje&scaron;ten iz kanjona Morače i otvorena mogućnost za gradnju elektrane Andrejevo i kvalitetno kori&scaron;ćenje potencijala te rijeke.
&bdquo;Često kažem da bi to mogla da bude estetika plus energetika. Ubijeđen sam da bi sistem kaskadnih elektrana na Morači bio sjajan. To bi bila sjajna turistička atrakcija a proizvodili bi i električnu energiju. Crna Gora nema bolji proizvod od struje&ldquo;, istakao je Đukanović.
Kada je riječ o poslovanju Elektroprivrede Đukanović ističe da je su&scaron;tina očuvati likvidnost, te da neće biti smanjena.
&bdquo;Imamo razgovore menadžmenta i sindikata. Trudimo se da pobjegnemo od nepopularnih mjera. Elektroprivreda će poslovati ove godine negativno zbog uvoza energije i remonta Termoelektrane. Ali ova četiri glavna mjeseca dok traje remont Termoelektrane da servisiramo iz kredita koji bi imao grejs period. Čim Termoelektrana počene sa radom u novembru sa novim izvorima energije Elektroprivreda će to moći da servisira. Imaćemo stabilnu likvidnost i zato nećemo morati da smanjujemo zarade&ldquo;, kazao je Đukanović.

Đukanović: Do kraja godine neće biti poskupljenja struje, zadržaćemo popuste za potrošače čiji su računi ispod 50 eura

