Ekonomija

Sve vrste goriva će od ponoći poskupiti dva do osam centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će eurosuper 95 i eurosuper 98 poskupiti dva, odnosno tri centa, pa će se u narednih 15 dana prodavati po cijeni od 1,45 eura, odnosno 1,49 eura.
Cijena eurodizela biće veća osam centi i iznosiće 1,38 eura
Lož ulje će poskupiti sedam centi na 1,31 eura.
Iz Ministarstva je saop&scaron;teno da su nedavne tenzije na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, dovele do privremenog rasta cijena nafte na svjetskom trži&scaron;tu.
&ldquo;Ova promjena se, očekivano, odrazila i na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori, &scaron;to je potvrđeno posljednjim obračunom&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Ministarstva su rekli da sigurnost snabdijevanja nije ugrožena &ndash; svi lanci distribucije funkcioni&scaron;u uredno i bez zastoja.
&ldquo;Ova situacija jo&scaron; jednom potvrđuje značaj uspostavljanja strate&scaron;kih rezervi naftnih derivata, koje bi u sličnim kriznim okolnostima omogućile ublažavanje naglih oscilacija i dodatnu za&scaron;titu domaćeg trži&scaron;ta&rdquo;, istaknuto je u saop&scaron;tenju.
Podsjetili da su cijene goriva u Crnoj Gori i dalje među najnižima u regionu. Prateći najnovije podatke sa svjetskog trži&scaron;ta, očekuju da bi u narednom periodu moglo doći do stabilizacije i postepenog pada cijena.
Naredni obračun biće 16. jula, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 17. jula.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva; Ministarstvo: Privremeni rast cijena zbog tenzija na Bliskom istoku, snabdijevanje stabilno

ZNAČAJNI RAST CIJENA

Cijene goriva od 1. jula biće veće tri do pet centi. To je Radiju TVCG kazao Dra&scaron;ko Striković iz Udruženja naftnih kompanija. Doskora&scaron;nja bliskoistočna kriza je pokazala da su Crnoj Gori neophodne strate&scaron;ke rezerve derivata, a u toku je drugi tender za izbor ponuđača koji bi adaptirao rezervoare u Baru. Striković je stava da, iako javni poziv uspije, ne možemo očekivati da već ove godine imamo aktivirane rezervoare za skladi&scaron;tenje rezervi naftnih derivata.
Cijene nafte na međunarodnom trži&scaron;tu blago su porasle na kraju radne sedmice zbog, kako je obrazloženo, snažne potražnje tokom ljetnje sezone u SAD-u i Evropi, te pojačane kupovine kineske i iranske nafte. Ipak, barel je na berzama jeftiniji u odnosu na minulu sedmicu kada su vrijednosti rasle zbog bliskoistočne krize.
Dra&scaron;ko Striković iz Udruženja naftnih kompanija je kazao da je po utvrđenom modelu novi obračunski period 30. juna.
&ldquo;Tokom prethodne sedmice do&scaron;lo je do skoka otprilike nekih 10 do 11 odsto u odnosu na cijene koje su važile prethodnu sedmicu. Pričamo o naftnim derivatima. U jednom trenutku je čak bilo i 16 odsto rasta, &scaron;to bi bilo značajnije povećanje. Kad to kažem mislim na vi&scaron;e od 7-8 centi po litru. Međutim, s obzirom da je do&scaron;lo do pada cijena na svjetskim berzama nakon ovog postizanja primirja, sada možemo da govorimo da će cijene doći do neke promjene u rasponu od 3 do 5 euro centi&rdquo;, ističe Striković.
Globalna neizvjesnost jo&scaron; jednom je pokazala da je Crnoj Gori neophodno formiranje rezervnih naftnih derivata.
Zakon o sigurnosti snabdijevanja imamo od kraja pro&scaron;le godine, ali i uredbu i akcioni plan o formiranju obaveznih rezervi naftnih derivata.
Takođe i naknadu od 0,03 centa koju plaćaju građani i privreda od 10. februara, a ukalkulisana je u maloprodajnu cijenu goriva. Za rezerve neophodna su skladi&scaron;ta, pa je Ministarstvo energetike i rudarstva raspisalo već i drugi tender 25. maja, jer prvi nije uspio, za adaptaciju rezervoara u Baru kojim gazduje državno preduzeće Montenegro Bonus.
Sada se čeka ishod tendera, kaže Striković.
&ldquo;Svakako treba da sačekamo da tender prođe i da se, ako bude ponuđača, izabere ponuđač koji je dostavio validnu ponudu. Tako da će tek od tada početi rokovi i potpisivanje ugovora i izvođenje radova na implementaciji &scaron;to vrlo te&scaron;ko možemo očekivati da bude ove godine&rdquo;, navodi on.
Zvanične informacije iz Ministarstva energetike i rudarstva kažu da interesovanja za taj složeni posao ima i da će javnost o svim odlukama biti obavije&scaron;tena na vrijeme.
Podsjećamo za formiranje rezervi od ove do kraja 2028. godine potrebno je 44,5 miliona eura, a Evropska unija obezbijedila je 7,5 miliona bespovratne pomoći za prevazilaženje energetske krize.

