Glavni grad

Dok trgovinski lanci ćute i izbjegavaju da odgovore da li će biti rasta cijena u maloprodaji, prodavci na pijacama su transparentni i obećavaju da će se truditi da ne povećavaju cijene bez krajnje nužde, prenosi Portal RTV Podgorica.
Ratna de&scaron;avanja na globalnom nivou i nestabilnost trži&scaron;ta energenata ponovo su pokrenuli talas poskupljenja goriva, &scaron;to je već dovelo do poskupljenja na pijacama, dok iz trgovinskih lanaca odbijaju da odgovore na pitanja da li će doći do poskupljenja u maloprodajama. Prodavci na Velikoj pijaci kažu da se bore da zadrže kupce, tvrdeći da cijene, uprkos svemu, nisu drastično skočile u posljednjih desetak dana. Ipak, priznaju da cijena robe iz uvoza, poput paprike i krastavca, polako raste zbog skupljeg transporta.
&bdquo;Poskupile su paprike, paradajz, krastavac, to &scaron;to je iz uvoza, jer dobavljači se pravdaju tim da je cijena goriva poskupila, da je neizvijesna nabavka robe, jer svi sad gledaju svoje trži&scaron;te, da snadbijevaju za druge, &scaron;to preostane, kao u svakoj trgovini&ldquo;, kazala je prodavačica Milanka Dakić.
I dok se povrće jo&scaron;&nbsp; drži u granicama sezonskih oscilacija, na sektoru voća situacija je slična. Egzotični plodovi i jagode koji stižu iz inostranstva direktno zavise od cijene prevoza, ali prodavci uvjeravaju da se jo&scaron; uvijek tro&scaron;e stare zalihe po starim cijenama.
&bdquo;Cijena, kao &scaron;to je bila, nar pet eura, kivi tri i po, banane dobre dva eura, ima onih malo zrelijih, to je razlikau cijeni, kru&scaron;ka je tri i po eura, jagoda je deset eura, borovnica ta, malo pakovanje pet eura, pomarandže dva i po, limun tri i tri i po, mandarine dva i po&ldquo;, ističe prodavac Marko &Scaron;aković.
I dok se na pijacama govori o rastu cijena, u trgovinskim lancima složno se ćuti. Na pitanja RTV Podgorica da li će doći do rasta cijena u maloprodajama i koliko, odgovoreno je iz samo jednog manjeg trgovinskog lanca, ali ne konkretno.
&bdquo;Na kretanje cijena najvi&scaron;e utiču globalna de&scaron;avanja, uključujući promjene cijena energenata, tro&scaron;kove transporta, kao i nabavne cijene koje diktiraju proizvođači i dobavljači.Na&scaron; prioritet ostaje da kupcima obezbijedimo kvalitetne proizvode po &scaron;to pristupačnijim cijenama, uz kontinuirano praćenje trži&scaron;ta i prilagođavanje poslovanja u skladu sa okolnostima&ldquo;, saop&scaron;tili su.
Slična poruka stiže i iz sektora mliječnih proizvoda i jaja. Za sada nema &bdquo;divljanja&ldquo; cijena, a proizvođači poručuju da će korekcije raditi samo u krajnjoj nuždi.
&bdquo;Nije uop&scaron;te do&scaron;lo do nikakvog poskupljenja i mislim da će na&scaron;a bran&scaron;a žestoko da se trudi da ne poskupljujemo. Ako gorivo bude divljalo, dalje sa cijenama, ne znamo &scaron;ta će se de&scaron;avati. Ali za sada, ne. Za nekih od &scaron;est i po do devet eura vi kupite čitavu &scaron;koljku jaja, 30 komada, jedna porodica od toga može fino da se prehrani&ldquo;, ističe prodavačica Dijana Miju&scaron;ković.
Međutim, optimizam prodavaca ne dijele oni koji se nalaze sa druge strane tezge. Građani ističu da su cijene već odavno pre&scaron;le prag izdržljivosti.
&nbsp;
&nbsp;

