Ekonomija

U Crnoj Gori će od ponoći benzin i eurodizel biti skuplji po cent, saop&scaron;teno je iz Ministarstva nafte i gasa.
BMB 98 - &nbsp;1.48 &nbsp;eur/l (+0,01),&nbsp;
BMB 95- &nbsp; &nbsp;1.44 &nbsp;eur/l (+0,01), &nbsp;
Eurodizel - 1.36 &nbsp;eur/l (+0,01),&nbsp;
Lož ulje - &nbsp;1.33 &nbsp; eur/l (+0,02).&nbsp;
&ldquo;Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata naredni obračun će se obaviti 13. januara 2025. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 14. januara&rdquo;, zaključili su iz Ministarstva.

Od sjutra skuplje gorivo

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA NAFTE I GASA

Plate iznad 1.000 eura zabilježene su u tri crnogorske op&scaron;tine: Podgorica: 1.039 eura, Tivat 1.243 i u Zeti gdje je u novembru prosječna zarada iznosila 1.159 eura, podaci su Monstata.
Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u novembru je iznosila 993 eura i bila je 5,2 odsto veća u odnosu na oktobar.
Prosječne neto zarade u novembru po op&scaron;tinama:
Andrijevica: 815 eura Bar: 928 eura Berane: 898 eura Bijelo Polje: 851 eura Budva: 983 eura Cetinje: 967 eura Danilovgrad: 870 eura Gusinje: 796 eura Herceg Novi: 911 eura Kola&scaron;in: 863 eura Kotor: 987 eura Mojkovac: 852 eura Nik&scaron;ić: 969 eura Petnjica: 809 eura Plav: 869 eura Pljevlja: 983 eura Plužine: 928 eura Podgorica: 1.039 eura Rožaje: 855 eura &Scaron;avnik: 862 eura Tivat: 1.243 eura Tuzi: 814 eura Ulcinj: 849 eura Zeta: 1.159 eura Žabljak: 927 eura
Podsjetimo, prosječna neto zarada u novembru je u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine zabilježila rast od 23 odsto.
Prosječna bruto zarada u novembru je iznosila 1,18 hiljada eura.
&ldquo;Imajući u vidu da su potro&scaron;ačke cijene u novembru u odnosu na oktobar zabilježile rast od 0,2 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period porasle pet odsto&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa u novembru su u odnosu na oktobar porasle u sektorima finansijske i djelatnosti osiguranja 21,2 odsto, poslovanje nekretninama 12,7 odsto, prerađivačka industrija 11,1 odsto, informisanje i komunikacije 8,9 odsto, vađenje ruda i kamena osam odsto, građevinarstvo 7,9 odsto, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 6,8 odsto, ostale uslužne djelatnosti &scaron;est odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 4,3 odsto, usluge smje&scaron;taja i ishrane 3,6 odsto.
Rast je zabilježen u sektorima snabdjevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa, uklanjanje otpada i slične aktivnosti, zdravstvena i socijalna za&scaron;tita, umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti po 3,1 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 2,5 odsto, saobraćaj i skladi&scaron;tenje 2,4 odsto, snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija dva odsto i državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 1,2 odsto.
Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa u novembru u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektoru poljoprivreda, &scaron;umarstvo i ribarstvo 9,7 odsto.