Gorivo od jula skuplje, neophodne strateške rezerve derivata

CIJENE ĆE, PREMA NOVOM OBRAČUNU BITI VEĆE OD TRI DO PET CENTI

Tenderski procesi u Crnoj Gori će se, zahvaljujući snažnim reformama, sprovoditi u skladu sa standardima Evropske unije (EU), efikasno, transparentno i konkurentno, saop&scaron;tila je generalna direktorica u Ministarstvu finansija i &scaron;efica radne grupe za Poglavlje 5 - Javne nabavke, Jelena Jovetić.
"Nakon 13 godina od početka pregovora sa EU, zatvoreno je prvo i jedno od najkompleksnijih poglavlja iz nadležnosti Ministarstva finansija, kao i prvo iz Klastera 1 - Temeljna prava", rekla je Jovetić povodom zatvaranja ovog poglavlja u petak u Briselu, a prenosi agencija Mina business.
Jovetić, koja je od početka na čelu procesa, istakla je zadovoljstvo &scaron;to je Crna Gora zatvorila ovo poglavlje ranije nego &scaron;to su neke prethodne zemlje kandidati, budući da je praksa pokazala da se pregovaračko poglavlje 5 zatvaralo obično u kasnijim fazama pregovora.
Ona je članovima radne grupe zahvalila na posvećenom i temeljnom decenijskom radu, ističući zadovoljstvo &scaron;to je potvrda potpune usklađenosti i modernizacije sistema javnih nabavki stigla i sa najvi&scaron;ih briselskih adresa.
Jovetić je ocijenila da je proces sada u potpunosti reformisan, digitizovan i ubrzan, kao i da je CeJN platforma postala simbol transparentnosti i digitalne transformacije.
Jovetić je zaključila da Ministarstvo finansija i Vlada u cjelini nastavljaju da jačaju javni interes, antikorupcijski okvir i ubrzavaju evropski put države, ostvarujući generacijski san - članstvo Crne Gore u EU.