Podgorički prodavci: Rast cijena na pijacama samo u slučaju krajnje nužde

TRGOVINSKI LANCI ĆUTE I IZBJEGAVAJU DA ODGOVORE DA LI ĆE BITI RASTA CIJENA U MALOPRODAJI

Legalizacija bespravno podignutih objekata u Podgorici poskupljuje 20 odsto, ukoliko se usvoji Odluka o naknadi za urbanu sanaciju koju je Sekretarijat za prostorno planiranje i održivi razvoj Glavnog grada napisao i stavio na javnu raspravu, pi&scaron;e Dan.
Odluka je proistekla iz Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, a da bi zaživjela mora je usvojiti Skup&scaron;tina Glavnog grada. To praktično znači da vlasnici &bdquo;divljih&ldquo; kuća mogu da požure i zaključe ugovore po sada&scaron;njim cijenama i tako u&scaron;tede značajan novac, a politička nestabilnost u Glavnom gradu im ide u prilog i pitanje je da li će propis koji je od juče na petnaestodnevnoj javnoj raspravi biti i usvojen.
Prema nacrtu odluke legalizacija kvadrata bespravnog objekta, u odnosu na važeći propis, uvećana je od 10 do 27 eura u zavisnosti od zone. Tako će u Ia zoni legalizacija bespravnog objekta po kvadratu iznositi 169,89 eura umjesto dosada&scaron;njih 141,56 eura, u I zoni 164,02 umjesto dosada&scaron;njih 136,68 eura, u drugoj zoni 117,16 umjesto 97,63 eura, trećoj zoni 87,87 umjesto 73,22 eura, četvrtoj zoni 76,15 umjesto 63,46 eura, u petoj zoni 58,58 umjesto dosada&scaron;njih 48,81 eur, dok je &scaron;esta zona ostala besplatna.
Građani u odluci mogu pronaći granice zona koje su označene detaljnim urbanističkim planovima.
Odluka precizira i iznos naknade po kvadratu neto povr&scaron;ine izgrađenog prostora za hotele, odnosno turističko naselje sa 4 ili 5 zvjezdica i turistički rizort. Kvadrat ovih objekata u Ia i I zoni određen na po 800 eura, u drugoj zoni 700, trećoj zoni 600, četvrtoj zoni 500, petoj i &scaron;estoj zoni po 400 eura.
&ldquo;Članom 23 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata propisano je da vlasnik bespravnog objekta plaća naknadu za urbanu sanaciju. Ovim članom je propisano da naknadu utvrđuje rje&scaron;enjem nadležni organ lokalne uprave, da se visina naknade obračunava po kvadratu neto povr&scaron;ine objekta na osnovu elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta ili dijela objekta, ovjerenog od strane licencirane geodetske organizacije i ovjerenog od strane Katastra. Naknada se plaća u jednakim mjesečnim ratama i to za objekte osnovnog stanovanja &ndash; najvi&scaron;e u 360 mjesečnih rata, a za ostale objekte &ndash; najvi&scaron;e u 120 mjesečnih rata, navedenim u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta&rdquo;, naznačeno je u obrazloženju odluke.
Visina naknade, kako je naznačeno u dokumentu, utvrđuje se u zavisnosti od ekonomsko trži&scaron;ne projekcije planskog dokumenta za komunalno opremanje prostora, zone, stepena opremljenosti građevinskog zemlji&scaron;ta, prosječnih tro&scaron;kova opremanja građevinskog zemlji&scaron;ta, tro&scaron;kova sprovođenja mjera urbane sanacije prostora devastiranih bespravnom gradnjom, načina plaćanja utvrđenog iznosa naknade, vrste, namjene i starosti objekta.
Odluka predviđa i olak&scaron;ice. Tako je za objekte osnovnog stanovanja obezbjeđeno umanjenje od 50 odsto, 90 odsto umanjenja je predviđeno za objekte čiji su vlasnici ili članovi porodičnog domaćinstva samohrani roditelji, odnosno staratelji, lica sa invaliditetom, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, pripadnici romske i egipćanske populacije, 20 odsto umanjenja je predviđeno za jednokratno plaćanje, a 50 odsto za objekte u vlasni&scaron;tvu vjerskih zajednica koji se koriste za bogoslužbene i druge vjerske potrebe vjerskih zajednica.
Odluka je na javnoj raspravi do 9. aprila, a centralna javna rasprava je zakazana 1. aprila u 12 časova u zgradi Gradskog parlamenta.
Poskupile i komunalije
Na javnoj raspravi je i Nacrt odluke o naknadi za građenje, koja se prije usvajanja Zakona o uređenju prostora, zvala Odluka za komunalno opremanje zemlji&scaron;ta. Ovaj propis predvidio je uvećanje komunalija za 20 odsto.
Tako će u Ia zoni komunalije po kvadratu iznositi 169,89 eura umjesto dosada&scaron;njih 141,56 eura, u I zoni 164,02 umjesto dosada&scaron;njih 136,68 eura, u drugoj zoni 117,16 umjesto 97,63 eura, trećoj zoni 87,87 umjesto 73,22 eura, četvrtoj zoni 76,15 umjesto 63,46 eura, u petoj zoni 58,58 umjesto dosada&scaron;njih 48,81 eur, dok je &scaron;esta zona ostala besplatna.
Odluka predviđa i novinu, a to je član 15 koji se tiče olak&scaron;ica, a koji je morao naći mjesto jer ih je tako predvidio zakon. Predviđeno je da je za objekte u biznis zoni predviđeno umanjenje naknade od 100 posto, za objekte za koje je investitor država odnosno jedinica lokalne samouprave &ndash; 100 posto, objekte koji se grade u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalno stanovanje &ndash; 60 odsto, porodične stambene zgrade &ndash; 50 odsto, za vjerske objekte &ndash; 20 odsto, rekonstrukciju odnosno ru&scaron;enje postojećeg objekta izgrađenog u skladu sa zakonom i izgradnju novog objekta u postojećim gabaritima, ako je potrebno dodatno opremanje građevinskog zemlji&scaron;ta &ndash; 50 odsto, rekonstrukciju objekata u kulturno-istorijskim cjelinama odnosno objekata upisanih u registar kulturnih dobara &ndash; 40 odsto, dok je za jednokratno plaćanje obezbijeđeno umanjenje naknade za 20 odsto.