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA EPCG

Za juče planirana inspekcija broda &bdquo;Kotor&ldquo; odgođena je za danas, jer jo&scaron; nijesu otklonjeni svi kvarovi &ndash; kazao je Pobjedi izvr&scaron;ni direktor kotorske Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.
Tako je ovaj brod i dalje zarobljen u američkoj luci Savana, a tro&scaron;kovi se i dalje nagomilavaju, te su, prema riječima Tadića, prema&scaron;ili pola miliona dolara. Crnogorska plovidba taj novac nema, pa čeka odgovor od Vlade kako premostiti ovaj problem.
Nezakonita državna pomoć
S druge strane, kako je Pobjedi kazao predsjednik Savjeta Agencije za za&scaron;titu konkurencije Dragan Damjanović, već je prije tri godine donijeto rje&scaron;enje kojim je ukazano da su obje brodarske kompanije i Barska i Crnogorska plovidba nezakonito dobijale državnu pomoć, jer je Vlada u njihovo ime otplaćivala kredit kineskoj Eksim banci za ukupno četiri broda crnogorske flote. Damjanović navodi da su zbog toga &scaron;to je Vlada i dalje nastavila da plaća rate, uputili vi&scaron;e urgencija, ali da od toga nije bilo nikakvog efekta. Imajući u vidu ova rje&scaron;enja, pitanje je da li bi država, ukoliko namjerava da postupa u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći, smjela da uplati ovaj novac kako bi brod mogao da isplovi iz američke luke.
Da li bi u tom slučaju ova sredstva Crnogorska plovidba mogla da očekuje od Barske, sa kojom je potpisan aranžman o preuzimanju gazdovanja nad brodovima &bdquo;Kotor&ldquo; i &bdquo;21. maj&ldquo;, a koji predviđa mogućnost uplate od milion eura, od čega je do sada isplaćeno 300.000 eura, čekamo odgovor od Ministarstva pomorstva. Odgovor očekujemo i od Ministarstva finansija na pitanje da li će Vlada u ime Crnogorske plovidbe platiti dug za popravku i lučke usluge.
Otvoreno pismo biv&scaron;eg borda
Nakon &scaron;to je Skup&scaron;tina akcionara Crnogorske plovidbe u ponedjeljak smijenila Odbor direktora kojim je predsjedavao Jovo Lazarević, oni su se otvorenim pismom obratili ministru pomorstva Filipu Raduloviću koji je njihovu smjenu najavio pro&scaron;le nedjelje, ali i podno&scaron;enje krivičnih prijava protiv N.N. lica zbog zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada ukazujući da je stanje na brodovima kotorske kompanije veoma lo&scaron;e.
U pismu ocjenjuju da se zlonamjerno na pres konferencijama plasiraju informacije bez provjere istinitosti podataka. Kažu da je ministar Radulović zacrtao da spoji dvije brodarske kompanije, ali da to nije nova ideja, već se o tome počelo razmi&scaron;ljati jo&scaron; 2018. godine. Posljednje inicijative oko te ideje vremenski se poklapaju, kako navode, sa dolaskom Borisa Mihailovića na mjesto direktora Barske plovidbe, koji je nedavno otvoreno kritikovao sada već biv&scaron;e rukovodstvo Crnogorske da su izbjegavali da daju tačne informacije o stanju u kompaniji.
- Njegovo postavljanje na tu poziciju mnoge je iznenadilo, jer se znalo da su uglavnom njegova javna zaposlenja bila vezana sa Savez sindikata, a da sa pomorstvom, do tada, nije imao nikakvih dodirnih tačaka - stoji u pismu ministru.
Tvrde da je na sastanku predstavnika brodara sa Ministarstvom pomorstva &bdquo;Mihailović držao glavno slovo&ldquo;, te da Radulović nikada nije odgovorio na njihov zahtjev da objasni na osnovu kojeg propisa je Odbor direktora izuzet iz dono&scaron;enja važnih odluka.
- Ministre Raduloviću, iako ste svojim nečinjenjem odnosno nedavanjem na vrijeme saglasnosti za produženje overdraft kredita Crnogorske plovidbe sa Prvom bankom, doveli do blokade računa i nastanka mnogih problema u kompaniji, posebno za &bdquo;Kotor&ldquo;, va&scaron;a ideja je vjerovatno bila da ćete sa četiri broda lak&scaron;e otplaćivati kredit Barske plovidbe prema Eksim banci &ndash; navodi prethodno rukovodstvo Crnogorske plovidbe u otvorenom pismu.
Dodaju da je na Skup&scaron;tini akcionara u maju na dnevnom redu, osim odluke o zaključenju ugovora dvije brodske kompanije, bila i odluka o prodaji biv&scaron;e poslovne zgrade Prekookeanske plovidbe, za &scaron;ta ranije nije bilo podr&scaron;ke.
- Stvorila se idealna prilika da uz tačku 1, koja je morala proći, prođe i tačka 2. Sad se postavlja pitanje da li je ugovor o tehničkoj saradnji samo maska kako bi se ostvarila realizacija prodaje poslovnog prostora u Baru i dok rukovodstvo Barske plovidbe putuje službeno po Norve&scaron;koj, Njemačkoj, Kini, Singapuru, Danskoj, Dubajiu&hellip;bilo bi interesantno sagledati tro&scaron;kove na tim službenim putovanjima &ndash; navode u pismu.
Problematizuju i to &scaron;to je analiza brodova povjerena kompaniji iz Dubaija za 36.000 eura, sumnjajući u kvalitet te sposobnosti kontrolora koji je taj posao obavio za osam sati, iako smatraju da se kvalitetna kontrola broda ne može uraditi za kraće od sedam dana.
- Ministre Raduloviću, iako se napravio ogroman problem Crnogorskoj plovidbi sa blokadom računa od strane Prve banke možda su Va&scaron;e namjere bile iskrene u želji da omogućite sigurniju otplatu kredita Barske plovidbe prema Eksim banci, ali ako za savjetnike budete i dalje imali iste ljude čiji se ciljevi ne poklapaju sa Va&scaron;im, imaćete kao ministar u budućem radu sličnih ili možda jo&scaron; većih problema &ndash; poručili su iz biv&scaron;eg borda.
Na istoj Skup&scaron;tini na kojoj su smijenjeni, umjesto njih su izabrani Adem Husović, Petar Janković, Manush Capriq, Kristina Kovačević i Dejan Keljević

Na brodu ,,Kotor“ još nijesu otklonjeni svi kvarovi, troškovi opravke premašili pola miliona dolara

