Ekonomija

Bonitetna kuća Standard &amp; Poor's (S&amp;P) potvrdila je stabilan kreditni rejting Crne Gore, uz potencijal za dalji rast ukoliko se pobolj&scaron;aju fiskalni rezultati, saop&scaron;teno je iz Ministarstva finansija.
"Ocjena B+ sa stabilnim izgledima, prema posljednjem izvje&scaron;taju renomirane agencije za kreditni rejting S&amp;P, predstavlja važnu potvrdu ispravnosti dosada&scaron;nje ekonomske politike i uspje&scaron;nog sprovođenja strukturnih reformi", navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz tog Vladinog resora su kazali da je očuvanje kreditnog rejtinga rezultat posvećenog rada na unapređenju fiskalne discipline, jačanju javno-privatnog partnerstva i stvaranju stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta, koji nastavlja da podstiče interes stranih investitora.
"Crna Gora ostaje lider u regionu Zapadnog Balkana kada je riječ o evropskim integracijama, sa otvorenim svim pregovaračkim poglavljima i sedam privremeno zatvorenih. Uspje&scaron;no otvaranje klastera Fundamenti jasno potvrđuje napredak u usklađivanju sa pravnom tekovinom EU, dok snažna javna podr&scaron;ka evropskim integracijama osigurava kontinuitet u sprovođenju ključnih reformi", navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina bussines.
Prema ocjeni S&amp;P, Crna Gora ima potencijal za dalji rast rejtinga ukoliko se dodatno pobolj&scaron;aju fiskalni rezultati, pojača ekonomski rast i unaprijedi eksterna finansijska pozicija.
Investicioni ciklus, dominantno orijentisan ka infrastrukturnim, energetskim i turističkim projektima, ostaje ključni pokretač ekonomskog rasta, koji se procjenjuje na oko tri odsto godi&scaron;nje u srednjem roku (2026-2028).
"Takođe, bankarski sektor Crne Gore ostaje stabilan, likvidan i visoko kapitalizovan, sa niskim nivoom nenaplativih kredita i visokim pokazateljima adekvatnosti kapitala. Dominantno prisustvo međunarodnih bankarskih grupacija dodatno jača otpornost sistema i kapacitete za upravljanje rizicima", rekli su iz Ministarstva.
Ministarstvo finansija, prema riječima njegovih predstavnika, ostaje posvećeno očuvanju makroekonomske stabilnosti, jačanju konkurentnosti i daljoj integraciji Crne Gore u evropsko i globalno ekonomsko trži&scaron;te.
"Odluka S&amp;P je ohrabrujuća poruka investitorima i partnerima, te dodatni podsticaj za nastavak reformskih aktivnosti", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

