Na jučerašnjoj sjednici skupštinskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje vođena je oštra rasprava o Opštem kolektivnom ugovoru, povećanju zarada i zaštiti radničkih prava, nakon što socijalni partneri nijesu postigli dogovor sa Vladom tokom pregovora o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta.

Neuspjeli pregovori socijalnih partnera i Vlade o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta otvorili su novo poglavlje sukoba oko zarada i radničkih prava, a upozorenja sindikata da je postojeći sistem postao neodrživ obilježila su sjednicu skupštinskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje, na kojoj je održano konsultativno saslušanje na temu ,,Opšti kolektivni ugovor“.

Zahtjev sindikata je da se obračunska vrijednost koeficijenta poveća sa sadašnjih 90 na 100 eura.

Dok predstavnici zaposlenih tvrde da su tražena povećanja tek minimum za očuvanje dostojanstva radnika, iz Vlade poručuju da bi dodatno povećanje zarada moglo produbiti razlike između javnog i privatnog sektora i izazvati nove pritiske na državni budžet.

Neophodne promjene

Inicijator saslušanja, poslanik Boris Mugoša (SD), upozorio je da Opšti kolektivni ugovor trenutno ne važi, što, kako je kazao, ostavlja prostor poslodavcima da samostalno odlučuju o pravima zaposlenih.

– Neophodne su promjene u obračunima zarada jer postojeći sistem nije dobar – poručio je Mugoša.

Predstavnici sindikata istakli su da zahtjevi za povećanjem predstavljaju minimum minimuma i da trenutni sistem obesmišljava institut minimalne zarade. Ukazali su na apsurdnu situaciju da zaposleni koji tek počinje da radi i radnik sa 25 ili 30 godina staža na istom radnom mjestu primaju gotovo identične zarade.

– Neko ko je tek počeo da radi ima minimalac od oko 600 eura, dok zaposleni sa decenijama staža prima svega 630 ili 640 eura. To pokazuje da se sistem mora korigovati – saopštili su predstavnici sindikata.

Posebno su problematizovali obračun zarada zaposlenih sa srednjom stručnom spremom, navodeći da osnovica po Opštem kolektivnom ugovoru iznosi svega 298 eura, na koju se obračunavaju minuli rad i druga uvećanja zarade.

– Na tih 298 eura obračunava se sve, pa čak i naknada tokom bolovanja, kada zaposleni prima samo 70 odsto od tog iznosa – upozorio je generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica.

Sa druge strane, predstavnici Vlade ponovili su stav da podržavaju samo ona rješenja koja neće dodatno produbiti razlike između zarada u javnom i privatnom sektoru.

Neplanirani izdaci

Ministar finansija Novica Vuković kazao je da bi povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta značilo dodatne, neplanirane izdatke za budžet i još veći jaz između zaposlenih u različitim djelovima javnog sektora.

– Povećanjem zarada u javnom sektoru ne možete natjerati privatni sektor da podigne plate. Većina zaposlenih u privatnom sektoru tih deset odsto povećanja ne bi ni osjetila – rekao je Vuković.

On je ocijenio da je nelogično očekivati da predstavnici privatnog sektora pregovaraju o povećanju zarada u javnoj upravi, upozoravajući da bi promjena obračunske vrijednosti mogla ugroziti postojeći sistem dodataka za prekovremeni, noćni i praznični rad.

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić poručila je da Vlada ne može dozvoliti pregovore kojima bi se ugrozila već stečena prava zaposlenih.

– Prava koja su već jednom utvrđena ne smiju biti ugrožena pregovaranjem novih prava – kazala je ona.

Govoreći o Opštem kolektivnom ugovoru, ministarka je navela da smatra da bi ubuduće trebalo da bude zaključen na neodređeno vrijeme, kako nijedna strana ne bi mogla da uslovljava njegovo potpisivanje i time dovodi u pitanje poštovanje radničkih prava.

Opšti kolektivni ugovor istekao je 30. decembra prošle godine, a njegovo važenje produženo je izmjenama Zakona o radu do 31. marta ove godine. OKU je nakon toga bio produžen do 30. aprila, nakon što je Vlada 31. marta, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine njenih članova, dala saglasnost za produženje primjene OKU-a do kraja aprila.

Poseban problem, na koji sindikati mjesecima upozoravaju, jeste činjenica da obračunska vrijednost koeficijenta nije mijenjana već 13 godina. Iako je posljednjim Opštim kolektivnim ugovorom, potpisanim krajem 2022. godine, predviđeno da se njen iznos svake godine usklađuje sa inflacijom, troškovima života i ekonomskim parametrima, to do sada nije urađeno.

Na sjednici je istaknuta je saglasnost da se Opšti kolektivni ugovor zaključi na neodređeno vrijeme ili da se, u suprotnom, prava zaposlenih propišu zakonom. U tom smislu, naglašena je potreba za nastavkom socijalnog dijaloga, kao ključnog koraka ka zaključivanju Opšteg kolektivnog ugovora.

Na kraju rasprave, konstatovano je da će Odbor, u skladu sa članom 73 stav 5 Poslovnika Skupštine Crne Gore, sačiniti izvještaj sa konsultativnog saslušanja, koji će sadržati ocjene i stavove.