U samo tri opštine prosječna zarada veća od 1.000 eura

PODACI MONSTATA

Javnim dugom, koji je porastao devet puta od 2006. godine, Crna Gora se suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima. Dok su programi &bdquo;Evropa sad 1&ldquo; i ,,Evropa sad 2&ldquo; najavljivali bolji životni standard, realnost donosi rastuću inflaciju, nesigurnost u privatnom sektoru i sve veća opterećenje budžeta, pi&scaron;e Pobjeda.
Rapidni rast javnog duga, opterećenje privatnog sektora, populističke odluke koje prijete održivosti penzionog sistema i rastući tro&scaron;kovi života. Dok državna administracija postaje sve skuplja, ključna pitanja ostaju &ndash; kako obezbijediti održiv ekonomski razvoj i da li su trenutne mjere pravi put ka tome?
Mirza Krnić iz Preokreta precizira da je javni dug krajem 2006. iznosio 504 miliona eura, a da je sada devet puta veći, 4,5 milijardi.
&ldquo;Jasno je da Vlada servisira obaveze prethodnih, ali i oni su se zadužili ove godine vi&scaron;e od milijardu eura, a iduće će skoro 900 miliona. Smjena vlasti se desila, između ostalog, i da bi se racionalizovali tro&scaron;kovi, a ne uvećavali i pravdali razvojem kojeg nema. Planirani prihodi od doprinosa za Fond PIO za 2024. su bili oko 560 miliona, a za 2025. su planirani na 397 miliona (i nerealno visoko su postavljeni), pa se stvara velika rupa u budžetu&rdquo;, ističe Krnić za Pobjedu.
On obja&scaron;njava da se najveći dio budžeta puni prihodima od poreza, &scaron;to dovoljno govori o tome koliko privatni sektor zapravo drži u životu javni sektor.
&ldquo;Bez obzira &scaron;to nas je Vlada uvjeravala da tro&scaron;kovi bruto zarada neće rasti zbog ukidanja doprinosa za PIO, tro&scaron;kovi bruto zarada u javnoj administraciji će porasti sa 678 miliona, koliko je planirano u ovoj godini, na skoro 718 miliona eura, koliko je planirano budžetom za 2025. Moguće da se planira talas novih partijskih zapo&scaron;ljenja, a dio rasta se svakako odnosi na povećanje zarada funkcionerima&rdquo;, tvrdi Krnić.
Ono &scaron;to je bilo lako predvidjeti jeste, prema njegovim riječima, da ukupnog ekonomskog boljitka i boljeg standarda života neće biti, a da će da rastu tro&scaron;kovi glomazne administracije i da će se nastaviti pritisak na privatni sektor i preduzetnike.
&ldquo;Bez proizvodnje, realne ekonomije i rasta produktivnosti nema ni boljeg života. Veće plate same po sebi ni&scaron;ta ne znače, čak se može desiti da građani budu u nepovoljnijem položaju. Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u 2019. godini iznosila je 1.113 eura, a u prvom kvartalu 2024. godine &ndash; 1.756 eura. Prosječna kamatna stopa na stambene kredite u januaru 2022. (prije ES1) iznosila je 4,57 odsto, a u novembru 2024. (nakon ES2) prosječna kamatna stopa na stambene kredite je 5,57 odsto&rdquo;, nagla&scaron;ava Krnić.
Interesantno je, kaže, i kako je Vlada predstavila oslobađanje poslodavaca od 5,5 odsto doprinosa za PIO &ndash; ostavila je odluku poslodavcima da li će ovaj iznos proslijediti zaposlenima.
&ldquo;Ogromna većina poslodavaca ovaj dio je zadržala za sebe, a zaposleni su dobili povećanje od pet odsto koje zapravo predstavlja njihov novac koji poslodavac vi&scaron;e neće izdvajati za Fond PIO. To znači da ćemo imati manje penzije, nego &scaron;to bismo imali da Vlada nije donijela ovu populističku odluku. To je isto kao da je poslodavac prije ,,Evrope sad 2&ldquo; izdvajao za zaposlenog npr. 205 eura mjesečno, umjesto da se u&scaron;tedi 2.460 eura na kraju godine, za zaposlenog će se u&scaron;tedjeti 1.200 eura, zaposleni će primati 50 eura mjesečno svog novca, a 660 eura godi&scaron;nje će poslodavac zadržati za sebe. Dakle, za 50 eura mjesečno, koje će pojesti inflacija, zaposleni će primati mnogo manju penziju, nego &scaron;to bi primao da nije bilo ovog programa&rdquo;, obja&scaron;njava Krnić.
On smatra da bi bilo značajno učiniti javnim da li su organi javne uprave i državne firme iznos od 5,5 odsto zadržali za sebe ili preusmjerili zaposlenima.
&ldquo;Ukoliko je neki organ preusmjerio dio zaposlenima, to predstavlja svojevrsnu degradaciju i diskriminaciju zaposlenih u privatnom sektoru&rdquo;, &nbsp;kaže Krnić.
&Scaron;to se tiče penzionera, podsjeća da je minimalna penzija porasla, &scaron;to je nužno, ali ono &scaron;to nije dobro jeste to &scaron;to će najveći dio penzionera primati minimalnu penziju i na neki način se de&scaron;ava ujednačavanje penzija, bez obzira na radni staž i zaradu koju ste primali tokom radnog vijeka.
&ldquo;Crna Gora bi trebalo da bude država socijalne pravde, ali isto tako bi trebalo promovisati i nagrađivati vrijedan rad. Ipak, zdravstveni sistem se uru&scaron;ava, pa mnogi penzioneri uvećanu penziju koriste na ljekove i preglede koje ne pokriva država&rdquo;, poručuje Krnić.
Navodi podatke da je ukupna inflacija za tri godine veća od 30 odsto, pa su efekti povećanja zarada fiskalnim mjerama programa ,,Evropa sad 1&ldquo; (ES1) i ,,Evropa sad 2&ldquo; (ES2) u potpunosti anulirani.
&ldquo;Pritom, imamo mnogo gori kvalitet zdravstvene za&scaron;tite, a ovaj eksperiment prijeti da uru&scaron;i Fond PIO. Prihodi od turizma opadaju, bez obzira na ogroman rast cijena, &scaron;to je za brigu. Ukupno privrednici i zaposleni u privatnom sektoru su na udaru rastom tro&scaron;kova državne administracije, koja je pritom neefikasna i ne pruža dobru uslugu i željeni rezultat. Preduzetni&scaron;tvo se ne razvija, ali to je između ostalog i iz ideolo&scaron;kih razloga, jer preduzetnik nije zavisan od političara i partije i ne može se uslovljavati&rdquo;, poručuje Krnić.
Poslodavci i siva zona
Krnić ističe da je te&scaron;ko reći da su obaveze poslodavaca ukupno povećane.