S&P potvrdio stabilan kreditni rejting Crne Gore

SAOPŠTENO IZ MINISTASRTVA FINANSIJA

Uprkos rastu priliva stranih direktnih investicija od 6,14 odsto u prvih &scaron;est mjeseci ove godine u odnosu na isti pro&scaron;logodi&scaron;nji period, trend se ne može ocijeniti povoljnim, jer je u prvoj polovini godine odliv investicija bio intenzivniji, ocijenio za Pobjedu predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić. Ukupan odliv stranih direktnih investicija u prvoj polovini godine veći je za 20,41 odsto u odnosu na isti pro&scaron;logodi&scaron;nji period.
Preliminarni podaci Centralne banke (CBCG) pokazuju da je ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih &scaron;est mjeseci iznosio 448,57 miliona eura.
Odliv
Istovremeno, iz države se odlilo 213,31 milion eura, pa je neto priliv stranih direktnih investicija u prvih &scaron;est mjeseci iznosio 235,26 miliona eura, &scaron;to je 4,15 odsto manje nego u istom periodu pro&scaron;le godine. Odliv po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo iznosio je 51,86 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u na&scaron;u zemlju iznosila 161,45 miliona eura.
Kostić smatra da je sa stanovi&scaron;ta perspektive razvoja za zemlju primaoca investicija značajniji podatak o neto iznosu negoli o samom ukupnom prilivu.
&ldquo;Bitniji je, dakle, podatak koliko je investicija &ndash; kapitala ostalo u zemlji od onoga koliko je kapitala ukupno pristiglo u zemlju. Takođe, od samog priliva značajniji je podatak o odlivu kapitala jer &bdquo;bjekstvo&ldquo; kapitala može preko noći da izazove značajna finansijska pomjeranja, odnosno nestabilnosti finansijskog sistema koji može da ugrozi čitavu privredu. Takvih primjera je mnogo naročito iz ekonomske istorije malih zemalja kao &scaron;to je na&scaron;a. Generalno uzev, uprkos rastu priliva stranih direktnih investicija od 6,14 odsto, trend se ne može ocijeniti povoljnim jer je odliv investicija bio intenzivniji i nadilazio je priliv&rdquo;, kazao je Kostić Pobjedi.
On je dodao da je to podatak koji ne ohrabruje ,,naročito ako sagledamo njegove uzroke&ldquo;.
&ldquo;Osnovni razlog jeste pad ulaganja u preduzeća i banke koji iznosi ne&scaron;to preko 35 odsto &scaron;to je vrlo visok i značajan pad. Naravno, treba sačekati sa konačnom ocjenom da li se radi o trendu ili je to prolazna oscilacija jer, ako je riječ o trendu, onda je to problem koji zahtijeva rje&scaron;avanje&rdquo;, rekao je Kostić.
On smatra da su državi kao &scaron;to je Crna Gora potrebne daleko veće strane investicije. Procjena je, kako kaže, da takvim ekonomijama treba priliv između petine i četvrtine GDP.
&ldquo;Kao &scaron;to vidimo, priliv koji Crna Gora bilježi je daleko manji i to je rezultat mnogo činilaca koji bi zahtijevali &scaron;iroku eksplikaciju. Su&scaron;tinski, da bi formirali makar bilo kakvu predstavu o tom procesu (kako se on odvija i pod kojim uslovima) treba da znamo da kapital putuje tamo gdje su mu uslovi povoljni (za profit naravno), ali ključni činilac je gdje mu je garantovana sigurnost&rdquo;, pojasnio je Kostić i dodao da ako postoji manjak kapitala razloge treba prvo tražiti u zemlji primaoca.
&ldquo;Kad kažem da su Crnoj Gori neophodne strane direktne investicije, pod time, prije svega, podrazumijevam potrebe razvoja. Ako kapitala nemate, nema ni razvoja. Možete da pozajmljujete, ali u ograničenom okviru, onoliko koliko možete da vratite. Ukoliko u samo jednom trenutku ne ispunite očekivano, va&scaron; se kapacitet zaduživanja smanjuje, a to opet znači manje razvoja&rdquo;, rekao je Kostić.
On smatra da je raspolaganje kapitalom potreban, ali ne i dovoljan uslov.
&ldquo;Potrebno je znanje, a kapital po svojoj prirodi generi&scaron;e znanje ili insistira na znanju, tako uz kapital dolazi i takozvani know-how. Pored te osnovne komponente, on donosi i uravnoteženje platno bilansnih pozicija, rast produktivnosti itd. Dakle, mi koji imamo deficit kapitala, ako želimo razvoj, moramo ga nabaviti&rdquo;, istakao je Kostić.
Poslovni ambijent
On je prokomentarisao i koliko je poslovni ambijent u Crnoj Gori u ovom trenutku privlačan za strane investitore, te da li pruža sigurnost ulagačima.
&ldquo;Imajući u vidu brojke mogli bi donijeti negativan zaključak, međutim ima tu i mnogo drugih činilaca unutra&scaron;njeg, ali i spolja&scaron;njeg karaktera koji mogu biti, prvenstveno, pod uticajem aktuelne geopolitičke situacije (rat na tlu Evrope), &scaron;to dodatno unosi nesigurnost u tokove kapitala, a naročito ka destinacijama koje lako mogu biti pod uticajem te nestabilnosti (zbog geografske blizine), ali i zbog ideolo&scaron;kih i drugih neekonomskih razloga. No, bez obzira na sve, aktuelni pad investicija je sigurno dijelom uslovljen na&scaron;om političkom nestabilno&scaron;ću u čijoj je osnovi upravo ideolo&scaron;ki jaz koji bi mogao rezultirati vi&scaron;im ili manjim nivoom ekonomske slobode na koju se direktno naslanjaju tokovi kapitala. Politička stabilnost je preduslov sigurnosti bez koje nema značajnijih tokova kapitala&rdquo;, poručio je Kostić.
Prema podacima CBCG priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja u prvoj polovini godine iznosio je 267,72 miliona eura, &scaron;to čini 59,68 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 228,86 miliona eura, &scaron;to je rast od 14,46 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, dok je u preduzeća i banke uloženo samo 38,86 miliona eura, &scaron;to je za 35,12 odsto manje nego lani u istom periodu.
Struktura investicija
Komentari&scaron;ući ove podatke, Kostić navodi da, iako su strane direktne investicije prijeko potrebne Crnoj Gori, to ne znači da je i svaka struktura investicija dobra.
&ldquo;Naprotiv. Upravo zbog potencijalno &scaron;tetnog uticaja na dru&scaron;tveno-ekonomski razvoj tim procesom se upravlja pa postoji ili bi morala postojati politika o stranom investiranju sa jasnim prioritetima razvoja zemlje, odnosno sektorima u kojima je zemlji potrebno ulaganje. No, ti prioriteti bi morali biti utvrđeni &bdquo;vi&scaron;im&ldquo; dokumentom ili strategijom razvoja&rdquo;, saop&scaron;tio je Kostić.
Prema njegovim riječima, ukoliko nemamo jasno definisanu strategiju razvoja nije moguće ni definisati sektore ili prioritete usmjeravanja stranog ulaganja u domaću privredu, odnosno nije moguće definisati načela niti kriterije politike stranog ulaganja.
&ldquo;Nažalost, u tom slučaju taj se proces odvija po inerciji. Dakle, vi&scaron;ak inercije je pokazatelj manjka planiranja i manjka upravljanja procesom. Da nije tako, podaci koji već duže vrijeme pokazuju otklon ka ulaganjima u nekretnine bili bi drugačiji &ndash; bili bi obrnuti ili makar sa znatno manjom razlikom između ulaganja u preduzeća i banke i nekretnine. Ovako, stanje je takvo kakvo jeste&rdquo;, rekao je Kostić i dodao da se ovdje nesumnjivo radi o trendu koji se i dalje nastavlja i ,,sva je prilika da će se nastaviti i u budućnosti&ldquo;.
&ldquo;Crnoj Gori je prijeko potrebno ulaganje u privredu (preduzeća i banke), opet kažem ne u svaki dio privrede jednako, iz razloga &scaron;to strana akumulacija, &scaron;tednja koja dolazi u Crnu Goru i realizuje se u njoj mijenja lice crnogorske ekonomije na ovaj ili onaj način, već zavisno od toga na koji tip formiranja tražnje utiče. Tražnja za nekretninama podiže njihove cijene i čini ih biznis barijerom (rastu tro&scaron;kovi domaćim preduzećima) za privredu, a utiču i na sniženje ličnog standarda građana koji sada na mnogo teži način (ili nikako) ne mogu doći do sopstvene nekretnine&rdquo;, kazao je Kostić.
On je naveo i da se cijene nekretnina ugrađuju u cijene drugih proizvoda i usluga pa postoji pritisak na inflaciju &ndash; op&scaron;ti rast cijena.
&ldquo;Na taj način strana &scaron;tednja, koja je posljedica vi&scaron;ih stranih dohodaka, nameće standarde u potro&scaron;nji crnogorskim građanima sa mnogo nižim dohocima i kroz pritisak na rast cijena &ndash; osiroma&scaron;uje ih&rdquo;, upozorio je Kostić.
Prema riječima Kostića, da bi se povećale strane direktne investicije i promijenila njihova struktura, na scenu treba da stupe razne politike i sadejstvom između njih treba obezbijediti stimulaciju ulaganja u privredu, a destimulaciju ulaganja u nekretnine.
&ldquo;U tome najvi&scaron;e kapaciteta ima fiskalna politika i ona bi trebalo da bude spiritus movens tih politika. Da se o ovome ranije vodilo računa, sasvim sam siguran da do enormnog rasta cijena nekretnina ne bi do&scaron;lo u Crnoj Gori (jer za to ne postoje trži&scaron;ni razlozi) i da bi situacija bila mnogo bolja nego &scaron;to je sada. Ovako, država će morati (ako misli &scaron;to da uradi) na teži i skuplji način preko budžeta, novcem građana, da ispravlja ovu trži&scaron;nu anomaliju (kojoj je kumovala sopstvenim nečinjenjem) gradnjom stanova po subvencionisanim cijenama nadajući se da će vje&scaron;tački oboriti trži&scaron;nu cijenu nekretnina. Ishod je neizvjestan, ali ono &scaron;to je izvjesno jeste da nas sve to skupo ko&scaron;ta jer pare nijesu Vladine, već kroz porez uzete od nas&rdquo;, zaključio je Kostić.