Jovetić: Tenderski procesi će se sprovoditi u skladu sa standardima EU

SAOPŠTILA ŠEFICA RADNE GRUPE ZA POGLAVLJE 5 - JAVNE NABAVKE

Crna Gora zatvorila je danas, na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom (EU) u Briselu, Poglavlje 5 &ndash; Javne nabavke, saopteno je iz Ministarstva finasija (MF).
Navodi se da je na taj način Crna Gora napravila veoma važan iskorak na evropskom putu, a MF, kao nosilac Poglavlja 5, u Briselu dobilo snažnu potvrdu da upravlja javnim sredstvima na transparentan, efikasan i odgovoran način, u skladu sa najboljom evropskom praksom.
&ldquo;Poglavlje 5, koje je dobilo zeleno svijetlo svih 27 članica EU, ima poseban značaj jer se tiče svakog građanina, a efikasne javne nabavke znače bolje &scaron;kole, bolnice, infrastrukturu i usluge&rdquo;, naveli su iz MF, a prenosi Mina business.
Ministar Novica Vuković poručio je da je zatvaranje poglavlja velika profesionalna satisfakcija, ali i čast jer se, upravo u toku njegovog ministarskog mandata, zatvara prvo poglavlje u nadležnosti Ministarstva finansija, ali i prvo iz oblasti vladavine prava.
Vuković je poručio da resor kojim rukovodi, u toj oblasti, ima evropske standarde i za to potvrdu Evropske komisije.
&ldquo;To nije samo važna prekretnica za finansije kao nadležni resor, već i podstrek cijeloj državi da nastavi posvećeno da radi na daljim reformama&rdquo;, istakao je Vuković.
Generalni direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za pro&scaron;irenje i istočno susjedstvo, Gert Jan Kopman, kazao je da je ova Međuvladina konferencija svjedočanstvo da pro&scaron;irenje zasnovano na zaslugama funkcioni&scaron;e i veliki signal o tome cijelome regionu.
&ldquo;Drago mi je &scaron;to smo ovdje poslije samo &scaron;est mjeseci da zatvorimo jo&scaron; jedno poglavlje koje je rezultat va&scaron;e ozbiljnosti, posvećenosti i kredibilnog planiranja, kao i da sve ide zacrtanom dinamikom&rdquo;, rekao je Kopman.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju MF, dobijanju zelenog svijetla u Briselu, prethodio je posvećen i temeljan decenijski rad radne grupe na čijem je čelu generalna direktorica u MF Jelena Jovetić.
&ldquo;A čije je kontinuirano djelovanje rezultiralo potpunom modernizacijom sistema javnih nabavki. Proces je u potpunosti reformisan, digitizovan i ubrzan, a CeJN platforma postala je simbol transparentnosti i digitalne transformacije&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da je proces u potpunosti reformisan, digitizovan i ubrzan, a CeJN platforma postala je simbol transparentnosti i digitalne transformacije.
&ldquo;Sprovedenim reformama za&scaron;tićen je javni interes i ojačan antikorupcijski okvir. Sistem je sada u potpunosti usklađen sa EU zakonodavstvom, a broji preko devet hiljada obučenih službenika i obuhvata vi&scaron;e od trideset podzakonskih akata&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju MF.
Iz tog Vladinog resora su naglasili da su sprovedene reforme rezultirale rastom indeksa konkurencije sa 2,01 prosječne ponude, zabilježenom 2019. godine, do čak 3,03 prosječne ponude u pro&scaron;loj godini.
&ldquo;Sistem javnih nabavki trenutno koriste 4.542 aktivna privredna subjekta, ostvarujući ekonomsku aktivnost kroz oko 847 miliona EUR, ukupne vrijednosti javnih nabavki u prethodnoj godini, koju je ostvarilo oko 700 javnih tijela koja koriste e-nabavke&rdquo;, ističe se u saop&scaron;tenju.
Kako se dodaje, potvrda briselskih zvaničnika da Crna Gora ima fer trži&scaron;no nadmetanje i javne nabavke koje služe građanima, Ministarstvu je dodatan podsticaj da i ubuduće nastavi da jača nadzor, kontrolu i odgovornost za svaki EUR javne potro&scaron;nje.
&ldquo;Cilj nam je da dodatno jačamo stabilnost sistema i institucionalno povjerenje&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako su rekli iz MF, pored zahvalnosti evropskim partnerima koji su, tokom cijelog procesa pružali podr&scaron;ku i prepoznali njihove napore, zahvalnost izražavaju i nevladinom sektoru, koji je aktivnim uče&scaron;ćem u procesu dao značajan doprinos, kao i medijima Crne Gore koji su, cijeneći važnost teme, o njoj stručno izvje&scaron;tavali.