Legalizacija u Podgorici poskupljuje 20 odsto

UKOLIKO SE USVOJI ODLUKA O NAKNADI ZA URBANU SANACIJU

Od početka godine zaključno sa 15. martom privremeni prekid u vodosnabdijevanju obavljen je kod 955 potro&scaron;ača, saop&scaron;tio je za &bdquo;Dan&ldquo; Aleksandar Ni&scaron;avić, direktor Vodovoda.
U pitanju su potro&scaron;ači koji imaju neplaćena tri ili vi&scaron;e računa za utro&scaron;enu vodu. Ni&scaron;avić obja&scaron;njava u kojim slučajevima gase vodu neplati&scaron;ama.
&ndash; Pored pozivanja potro&scaron;ača i slanja opomena, u trodređenim slučajevima pristupamo i krajnjoj mjeri naplate, koja podrazumijeva privremeni prekid u vodosnabdijevanju u skladu sa zakonom. Sa vodovodne mreže isključujemo potro&scaron;ače koji imaju neplaćena tri ili vi&scaron;e računa i ukupan dug prelazi iznos od 50 eura &ndash; saop&scaron;tio je Ni&scaron;avić.
Privremenu mjeru prekida vodosnabdijevanja u prethodna dva mjeseca, kako navodi Ni&scaron;avić, sproveli su u Zagoriču, Maslinama, Gornjoj i Donjoj Gorici, Murtovini, Doljanima, Tolo&scaron;ima, Kokotima i Kučima. On je podsjetio da na 15. mart ukupan aktivan dug potro&scaron;ača prema preduzeću po osnovu neplaćene vode iznosi 3,4 miliona, a da je izvr&scaron;iteljima na naplatu predat dug od 3,6 miliona eura.
Direktor Vodovoda ranije je saop&scaron;tio i koje mjere preduzimaju da bi smanjili dugovanja preduzeća.
&ndash; Pored redovnih mjera potraživanja od korisnika, pozivanje potro&scaron;ača, slanje opomena, prinudnih mjera naplate i mjera privremenog uskraćivanja usluga vodosnabdijevanja, obilazili smo potro&scaron;ače na terenu, prikupljali relevatne podatke za ažuriranje baze i upoznavanje potro&scaron;ača sa svim mogućnostima o izmirenju duga. Trenutno nam je najveći fokus na potro&scaron;ače koji se snabdijevaju sa zajedničkih vodomjera kako bi predstavili prednosti prelaska na interne vodomjere koje je moguće ugraditi u stanu &ndash; saop&scaron;tio je ranije direktor Vodovoda.

Podgorički Vodovod isključio vodu za 955 potrošača: Nijesu platili tri računa

U PERIODU OD 1.JANURARA DO 15. MARTA

Podgoričani od pro&scaron;log mjeseca plaćaju 33% veće račune za deponovanje i odvoz otpada, napisao je Stefan Ćulafić, odbornik DPS-a u Skup&scaron;tini Glavnog grada koji je objavio na mreži X fotografije iz Siti kvarta.
-Siti kvart, danas. Sve je čisto kao u aferi &ldquo;Kamenolom&rdquo; , samo nemojte kritikovati da ne biste nekog stavili na optuženičku klupu, a ako đe vidite smeće zažmurite, udahnite duboko i prođite - napisao je Ćulafić u objavi na mreži X.
<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">
Podgoričani od pro&scaron;log mjeseca plaćaju 33% veće račune za deponovanje i odvoz otpada. Siti kvart, danas. Sve je čisto kao u aferi &ldquo;Kamenolom&rdquo; - samo nemojte kritikovati da ne biste nekog stavili na optuženičku klupu, a ako dje vidite smeće zažmurite, udahnite duboko i prodjite. <a href="https://t.co/66EpykRGtY">pic.twitter.com/66EpykRGtY</a>
&mdash; Stefan Ćulafić (@stefan_culafic) <a href="https://twitter.com/stefan_culafic/status/2032378299079409912?ref_src=twsrc%5Etfw">March 13, 2026</a></blockquote>

Ćulafić objavio fotografije iz City kvarta: Ako vidite smeće zažmurite, udahnite duboko i prođite

OBORNIK DPS-A

Glavni grad raspisao je javni poziv za prijavu &scaron;tete od poplava koje su nedavno zadesile Podgoricu &ndash; nadležni poručuju da će u &scaron;to kraćem roku izaći na teren i proslijediti izvje&scaron;taj Vladinoj komisiji koja će odlučiti o visini naknade, prenosi RTV Podgorica.
Svi vlasnici nepokretnosti koji su pretrpjeli &scaron;tetu u poplavama koje su zadesile Podgoricu od 6. do 9. januara, mogu je prijaviti u narednih petnaest dana Komisiji Glavnog grada za procjenu &scaron;tete od elementarnih nepogoda.
&ldquo;Komisija će po prijavi, u &scaron;to kraćem roku, izaći na teren i procijeniti pojedinačnu i sveobuhvatnu &scaron;tetu. Potom će detaljni izvje&scaron;taj Vladinoj komisiji, koja će odlučiti o visini naknade, u skladu sa budžetom&ldquo;, naveo je predsjednik Komisije&nbsp;Nikola Jočić.
Jočić navodi i koja je dokumentacija potrebna za prijavu.
&ldquo;Da građani sačine fotografije o procijenjenoj &scaron;teti, da pripreme dokaze, odnosno posjedovni list. Za Javni poziv biće svakako raspisan i poseban obrazac koji će građani popuniti, a koji sadrži neke osnovne podatke: vlasni&scaron;tvo parcele, &scaron;tetu i gubitke koje je neko pretrpio, broj žiro-računa i dokaz o žiro-računu&ldquo;, zaključuje Jočić.
Zainteresovani na sajtu Glavnog grada mogu pronaći obrazac prijave, kao i sve druge neophodne informacije, poručio je Jočić.