BROD CRNOGORSKE PLOVIDBE OSTAJE U AMERIČKOJ LUCI SAVANA, INSPEKCIJA ODGOĐENA ZA DANAS

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i premijer Mađarske Viktor Orban, potpisali su u Budimpe&scaron;ti sporazume kojima se, kako je navedeno, stvara osnov za saradnju na strate&scaron;kim projektima, kapitalnim za dalji razvoj Crne Gore.
Nosioci izvr&scaron;nih vlasti stavili su paraf na Sporazum o saradnji u oblasti infrastrukturnog razvoja i Sporazum o saradnji u oblasti telekomunikacija, informacionih tehnologija i sprovođenja zakona, čime se stvaraju uslovi za realizaciju projekata, koji će promijeniti Crnu Goru kroz pobolj&scaron;anje uslova za život, ekonomski rast i valorizaciju potencijala.
"Kroz zajednički rad na odabiru projekata, obezbjeđivanju finansijskih sredstava uz po&scaron;tovanje svih pravnih i ekolo&scaron;kih standarda, Crna Gora sada ima prostor da uz blisku saradnju sa članicom EU rije&scaron;i izazove, koji su usko grlo razvoja, izgradnje puteva i modernizacije željeznice", navodi se u saop&scaron;tenju Vlade, a prenosi agencija Mina business.
Spajić je rekao da su u prethodne dvije godine intenzivno radili kako bi stekli povjerenje i do&scaron;li uop&scaron;te u poziciju da potpisuju međudržavne sporazume sa zemljama EU.
"Unapređivali smo odnose, kako bi do&scaron;li do ovog momenta, koji je istorijski za saradnju dvije zemlje. Postavili smo temelj i možemo očekivati u narednih godinu konkretizaciju u vidu projekata, koje će omogućiti dalji ekonomski razvoj i unaprjeđenje kvaliteta života. Na ovaj način stvorili smo uslove da nam na tom putu pomogne država članica EU &ndash; Mađarska&ldquo;, kazao je Spajić.
On je dodao da su za nas izgradnja auto-puteva i modernizacija željeznice ključni, jer ćemo se povezati sa regionom i Evropom i pružiti uslove da konačno nađemo održiv način da iskoristimo sve prednosti Luke Bar.
Uz razvoj infrastrukture dogovorena je formalizacija saradnja u oblasti telekomunikacija, informacionih tehnologija i razvoja sprovođenja zakona između dvije Vlade.
Orban je naveo da su sporazumi daleko vi&scaron;e od osnova za ekonomsku saradnju, oni su pitanje uspje&scaron;ne izgradnje povjerenja i potvrda da možemo u budućnosti jo&scaron; intenzivnije da sarađujemo.
Tome će, kako je dodao, pomoći i najavljeno osnivanje zajedničke ekonomske komisije, koja će pratiti implementaciju sporazuma i jačati veze između javnog, ali i saradnju privatnog sektora.
&bdquo;Razvoj infrastrukture najvažniji je dio na&scaron;e saradnje, jer je za nas posebno bitno da uspostavimo trgovačke rute uključujući Crnu Goru, &scaron;to bi stvorilo velike ekonomske benefite za obije zemlje&ldquo;, naveo je Orban.
Oni će, kako je kazao Orban, pružati i dalje punu podr&scaron;ku evropskoj integraciji Crne Gore, sa zajedničkom vizijom zavr&scaron;etka pregovora do naredne godine. U kontekstu pomoći biće osigurana ekspertska podr&scaron;ka, ali i &scaron;kolarine za zainteresovane crnogorske studente, kako bi unaprijedili akademsko i praktično znanje studirajući u Mađarskoj.
&bdquo;Crna Gora je praktično ispunila sve postavljene standarde u procesu pregovora sa EU i vjerujem da je sposobna da svako pregovaračko poglavlje zatvori rekordnom brzinom. Mađarska će nastaviti da podržava Crnu Goru u procesu integracije, ali i u prvih nekoliko godina članstva, jer znamo da je i to izazovan period&ldquo;, ocijenio je Orban.
Potpisivanju sporazuma u Budimpe&scaron;ti prisustvovali su ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministarka javnih radova Majda Adžović.