Crna Gora zatvorila poglavlje o javnim nabavkama

NA MEĐUVLADINOJ KONFERENCIJI U BRISELU

Crna Gora će zatvaranjem Poglavlja 5 &ndash; Javne nabavke, nastaviti ispunjavanje obaveza iz evropske agende, &scaron;to je potvrda da je država spremna da upravlja javnim sredstvima na odgovoran način, saop&scaron;tio je ministar finansija, Novica Vuković.
&ldquo;Danas, na Međuvladinoj konferenciji, Crna Gora će zatvaranjem poglavlja 5 nastaviti ispunjavanje obaveza iz dinamične evropske agende, &scaron;to će biti snažna potvrda da smo spremni da upravljamo javnim sredstvima na transparentan, efikasan i odgovoran način, u skladu sa najboljom evropskom praksom&rdquo;, naveo je Vuković u obraćanju iz Brisela, uoči zatvaranja tog poglavlja.
On je kazao da mu je lično velika profesionalna satisfakcija da se u toku njegovog ministarskog mandata zatvara prvo od deset poglavlja kojima rukovodi ili aktivno participira Ministarstvo finansija.
&ldquo;Dokazali smo da u ovoj oblasti imamo evropske standarde i za to dobili potvrdu Evropske komsije, ali na&scaron; tim nastavlja dalje&rdquo;, poručio je Vuković, prenosi agencija Mina business.
U proteklom periodu, kako je rekao, Crna Gora je temeljno i sveobuhvatno reformisala, digitizovala i ubrzala proces javnih nabavki &ndash; za&scaron;titila javni interes i ojačala antikorupcijski okvir.
&ldquo;Poglavlje 5 ima poseban značaj jer se tiče svakog građanina. Efikasne javne nabavke znače bolje &scaron;kole, bolnice, infrastrukturu i usluge&rdquo;, naglasio je Vuković.
On je dodao da je u posljednje vrijeme u javnosti bilo dosta kritika na račun međunarodnih sporazuma koje je Crna Gora potpisala i komentara da nijesu na liniji zakonodavstva EU.
&ldquo;Međutim, zatvaranjem poglavlja 5 stavlja se tačka i na takve spekukacije i potvrđuje da je Crna Gora, u ovoj oblasti, u potpunosti, usklađena sa akijem (aquis). Sve to biće potvrđeno večeras, upravo ovdje, u sredi&scaron;tu EU, a Crna Gora se jo&scaron; jednom potvrđuje kao predvodnica procesa i prva buduća EU članica&rdquo;, zaključio je Vuković.

Vuković: Zatvaranjem Poglavlja 5 stavljena tačka na kritike na račun međunarodnih sporazuma koje je Crna Gora potpisala

PORUKA MINISTRA IZ BRISELA

Vlada je danas usvojila Informaciju o zahtjevima Elektroprivrede (EPCG) za davanje saglasnosti izvr&scaron;ne vlasti na dugoročno zaduženje kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
"U pitanju je dugoročno zaduženje u iznosu od 25,63 miliona eura kod EBRD-a, za realizaciju druge faze projekta vjetroelektrane Gvozd 2 instalisane snage 21 megavat (MW)", navodi se u saop&scaron;tenju Vlade, a prenosi Mina business.
Vlada je donijela i uredbu o prestanku važenja uredbe o načinu sticanja statusa i ostvarivanja prava povla&scaron;ćenog proizvođača električne energije.
Imajući u vidu da je važeća uredba o načinu sticanja statusa i ostvarivanja prava povla&scaron;ćenog proizvođača električne energije donesena na osnovu prethodnog zakona, ona vi&scaron;e nije usklađena sa novim normativnim rje&scaron;enjima.
Kako su objasnili, član 43 stav 7 Zakona o kori&scaron;ćenju energije iz obnovljivih izvora izričito predviđa da se predmetna materija ubuduće uređuje pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove energetike.
&bdquo;Zbog toga je neophodno staviti van snage postojeću uredbu, kako bi se stvorili uslovi za dono&scaron;enje novog pravilnika kojim će se na precizan i pravno usklađen način urediti postupak sticanja statusa i ostvarivanja prava povla&scaron;ćenog proizvođača, u skladu sa važećim zakonodavnim okvirom&ldquo;, rekli su iz Vlade.