Jočić: Raspisan javni poziv za prijavu štete od poplava u Podgorici

“KOMISIJA ĆE PO PRIJAVI, U ŠTO KRAĆEM ROKU, IZAĆI NA TEREN"

Izvr&scaron;ni direktor preduzeća &bdquo;Vodovod i kanalizacija&ldquo;&nbsp;Aleksandar Ni&scaron;avić&nbsp;kazao je u razgovoru za Portal RTV Podgorica da ovo preduzeće već određeno vrijeme radi trajnom rje&scaron;avanju mutnoće na vodoizvori&scaron;tu Mareza, te da &scaron;iri sliv voda izvori&scaron;ta nikada, do sada, nije detaljno ispitan.
Ni&scaron;avić ističe da je krajnji cilj da se dobije tačan podatak odakle sve voda dolazi do vodoizvori&scaron;ta Mareza, kao i da obezbijede dugoročno rje&scaron;enje, stabilan kvalitet vodosnabdijevanja, uz stalni monitoring i transparentno informisanje građana.
U razgovoru za Portal RTV Podgorica, Ni&scaron;avić navodi da je u prethodnom periodu preduzet niz mjera kako na finansijskom, tako i na infrastrukturnom segmentu poslovanja preduzeća.
&bdquo;Obezbijeđeno je redovnije izmirivanje obaveza prema zaposlenima i dobavljačima, &scaron;to je doprinijelo jačanju povjerenja i stabilnijem poslovanju&ldquo;, kazao je Ni&scaron;avić.
Paralelno sa tim, kako kaže, realizovan je značajan broj infrastrukturnih projekata, uz kontinuirana ulaganja u izgradnju i rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže.
&bdquo;Time je unaprijeđena pouzdanost sistema, smanjeni gubici i obezbijeđeno kvalitetnije vodosnabdijevanje građana&ldquo;, kazao je Ni&scaron;avić.
Trajno rje&scaron;enje mutnoće na vodoizvori&scaron;tu Mareza
Ističe da se u kontinuitetu radi na trajnom rje&scaron;avanju mutnoće na vodoizvori&scaron;tu Mareza, iako ovo, kako kaže, nije kratkotrajan proces.
&bdquo;&Scaron;iri sliv voda izvori&scaron;ta nikada do sada nije detaljno ispitan, a riječ je o veoma osjetljivim i kompleksnim analizama koje su finansijski zahtjevne i stručnim timovima izazovne. Ovaj proces zahtijeva angažovanje ne samo Vodovoda, već i drugih službi i institucija, jer je riječ o složenom sistemu. Krajnji cilj kojem težimo jeste da se dobije tačan podatak odakle sve voda dolazi do vodoizvori&scaron;ta Mareza, da obezbijedimo dugoročno rje&scaron;enje, stabilan kvalitet vodosnabdijevanja, uz stalni monitoring i transparentno informisanje građana&ldquo;, naveo je Ni&scaron;avić.
Podsjeća da je u saradnji sa Glavnim gradom, kao i preduzećima &bdquo;Čistoća&ldquo; i &bdquo;Deponija&ldquo;, započeto je či&scaron;ćenje bočnih odvodnih kanala, a prije svega glavnog kanala/korita rijeke Mareze, nakon vi&scaron;e od 15 godina.
&bdquo;Na ovaj način kanal se vraća u funkciju, omogućava se brže oticanje vi&scaron;ka vode i obezbjeđuje se dugoročne koristi u rje&scaron;avanju problema mutnoće na vodoizvori&scaron;tu. Tokom 2025. godine oči&scaron;ćen je bočni kanal ka Daljmu, dok će se u ovoj godini insistirati na nastavku či&scaron;ćenja cijelog kanala/korita, sve do mjesta ulivanja rijeke Mareze u rijeku Moraču. U pitanju su sredstva od nekoliko stotina hiljada eura, ali riječ je o investiciji koja je neophodna i mora imati prioritet u planiranju, jer se sa ovog vodoizvori&scaron;ta vodom za piće snabdijeva oko 60 odsto građana Glavnog grada&ldquo;, kazao je Ni&scaron;avić.
Smanjen broj zaposlenih
Vodovod trenutno, podaci sa kraja 2025. godine, ima 538 zaposlenih, dok je na dan kada je Ni&scaron;avić preuzeo upravljanje preduzećem, broj zaposlenih iznosio je 569.
Prema riječima Ni&scaron;avića, Vodovod je 2025. godinu zavr&scaron;io sa pozitivnim poslovnim rezultatom.
&bdquo;Sve obaveze prema dobavljačima i ostalim institucijama izvr&scaron;avaju se redovno, a sa pojedinim dobavljačima sklopljeni su sporazumi o otplati duga, &scaron;to dodatno doprinosi finansijskoj stabilnosti&ldquo;, istakao je Ni&scaron;avić.
Dug &scaron;est miliona eura, potraživanja 5,5
Dugovanja Dru&scaron;tva trenutno iznose oko 6 miliona eura, dok su potraživanja od potro&scaron;ača na nivou od oko 5,5 miliona eura.
&bdquo;Ovi pokazatelji ukazuju da je Dru&scaron;tvo na dobrom putu stabilizacije poslovanja i da se kroz odgovorno upravljanje finansijama stvara osnova za dugoročno održivo i stabilno poslovanje&ldquo;, kazao je Ni&scaron;avić.
Nove cijene usluga
Dru&scaron;tvo je, shodno Zakonu o komunalnim djelatnostima i važećoj Metodologiji za utvrđivanje cijena regulisanih komunalnih usluga, pripremilo predlog novih cijena usluga, koje su dobile saglasnost Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti.
Tako utvrđene cijene primjenjuju se od 1. januara 2026. godine i biće niže u odnosu na cijene iz 2025. godine.
&bdquo;Posljedica toga biće značajno manji fakturisani prihodi od osnovne djelatnosti &ndash; javnog vodosnabdijevanja, prihvatanja, odvođenja i preči&scaron;ćavanja otpadnih voda. Kako Dru&scaron;tvo ima izuzetno visoke obaveze prema državi, dobavljačima i zaposlenima, smanjenje cijena u 2026. godini dodatno otežava finansijsku poziciju. Ipak, Dru&scaron;tvo će nastaviti sa restriktivnom politikom tro&scaron;kova, uz nastojanje da se realizuju planirane aktivnosti i da se ne remeti kontinuirano vodosnabdijevanje, odvođenje i preči&scaron;ćavanje otpadnih voda&ldquo;, kazao je Ni&scaron;avić.
Smanjenje gubitaka jedan od prioritetnih zadataka
Direktor Vodovoda ističe da je jedan od prioritetnih zadataka Vodovoda i kanalizacije kontiunirano smanjenje gubitaka, te da se sprovode aktivnosti na ovom polju.
&bdquo;Uspjeli smo da ukupne gubitke svedemo na oko 51.86 % za 11 mjeseci u 2025.godini, dok su u 2023.god. i 2024. godine iznosili 53%, odnosno 54%. Tokom 2025. godine sprovedena je nabavka opreme, odnosno logeri za detekciju gubitaka na cjevovodu, frekventni regulatori, kamera za detekciju cjevovoda, IT oprema za praćenje rada sistema, mjerači protoka na cjevovodima i dr. Uz kontinuiran rad na sistematskom otklanjanju kvarova, u pojedinim segmentima mreže već su zabilježeni konkretni pomaci zahvaljujući rekonstrukcijama i zamjeni dotrajalih cjevovoda. U narednom periodu planiramo nastavak ovih aktivnosti, uz dodatno jačanje kontrole neovla&scaron;ćene potro&scaron;nje, kako bi se obezbijedilo dugoročno smanjenje gubitaka i stabilnije vodosnabdijevanje građana&ldquo;, naveo je Ni&scaron;avić.
Prioritet zamjena dotrajalih cijevi
Jedan od ključnih prioriteta Dru&scaron;tva za 2026. godinu, kaže Ni&scaron;avić, predstavlja zamjenu dotrajalih cjevovoda na vi&scaron;e lokacija u Glavnom gradu, u cilju pobolj&scaron;anja kapaciteta mreže i obezbjeđenja stabilnog vodosnabdijevanja.
&bdquo;Planirane aktivnosti obuhvataju izgradnju i modernizaciju mreže, kako bi se smanjili gubici, spriječili prekidi u isporuci i dugoročno unaprijedio kvalitet usluge. Od većih projekata, posebno izdvajamo rekonstrukciju vodovodne mreže u Ulici Generala Sava Orovića. Pored ovoga, realizovać se i jo&scaron; jedna dionica primarnog cjevovoda za Gornju Lje&scaron;ansku nahiju&ldquo;, kazao je Ni&scaron;avić.