Spajić i Orban potpisali sporazume

U BUDIMPEŠTI

Skup&scaron;tina akcionara Crnogorske plovidbe smijenila je Odbor direktora na čijem čelu je bio Jovo Lazarević i naimenovala novi bord koji će činiti Adem Husović, Petar Janković, Manush Capriq, Kristina Kovačević i Dejan Keljević, potvrđeno je zvanično Pobjedi iz Ministarstva pomorstva.
To je pro&scaron;log četvrtka i najavio ministar pomorstva Filip Radulović na konferenciji za medije održanoj povodom zadržavanja broda Kotor u američkoj luci zbog tehničke neispravnosti.
Radulović je tada najavio i krivične prijave protiv N. N. lica zbog sumnje na krivična djela zloupotreba službenog položaja i nesavjestan rad u produženom trajanju.
Prethodno su u bordu ove brodarske kompanije, koja je stoprocentnom vlasni&scaron;tvu džave, pored Lazarevića, bili i Blaženko Ardalić, Nenad Krivokapić, Mladen Erić i Ahmet Marka&scaron;ević.
Na njihov račun su i Radulović i direktor Barske plovidbe, Boris Mihailović, pro&scaron;le sedmice iznijeli ozbiljne kritike, navodeći da im nijesu dali prave informacije o stanju na brodovima, koje se ispostavilo mnogo gore nego &scaron;to su očekivali.
Radulović i Mihailović sumnjaju da je redovni remont na brodu Kotor, koji je u turskoj luci urađen prije tri godine, bio regularan, ocjenjujući da bi, da jeste, takvi kvarovi bili nemogući.
Da je brod i dalje u luci Savana, Pobjedi je potvrdio izvr&scaron;ni direktor Crnogorske plovidbe, Vladimir Tadić.
Tro&scaron;kovi popravke i lučkih usluga prema&scaron;ili su pola miliona dolara.
"Nedostaci koje je utvrdila inspekcija se i dalje otklanjaju, a rok da se otklone je danas kada će inspektori Bureau Veritasa ponovo doći u kontrolu. I kada se to rije&scaron;i, potrebno je da se isplate lučki i ostali tro&scaron;kovi koji su prema&scaron;ili 500 hiljada USD, pa brod ne može da isplovi, jer bez plaćanja, nećemo dobiti dozvolu za isplovljavanje", kazao je Tadić dodajući da su svi tro&scaron;kovi ovakvog tipa u Americi izuzetno visoki.
Na pitanje Pobjede da li Crnogorska plovidba ima novac da to plati, Tadić je odgovorio da nema, te da se obratio ministru Raduloviću, iako su svjesni ograničenja koje nameće Zakon o kontroli državne pomoći.
Osim &scaron;to je remont dva broda Crnogorske plovidbe ko&scaron;tao 1,4 miliona EUR, kako je ranije naveo Radulović, to je rezultiralo i D kategorijom, &scaron;to nije zadovoljavajući nivo.
Za Radulovića je posebno bilo simptomatično &scaron;to se ovi problemi na brodu javljaju neposredno nakon &scaron;to je napravljen aranžman da Barska plovidba pomogne sa milion EUR Crnogorskoj, kako bi se izbjegao stečaj, a da zauzvrat preuzme gazdovanje brodovima.
Barska plovidba je, na osnovu ugovora sklopljenog u maju, Crnogorskoj isplatila trista hiljada EUR.
Ostatak do milion, koliko ugovor previđa do kraja godine, Mihailović očekuje da će, umjesto na ulaganje u brodove, otići na rje&scaron;avanje problema u kojem se sada brod Kotor nalazi.