Kostić: “Bjekstvo” kapitala može da izazove nestabilnost i ugrozi čitavu privredu

"CG TREBA PRILIV  STRANIH INVESTICIJA IZMEĐU PETINE I ČETVRTINE BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA"

Crna Gora je u prvih sedam mjeseci ove godine ostvarila deficit budžeta od 97,2 miliona eura, &scaron;to je svega 1,2 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazali su podaci Ministarstva finansija.
&bdquo;To je čak 31,2 miliona eura povoljnije od plana&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Ministarstva.
Iz tog Vladinog resora su kazali da posebno ohrabruje podatak da je u posmatranom periodu ostvaren suficit tekuće potro&scaron;nje od 33,5 miliona eura, &scaron;to ukazuje na finansijsku disciplinu i održivost javne potro&scaron;nje.&nbsp;
&bdquo;Javne finansije u prvih sedam mjeseci ove godine vođene su odgovorno i efikasno, &scaron;to potvrđuju brojni fiskalni pokazatelji i bolji rezultati od plana. Ukupna fiskalna slika ostaje stabilna, zahvaljujući pažljivo vođenoj politici upravljanja prihodima i rashodima&ldquo;, saop&scaron;ili su iz Ministarstva finansija, a prenosi agencija Mina bussines.
Prihodi budžeta u prvih sedam mjeseci su, kako je navedeno, iznosili 1,58 milijardi eura, &scaron;to je &scaron;est miliona vi&scaron;e u odnosu na isti period prethodne godine.&nbsp;
Prihodi budžeta u julu su iznosili 256,1 milion eura i prema&scaron;ili su plan 4,8 odsto, uz istovremeno racionalno vođene rashode.&nbsp;
&bdquo;Dakle, u julu je ostvaren suficit budžeta od 13,5 miliona eura, &scaron;to je 25,6 miliona bolje ostvarenje od plana, koji predviđa deficit od 12,1 milion&ldquo;, kazali su iz Ministarstva finansija.
Oni su dodali da je najveći rast u prvih sedam mjeseci ostvaren kod glavnih kategorija prihoda i to poreza na dobit pravnih lica, koji je ostvaren u iznosu od 215,9 miliona eura.&nbsp;
&bdquo;To predstavlja značajan rast, i to 18,3 mililiona EUR ili 9,3 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, &scaron;to je 14,1 milion ili sedam odsto vi&scaron;e u odnosu na plan&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Porez na dohodak fizičkih lica iznosio je 56,5 miliona, &scaron;to je 10,6 miliona ili 23,1 odsto vi&scaron;e nego u uporednom pro&scaron;logodi&scaron;njem periodu, ali i iznad predviđenog plana.
Iz Ministarstva su saop&scaron;tili da je ostvaren porez na dodatu vrijednost (PDV) u iznosu od 738,1 miliona eura, &scaron;to je 82,7 mililiona ili 12,6 odsto vi&scaron;e nego prethodne godine. Povraćaj PDV-a u posmatranom periodu veći je oko 19 odsto ili 11,4 miliona eura nego pro&scaron;le godine.
Prihodi budžeta po osnovu akciza iznosili su 214,3 miliona eura, &scaron;to je 19,3 miliona ili 9,9 odso vi&scaron;e nego u uporednom periodu, a 1,7 miliona iznad plana. Ostali prihodi su iznosili 30,3 miliona eura, &scaron;to je 12,3 miliona ili čak 68,2 odsto vi&scaron;e u odnosu na plan.
&bdquo;Kapitalni izdaci iznosili su 130,7 miliona eura, uz rast od 31,1 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, čime su potvrđena opredjeljenja ka razvojnim investicijama&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Transferi za socijalnu za&scaron;titu povećani su 11,3 odsto u odnosu na pro&scaron;lu godinu, a posebna pažnja usmjerena je na subvencije poslodavcima za zapo&scaron;ljavanje osoba sa invaliditetom i digitalizaciju javne uprave.
Doprinosi su iznosili 219 miliona eura, &scaron;to je 102 mililiona manje nego u uporednom periodu i 9,2 odsto ispod plana, usljed strukturnih promjena i smanjenja doprinosa za PIO koje je u prethodnoj godini bilo povećano jednokratnim uplatom.
&bdquo;Rezultati za prvih sedam mjeseci potvrdili su odgovorno upravljanja budžetom i snažnu fiskalnu poziciju. Fisklani pokazatelji koji prema&scaron;uju pro&scaron;logodi&scaron;nje i plan potvrda su da Crna Gora ima čvrst i kredibilan okvir za očuvanje makroekonomske stabilnosti i dalji razvoj&ldquo;, saop&scaron;tili su iz Ministarstva.
Oni su poručili da taj resor ostaje posvećeni fiskalnoj stabilnosti, boljoj naplati prihoda, racionalnom upravljanju rashodima i podr&scaron;ci investicijama i socijalnoj za&scaron;titi.