Nišavić: Cilj da se nađe trajno rješenje mutnoće na vodoizvorištu Mareza, biće očišćeno cijelo korito

SAOPŠTIO DIREKTOR PODGORIČKOG VODOVODA

Iz gradskog preduzeća &ldquo;Vodovod i kanalizacija&rdquo; Podgorica kazali su za Portal RTV Podgorica da su se gubici na vodovodnoj mreži stabilizovali. Istakli su da je jedan od ključnih prioriteta tog preduzeća zamjena dotrajalih cijevi kako bi se dodatno smanjili gubici. Takođe su kazali da su ispunjeni svi uslovi za početak gradnje Postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
&ldquo;Poslovanje Dru&scaron;tva u 2025.&nbsp; ocjenjujemo kao zadovoljavajuće, uz procjenu da će poslovnu godinu zavr&scaron;iti sa pozitivnim finansijskim rezultatom, gdje iznos prihoda prema&scaron;uje iznos rashoda&ldquo;, saop&scaron;tili su iz preduzeća &bdquo;Vodovod i kanalizacija&ldquo; za Portal RTV Podgorica.
Kako su ističu, osnovni cilj Dru&scaron;tva je kontinuiran razvoj usmjeren na održivo upravljanje najvažnijim prirodnim resursom &ndash; bezbjednom vodom za ljudsku upotrebu.
&bdquo;Finansijski ciljevi za 2026. godinu obuhvataju ekonomsku održivost sistema, uredno izmirivanje dospjelih obaveza, povećanje stope naplate potraživanja i aktivnosti na ažuriranju baze podataka. Operativni ciljevi odnose se na održavanje i unapređenje integralnog informacionog sistema, automatizaciju i digitalizaciju pojedinih segmenata poslovanja, obezbjeđivanje zakonitog poslovanja Dru&scaron;tva, kao i sprovođenje svih aktivnosti koje doprinose smanjenju gubitaka na vodovodnoj mreži&ldquo;, kazali su za na&scaron; portal.
Nagla&scaron;avaju da na ovaj način postavljaju temelje za dugoročnu održivost sistema vodosnabdijevanja i kvalitetnu uslugu građanima.
Govoreći o gubicima na vodovodnoj mreži, iz tog preduzeća su naveli da je to jedan o prioritetnih zadataka preduzeća.
&bdquo;Kontinuirano smanjenje gubitaka na vodovodnoj mreži i sprovođenje aktivnosti u tom pravcu predstavlja jedan od prioritetnih zadataka preduzeća. Uspjeli smo da ukupne gubitke svedemo na oko 54 odsto, a u posljednjih pet godina taj procenat se stabilizovao i kreće se između 53 i 54 odsto. Tokom 2025. godine sprovedene su mjere koje su doprinijele održavanju stabilnog nivoa gubitaka, a u pojedinim segmentima mreže zabilježeni su i konkretni pomaci zahvaljujući rekonstrukcijama i zamjeni dotrajalih cjevovoda&ldquo;, kazali su iz tog preduzeća.
Ističu da izgradnja vodovodne mreže i rekonstrukcije starih cjevovoda predstavljaju jedan od ključnih prioriteta Dru&scaron;tva i ove aktivnosti se sprovode prema unaprijed utvrđenom planu investicija.
&bdquo;Za narednu godinu planirana je adaptacija i modernizacija dijelova mreže na vi&scaron;e lokacija u Glavnom gradu, kako bi se obezbijedila stabilnost snabdijevanja, smanjili prekidi u isporuci vode i dodatno smanjili gubici na vodovodnoj mreži. Pored toga, planirano je unapređenje sistema detekcije kvarova i curenja, kao i jačanje kontrole potro&scaron;nje, &scaron;to će doprinijeti efikasnijem upravljanju mrežom i dugoročnom smanjenju gubitaka&ldquo;, naglasili su.
U 2025. realizovan je, navode, veliki broj infrastrukturnih projekata.
&bdquo;Kada govorimo o infrastrukturnim projektima tokom 2025. godine zavr&scaron;ena je izgradnja dijela primarnog cjevovoda u Gornjoj Lje&scaron;anskoj nahiji, kao i sekundarna vodovodna mreža u Donjoj Lje&scaron;anskoj nahiji za naselja Briđi i Begova glavica. U Bratonožićima su u zavr&scaron;noj fazi radovi na izgradnji vodovodne mreže za sela Klopot, Potkr&scaron; i Pelev brijeg. Fekalna kanalizacija je izgrađena na vi&scaron;e lokacija u prigradskim naseljima Glavnog grada, dok je rekonstrukcija dijela cjevovoda sprovedena na vi&scaron;e lokacija na teritoriji Podgorice. Posebno izdvajamo zamjenu azbestno‑cementnog cjevovoda u dužini od 600 metara u naselju Dajbabe, kao i postavljanje 1100 metara novog cjevovoda na području Kuča, čime je značajno pobolj&scaron;ano vodosnabdijevanje ovog područja&ldquo;, saop&scaron;tili su iz Vodovoda.
Kako kažu, za 2026. godinu jedan od ključnih prioriteta Dru&scaron;tva predstavlja zamjena dotrajalih cjevovoda na vi&scaron;e lokacija u Glavnom gradu.