Izabran novi Odbor direktora Crnogorske plovidbe

TO JE PROŠLOG SEDMICE I NAJAVIO MINISTAR POMORSTVA

Sindikalna potro&scaron;ačka korpa (SPK) za drugi kvartal ove godine iznosi 2,01 hiljadu eura, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji djeluje pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG).
To predstavlja povećanje tro&scaron;kova 0,5 odsto, odnosno deset eura, u poređenju sa prvim kvartalom ove godine.
"Najnovije istraživanje CEISI-a pokazuje da su i dalje potrebne dvije prosječne zarade kako bi četvoročlana porodica u Crnoj Gori mogla zadovoljiti minimalne uslove za dostojanstven život", navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Prema metodologiji, SPK obuhvata deset kategorija tro&scaron;kova, od kojih su tokom drugog kvartala ove godine promjene zabilježene u dvije kategorije.
Tro&scaron;kovi prehrambenih proizvoda porasli su 15 eura ili 2,44 odsto u odnosu na prethodni kvartal i sada iznose 630 eura.
&ldquo;Ovo je drugi kvartal zaredom kako ova kategorija tro&scaron;kova bilježi povećanje&rdquo;, objasnili su iz USSCG.
Tro&scaron;kovi stanovanja i komunalija smanjeni su pet eura ili dva odsto u poređenju sa prvim kvartalom, kada su iznosili 250 eura mjesečno.
&ldquo;Navedena promjena rezultat je smanjenje potro&scaron;nje električne energije tokom proljećnog perioda, odnosno smanjene potrebe za grijanjem/hlađenjem stambenog prostora u posmatranom kvartalu&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Kako su naveli, ukoliko se SPK za drugi kvartal ove godine uporedi sa istim pro&scaron;logodi&scaron;njim periodom, može se konstatovati da je u periodu od godinu do&scaron;lo do rasta SPK za čak 140 EUR, ili 7,49 odsto.

Sindikalna potrošačka korpa iznosi 2.010 eura

"ZA DOSTOJANSTVEN ŽIVOT PORODICE U CRNOJ GORI POTREBNE DVIJE PROSJEČNE PLATE"

Sve vrste goriva će od ponoći poskupiti dva do osam centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će eurosuper 95 i eurosuper 98 poskupiti dva, odnosno tri centa, pa će se u narednih 15 dana prodavati po cijeni od 1,45 eura, odnosno 1,49 eura.
Cijena eurodizela biće veća osam centi i iznosiće 1,38 eura
Lož ulje će poskupiti sedam centi na 1,31 eura.
Iz Ministarstva je saop&scaron;teno da su nedavne tenzije na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, dovele do privremenog rasta cijena nafte na svjetskom trži&scaron;tu.
&ldquo;Ova promjena se, očekivano, odrazila i na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori, &scaron;to je potvrđeno posljednjim obračunom&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Ministarstva su rekli da sigurnost snabdijevanja nije ugrožena &ndash; svi lanci distribucije funkcioni&scaron;u uredno i bez zastoja.
&ldquo;Ova situacija jo&scaron; jednom potvrđuje značaj uspostavljanja strate&scaron;kih rezervi naftnih derivata, koje bi u sličnim kriznim okolnostima omogućile ublažavanje naglih oscilacija i dodatnu za&scaron;titu domaćeg trži&scaron;ta&rdquo;, istaknuto je u saop&scaron;tenju.
Podsjetili da su cijene goriva u Crnoj Gori i dalje među najnižima u regionu. Prateći najnovije podatke sa svjetskog trži&scaron;ta, očekuju da bi u narednom periodu moglo doći do stabilizacije i postepenog pada cijena.
Naredni obračun biće 16. jula, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 17. jula.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva; Ministarstvo: Privremeni rast cijena zbog tenzija na Bliskom istoku, snabdijevanje stabilno