&ldquo;Moguće da jesu onim poslodavcima koji su isplaćivali minimalac, ali ne zaboravimo da se oslobađaju od plaćanja 5,5 odsto doprinosa. Moguće da će neki od njih ići u sivu zonu, a za sad imamo blagi rast nezaposlenosti u zadnja dva mjeseca. Krajem septembra je bilo 32.000 nezaposlenih, a na kraju novembra oko 33.200&rdquo;, navodi Krnić.
Prema njegovim riječima može se očekivati novi talas inflacije i prognoze ukupno nijesu dobre.
&ldquo;Ne smijemo zaboraviti da se inflacija već desila, da je hrana skuplja, nego u zemljama sa mnogo boljim standardom. U samo jednoj godini cijene hrane su se povećale za oko 30 odsto. Slobodno možemo reći da nakon primjene ovih mjera dugoročna održivost javnih finansija ne postoji. Ulazimo u vrijeme nesigurnosti i te&scaron;ko je predvidjeti &scaron;to će se de&scaron;avati, jer ne poznajem ekonomski sistem koji je kroz slično prolazio&rdquo;, kaže Krnić poručujući da nam treba preokret, sigurnost, ozbiljnost i kontinuitet dobrih praksi u upravljanju, a ne da Crna Gora bude igračka u rukama nedoraslih političara.
Prof. dr Vasilije Kostić, predsjednik Crnogorskog udruženje poslodavaca, smatra da je za dono&scaron;enje bilo kakvih procjena o uticaju programa ,,Evropa sad 2&ldquo; na ekonomsku situaciju, kroz makroekonomske pokazatelje, prerano govoriti.
&ldquo;Trži&scaron;te ne reaguje trenutno (osim u izuzetnim situacijama), već sa odgođenim efektom ili, bolje rečeno, trži&scaron;ni mehanizam se postupno prilagođava nastaloj promjeni. O efektima preduzetih promjena moći ćemo da govorimo tek za najmanje pola godina kada bi bilo realno očekivati da se počnu pojavljivati posljedice. Na primjeru povećanja plata i penzija možemo jasno da vidimo &scaron;to znači igra brojki &ndash; nominalno (brojčano) i realno (stvarno). Nominalno (brojčano) preko noći smo postali znatno platežno sposobniji &ndash; dobili veće zarade, a u stvari &ndash; realno &ndash; od tog povećanja građani su imali samo kratkotrajnu korist koja se vrlo brzo istopila pod uticajem inflacije&rdquo;, obja&scaron;njava Kostić za Pobjedu.
Dodaje da je sa penzionerima ne&scaron;to bolja situacija, jer je povećanje bilo značajnije pa se dobrobit od njega sporije topila.
&ldquo;No, u osnovi se radi o tome da figuriraju veće brojke koje u stvari označavaju manju vrijednost. To sa ekonomskog stanovi&scaron;ta nije bezazlena promjena, naročito kada je u pitanju realno sagledavanje makroekonomskih i drugih pokazatelja, odnosno pravljenja raznih bilansa ili agregata. U stvari, ekonomski i drugih pokazatelji pod uticajem inflacije bivaju uvećani, a obim transakcija je smanjen ili je ostao isti. Sva se zabluda sastoji u tome da se gori ili isti rezultati kroz uvećane brojke predstavljaju i doimaju boljim, nego &scaron;to u stvari jesu&rdquo;, smatra Kostić.
Na taj način, prema njegovim riječima, sve su odluke, bazirane na pogre&scaron;nim podacima, pogre&scaron;ne.
&ldquo;Razumljivo je (ali ne i opravdavajuće) da svaka vlast, pa i ova, želi da svoje rezultate predstavi boljim nego &scaron;to jesu, a ovo je vi&scaron;e nego pogodan način za to. Tako živimo u iluziji pobolj&scaron;ane ekonomske i druge stvarnosti, a vlast se &scaron;tedro trudi da takvu percepciju &scaron;to jače utemelji neprestanom mantrom ponavljajuće priču o pobolj&scaron;anju do tog nivoa dok i ona sama ne počne zaista vjerovati u nju. Međutim, ta igra brojkama ili igra brojki svejedno, nije bez posljedica. Ona ima svoju ekonomsku, a potom i dru&scaron;tvenu cijenu, a kao &scaron;to znamo u ekonomiji ,,nema besplatnog ručka&ldquo; &ndash; neko mora da plati račun, a to su u ovim situacijama uvijek građani: plaćaju cijenu direktno kroz inflaciono oporezivanje, a indirektno kroz zaostajanje u napretku i tapkanje u mjestu. Pratilac takvog stanja jeste rast nepovjerenja, gubitak nade i op&scaron;ta apatija&rdquo;, kaže Kostić.
Pitanje oko koga se najče&scaron;će raspravlja vrlo žučno (a i takav oblik rasprave sam po sebi dovoljno govori) jeste, kako navodi, da li je rast plata nadma&scaron;io rast cijena ili je rast cijena nadma&scaron;io rast plata.
Argumenti
&ldquo;Naći ćete mnogo argumenata koji govore da je inflacija u najvećem dijelu poni&scaron;tila rast plata i da je, generalno uzev&scaron;i, percepcija građana takva da danas mogu manje da kupe. Isto tako, naći ćete i argumente za suprotnu tvrdnju koja je u krajnjem makar malo u korist plata. Međutim, ono &scaron;to bi moralo biti predmet pažnje, a nije, jeste procjena bazirana na graničnim &ndash; dodatnim veličinama.
Ekonomsko promi&scaron;ljanje se temelji na marginalnim &ndash; graničnim &ndash; dodatnim veličinama ili koliku dobit, odnosno korist donosi proizvodnja ili potro&scaron;nja dodatnog proizvoda ili usluge u odnosu na granični &ndash; dodatni tro&scaron;ak. Prosto rečeno &ndash; &scaron;to smo uložili, a &scaron;to smo dobili u odnosu na stanje prije. Odgovor na ovo pitanje daje pravi odgovor na ispoljene dileme i prepirke&rdquo;, poručuje Kostić dodajući da odgovor nije te&scaron;ko dati.
&ldquo;Ono u čemu će se svi saglasiti i u čemu se slažu direktno ili indirektno jeste da su cijene osnovnih životnih proizvoda nadma&scaron;ile rast zarada. Dokaz da i vlast tako misli jeste uvođenje programa ograničavanja cijena tih proizvoda. Preduzeća su pred novim izazovom, naročito mikro i mala, ali i srednja čiji nivo zarada nije bio na nivou na kome ih je dovelo povećanje.
To svakako ograničava njihovo poslovanje. Neka od njih se bore ili će se boriti da prežive. Neka će biti prinuđena da otpu&scaron;taju radnike, ali to je i u privatnom biznisu krajnja mjera, naročito sada kada je izražen deficit radne snage i sve će biti izraženiji u budućnosti. No, kao &scaron;to sam rekao, prve simptome &ndash; posljedice preduzetih mjera možemo očekivati najmanje za pola godine&rdquo;, &nbsp;zaključuje Kostić.