&bdquo;U cilju pobolj&scaron;anja kapaciteta mreže i obezbjeđenja stabilnog vodosnabdijevanja. Planirane aktivnosti obuhvataju izgradnju i modernizaciju mreže, kako bi se smanjili gubici, spriječili prekidi u isporuci i dugoročno unaprijedio kvalitet usluge. Od većih projekata, posebno izdvajamo rekonstrukciju vodovodne mreže u Ulici Orovića. Pored ovoga, realizovaće se i jo&scaron; jedna dionica primarnog cjevovoda za Gornju Lje&scaron;ansku nahiju&ldquo;, kazali su.
Kvalitet vode se kontroli&scaron;e redovno
Govoreći o kvalitetu vode, iz Vodovoda su kazali da Laboratorija redovno vr&scaron;i kontrolu kvaliteta vode na tri glavne gradske crpne stanice, a sve prema mjesečnom planu uzorkovanja.
&bdquo;Međutim, kada dođe do promjene u kvalitetu vode, organizujemo rad u dvije smjene i mnogo če&scaron;će uzimamo uzorke za analizu &ndash; ponekad i nekoliko puta dnevno na stanici na kojoj je uočen problem. Na primjer, kada je mutnoća povećana, izvori&scaron;te Mareza, kao i voda iz distributivnog sistema, kontrole se vr&scaron;e vi&scaron;e puta dnevno tokom trajanja obije smjene&ldquo;, ističu iz tog predzueća.
Kazali su da se na kra&scaron;kim izvorima poput Mareze mutnoća javlja posebno nakon obilnih ki&scaron;a, &scaron;to je posljedica specifične prirode terena.
&bdquo;Svi kra&scaron;ki izvori su podložni povremenom zamućenju nakon vi&scaron;ednevnih padavina. Iako trenutno ne možemo spriječiti da do zamućenja dođe, preduzimamo mjere da ublažimo posljedice i skratimo njegovo trajanje. Jedna od tih mjera je redovno či&scaron;ćenje odvodnih kanala Mareze, čime se ubrzava oticanje mutne vode kada se ona pojavi na vodoizvori&scaron;tu&ldquo;, dodali su.
Ističu da se na trajnom rje&scaron;enju u kontinuitetu radi &bdquo;iako ovo nije kratkotrajan proces&ldquo;.
&bdquo;&Scaron;iri sliv voda izvori&scaron;ta nikada do sada nije detaljno ispitan. U pitanju su veoma osjetljive i detaljne analize, koje su i finansijski zahtjevne i svakako sa stručne strane izazovne, kako bi dobili tačan podatak odakle sve stiže voda do vodoizvori&scaron;ta Mareza. Ovaj proces zahtijeva angažovanje ne samo Vodovoda, već i drugih službi i institucija, jer je riječ o složenom sistemu. Krajnji cilj kojem težimo jeste da obezbijedimo dugoročno rje&scaron;enje i stabilan kvalitet vodosnabdijevanja, uz stalni monitoring i transparentno informisanje građana&ldquo;, poručili su iz tog preduzeća.
Kada su u pitanju cijene, iz &bdquo;Vodovoda i kanalizacija&ldquo; Podgorica su da kazali da će se od 1. januara 2026. godine primjenjivati nove cijene usluga vodosnabdijevanja, prihvatanja, odvođenja i preči&scaron;ćavanja komunalnih otpadnih voda
&bdquo;Vodovodna preduzeća u Crnoj Gori su u obavezi, shodno Zakonu o komunalnim djelatnostima i važećoj Metodologiji za utvrđivanje cijena za obavljanje regulisanih komunalnih djelatnosti, da za svaku godinu pripreme cijena svojih usluga na osnovu elemenata koji su propisani tom Metodologijom&ldquo;, navode iz tog preduzeća.
Istakli su da elementi cijena usluga, odnosno regulatornog prihoda u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima i Metodologijom, obuhvataju tro&scaron;kove poslovanja, tro&scaron;kove otplate kredita za izgradnju komunalne infrastrukture i nabavku pripadajuće opreme, tro&scaron;kove investicionog održavanja komunalne infrastrukture i pripadajuće opreme, ostale poslovne prihode i korekcije.
&bdquo;To je urađeno i za 2026. godinu i predložene cijene od strane ovog Dru&scaron;tva dobile su saglasnost Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti&ldquo;, dodali su.
O izgradnji Postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, iz Vodovoda ističu da je to preduzeće u prethodnom periodu sprovelo sve preuzete obaveze.
&bdquo;Na taj način obezbijedilo preduslov, posmatrano sa tehničkog aspekta, da radovi na izgradnji SPOV mogu početi u najkraćem mogućem roku. Uzimajući u obzir da se radi o projektu od državnog značaja, te da je investitor Glavni grad, neophodno je da navedene institucije daju svoj doprinos kako bi bili u mogućnosti da urbanističku parcelu namijenjenu za gradnju SPOV ustupimo izvođaču radi realizacije narednih faza ovog veoma značajnog projekta&ldquo;, zaključili su iz tog gradskog preduzeća.