ZNAČAJNI RAST CIJENA

Cijene goriva od 1. jula biće veće tri do pet centi. To je Radiju TVCG kazao Dra&scaron;ko Striković iz Udruženja naftnih kompanija. Doskora&scaron;nja bliskoistočna kriza je pokazala da su Crnoj Gori neophodne strate&scaron;ke rezerve derivata, a u toku je drugi tender za izbor ponuđača koji bi adaptirao rezervoare u Baru. Striković je stava da, iako javni poziv uspije, ne možemo očekivati da već ove godine imamo aktivirane rezervoare za skladi&scaron;tenje rezervi naftnih derivata.
Cijene nafte na međunarodnom trži&scaron;tu blago su porasle na kraju radne sedmice zbog, kako je obrazloženo, snažne potražnje tokom ljetnje sezone u SAD-u i Evropi, te pojačane kupovine kineske i iranske nafte. Ipak, barel je na berzama jeftiniji u odnosu na minulu sedmicu kada su vrijednosti rasle zbog bliskoistočne krize.
Dra&scaron;ko Striković iz Udruženja naftnih kompanija je kazao da je po utvrđenom modelu novi obračunski period 30. juna.
&ldquo;Tokom prethodne sedmice do&scaron;lo je do skoka otprilike nekih 10 do 11 odsto u odnosu na cijene koje su važile prethodnu sedmicu. Pričamo o naftnim derivatima. U jednom trenutku je čak bilo i 16 odsto rasta, &scaron;to bi bilo značajnije povećanje. Kad to kažem mislim na vi&scaron;e od 7-8 centi po litru. Međutim, s obzirom da je do&scaron;lo do pada cijena na svjetskim berzama nakon ovog postizanja primirja, sada možemo da govorimo da će cijene doći do neke promjene u rasponu od 3 do 5 euro centi&rdquo;, ističe Striković.
Globalna neizvjesnost jo&scaron; jednom je pokazala da je Crnoj Gori neophodno formiranje rezervnih naftnih derivata.
Zakon o sigurnosti snabdijevanja imamo od kraja pro&scaron;le godine, ali i uredbu i akcioni plan o formiranju obaveznih rezervi naftnih derivata.
Takođe i naknadu od 0,03 centa koju plaćaju građani i privreda od 10. februara, a ukalkulisana je u maloprodajnu cijenu goriva. Za rezerve neophodna su skladi&scaron;ta, pa je Ministarstvo energetike i rudarstva raspisalo već i drugi tender 25. maja, jer prvi nije uspio, za adaptaciju rezervoara u Baru kojim gazduje državno preduzeće Montenegro Bonus.
Sada se čeka ishod tendera, kaže Striković.
&ldquo;Svakako treba da sačekamo da tender prođe i da se, ako bude ponuđača, izabere ponuđač koji je dostavio validnu ponudu. Tako da će tek od tada početi rokovi i potpisivanje ugovora i izvođenje radova na implementaciji &scaron;to vrlo te&scaron;ko možemo očekivati da bude ove godine&rdquo;, navodi on.
Zvanične informacije iz Ministarstva energetike i rudarstva kažu da interesovanja za taj složeni posao ima i da će javnost o svim odlukama biti obavije&scaron;tena na vrijeme.
Podsjećamo za formiranje rezervi od ove do kraja 2028. godine potrebno je 44,5 miliona eura, a Evropska unija obezbijedila je 7,5 miliona bespovratne pomoći za prevazilaženje energetske krize.

Gorivo od jula skuplje, neophodne strateške rezerve derivata

CIJENE ĆE, PREMA NOVOM OBRAČUNU BITI VEĆE OD TRI DO PET CENTI

Tenderski procesi u Crnoj Gori će se, zahvaljujući snažnim reformama, sprovoditi u skladu sa standardima Evropske unije (EU), efikasno, transparentno i konkurentno, saop&scaron;tila je generalna direktorica u Ministarstvu finansija i &scaron;efica radne grupe za Poglavlje 5 - Javne nabavke, Jelena Jovetić.
"Nakon 13 godina od početka pregovora sa EU, zatvoreno je prvo i jedno od najkompleksnijih poglavlja iz nadležnosti Ministarstva finansija, kao i prvo iz Klastera 1 - Temeljna prava", rekla je Jovetić povodom zatvaranja ovog poglavlja u petak u Briselu, a prenosi agencija Mina business.
Jovetić, koja je od početka na čelu procesa, istakla je zadovoljstvo &scaron;to je Crna Gora zatvorila ovo poglavlje ranije nego &scaron;to su neke prethodne zemlje kandidati, budući da je praksa pokazala da se pregovaračko poglavlje 5 zatvaralo obično u kasnijim fazama pregovora.
Ona je članovima radne grupe zahvalila na posvećenom i temeljnom decenijskom radu, ističući zadovoljstvo &scaron;to je potvrda potpune usklađenosti i modernizacije sistema javnih nabavki stigla i sa najvi&scaron;ih briselskih adresa.
Jovetić je ocijenila da je proces sada u potpunosti reformisan, digitizovan i ubrzan, kao i da je CeJN platforma postala simbol transparentnosti i digitalne transformacije.
Jovetić je zaključila da Ministarstvo finansija i Vlada u cjelini nastavljaju da jačaju javni interes, antikorupcijski okvir i ubrzavaju evropski put države, ostvarujući generacijski san - članstvo Crne Gore u EU.