Deficit budžeta 97,2 miliona eura

PODACI MINISTARTVA FINANSIJA

<div>Kako se približava kongresna sezona, na&scaron; hotel je idealno odredi&scaron;te za organizaciju radionica, konferencija, okruglih stolova i ostalih svečanosti.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Savremeni ambijent, vrhunska tehnička opremljenost i pažljivo osmi&scaron;ljene sale čine da svaki događaj bude besprekorno realizovan. Četiri pažljivo planirane sale, uključujući i prvi balski prostor u Podgorici &ndash; salu Lesendro, pružaju fleksibilnost i eleganciju za sve vrste događaja, od manjih sastanaka i treninga do velikih konferencija i svečanosti. Sale Balkan i Medun, sa staklenim zidovima i panoramskim pogledom na grad i okolna brda, idealne su za cjelodnevne sesije, press konferencije i radionice, dok sala Duklja savr&scaron;eno odgovara za intimne poslovne sastanke i intervjue.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada naslovna.jpg" alt="" width="578" height="354" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Lokacija hotela, u blizini aerodroma, željezničke i autobuske stanice, centra grada I velika podzemna garaža, omogućava lak i brz pristup svim učesnicima. Pri tom, prirodna ventilacija, dnevna svjetlost i natkrivene terase sa pogledom doprinose prijatnom radnom okruženju, a profesionalni tehnički tim kontinuirano unapređuje opremljenost prostora kako bi zadovoljio najvi&scaron;e standarde.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada3.jpg" alt="" width="661" height="441" /></div>
<div>Gastro tim hotela Ramada Podgorica pripremiće svaki događaj uz mediteransko-crnogorsku fuziju ukusa koja će ostaviti snažan utisak na sve goste. Posvećenost detaljima, profesionalna komunikacija i ljubaznost osoblja garantiraju da će svaki događaj biti realizovan sa maksimalnom pažnjom i kvalitetom</div>
<div>.</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada hrana novo 2025.jpg" alt="" width="648" height="433" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Jesen i zima su period kada poslovni klijenti i organizatori traže sigurno i inspirativno mjesto za realizaciju svih događaja. Hotel Ramada Podgorica je spreman da pruži vrhunske usluge, profesionalni banketni tim i ambijent koji će ostati u sjećanju svim učesnicima. Iskoristite prednosti na&scaron;e ponude i pripremite se za uspje&scaron;nu sezonu &ndash; jer sa Ramada by Wyndham Podgorica, svaki događaj je poseban!</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada podgorica 2- privatna arhiva.jpg" alt="" width="590" height="407" /></div>
<div>&nbsp;</div>

Pripremite se za uspješne poslovne događaje i nezaboravne proslave u hotelu Ramada Podgorica

"INSPIRATIVNO MJESTO ZA REALIZACIJU SVIH DOGAĐAJA"