Vodovod: Gubici na mreži 54 odsto, zamjena dotrajalih cijevi prioritet, ispunjeni uslovi za početak gradnje kolektora

"PLANIRANO JE I JAČANJE KONTROLE POTROŠNJE"

Glavni grad objavio je ugovor o izgradnji postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
&bdquo;U skladu sa zaključcima sa Premijerskog sata od 27.11.2025. godine i sjednice Vlade Crne Gore od 10.12.2025. godine daje se na uvid digitalna verzija ugovora o izgradnji sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Podgorici od 10.6.2022. godine, sačinjen od strane vodećeg partnera zajedničkog ulaganja KUZU Grup, Istanbul, Turska&ldquo;, naveli su iz Glavnog grada.
Ugovor možete pogledati <a href="https://podgorica.me/javno-obavjestenje-o-pristupu-ugovoru-o-izgradnji-sistema-za-preciscavanje-otpadnih-voda/">OVDJE.</a>
Kako su kazali, uvid u originalan primjerak zaključenog sporazuma u prisustvu pravnih zastupnika ugovorne strane može biti ostvaren dostavljanjem zahtjeva na adresu:&nbsp;podgorica.wwtp@kuzugrup.com
Gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović saop&scaron;tio je na dana&scaron;njoj konferenciji za novinare da ugovor nijesu ranije objelodanili jer je postojala obaveza da dobiju saglasnost treće strane - kompanije Kuzu.