Jovetić: Tenderski procesi će se sprovoditi u skladu sa standardima EU

SAOPŠTILA ŠEFICA RADNE GRUPE ZA POGLAVLJE 5 - JAVNE NABAVKE

Crna Gora zatvorila je danas, na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom (EU) u Briselu, Poglavlje 5 &ndash; Javne nabavke, saopteno je iz Ministarstva finasija (MF).
Navodi se da je na taj način Crna Gora napravila veoma važan iskorak na evropskom putu, a MF, kao nosilac Poglavlja 5, u Briselu dobilo snažnu potvrdu da upravlja javnim sredstvima na transparentan, efikasan i odgovoran način, u skladu sa najboljom evropskom praksom.
&ldquo;Poglavlje 5, koje je dobilo zeleno svijetlo svih 27 članica EU, ima poseban značaj jer se tiče svakog građanina, a efikasne javne nabavke znače bolje &scaron;kole, bolnice, infrastrukturu i usluge&rdquo;, naveli su iz MF, a prenosi Mina business.
Ministar Novica Vuković poručio je da je zatvaranje poglavlja velika profesionalna satisfakcija, ali i čast jer se, upravo u toku njegovog ministarskog mandata, zatvara prvo poglavlje u nadležnosti Ministarstva finansija, ali i prvo iz oblasti vladavine prava.
Vuković je poručio da resor kojim rukovodi, u toj oblasti, ima evropske standarde i za to potvrdu Evropske komisije.
&ldquo;To nije samo važna prekretnica za finansije kao nadležni resor, već i podstrek cijeloj državi da nastavi posvećeno da radi na daljim reformama&rdquo;, istakao je Vuković.
Generalni direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za pro&scaron;irenje i istočno susjedstvo, Gert Jan Kopman, kazao je da je ova Međuvladina konferencija svjedočanstvo da pro&scaron;irenje zasnovano na zaslugama funkcioni&scaron;e i veliki signal o tome cijelome regionu.
&ldquo;Drago mi je &scaron;to smo ovdje poslije samo &scaron;est mjeseci da zatvorimo jo&scaron; jedno poglavlje koje je rezultat va&scaron;e ozbiljnosti, posvećenosti i kredibilnog planiranja, kao i da sve ide zacrtanom dinamikom&rdquo;, rekao je Kopman.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju MF, dobijanju zelenog svijetla u Briselu, prethodio je posvećen i temeljan decenijski rad radne grupe na čijem je čelu generalna direktorica u MF Jelena Jovetić.
&ldquo;A čije je kontinuirano djelovanje rezultiralo potpunom modernizacijom sistema javnih nabavki. Proces je u potpunosti reformisan, digitizovan i ubrzan, a CeJN platforma postala je simbol transparentnosti i digitalne transformacije&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da je proces u potpunosti reformisan, digitizovan i ubrzan, a CeJN platforma postala je simbol transparentnosti i digitalne transformacije.
&ldquo;Sprovedenim reformama za&scaron;tićen je javni interes i ojačan antikorupcijski okvir. Sistem je sada u potpunosti usklađen sa EU zakonodavstvom, a broji preko devet hiljada obučenih službenika i obuhvata vi&scaron;e od trideset podzakonskih akata&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju MF.
Iz tog Vladinog resora su naglasili da su sprovedene reforme rezultirale rastom indeksa konkurencije sa 2,01 prosječne ponude, zabilježenom 2019. godine, do čak 3,03 prosječne ponude u pro&scaron;loj godini.
&ldquo;Sistem javnih nabavki trenutno koriste 4.542 aktivna privredna subjekta, ostvarujući ekonomsku aktivnost kroz oko 847 miliona EUR, ukupne vrijednosti javnih nabavki u prethodnoj godini, koju je ostvarilo oko 700 javnih tijela koja koriste e-nabavke&rdquo;, ističe se u saop&scaron;tenju.
Kako se dodaje, potvrda briselskih zvaničnika da Crna Gora ima fer trži&scaron;no nadmetanje i javne nabavke koje služe građanima, Ministarstvu je dodatan podsticaj da i ubuduće nastavi da jača nadzor, kontrolu i odgovornost za svaki EUR javne potro&scaron;nje.
&ldquo;Cilj nam je da dodatno jačamo stabilnost sistema i institucionalno povjerenje&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako su rekli iz MF, pored zahvalnosti evropskim partnerima koji su, tokom cijelog procesa pružali podr&scaron;ku i prepoznali njihove napore, zahvalnost izražavaju i nevladinom sektoru, koji je aktivnim uče&scaron;ćem u procesu dao značajan doprinos, kao i medijima Crne Gore koji su, cijeneći važnost teme, o njoj stručno izvje&scaron;tavali.