Inflacija „pojela” rast plata

OZBILJNI EKONOMSKI IZAZOVI PRED CRNOM GOROM

&nbsp;Ministarstvo finansija priprema posebna rje&scaron;enja kojima će se isplaćivati novac potro&scaron;ačkim jedinicama do dono&scaron;enja Zakona o budžetu za narednu godinu, saop&scaron;tio je ministar finansija, Novica Vuković
On je naveo da rade na tim posebnim rj&scaron;enjima usljed novonastalih okolnosti i sprečavanja pravovremenog usvajanja najvažnijeg dokumenta - budžeta za narednu godinu.
&ldquo;Na taj način ćemo omogućiti redovno servisiranje svih isplata koje su važne za građane i privredne subjekte&rdquo;, rekao je Vuković u video izjavi dostavljenoj novinarima.
On je kazao da želi da vjeruje da nijednom građaninu, a naročito nosiocu odgovornih javnih funkcija, nije cilj naru&scaron;avanje međunarodnog ugleda države u kojoj živi i usporavanje evropskog puta, na kojem smo, u kratkom roku, ostvarili zapažen rezultat.
&ldquo;Usvajanje budžeta za narednu godinu je na dobrobit svih građana i neophodno je za realizaciju kapitalnih projekata, sprovođenje reformi, jačanje životnog standarda i nesmetan razvoj države&rdquo;, ocijenio je Vuković, a prenosi Mina business.
On je naveo da je njihova institucionalna dužnost odgovorna i racionalna finansijska politika.
&ldquo;Stoga, pozivam i druge nosioce javnih funkcija, koji utiču na okončanje ovog važnog procesa, da se ne oglu&scaron;uju o svoje odgovornosti i dužnosti te da, umjesto opstrukcija koje &scaron;tete funkcionisanju sistema i dru&scaron;tva u cjelini, omoguće rad bez privremenog finansiranja&rdquo;, zaključio je Vuković.

Vuković: Pripremamo posebna rješenja za isplaćivanje novca potrošačkim jednicima

DO DONOŠENJA ZAKONA O BUDŽETU ZA NAREDNU GODINU

Predsjednik Vlade Milojko Spajić saop&scaron;tio je da je pokrenut sajt Velje brdo kako bi se utvrdilo interesovanje za stanove koji će biti izgrađeni.
&ldquo;Velje Brdo website - popunite upitnik u 20 sekundi i iskažite interesovanje", poručio je premijer u objavi na dru&scaron;tvenoj mreži X, uz koju je podijelio i&nbsp; <a style="color: #e03e2d;" href="https://veljebrdo.gov.me/">LINK sajta.</a>
&nbsp;

Pokrenut sajt Velje brdo

SAOPŠTIO PREMIJER

Na konstitutivnoj sjednici Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja za predsjednika tog tijela imenovan je Dragoljub Krezović.
"Krezović je stekao veliko iskustvo radeći u energetskom sektoru, a posjeduje i licence za poslove projektovanja, izrade i revizije projekata", navodi se u saop&scaron;tenju.
U četvrtak su na sjednici Skup&scaron;tine akcionara EPCG za članove Odbora direktora RUP-a naimenovani i Mladen Gogić, Vladislav Mićković, Milanko Kečina i Dragan Leković.

Krezović predsjednik Odbora direktora RUP-a

NA KONSTITUTIVNOJ SJEDNICI

Prosječni nivo javnog duga od naredne do 2027. iznosiće 62,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a neto javnog duga 59 odsto BDP-a, pokazuju projekcije iz Srednjoročne strategije upravljanja dugom, koju je usvojila Vlada.
Vlada je, na predlog Ministarstva finansija, usvojila Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom Crne Gore za period od naredne do 2027. godine, čiji je primarni cilj kreiranje stabilnog i održivog srednjoročnog okvira za obezbjeđenje nedostajućih sredstava za potrebe finansiranja budžeta.
Iz Ministarstva finansija je saop&scaron;teno da Strategija obuhvata konkretne mjere za obezbjeđivanje potrebnih finansijskih sredstava, uz minimizaciju rizika u vezi sa finansiranjem, refinansiranjem, kamatnim stopama i valutnim oscilacijama.
&ldquo;Fokusira se na tri ključna stuba, odnosno upravljanje rizicima finansiranja i refinansiranja, prevashodno trži&scaron;nim, kamatnim i valutnim rizikom u cilju njihovog minimiziranja, osiguranja ravnomjernog rasporeda dospijeća duga, smanjenja tro&scaron;kova i očuvanja adekvatnih finansijskih rezervi za hitne slučajeve, kao i na diversifikaciju baze međunarodnih investitora, kroz pro&scaron;irenje njihovog geografskog obuhvata, kako bi se osigurala stabilna i predvidiva potražnja za državnim obveznicama, uključujući i u uslove globalnih ekonomskih previranja&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Jo&scaron; jedan ključni stub je diversifikacija domaćih izvora finansiranja, uključujući i izdavanje državnih obveznica za stanovni&scaron;tvo, kojim bi se podstakao i razvoj trži&scaron;ta kapitala u Crnoj Gori.
Fokus, kako se dodaje, ostaje na otplati postojećeg duga i finansiranju kapitalnih projekata.
&ldquo;Glavni izvori finansiranja biće međunarodne obveznice, koje omogućavaju diversifikaciju baze investitora, kao i domaće obveznice, uključujući posebne emisije namjenjene stanovni&scaron;tvu. Pored toga, značajnu ulogu imaće krediti međunarodnih finansijskih institucija, koji nude povoljne uslove za strate&scaron;ke projekte u oblasti infrastrukture, energetike i digitalizacije&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Strategija, koja je urađena prvi put nakon 2018. godine, obezbjeđuje stabilno i održivo upravljanje dugom, uz podr&scaron;ku ekonomskom rastu i pripremu za pridruživanje Evropskoj uniji do 2028. godine.