Kompanija za finansijsko savjetovanje&nbsp; Fidelity Consulting objavila je da je u izvje&scaron;tajima Ministarstva finansija Crne Gore do&scaron;lo do razlike od 209 miliona eura u prikazu državnog zaduženja između decembra 2024. i jula 2025.&nbsp;
Kako su ukazali u objavi na mreži Facebook, u izvje&scaron;taju Ministarstva finansija za decembar 2024. godine navodi se&nbsp; kako je Crna Gora tada podigla 732,9 miliona eura duga, dok u izvje&scaron;taju iz jula 2025. pi&scaron;e da je ukupan iznos zaduženja 942 miliona eura.
&bdquo;Dok u jednom dokumentu (GDDS decembar 2024.) Ministarstva finansija jasno pi&scaron;e da smo se u 2024. godini zadužili 732,9 miliona eura, u drugom, malo kasnije (jul 2025. godine), cifra zaduženja magično naraste na 942 miliona eura&ldquo;, navodi se u objavi.
Kako dalje ocjenjuju, razlika iznosi 209 miliona eura i to ne može biti slučajna gre&scaron;ka, već se, tvrde, podaci svjesno prikrivaju i mijenjaju u kasnijim izvje&scaron;tajima.
&bdquo;Razlika &ndash; 'tričavih' 209 miliona eura. Neko bi rekao &ndash; gre&scaron;ka. Mi kažemo &ndash; ovi ljudi su somelijeri duga. Kao &scaron;to vino sazrijeva u buretu, tako i dug sazrijeva u Ministarstvu finansija. Unese&scaron; 732 miliona, ostavi&scaron; ga da odleži pola godine u Excel burencetu i hop, hop! &ndash; dug izađe na 942 miliona eura&ldquo;, pi&scaron;e u objavi.
Napominju i da Ministarstvo u januaru ove godine nije prikazalo dodatno zaduženje iz decembra 2024, u iznosu od 208,9 miliona eura.
&bdquo;Naravno, nije ovo nikakav propust &ndash; samo nijesu htjeli u januaru 2025. da objave da su se u decembru 2024. zadužili 208,9 miliona eura&hellip; Upravo tu leži genijalnost budžetskog planiranja MF &ndash; nije bitno koliko je stvarno, već koliko &ldquo;lijepo izgleda&rdquo; u excel tabeli&rdquo;. Ovakvi slučajevi nijesu izolovani i da Ministarstvo finansija redovno mijenja mjesečne izvje&scaron;taje kada to odgovara prezentaciji podataka.
Ruku na srce, nije im prvi put: svako malo mijenjaju mjesečne izvje&scaron;taje kada je potrebno da uljep&scaron;aju stvarnost, zbog čega te izvje&scaron;taje treba uzimati sa velikom rezervom&ldquo;, navode iz Fidelity Consultinga.
Poručuju da će teret duga bez obzira na iznose snositi građani, dok će generacije koje dolaze vraćati obaveze države.
&bdquo;Na kraju, obični građani ne moraju da brinu &ndash; njima je svejedno da li se država zadužila 732 ili 942 miliona, jer će oni ionako otplaćivati milijardu i kusur eur. Razlika je samo u tome da li će skupe kredite vraćati njihovi unuci ili praunuci&ldquo;, zaključeno je u objavi Fidelity Consultinga.

Fidelity Consulting: Magija budžetske alhemije - kako sakriti, pa otkriti 209 miliona eura

RAZLIKA U PRIKAZU DRŽAVNOG ZADUŽENJA IZMEĐU DECEMBRA 2024. I JULA 2025. 