Crna Gora zatvorila poglavlje o javnim nabavkama

NA MEĐUVLADINOJ KONFERENCIJI U BRISELU

Crna Gora će zatvaranjem Poglavlja 5 &ndash; Javne nabavke, nastaviti ispunjavanje obaveza iz evropske agende, &scaron;to je potvrda da je država spremna da upravlja javnim sredstvima na odgovoran način, saop&scaron;tio je ministar finansija, Novica Vuković.
&ldquo;Danas, na Međuvladinoj konferenciji, Crna Gora će zatvaranjem poglavlja 5 nastaviti ispunjavanje obaveza iz dinamične evropske agende, &scaron;to će biti snažna potvrda da smo spremni da upravljamo javnim sredstvima na transparentan, efikasan i odgovoran način, u skladu sa najboljom evropskom praksom&rdquo;, naveo je Vuković u obraćanju iz Brisela, uoči zatvaranja tog poglavlja.
On je kazao da mu je lično velika profesionalna satisfakcija da se u toku njegovog ministarskog mandata zatvara prvo od deset poglavlja kojima rukovodi ili aktivno participira Ministarstvo finansija.
&ldquo;Dokazali smo da u ovoj oblasti imamo evropske standarde i za to dobili potvrdu Evropske komsije, ali na&scaron; tim nastavlja dalje&rdquo;, poručio je Vuković, prenosi agencija Mina business.
U proteklom periodu, kako je rekao, Crna Gora je temeljno i sveobuhvatno reformisala, digitizovala i ubrzala proces javnih nabavki &ndash; za&scaron;titila javni interes i ojačala antikorupcijski okvir.
&ldquo;Poglavlje 5 ima poseban značaj jer se tiče svakog građanina. Efikasne javne nabavke znače bolje &scaron;kole, bolnice, infrastrukturu i usluge&rdquo;, naglasio je Vuković.
On je dodao da je u posljednje vrijeme u javnosti bilo dosta kritika na račun međunarodnih sporazuma koje je Crna Gora potpisala i komentara da nijesu na liniji zakonodavstva EU.
&ldquo;Međutim, zatvaranjem poglavlja 5 stavlja se tačka i na takve spekukacije i potvrđuje da je Crna Gora, u ovoj oblasti, u potpunosti, usklađena sa akijem (aquis). Sve to biće potvrđeno večeras, upravo ovdje, u sredi&scaron;tu EU, a Crna Gora se jo&scaron; jednom potvrđuje kao predvodnica procesa i prva buduća EU članica&rdquo;, zaključio je Vuković.

Vuković: Zatvaranjem Poglavlja 5 stavljena tačka na kritike na račun međunarodnih sporazuma koje je Crna Gora potpisala

PORUKA MINISTRA IZ BRISELA

Pomorska linija Bar-Bari uspostavljena je danas i saobraćaće do početka septembra, saop&scaron;tio je ministar pomorstva Filip Radulović.
Pomorska linija Bar-Bari, kako je navedeno, uspostavljena je u saradnji sa renomiranim hrvatskim prevoznikom Jadrolinija.
&ldquo;Ova linija predstavlja sigurnost i održivost u razvoju putnika i robe. Svaka nova linija doprinosi jačanju na&scaron;e ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu&rdquo;, istakao je Radulović.
Podsjetio da su već otvorene linije Budva-Dubrovnik i Kotor-Dubrovnik, a da će od narednog utorka biti uspostavljena linija Bar-Ankona.

Radulović: Uspostavljena pomorska linija Bar-Bari