Prosječni nivo javnog duga biće 62,5 odsto BDP-a

POKAZUJU PROJEKCIJE IZ SREDNJOROČNE STRATEGIJE UPRAVLJANJA DUGOM

Prihod od prodaje plastičnih kesa u trgovinama samo za mjesec, i to na osnovu trećine obrađenih izvje&scaron;taja, prema&scaron;uje 100 hiljada eura.
To je Radiju Crne Gore saop&scaron;teno u Agenciji za za&scaron;titu životne sredine. Ističu da će nakon obrade kompletne dokumentacije proslijediti novac Eko fondu, a koji će se koristiti za finansiranje kampanje o &scaron;tetnosti po životnu sredinu od upotrebe plastičnih kesa. I podgoričko preduzeće &ldquo;Deponija&rdquo; bilježi smanjenu upotrebu te ambalaže za preko 70 odsto.
Zvanično već vi&scaron;e od dva mjeseca, prema Zakonu o upravljanju otpadom, zabranjena je upotreba plastičnih kesa i jednokratne ambalaže. U prodaju su samo tzv.deblje od 50 mikrona, a prema Uredbi koja prati zakon definisano je da su trgovci obavezni da plaćaju nadoknadu od 0,03 centa i o prodatoj količini obavijeste Agenciju za za&scaron;titu životne sredine. U toj instituciji radiju Crne Gore je rečeno da je do sada pristiglo 150 izvje&scaron;taja i izdata 53 rje&scaron;enja.
&ldquo;Po&scaron;to nijesu jo&scaron; uvijek izdata sva rje&scaron;enja na osnovu izvje&scaron;taja, prihod na osnovu izdatih rje&scaron;enja do dana&scaron;njeg dana je ne&scaron;to vi&scaron;e od 100 hiljada eura. Možemo konstatovati da su trgovine za sada ažurne&rdquo;, navela je&nbsp; Aleksandra Lazović.
A novac koji trgovci izdvajaju od prodaje nove ambalaže uplaćuje se u državni budžet koji kasnije, poja&scaron;njava Lazović, ide na račun Eko fonda.
&ldquo;I ta sredstva se koriste isključivo za kofinansiranje i finansiranje aktivnosti koje podstiču podizanje svijesti, pružanje informacija javnosti o &scaron;tetnosti upotrebe plastičnih kesa po životnu sredinu&rdquo; istakla je Lazović.
Da se mijenja svijest potro&scaron;ača potvrđuje i statistike podgoričkog preduzeća &ldquo;Deponija&rdquo; koje, nagla&scaron;ava&nbsp; sagovornica Radija Crne Gore, bilježi drastično manju upotrebu plastičnih kesa.
&ldquo;Na deponiju u Glavnom gradu se doprema u posljednjih mjesec dana znatno manja količina plastičnih kesa čako do 70 ili 75 odsto&rdquo;, naglasila je Lazović.
Saop&scaron;tila je i da će do kraja mjeseca biti obrađeni i preostali izvje&scaron;taji trgovaca, oko 100, te dostavljeni novi za decembar.
U međuvremenu počeće i kontrola Trži&scaron;ne inspekcije, koja će uporediti podatke iz izvje&scaron;taja sa situacijom na terenu, ali obići i one objekte koji nijesu dostavili neophodnu dokumentaciju.

Agencija: Od plastičnih kesa za mjesec 100 hiljada eura

PRIHOD ĆE BITI PROSLIJEĐEN NA RAČUN EKO FONDA

Likvidna aktiva banaka na kraju oktobra je iznosila 1,5 milijardi eura, &scaron;to je 1,88 odsto niže nego u septembru, prenosi Mina business.
Likvidna aktiva banaka u oktobru je, u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine, bila manja 13,11 odsto.
Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.
Bilansna suma banaka na kraju oktobra iznosila je sedam milijardi eura i zabilježila je rast od 0,32 odsto u odsnosu na septembar, dok je na godi&scaron;njem nivou ojačala 3,15 odsto.
U strukturi aktive banaka, na kraju oktobra dominantno uče&scaron;će od 64,89 odsto ostvarili su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 18,55 odsto i novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 13,48 odsto, dok se 3,08 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.
U strukturi pasive, dominantno uče&scaron;će od 81,18 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,89 odsto, pozajmice sa 2,76 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,17 odsto ukupne pasive.
Ukupan kapital banaka na kraju oktobra iznosio je 902,31 milion eura i na mjesečnom nivou bilježi rast od 1,65 odsto, a na godi&scaron;njem od 12,69 odsto.