Vlada odobrila da se Elektroprivreda zaduži 25 miliona eura

KOD EBRD

Premijer Milojko Spajić najavio je danas da stiže pojačanje floti nacionalnog avioprevoznika Air Montenegro.
Kako je naveo, jo&scaron; jedan avion znači vi&scaron;e destinacija i putnika &scaron;to će doprinijeti boljem povezivanju sa turističkim trži&scaron;tima i jačanju crnogorske privrede.
"Posadi i putnicima želim mnogo uspje&scaron;nih letova, mirno nebo i sigurna slijetanja. Neka AirMontenegro nastavi da &scaron;iri krila, povezujući ljude, ideje i mogućnosti, na ponos svih građana Crne Gore&rdquo;, napisao je premijer u objavi na mreži X.

Spajić: Stiže pojačanje floti nacionalnog avioprevoznika

SAOPŠTIO PREMIJER

Direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj saop&scaron;tio je da je od kompanije Eagle Hills naplaćeno 430 hiljada eura na ime garancije.
On je za portal RTCG rekao da ta kompanija i njen vlasnik Mohamed Alabbar nemaju nikakav poseban tretman.
"Bilo je određenih spekulacija u medijima, ali ja želim da bude jasno da je Morsko dobro aktiviralo dostavljene bankarske garancije i naplatilo iznos od 430 hiljada eura", saop&scaron;tio je Mikijelj.
Rekao je da je pomenuta kompanija bila prvorangirani ponuđač za ukupno devet lokacija, ali da je odustalo od njih sedam, prenosi portal RTCG.
"Sve aktivnosti Morskog dobra sprovedene su krajnje transparentno", zaključio je Mikijelj.

Mikijelj: Od Eagle Hills naplaćeno 430 hiljada eura na ime garancije

SAOPŠTIO DIREKTOR "MORSKOG DOBRA"