Kompanija Elektroprivreda (EPCG) je u prvih &scaron;est mjeseci ostvarila gubitak od 24,5 miliona eura, &scaron;to je za čak 21,09 miliona eura ili 614,55 odsto veći gubitak nego u istom periodu lani kada je ova kompanija bila u minusu od 3,43 miliona eura, pokazuje finansijski izvje&scaron;taj ove državne elektroenergetske kompanije za prva dva kvartala. Izvr&scaron;ni direktor EPCG je Ivan Bulatović, dok je na čelu borda Milutin Đukanović.
U polugodi&scaron;njem izvje&scaron;taju o upravljanju EPCG navodi se da ukupni prihodi ostvareni u prvoj polovini 2025. godine iznose 208,12 miliona eura, koje čine poslovni prihodi u iznosu od 204,67 miliona eura i finansijski prihodi u iznosu od 3,44 miliona eura.
Rashodi&nbsp;
- Ukupni rashodi u prvoj polovini ove godine iznose 234,7 miliona eura, koje čine tro&scaron;kovi poslovanja u iznosu od 212,7 miliona eura, tro&scaron;kovi zarada u iznosu od 15,4 miliona eura, ostali poslovni rashodi u iznosu od 1,19 miliona eura, finansijski rashodi u iznosu od 5,4 miliona eura &ndash; kaže se u izvje&scaron;taju.
Ukupni poslovni prihodi ostvareni u prvoj polovini 2025. godine iznose 204,67 miliona, dok su ukupni poslovni rashodi u prvoj polovini ove godine 229,33 miliona eura. - Prihodi od prodaje &ndash; neto prihodi u prvoj polovini 2025. godine iznose 200,7 miliona eura i veći su za 4,7 miliona eura ili 2,42 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, kada su iznosili 196 miliona eura &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Navedeno je da su tro&scaron;kovi poslovanja, koje čine nabavna vrijednost prodate robe, tro&scaron;kovi materijala, amortizacija i ostali tro&scaron;kovi poslovanja, u prvoj polovini 2025. godini iznose 212,7 miliona eura i veći su za 28,29 miliona eura ili 15,34 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, kada su iznosili 184,4 miliona eura.
- Tro&scaron;kovi zarada na kraju juna iznose 15,4 miliona eura i manji su za 1,73 miliona eura ili 10,10 odsto u odnosu na pro&scaron;lu godinu kada su iznosili 17,14 miliona eura &ndash; precizira se u izvje&scaron;taju.
Navedeno je da znatan uticaj na rezultat u poslovanju EPCG ima obustava rada Termoelektrane Pljevlja od 31. marta ove godine zbog zavr&scaron;nih radova na ekolo&scaron;koj rekonstrukciji i redovnog godi&scaron;njeg remonta.
Proizvodnja podbacila&nbsp;
Saop&scaron;teno je da su hidrolo&scaron;ke prilike (padavine) tokom prvih pola godine bile dva odsto vi&scaron;e od prosjeka. Januar i februar su bili na nivou preko 95 odsto od prosjeka, dok je tokom marta ostvarena količina padavina bila 361 lit/m2 &scaron;to je 94 odsto vi&scaron;e od očekivanih prosječnih količina.
- Iako su ostvarene padavine bile vi&scaron;e od očekivanih, sama proizvodnja iz dotoka tokom januara i februara je podbacila, a obimne padavine tokom marta su &bdquo;ispeglale&ldquo; predmetnu proizvodnju, pa je proizvodnja iz dotoka u Hidroelektrani (HE) Perućica na kraju prvog kvartala bila 264 GWh ili jedan odsto vi&scaron;e od plana. Razlog niže proizvodnje iz dotoka tokom januara i februara, i pored prosječnih padavina treba tražiti u lo&scaron;im hidrolo&scaron;kim prilikama tokom četvrtog kvartala pro&scaron;le godine. Međutim, padavine u drugom kvartalu su bile manje za 38 odsto od normale, &scaron;to je uticalo na smanjenu proizvodnju iz dotoka koja je bila na nivou 70 GWh, od planiranih 174 GWh ili 40 odsto. Slabija izda&scaron;nost na&scaron;ih rijeka pokazuje se kroz ostvarenu proizvodnju HE Perućica iz dotoka, koja je za prvih &scaron;est mjeseci ove godine iznosila 342 MWh, &scaron;to je 77 odsto od prosjeka &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Dodaje se da ukupna ostvarena proizvodnja EPCG za prvi i drugi kvartal 2025. godine iznosi 1.058 GWh ili 78,8 odsto od plana.
HE Perućica je za prvih &scaron;est mjeseci 2025. godine ostvarila proizvodnju od 423.293 MWh, &scaron;to je 122.707 MWh ili 22,47 odsto manje u odnosu na planiranu proizvodnju i za 39.606 MWh manje ili 91,44 odsto od proizvodnje ostvarene tokom istog perioda 2024. godine.
Od ukupno ostvarene proizvodnje u ovom periodu, 73 odsto je iz dotoka, dok je ostatak od 27 odsto iz akumulacije.
HE Piva je, kako se navodi u izvje&scaron;taju za prvih &scaron;est mjeseci 2025. godine, ostvarila proizvodnju od 229.915 MWh, &scaron;to je za 160.085 MWh ili 41,05 odsto manje u odnosu na planiranu proizvodnju i za 153.147 MWh manje ili 60,02 odsto od proizvodnje ostvarene tokom istog perioda 2024. godine. Od ukupno ostvarene proizvodnje u ovom periodu 78 odsto je iz dotoka, dok je ostatak od 22 odsto iz akumulacije. Za prvih &scaron;est mjeseci 2025. godine je koeficijent pouzdanosti elektrane 100 odsto, koeficijent raspoloživosti je 89,09 odsto, a koeficijent angažovanja 19,4 odsto.
Male hidroelektrane EPCG su u prvoj polovini godine proizvele 5,5 GWh, &scaron;to je 40 odsto od planirane proizvodnje.
TE Pljevlja je za prvih &scaron;est mjeseci 2025. godine ostvarila proizvodnju od 399.914 MWh, &scaron;to je za 7.914 MWh ili 2,02 odsto vi&scaron;e u odnosu na planiranu proizvodnju i 87.199 MWh manje ili 82,1 odsto od proizvodnje ostvarene tokom istog perioda pro&scaron;le godine.
Utro&scaron;ak uglja je za navedeni period iznosio 415.968,5 tona. Koeficijent pouzdanosti termoelektrane za prvih &scaron;est mjeseci 2025. godine je 95,43 odsto, a koeficijent raspoloživosti je 48,46 odsto.
Kupovina i prodaja&nbsp;
- Tokom prve polovine ove godine, na dnevnom, sedmičnom i mjesečnom nivou realizovana je kupovina električne energije od 656 GWh vrijednosti od 62,4 miliona eura po prosječnoj cijeni od 95,09 eura po MWh na veletrži&scaron;tu &ndash; kaže se u izvje&scaron;taju i podsjeća da je tokom prvog i drugog kvartala pro&scaron;le godine na veletrži&scaron;tu kupljeno 430,3 GWh električne energije u vrijednosti od 26,6 miliona eura.
- U prvoj polovini ove godine je realizovana prodaja od 428,6 GWh električne energije vrijednosti 53,5 miliona eura po prosječnoj vrijednosti od 124,8 eura po MWh. Tokom prvog i drugog kvartala 2024. godine ostvarena je prodaja električne energije od 544,7
GWh vrijednosti 49 miliona eura, od čega je kroz dugoročne ugovore prodato 283,7 GWh vrijednosti 25,8 miliona eura, a ostatak 261 GWh u vrijednosti 23 miliona eura prodato na dnevnom nivou &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Osim ovih količina, EPCG je za posmatrani period otkupila od COTEE (obnovljivi izvori na fidin tarifi) 238 GWh električne energije po cijeni od 93,73 eura po MWh, ukupne vrijednosti 22,3 miliona
eura, dok je za isti period za pokrivanja gubitaka u prenosnom i distributivnom sistemu prodala 159 GWh električne energije vrijednosti 16,5 miliona eura, po prosječnoj cijeni od 104,05 eura po MWh.
U istom periodu pro&scaron;le godine EPCG je od COTEE otkupila 207,4 GWh ukupne vrijednosti 17,6 miliona eura, a za pokrivanje gubitaka u prenosnom i distributivnom sistemu prodala 147,2 GWh električne energije vrijednosti 14,6 miliona eura, po prosječnoj cijeni od 98,91 eura po MWh.
- Prihod od prodaje električne energije zavisnim licima u zemlji na kraju juna iznosi 16,5 milliona eura i veći je za 2,7 miliona eura u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, kada je iznosio 13,8 miliona eura &ndash; precizira se u izvje&scaron;taju.
Dodaje se da nabavna vrijednost električne energije iz obnovljivih izvora u prvoj polovini ove godine iznosi 26,89 miliona eura i veća je za 5,11 miliona eura u odnosu na isti period pro&scaron;le godine kada je iznosila 21,7 miliona eura.
Tro&scaron;kovi uglja na kraju juna iznose 17,7 miliona eura i manji su za 2,79 miliona eura nego u istom periodu pro&scaron;le godine kada su iznosili 20,55 miliona eura.
- Cijena EPCG ka distributivnim potro&scaron;ačima je znatno niža od cijena po kojoj se energija kupuje na međunarodnim berzama, &scaron;to ima značajan negativan efekat na poslovanje i poslovni rezultat EPCG &ndash; ističe se u izvje&scaron;taju i dodaje da cijena po kojoj EPCG kupuje energiju iznad 100 eura po MWh, dok se distributivnim potro&scaron;ačima isporučuje za oko prosječno 45 eura po MWh.