Likvidna aktiva banaka na kraju oktobra 1,5 milijardi eura

SKORO DVA ODSTO NIŽA NEGO U SEPTEMBRU

Penziona reforma i radikalno smanjenje doprinosa za penziono osiguranje, te ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, u veoma kratkom roku, nijesu garant održivih i stabilnih javih finansija, već njihov veliki rizik, kazala je u intervjuu za Bankar prof.dr Gordana Đurović.
Ona dodaje da u su&scaron;tini, dugoročna održivost penzionog sistema ne leži samo u finansijskim preraspodjelama, već i u dubljim reformama koje će ojačati ekonomsku osnovu na kojoj počiva.
Profesorica Ekonomskog fakulteta, u intervjuu za Bankar ističe da su optimistične prognoze rasta BDP-a neodržive bez strukturnih reformi i povećanja produktivnosti, a takođe nagla&scaron;ava potrebu za jačanjem domaće proizvodnje kako bi se smanjila uvozna zavisnost i pobolj&scaron;ala ekonomska stabilnost.
Đurović je ocijenila da ograničavanje cijena i marži može djelovati kao kratkoročno rje&scaron;enje za ublažavanje inflacionog pritiska, ali niti srednjoročno, a posebno ne dugoročno ne donose očekivanu korist. Ukazala je da se ograničavanje cijena i marži pokazalo kao kratkoročna i populistička mjera, dok su dugoročna rje&scaron;enja jačanje trži&scaron;ne konkurencije i diversifikacija domaće ekonomije
Ona smatra da je kapitalni budžet je nadasve nedovoljan i ne raste proporcionalno rastu BDP-a. Pravi indikator je njegovo uče&scaron;će u BDP-u, a ne njegov apsolutni iznos. Veliki je broj programa i projekata, ali iznosi su za najveći broj korisnih ulaganja previ&scaron;e skromni.
Ocijenila je i da imamo strukturne neravnoteže na trži&scaron;tu rada, te da moramo pojačati instrumente aktivne politike zapo&scaron;ljavanja, uvesti institut stalnog sezonskog radnika i jačati vezu svijeta obrazovanja i svijeta rada.
Uzimajući u obzir projekcije Svjetske banke da će bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porasti naredne godine za 3,5 odsto, te da Vlada najavljuje realni rast od čak 4,8 odsto, kako gledate na te brojke i kretanje na&scaron;eg bruto domaćeg proizvoda? Da li su takve projekcije realne i održive?
Đurović: Ekonomski rast Crne Gore nastavljen je i u 2024. godini, ali umjerenijim tempom, vođen oporavkom investicija i snažnom privatnom potro&scaron;njom podržanom povećanjem minimalnih penzija i plata, te zaposlenosti. Prognoze za 2025. godinu dosta su različite. Za 2025. godinu Ministarstvo finansija prognozira rast od 4.8%, koji se smiruje u srednjem roku na 3.2% i 3.1% u 2026. i 2027. godini respektivno, navodi se u Nacrtu programa ekonomskih reformi do 2027. godine. Za razliku od ovih prognoza, Svjetska banka i IMF ne prognoziraju rast veći od 3.5% odnosno 3.7%.
Ne&scaron;to vi&scaron;e optimizma daju prognoze Evropske komisije i one se kreću na nivou od 4.2% realnog rasta BDP-a u 2025. godini. Poredeći ove projekcije, &bdquo;domaće&ldquo; su znatno iznad ovih drugih projekcija i upori&scaron;te traže u rastu privatne potro&scaron;nje, većim očekivanjima na polju rasta investicija, te unaprjeđenju ukupnog ambijenta za ulaganja. Radi realnosti prognoza i visokog stepena neizvjesnosti, Ministarstvo finansija je iza&scaron;lo i sa scenarijem nižeg rasta, gdje bise on kretao u 2025. godini na nivou od 3.2%.
Prema Evropskoj ekonomskoj prognozi za jesen 2024. godine[1], veći raspoloživi dohoci bi trebalo da ubrzaju rast u 2025. godini, ali bi mogli da doprinesu i vi&scaron;oj inflaciji. Iako je bila u opadajućem trendu u većem dijelu godine, od oktobra trend se mijenja i bilježi se umjereni rast cijena od 1.2% u oktobru o odnosu na oktobar 2023. godine, dok je inflacija u novembru već 1.7% u odnosu na novembar prethodne godine.
Evropska ekonomska prognoza predviđa za Crnu Goru da će potro&scaron;ačke cijene rasti u 2025. godini na osnovu značajnog povećanja plata i socijalnih transfera, pa je predviđeni godi&scaron;nji prosečni CPI u 2025. godini čak 4.1%. Vi&scaron;a inflacija od pretpostavljene bi naru&scaron;ila pozitivan uticaj novih mjera politike na realni raspoloživi dohodak, a time i na potro&scaron;nju domaćinstava.
Kako komentari&scaron;ete aktuelnu penzionu reformu, posebno promjenu strukture, tj. preraspodjelu i prelivanje načina uplate doprinosa? Vidite li Fond PIO kao održiv na duži rok i &scaron;ta bi dodatno trebalo uraditi kako bi se obezbijedila stabilnost?
Đurović: Zbog značajnog povećanja minimalnih plata i penzija, redovne indeksacije penzija i nižih prihoda na osnovu prepolovljenog penzionog doprinosa, očekuje se i rast budžetskog deficita do 3.5%, a po scenariju niđeg rasta i do 4% (po Nacrtu PER-a). U nedostatku jakih kompenzacionih mjera, javni dug se povećao po preliminarnim podacima na 62.11% BDP-a u 2024. godini, zbog rasta zaduživanja koji je potreban za akumulaciju rezervi i pripremu za predstojeću veliku otplatu evroobveznica u 2025. godini.
Trend rasta javnog duga evidentan je i u srednjem roku, do 2027. godine, a posebno po scenariju nižeg rasta. Sveukupno gledano, bilans rizika u fiskalnim izgledima bilježi negativan trend, zbog strukturnih budžetskih promjena, koje slabe prihodnu osnovu i podižu obaveznu (mandatnu) potro&scaron;nju, uz rizik rasta javnog duga.
Penziona reforma i radikalno smanjenje doprinosa za penziono osiguranje, te ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, u veoma kratkom roku, nisu garant održivih i stabilnih javih finansija, već njihov veliki rizik. Cijenim da se u ovako značajnim rezovima na strani budžetskih prihoda, upori&scaron;te trebalo tražiti u dobrim evropskim praksama, kao u EU, tako i u regionu.
Daleke ili neke egzotične destinacije, nijesu adekvatan reper i ne mogu služiti kao modeli za malu i otvorenu crnogorsku ekonomiju, koja funkcioni&scaron;e u uslovima velike izloženosti promjenama eksterne tražnje i vremena polikrize koju živimo. Umjesto da se penzioni sistem oslanja na stabilne, proizvodnjom i produktivno&scaron;ću podržane prihode, značajan dio tereta preliva se na javne finansije, koje su već pod pritiskom rasta tekuće potro&scaron;nje i nedovoljne diverzifikacije ekonomskih aktivnosti.