Od decembra 2020. do danas, ukupno je vraćeno preko 2,7 milijardi eura&nbsp;starih dugova, dok je 1,5 milijardi vraćeno u mandatu ove Vlade, saop&scaron;tio je ministar finansija, Novica Vuković.
On je u Skup&scaron;tini, odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Borisa Pejović o iznosu zaduženja vlada Demokratske partije socijalista (DPS) prije 4. decembra 2020, kazao da je pred ovom Vladom istorijski izazov - vratiti dugove koji su nastali prije 2020. godine i sanirati finansijske posljedice prethodnih politika i osigurati fiskalnu stabilnost države.
Vuković je kazao da su se najveća zaduženja prije 4. decembra 2020. godine desila 2014. godine kada su vlada i kineska Exim banka potpisale ugovor o finansiranju prve dionice autoputa Bar - Boljare, za iznos od 943,99 miliona USD, sa krajnjim rokom otplate 2035. godine, kao i 2018. i 2020. godine kada su potpisani kreditni aranžmani uz garanciju Svjetske banke zasnovane na javnoj politici i to u iznosu od po 250 miliona eura, sa krajnjim dospijećem 2030. godine i 2032. godine.
&ldquo;Zatim, 2018. godine emitovane su obveznice od 500 miliona eura koje dospijevaju ove godine, dok su 2019. godine emitovane obveznice u od 500 miliona eura koje dospijevaju 2029. Godine 2019. su emitovane domaće obveznice i to 50 miliona EUR koji dospijevaju naredne godine i 92,44 miliona eura koje su dospijele pro&scaron;le godine&rdquo;, precizirao je Vuković.
On je naveo da je u junu 2020. godine potpisan aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) kroz Instrument za brzo finansiranje u iznosu od 60,5 miliona SDR sa krajnjim dospijećem ove godine.
&ldquo;U julu 2020. godine potpisan je kreditni aranžman sa Evropskom komisijom u iznosu od 60 miliona eura sa krajnjim dospijećem 2035. godine&rdquo;, dodao je Vuković.
On je naveo da je deficit budžeta u periodu od 2011. do 2020. godine, prosječno iznosio preko pet odsto, a javni dug je rastao od 45,5 odsto u 2011. godini na 105,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2020. godini, odnosno u nominalnom iznosu sa 1,5 milijardi na 4,4 milijarde eura.
Na pitanje poslanika Građanskog pokreta URA Milo&scaron;a Konatara u vezi sa povećanjem penzija, Vuković je odgovorio da je jedna od prvih politika u mandatu ove Vlade bila povećanje minimalne penzije za preko 50 odsto, odnosno sa ispod 300 eura krajem 2023. godine na 450 eura koliko je povecana od 1. januara pro&scaron;le godine, &scaron;to je direktni benefit za oko 74 hiljade penzionera u Crnoj Gori.
&bdquo;Time je za&scaron;tićen standard penzionera i dodatno unaprijeđen&ldquo;, dodao je Vuković.
On je kazao da je prosječna penzija za februar 537 eura, &scaron;to predstavija rast od preko 26 odsto u ne&scaron;to vi&scaron;e od godinu.
&bdquo;Shodno navedenom, prosječna penzija se od 1. januara, usklađuje za 6,85 odsto&ldquo;, rekao je Vuković.
On je podsjetio da je prosječna zarada porasla od 2020. sa 484 eura na 524 eura ili oko osam odsto. U pro&scaron;loj godini zarada je povećana na 712 eura, da bi posljednjom reformom neto plata u prosjeku iznosila preko hiljadu eura.
&bdquo;Kada govorimo o penzijama koje su bile ispod 450 eura, penzioneri koji ih primaju su na nivou 66 hiljada korisnika, &scaron;to je 11,2 hiljade koji su pre&scaron;li kategoriju usklađivanjem veće penzije od minimalne. Prosjek uvećanja penzija usklađivanjem i kada uzmemo uvećane penzije koje su preko 450 eura podijeljene po kategorijama, imate prosječni rast za 46 eura, a sa novim majskim 69 eura&ldquo;, dodao je Vuković.
Poslanica Nove srpske demokratije Bojana Pićan pitala je Vukovića da predstavi efekte Zakona o otpisu kamata na dospjele poreske obaveze.
Vuković je odgovorio da je, shodno podacima Poreske uprave, u periodu od 1. januara do 3. marta podne&scaron;eno ukupno 1,91 hiljada zahtjeva za otpis kamate shodno Zakonu o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze.
&bdquo;Broj podne&scaron;enih zahtjeva po područnim jedinicama/ekspoziturama je 1,91 hiljada, a broj podne&scaron;enih zahtjeva za poreske obveznike iz nadležnosti velikih poreskih obveznika je dva&ldquo;, naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, osnovni dug je naplaćen u iznosu od 21,38 miliona eura, od čega se na naplatu od poreskih obveznika iz nadležnosti područnih jedinica/ekspozitura odnosi 14,17 miliona eura, a velikih poreskih obveznika odnosi 7,2 miliona eura.
&bdquo;Kamata je otpisana u iznosu od 11,79 miliona eura, od čega se na kamatu za otpis po podnesenim zahtjevima odnosi 11,27 miliona eura, a na kamatu otpisanu po službenoj dužnosti odnosi 521,62 hiljade eura&ldquo;, dodao je Vuković.