Na kraju juna Elektroprivreda u minusu od 24,5 miliona eura

U PRVOJ POLOVINI GODINE OSTVAREN DRASTIČNO SLABIJI POSLOVNI REZULTAT NEGO LANI

Od deset kompanija koje su učestvovale u tenderskom postupku za izbor projektanta i izvođača radova druge dionice auto-puta Bar-Boljare, od Mate&scaron;eva do Andrijevica, njih pet je pozvano da dostavi ponude u zavr&scaron;noj fazi postupka, saop&scaron;teno je iz Monteputa.
Kako je navedeno, radi se o kompanijama, odnosno konzorcijumima: Cengiz-Azvirt, China Communications Construction Company, Powerchina-Stecol, Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation-Shandong Luqiao Group i Ballast Nedam-Rec-Onur.
&bdquo;Nakon evaluacije inicijalnih ponuda, Monteput je danas raspisao tender za izbor kompanije koja će biti angažovana za projektovanje i izvođenje radova druge dionice auto-puta od Mate&scaron;eva do Andrijevice.
A nakon detaljnog pregleda dokumentacije koju je dostavilo deset kompanija i konzorcijuma, shodno procedurama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i postavljenim kriterijumima i uslovima tendera, u drugu fazu postupka pozvano njih pet.
U toj fazi tenderskog postupka ponuđači su obavezni da dostave tehničku i finansijsku dokumentaciju&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Monteputa.
Saop&scaron;tili su i da je otvaranje tehničkog dijela planirano za 2. oktobar, kada će se pristupiti evaluaciji pristiglih ponuda.

Pet kompanija pozvano da dostavi završne ponude za izgradnju dionice auto-puta Mateševo-Andrijevica

SAOPŠTENO IZ MONTEPUTA

Sindikat prosvjete Crne Gore (SPCG) podržava centralizovani obračun zarada zaposlenima u tom sektoru, ali bez umanjivanja plata, kazao je predsjednik te radničke organizacije Radomir Božović.
&bdquo;Ne bi bilo ni&scaron;ta sporno u centralizovanom obračunu zarada da se plate velikom broju nastavnika nijesu umanjile, a nekima i do 50 eura&ldquo;, rekao je Božović na okruglom stolu &bdquo;Zakonitost isplate zarada u prosvjeti&ldquo;, koji je organizovao SPCG.
On je kazao da su tim povodom nijesu imali kontakt sa resornim ministarstvom.
&bdquo;Dobili smo veliko ćutanje. Danas ministarka daje saop&scaron;tenje da kroz Granski kolektivni ugovor (GKU) ne&scaron;to promijenimo, neka bude centralizovani obračun zarada ali bez umanjenja&ldquo;, rekao je Božović.
On je naveo da je moto SPCG &bdquo;da nam obrazovni sistem bude kvalitetan i motivisan&ldquo; dodajući da to dvoje idu &bdquo;ruku pod ruku&ldquo;.
Božović je kazao da SPCG želi da probleme rje&scaron;ava kroz socijalni dijalog.
On je rekao da Sindikat pozdravlja inicijativu ministarke Anđele Jak&scaron;ić Stojanović koja je u dopisu premijeru Milojku Spajiću predložila da se, kroz izmjene granskog kolektivnog ugovora u prosvjeti, dodatak za razredno starje&scaron;instvo poveća sa deset na 12 odsto, a dodaci za vi&scaron;a zvanja za po 0,2 odsto.
&bdquo;Poslije dva mjeseca ovo je prvo obraćanje ministarke, vidjeli smo da je predložila neka rje&scaron;enja koja će da uputi premijeru&ldquo;, rekao je Božović.
On je kazao da jo&scaron; nijesu analizirali obraćanje Jak&scaron;ić ali da će razgovarati pa će vidjeti da li da prihvate ba&scaron; ono &scaron;to je ona predložila.
&bdquo;Ali na fonu je onoga &scaron;to smo i mi predložili ili da predložimo jo&scaron; neke modalitete koji bi bili na tragu onoga &scaron;to je ona govorila. Pozdravljamo ogla&scaron;avanje ministarke nakon dva mjeseca i računam da ćemo brzih dana razgovarati o svemu&ldquo;, kazao je Božović.
On je naveo da će javni čas koji su najavili biti održan i da neće remetiti nastavu 1. septembra.
&bdquo;Nema nikakvog razloga da se povučemo iz ove priče jer smo vidjeli jedan novinski nastup. Jo&scaron; nijesmo sjeli da razgovaramo, to je samo dopis premijeru, tako da smo jo&scaron; u i&scaron;čekivanju. Mi ne tražimo ni&scaron;ta specijalno već da sjednemo da razgovaramo i da se po&scaron;tuje GKU&ldquo;, poručio je Božović.
On je kazao da će sačekati do 15. septembra pa odlučiti da li da radikalizuju potez.
Pravnica Vesna Simović Zvicer rekla je da kao problem vidi odsustvo socijalnog dijaloga.
&bdquo;Nećemo rije&scaron;iti problem jer pričamo sami sa sobom. Crna Gora je bila primjer kako treba pregovarati o socijalnom dijalogu&ldquo;, rekla je Simović Zvicer.
Ona je, govoreći o Zakonu o zaradama u javnom sektoru, rekla da je taj zakon primjenjivan bez problema do prije nekoliko mjeseci.
&bdquo;Kad sam prvi put čula gdje je nastao problem mislila sam da se neko &scaron;ali, da se neko rje&scaron;enje drugačije sada jer ga neki softver ne prepoznaje&ldquo;, rekla je Simović Zvicer.
Ona je kazala da je to opasan pristup.
&bdquo;Da li su neka rje&scaron;enja dobra, to je već drugo pitanje i oko toga treba da se pregovara kad se bude radilo na izmjenama GKU&ldquo;, dodala je Simović Zvicer.
Ona je rekla da problem &scaron;to MPNI misli da postoji osnovni i neki dodatni koeficijent.
&bdquo;Tako ne može, koeficijent je jedan i on se određuje u zavisnosti od složenosti poslova&ldquo;, navela je Simović Zvicer.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđa Keković kazao je da ovakav odnos Vlade i izbjegavanje socijalnog dijaloga nije ni&scaron;ta novo.
&bdquo;Mi smo vrlo zabrinuti takvim odnosom Vlade i ne smijemo dozovliti ovakvo pona&scaron;anje ako mislimo da sindikalizam u Crnoj Gori opstane&ldquo;, poručio je Keković.