Takav pristup može kratkoročno izgledati održivo, posebno ako se oslanjamo na privremene izvore prihoda uzrokovane prilivima iz inostranstva ili aktivnostima stranih državljana koji su privremeno do&scaron;li da žive kod nas, ali ne garantuje dugoročnu stabilnost. Kada osnovica penzijskog sistema nije čvrsto utemeljena na realnim ekonomskim performansama, svaka promjena u fiskalnim uslovima, demografskim trendovima ili eksternim &scaron;okovima može dovesti do pritisaka rashodne strane budžeta i održivosti javnih finansija u cjelini.
Da bi se očuvala stabilnost Fonda PIO, neophodne su strukturne reforme usmjerene na povećanje produktivnosti, bolju povezanost trži&scaron;ta rada s potrebama privrede, racionalnije upravljanje javnim sektorom i podsticanje privatnih investicija u sektore koji će stvarati održive izvore prihoda. U su&scaron;tini, dugoročna održivost penzionog sistema ne leži samo u finansijskim preraspodjelama, već i u dubljim reformama koje će ojačati ekonomsku osnovu na kojoj počiva.
Spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore bilježi deficit veći od tri milijarde eura. Kako vidite tu situaciju i koje korake bi trebalo preduzeti kako bi se smanjila uvozna zavisnost? Gdje leže &scaron;anse Crne Gore u pogledu povećanja izvoza?
Đurović: Već za period 10 mjeseci ove godine spoljnotrgovinski robni deficit dostiže 2.92 mlrd eura, a pro&scaron;logodi&scaron;nji je bio blizu 3 mlrd eura, tj. čak 43% BDP-a. Ipak, zahvaljujući uslugama i drugim transferima, saldo tekućeg i kapitalnog računa popravlja ovu poziciju platnog bilansa na prihvatljivo uče&scaron;će od 11% BDP-a. Mi smo mala ekonomija, razgranate lepeze potro&scaron;nje i veoma male proizvodne baze, tako da je visok robni deficit neminovnost, ali se on ipak treba držati u razuminim granicama i različitim mjerama podsticati domaća proizvodnja i jačati konkurentnost pristupa i na domaćem trži&scaron;tu, jer znamo da nam je prihod od turizma kao prihod od &bdquo;nevidljivog&ldquo; izvoza.
Ogroman robni uvoz refleksija je visoke orjentacije i zavisnosti od uvoza svih kategorija roba, uključujući i inpute za ekspanziju građevinskog sektora i gradnju. Poruka je da treba mnogo vi&scaron;e podsticati domaću poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju, te njenu vezu sa plasmanom kroz turizam, kako bi se ovi disbalansi ublažili. Iako se najveći prihodi ubiraju od turizma i povezanih grana, to ne znači da tu djelatnost treba dodatno poreski opterećivati, zbog rasta mandatne potro&scaron;nje u budžetu.
Turizmu trebaju rje&scaron;enja u saobraćaju i komunalnoj infrastrukturi, stabilan i predvidljiv ambijent i fiskalni okvir, a ne dodatni nameti. Isto se odnosi i na podr&scaron;ku sektoru vinogradarstva i vinarstva. Na primjer, vinske ture su dio turističke ponude, a ovaj sektor doprinosi ruralnom razvoju, zaposlenosti, pa i robnom izvozu. To je dio na&scaron;e tradicije i dobra je veza turizma i poljoprivrede. Kada smo pregovarali liberalizaciju trži&scaron;ta unutar CEFTA-e, kada smo pristupali Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i kada smo pregovarali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju se EU &ndash; niko nam nije tražio akcize na mirna vina, bilo je potpuno logično i prirodno da je to mjera podsticaja ove proizvodnje i ponude, Crne Gore kao turističke destinacije. Svi su to razumjeli i podržali. Na bazi prozvodnje vina, dobili smo i bescarinsku kvotu za izvoz vina na trži&scaron;te EU u visini od 16.000 hektolitara. Argumenti su bili na na&scaron;oj strani i &scaron;titili smo na&scaron;e vinare i vinogradare. To treba da radimo i danas, oni to zaslužuju.
Kada je riječ o fiskalnoj politici i strategiji, možete li ocijeniti predlog budžeta za 2025. godinu, posebno u kontekstu nivoa kapitalne potro&scaron;nje i najavljenih kapitalnih projekata? Da li smatrate da su oni adekvatno planirani?
Đurović: Kapitalni budžet je nadasve nedovoljan i ne raste proporcionalno rastu BDP-a. Pravi indikator je njegovo uče&scaron;će u BDP-u, a ne njegov apsolutni iznos. Veliki je broj programa i projekata, ali iznosi su za najveći broj korisnih ulaganja previ&scaron;e skromni, te se realizacija projekata produžava preko svih razumnih rokova. I pored velikih očekivanja u sektoru saobraćaja, mislim da je deficit kapitalnog budžeta, njegov nedovoljan nivo, najizraženiji u sektoru za&scaron;tite životne sredine, posebno u lokalnoj komunalnoj infrastrukturi, a posebno u upravljanju otpadom.
Brzo pristupanje EU, pomoglo bi, ali i u međuvremenu, moramo i sami, uz kredite i grantove, ulaziti mnogo snažnije u ove investicije. Da nam se ne dogadja da se vraćaju IPA sredstva za projekat zaobilaznice Budva od 41 mil eura ili sredstva IPARD-a za poljoprivrednike od 2.5 mil eura. Suvi&scaron;e smo investiciono deficitarni, da bi smjeli sebi dozvoljavati ovakve gubitke evropskih grantova.
Svjedoci smo sporadičnih poku&scaron;aja Vlade da mjerama ograničavanja cijena zauzda inflaciju. Da li, prema va&scaron;em mi&scaron;ljenju, takve mjere mogu dati dugoročne rezultate i kako gledate na ovu vrstu intervencionizma, bilo kod cijena ili kod marži?
Đurović: Ni jedan intervencionizam nije učinkovit na dugi rok. Postaju veći tro&scaron;kovi administriranja, odlučivanja, nadgledanja, kontrole i sankcija, nego &scaron;to bi trebali biti efekti. To su lekcije jo&scaron; iz socijalizma i prekomjernog dru&scaron;tvenog dogovaranja, a na kraju, sporazumi su se dugo pregovarali i često se nisu ni po&scaron;tovali. U dana&scaron;njim uslovima, upada se jo&scaron; i u zamku populizma, tako da nas ekonomska teorija i praksa intervencionizma uči da da ovim mjerama ne treba previ&scaron;e posezati, da one zahtijevaju visoke tro&scaron;kove administriranja, a efekti se te&scaron;ko kvantifikuju, te njihovo uvođenje bilježi trend opadajuće korisnosti. To nisu popularne mjere, te su vi&scaron;e populističke mjere, okrenute u kratkom roku vi&scaron;e prema glasaču, nego prema marginalnim kategorijama stanovni&scaron;tva.