Glavni grad objavio ugovor o izgradnji postrojenja u Botunu

„U SKLADU SA ZAKLJUČCIMA SA POSLJEDNJEG PREMIJERSKOG SATA I DANAŠNJE SJEDNICE VLADE"

Sve potrebne saglasnosti za gradnju postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu (kolektora) su dobijene. Tu informaciju za portal Standard potvrdio je gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović.
Govoreći o daljim koracima, Mujović je istakao da će se grad strogo pridržavati zakona.
- Tačno je da su dobijene sve saglasnosti za gradnju postrojenja. &Scaron;to se tiče daljeg postupanja, jedino &scaron;to mogu reći jeste da ćemo strogo po&scaron;tovati zakon i preduzimati propisane, dozvoljene aktivnosti- rekao je Mujović.
Podsjećamo, u Zeti je održan skup mje&scaron;tana Botuna i okolnih naselja, na kojem su jo&scaron; jednom pozvali nadležne da zaustave gradnju kolektora. Sa skupa je poručeno da neće dozvoliti njegovu izgradnju, te da će njihov odgovor biti jasan i 14. decembra, kada je zakazan referendum u ovoj op&scaron;tini.
Mujović je prije desetak dana saop&scaron;tio i da po&scaron;tuje stav mje&scaron;tana Zete i njihovu želju da izraze stav preko referenduma.
- Po&scaron;tujemo proceduru. Referendum za nas nije obavezujuć. Po&scaron;tujemo mje&scaron;tane Zete i njihovu želju da izraze stav preko referenduma- izjavio je podgorički gradonačelnik.

Mujović: Dobijene sve potrebne saglasnosti za izgradnju kolektora, postupaćemo po zakonu

SAOPŠTIO GRADONAČELNIK PODGORICE

Mje&scaron;tanima naselja Kakaricka gora, vi&scaron;e od godinu, lo&scaron;e snabdijevanje strujom pravi velike probleme - nerijetko kvare se i najnoviji kućni aparati, a klimatizacija skoro da nije ni moguća. Mje&scaron;tani tvrde da većina domaćinstava na Kakarickoj gori ima problema sa niskim naponom struje, ili je uop&scaron;te nemaju. Članovi porodice Prekončević kažu da im je najbolji kućni prijatelj &ndash; pojačivač struje. Navodi da im je zbog svega svaki mjesec račun za struju oko 80 eura.
Računi su veliki, struja slaba, a domaćice sa Kakaricke obj&scaron;anjavaju i za&scaron;to.
&bdquo;Struju imamo četiri ili pet sati i onda nestane. I kad je nema ili je slaba ona često nestane, pa opet dođe i tako u krug. Aparati nam se kvare. Sad nam je majstor popravljao ma&scaron;inu i kaže da je na toj utičnici konstantno 175 vati. Uključila sam je, ali ona ne može da radi. Nova ma&scaron;ina ni ne može da radi. Idem na posao u 4 sata i kad se vratim ma&scaron;ina jo&scaron; nije zavr&scaron;ila ili je na pola&ldquo;, kazala je Danijela Prenkočević.
Navodi da koriste pojačivače, ali da oni ne mogu da se koriste na svim aparatima i zbog toga imaju veliki problem.
&bdquo;Pola dana perem, a pola su&scaron;im&ldquo;, navodi Prenkočević.
Bez pojačivača struje ne može se ni učiti, kaže srednjo&scaron;kolac Kristijan Prekončević.
&bdquo;Ipak, ni pojačivači ne mogu da rade i postignu sve, jer kad mi treba za &scaron;kolu kompjuter a sestra su&scaron;i kosu ja moram njoj da dam pojačivač i ja sam bez tih stvari&ldquo;, navodi Kristijan.
Problem, je po riječima mje&scaron;tana, jedna trafostanica na oko 1.000 domaćinstava. Iako su iz CEDIS-a najavili postavljanje druge, od toga, za sada nema ni&scaron;ta, kažu mje&scaron;tani.
&bdquo;Ona je uvijek bila lo&scaron;a, ali evo godinu i po dana je katastrofa, niko ne dolazi i niko ni&scaron;ta ne pominje. Ljeti ni voda ni struja ne rade normalno&ldquo;, navela je Prenkočević.
Grijanje na drva, kuvanje na plin i sve to pod lo&scaron;im svjetlom, a računi nikad veći &ndash; tvrde mje&scaron;tani i poručuju dok je koriste tek toliko da mogu upaliti svjetlo, ali ne bez najboljeg kućnog prijatelja &ndash; pojačivača za struju

Mještani Kakaricke gore tvrde da godinama imaju probleme sa niskim naponom i čestim nestajanjem struje

NAJBOLJI KUĆNI PRIJATELJ IM JE, KAŽU, POJAČIVAČ STRUJE

Podgorica dobija dvije trafostanice u Donjim Kokotima i Zagoriču, saop&scaron;teno je iz Glavnog grada.
"Dobijanjem građevinskih dozvola za dvije nove trafostanice u Podgorici, Glavni grad nastavlja da ispunjava data obećanja i unapređuje energetsku infrastrukturu. Kako je i najavio gradonačelnik tokom nedavnog obilaska Zagoriča, ovaj projekat predstavlja važan korak ka stabilnijem i kvalitetnijem snabdijevanju električnom energijom za građane i privredu", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako ističu, Izgradnja trafostanica u Donjim Kokotima i Zagoriču doprinijeće rasterećenju postojeće mreže, smanjenju rizika od prekida napajanja i stvaranju uslova za dalji razvoj grada.

Podgorica dobija trafostanice u Donjim Kokotima i Zagoriču