Božović: Neka bude centralizovani obračun zarada ali bez umanjenja

KAZAO I DA ĆE SAČEKATI DO 15. SEPTEMBRA PA ODLUČITI DA LI DA RADIKALIZUJU POTEZ

Evropska komisija zvanično je odobrila isplatu prve tran&scaron;e sredstava Crnoj Gori u okviru Instrumenta EU za reforme i rast, čime je, kako je saop&scaron;teno, nastavljen pozitivan trend u sprovođenju Plana rasta za Zapadni Balkan i potvrđena posvećenost evropskoj perspektivi.
U zajedničkom saop&scaron;tenju ministarstava evropskih poslova i finansija navodi se da je, na osnovu dostavljenog izvje&scaron;taja o sprovođenju Reformske agende i ocjene Evropske komisije (EK), odobrena isplata prve redovne tran&scaron;e od 10,2 miliona eura, od čega je 4,7 miliona EUR uplaćeno kao budžetska podr&scaron;ka kroz povoljan kredit.
&bdquo;Preostali iznos od 5,5 miliona eura biće dodijeljen za finansiranje infrastrukturnih projekata kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (ZIO), od čega je 2,6 miliona EUR kredita i 2,9 miliona EUR bespovratnih sredstva, odnosno grant koji će biti uplaćeni u narednom periodu&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina bussines.
Ta sredstva su, kako se dodaje, rezultat značajnih reformskih koraka, od javnog registra državnih preduzeća, veće transparentnosti međunarodnih sporazuma, uvođenja energetskih sertifikata, razvoja &scaron;irokopojasne mreže, pune digitalizacije javnih usluga do usvajanje propisa usklađenih s EU, čiji je rok za realizaciju bio 28. februar.
&bdquo;Za reforme čija je realizacija u toku, Crna Gora će, u skladu s pravilima EU, moći da koristi dodatni rok od dvije godine za njihovo potpuno sprovođenje, bez gubitka dostupnih sredstava&ldquo;, rekli su iz ministarstava.
U prvoj polovini godine ostvaren je i, kako se dodaje, dodatni napredak u važnim oblastima poput prostornog planiranja i energetike, &scaron;to je detaljno predstavljeno u Drugom polugodi&scaron;njem izvje&scaron;taju, koji je Vlada usvojila 10. jula i dostavila EK na davanje mi&scaron;ljenja.
&bdquo;Isplata ove tran&scaron;e predstavlja jasan signal da Crna Gora ostvaruje mjerljive rezultate u sprovođenju reformi i efikasno koristi dostupna evropska sredstva za podr&scaron;ku razvoju i integraciji u EU&ldquo;, kazali su iz ministarstava.
Iz ministarstava su poručili da oni ostaju posvećeni ispunjavanju planiranih reformskih koraka u skladu sa zadatom dinamikom, snažnoj koordinaciji i efikasnom upravljanju sredstvima iz Instrumenta za reforme i rast radi boljeg i kvalitetnijeg života građana.

EK odobrila isplatu prve redovne tranše Crnoj Gori u iznosu od 10,2 miliona eura

U OKVIRU INSTRUMENTA EU ZA REFORME I RAST

Nakon pet dana obustave kasno sinoć postignut je dogovor oko deblokade željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori, potvrdio je za Portal Analitika predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović.
"Postigli smo dogovor. Vozovi su pu&scaron;teni u saobraćaj, rad je počeo, obustava je prekinuta", kazao je Kaluđerović za Analitiku.&nbsp;
Isitče da su se dogovorili oko zarada.&nbsp;
"Postigli smo kompromis sa menadžmentom i Ministarstvom saobraćaja. Od jutros sve normalno funkcioni&scaron;e", kazao je Kaluđerović.&nbsp;&nbsp;

Dogovorili se radnici i menadžment ŽICG: Normalizovan željeznički saobraćaj

PREKINUTA PETODNEVNA BLOKADA

Komisija za koncesije usvojila je djelimično prigovor kompanije Corporacion America Airports (CAAP) na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.
"Rrang lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda.
Komisija je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, &scaron;to je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka", navodi se u saop&scaron;tenju.
Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) izabrana je za prvorangiranog ponuđača, dok je luksembur&scaron;ko-američka CAAP drugorangirana.

Rang lista ponuđača za aerodrome vraćena radi otklanjanja nepravilnosti