Ograničavanje cijena i marži može djelovati kao kratkoročno rje&scaron;enje za ublažavanje inflacionog pritiska, ali niti srednjoročno, a posebno ne dugoročno ne donose očekivanu korist. U situaciji gdje na trži&scaron;tu djeluje nekoliko velikih trgovačkih lanaca s gotovo oligopolskim pozicijama, takve mjere mogu imati ograničen efekat.
Istina je da se trgovci mogu buniti zbog manjih marži, ali njihova trži&scaron;na snaga i velika pregovaračka moć im omogućavaju da dio tereta prebace na dobavljače ili pronađu alternative koje im i dalje obezbjeđuju pristojan profit. Na taj način, privremene administrativne intervencije u formiranje cijena u su&scaron;tini ne mijenjaju strukturni odnos snaga na trži&scaron;tu.
Dugoročno posmatrano, uspje&scaron;an recept protiv inflacije ne leži u kratkoročnim kontrolama cijena, već u jačanju konkurencije, ohrabrivanju ulaska novih igrača na trži&scaron;te, diversifikaciji domaće proizvodnje, unapređenju poslovnog okruženja i smanjenju zavisnosti od uvoza. Dok se to ne ostvari, mjere ograničavanja cijena će biti tek privremeni &ldquo;flaster&rdquo; koji kupcima može pružiti kratkotrajno olak&scaron;anje.
Kako ocjenjujete trenutnu situaciju na trži&scaron;tu rada u Crnoj Gori, posebno s obzirom na rast minimalne zarade, ali uprkos tome i dalje aktuelan odlazak radne snage u inostranstvo? Kakve politike bi mogle unaprijediti trži&scaron;te rada?
Đurović: Trži&scaron;te rada je refleksija intenzivnih ekonomskih migracija koje su globalni fenomen. Rekordan je broj registrovane zaposlenosti (preko 257.000 u oktobru 2024.), tako da uz dinamičan rast BDP-a, na žalost, ne bilježimo pozitivne trendove produktivnosti rada. A produktivnost rada bi trebala biti osnovica za rast plata, a ne samo rast BDP-a i razne fiskalne reforme, bez prethodnih ozbiljnijih analiza sa aspekta održivosti javnih finansija.
U strukturi zaposlenih sve je vi&scaron;e strane radne snage, &scaron;to vidimo već na svakom koraku, posebno u sektoru ugostiteljstva i gradjevinarstva. Sa druge strane, nezaposlenost se takođe značajno smanjila, ispod 33.000 registrovanih nezaposlenih bilježimo, ali oni, u većini, ili ne traže aktivno posao, ili su u sivoj zoni, ili pripadaju korpusu te&scaron;ko zapo&scaron;ljivih kategorija. Konačno, raspoloživa domaća ponuda, u značajnom dijelu, ne odgovara strukturi tražnje za radnom snagom.
Kvalifikovani i najstručniji dosta odlaze. To su na&scaron;e strukturne neravnoteže na trži&scaron;tu rada, sa kojima se suočavaju i sve susjedne, pa i evropske zemlje. Moramo pojačati instrumente aktivne politike zapo&scaron;ljavanja, uvesti institut stalnog sezonskog radnika i jačati vezu svijeta obrazovanja i svijeta rada.
Digitalna transformacija i modernizacija poslovnog okruženja često se ističu kao prioritet. Koliko je crnogorska ekonomija spremna za ubrzanu digitalizaciju i &scaron;ta bi trebalo unaprijediti da bi postala konkurentnija na globalnom trži&scaron;tu?
Đurović: Dosta dobro su prepoznate prioritetne mjere u oblasti digitalizacije u Reformskog agendi Crne Gore 2024-2027. godine. Ako se budu realizovale, bićemo mnogo bezbjedniji i uredicemo brojne registre, koji treba da budu javni, u korist građana.
Dosta se govori o zelenoj tranziciji i ESG standardima. Koliko je, prema va&scaron;em mi&scaron;ljenju, Crna Gora odmakla na tom polju i koji su ključni izazovi u ostvarivanju ciljeva održivog rasta?
Đurović: Dobro je &scaron;to su ESG standardi značajno krenuli u oblasti finansija, posebno u bankama i osiguravajućim dru&scaron;tvima. Njihove će se aktivnosti prelivati i na realni sektor. To je dobrim dijelom posljedica politika centrala najvećeg broja aktivnih banaka u Crnoj Gori, ali se ona ipak sve evidentnije de&scaron;ava u stvarnom životu. A na to nas sve vi&scaron;e podstiču u EU standardi, standardi zelenog finansiranja i održivog razvoja. Evropska taksonomija repoznaje djelatnosti koje će postepeno biti isključene kao korisnici kredita, jer njihove aktivnosti negativno djeluju na životnu sredinu i povećavaju emisije gasova sa efektom staklene ba&scaron;te. U drugoj fazi, na listi nepopularnih, naći će se i njihovi dobavljači. Doći ćemo i do registra kredita, sa aspekta GHG efekta. A ključne je faza uvođenja &scaron;to većeg broja podsticaja za zeleno finansiranje, bilo kroz smanjenje kamatnih stopa ili neki drugi oblik pod&scaron;ke. Uskoro, od 2026. godine, i na granicama EU, robe koje su u svojoj proizvodnji značajno uticale na rast GHG emisija, a žele se plasirati u Uniji, imace dodatno fiskalno opterećenje prilikom pristupa jedinstvenom evropskom trži&scaron;tu. O tome treba misliti već dana, posebno kada je izvoz električne energije u pitanju, a to je trenutno na&scaron;a najbolja izvozna roba.

Đurović: Smanjivanje i ukidanje doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje je veliki rizik za javne finansije

OCJENUJE PROFESORICA EKONOMSKOG FAKULTETA

Sve vrste goriva od danas su pojeftinile dva do tri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Eurosuper 95 i 98 pojeftinili su po dva centa, pa će ko&scaron;tati 1,4 eura, odnosno 1,44 eura.
Cijena eurodizela će u narednih 15 dana biti niža tri centa i iznosiće 1,3 eura.
Za toliko će pojeftiniti i lož ulje, na 1,26 eura.
Posljednje promjene cijena bile su 10. septembra, kada su sve vrste goriva pojeftinile dva do pet centi.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 7. oktobra, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 8. oktobra.

Sve vrste goriva jeftinije dva do tri centa