Vuković: Tokom mandata ove Vlade vraćeno 1,5 milijardi eura starih dugova

SAOPŠTIO MINISTAR FINASIJA

&nbsp;Vlada je, na dana&scaron;njoj sjednici, na predlog Ministarstva finansija, utvrdila Izmjene Zakona o budžetu Crne Gore za ovu godinu, u cilju tehničkog usagla&scaron;avanja.
Iz Ministarstva finansija je saop&scaron;teno da je riječ o dono&scaron;enju i primjeni novih izmjena i dopuna Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, kao i tehničkih korekcija u okviru tekućeg i kapitalnog budžeta.
"Takozvani rebalans budžeta predložen je u cilju nastavka nesmetanog finansiranja svih potro&scaron;ačkih jedinica", navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Naime, tom Uredbom, definisane su nove potro&scaron;ačke jedinice koje se, u skladu sa istom, formiraju preuzimanjem nadležnosti kao i državnih službenika i namje&scaron;tenika koji su vr&scaron;ili preuzete poslove, opremu i službenu dokumentaciju i to Ministarstvo javnih radova od Uprave za kapitalne projekte, a Ministarstvo energetike i rudarstva od Ministarstva rudarstva, nafte i gasa i Ministarstva energetike.
"Stoga je kod novih ministarstava, koja su preuzela nadležnosti od postojećih potro&scaron;ačkih jedinica, izvr&scaron;en prenos sredstava u skladu sa preuzetim nadležnostima i to na način da su prene&scaron;ena sredstva koja su preostala, odnosno koja su neutro&scaron;ena", navodi se u saop&scaron;tenju.
Takođe, iz Ministarstva su rekli da određene tehničke korekcije koje su izvr&scaron;ene u okviru tekućeg i kapitalnog budžeta, neće uticati na budžetski rezultat, odnosno neće su&scaron;tinski mijenjati prvobitno projektovane prihode, ukupne rashode i deficit.

Predložen tehnički rebalans budžeta

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI VLADE

Vlada Crne Gore u tehničkom mandatu objavila je crnu listu stečajeva, na kojima se nalaze porezni dužnici za koje je pokrenut stečajni postupak.
Na samom vrhu liste su "Pantomarket", "Montenegro erlajns", "Radoje Dakić", "Rudnici boksita", "Vektra Montenegro", kao i Kombinat aluminijuma Podgorica"...
Firma "Pantomarket" iz Herceg Novog, prema ovim podacima, duguje državi 15.851.922 eura.&nbsp;
Na drugom mjestu je kompanija "Montenegro erlajns", koja državi duguje 15.720.539 eura.&nbsp;
Akcionarsko dru&scaron;tvo u stečaju "Radoje Dakić" državi duguje 12.041.966 eura. Na četvrtom mjestu su "Rudnici boksita" A.D. u stečaju u Nik&scaron;iću koji duguju 9.407.536 eura.&nbsp;
"Vektra Montenegro", čiji je osnovač Dragan Brković, državi duguje 6.240.114 eura. Takođe, "Kombinat aluminijuma Podgorica" danas državi duguje 5.859.592 eura.&nbsp;
Bolnica "Meljine", prema podacima Vlade, duguje 3.881.557 eura. Na crnoj listi su i ulcinjska Solana, Radio televizija "Atlas", "Bjelasica Rada" iz Bijelog Polja i fabrika vod "Lipovo" u Kola&scaron;inu. Dug "Simon Vojaža" iz Berana iznosi 181.747 eura.&nbsp;
Na crnoj listi je i firma "MVM Invest" iz Budve, kao&nbsp;i firma "Mermer i graniti Ko&scaron;uta", kao i kompanija "Drilon" iz Ulcinja..&nbsp;
Cijelu listu pogledajte <a style="color: #e03e2d;" href="https://www.gov.me/dokumenta/2290e6d9-6e2f-4120-b164-e1f097511423">ovdje.</a>

Vlada objavila crnu lista stečajeva, pogledajte ko je na spisku