Globus

Američke vlasti pojačale su juče pozive stanovnicima Floride da se evakui&scaron;u uoči dolaska Miltona, &bdquo;izuzetno opasnog&ldquo; uragana za koji se očekuje da će pogoditi američko tlo od srijede do četvrtka, a koji bi mogao biti &bdquo;najgora oluja&ldquo; koja bi pogodila poluostrvo &bdquo;u posljednjih sto godina".
&bdquo;Cijelo poluostrvo Florida je pod nekom vrstom nadzora ili uzbune&ldquo;, rekao je u utorak guverner države Ron DeSantis.
Američki Nacionalni centar za uragane (NHC) upozorio je da je Milton &bdquo;izuzetno opasan&ldquo; uragan kategorije 4 po Safir-Simpsonovoj skali, nakon &scaron;to je prethodno bio klasifikovan kao uragan najvi&scaron;e kategorije 5.
U znak ozbiljnosti situacije, Bijela kuća je saop&scaron;tila da je američki predsjedik Džo Bajden odlučio da ne ide na planirana zvanična putovanja krajem nedelje u Njemačku, a zatim u Angolu.
&bdquo;Ovo mogu da kažem bez ikakve dramatizacije: ako odlučite da ostanete u jednoj od zona evakuacije, umrijećete&ldquo;, rekla je Džejn Kastor, gradonačelnica velikog grada Tampe na Floridi, za CNN u ponedeljak.
Generatori, hrana, voda i cerade se distribuiraju &scaron;irom Floride, a mnogi stanovnici planiraju da odu.
Milton bi mogao da bude &bdquo;najgora oluja na Floridi u posljednjih sto godina&ldquo;, rekao je Bajden u utorak, na marginama sastanka sa svojim savjetnicima u Bijeloj kući na kojima se razgovaralo o pripremama.
Njegova potpredsednica Kamala Haris zamolila je stanovnike da &bdquo;ozbiljno shvate lokalne zvaničnike&ldquo;.

Najgora oluja u posljednjih 100 godina prijeti Floridi, stanovnici pozvani na evakuaciju

IZUZETNO OPASNI URAGAN "MILTON" PRIBLIŽAVA SE AMERIČKOM TLU

Izrael je ponovo gađao Bejrut i Damask tvrdeći da su mete napada u prijestonicama Libana i Sirije Hezbolahovi operativci. Dok sukobi na Bliskom istoku eskaliraju, SAD poku&scaron;avaju diplomatskim kanalima da ubijede Iran i druge arapske zemlje da pomognu u iznalaženju rje&scaron;enja koje bi dovelo do primirja na svim frontovima.
Hezbolah: Odbijamo napade IDF-a na jugu Libana
Libanska grupa Hezbolah saop&scaron;tila je na Telegramu da su njeni borci lansirali artiljeriju i rakete na izraelske trupe na jugozapadu Libana.
Napadi u oblasti Labunea primorali su izraelske trupe da se povuku, saop&scaron;tila je libanska grupa, a prenijela Al Džazira.
Hezbolah je prethodno saop&scaron;tio da su se njegovi borci sukobili sa izraelskim trupama u libanskom gradu Blida.
Grupa je istakla da izraelska vojska nije bila u stanju da napreduje, otkako je, prije sedam dana pokrenula kopnenu operaciju.
Izraelska vojska je, u međuvremenu, saop&scaron;tila da su u posljednja dva dana tri njena vojnika te&scaron;ko ranjena u borbama u južnom Libanu.
Vafa: Najmanje 12 Palestinaca ubijeno tokom noći u napadima na Gazu
Najmanje 12 Palestinaca ubijeno je u izraelskim napadima tokom noći u sjevernoj i centralnoj Gazi, javila je novinska agencija VAFA.
Devet članova iste porodice ubijeno je u napadu na njihovu kuću u naselju &Scaron;udžaja u sjevernoj Gazi, saop&scaron;tio je palestinski Crveni polumjesec.
U izbjegličkom kampu Nuseirat u centralnoj Gazi jo&scaron; troje je ubijeno, uključujući dijete, a vi&scaron;e osoba je ranjeno u izraelskom napadu.
Bajden danas razgovora sa Netanjahuom
Američki predsjednik Džo Bajden planira danas telefonski razgovor sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom o potencijalnim vojnim akcijama protiv Irana, izvijestio je portal Aksios, pozivajući se na tri američka zvaničnika.
Prema neimenovanim izvorima na koje se američki portal poziva, SAD žele da iskoriste taj razgovor kako bi poku&scaron;ale da utiču na izraelski odgovor na iranske provokacije.
Sjedinjene Države i arapske države započele su tajne pregovore sa Iranom o sveobuhvatnom prekidu vatre sa ciljem smirivanja svih sukoba odjednom, prenosi izraelski Kanal 12.
U izvje&scaron;taju se navodi da Izrael trenutno nije uključen u inicijativu, ali se dodaje da su visoki izraelski zvaničnici obavije&scaron;teni o tome.
Mreža napominje da nije jasno kako će napori uticati na Gazu, koja je složenija od ostalih frontova zbog želje Izraela da nastavi borbu čak i nakon potencijalnog sporazuma o taocima i Hamasovog zahtjeva za povlačenje Izraela.
Dotad, Izrael nastavlja sa raketiranjem Damaska i Bejrutu navodeći da su čelnici Hezbolaha mete napada na prijestonice Sirije i Libana.
Izraelska vojska je saop&scaron;tila da je za sedam dana kopnenih operacija na jugu Libana eliminisala vi&scaron;e od 200 operativaca Hamasa i uni&scaron;tila značajnu količinu oružja i tunela koje je Hezbolah koristio za napade na sjever Izraela.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu tvdi i da su eliminisani potencijalni nasljednici ubijenog lidera hezbolaga Hasana Nasralaha.

Vafa: Najmanje 12 Palestinaca stradalo u napadima na Gazu; Očekuje se razgovor Bajdena i Netanjahua

IZRAEL NASTAVIO NAPADE NA DAMASK I BEJRUT

Punomoćnik porodica ubijenih u Osnovnoj &scaron;koli &bdquo;Vladislav Ribnikar&ldquo;, Ognjen Božović, rekao je poslije dana&scaron;njeg roči&scaron;ta da iskaz maloljetnog K. K, koji je danas odgovarao na pitanja tužila&scaron;tva, odbrane i punomoćnika porodica o&scaron;tećenih, ide u pravcu koji će voditi osudi.
&bdquo;Danas je bilo jedno od najstra&scaron;nijih suđenja kojima sam prisustvovao u karijeri, bilo je jako te&scaron;ko&ldquo;, kazao je Božović, punomoćnik porodica ubijenih.
On je dodao da su danas postavljana pitanja koja su bila usmjerena u pravcu utvrđivanja motiva i za&scaron;to se zločin desilo.
&bdquo;Smatram, moje mi&scaron;ljenje je da njegov dana&scaron;nji iskaz ide u pravcu koji će voditi osudi. Da li će se tu pronaći dodatni detalji za eventualna dodatna optuženja, ostaje da se vidi&ldquo;, rekao je advokat.
Saslu&scaron;anje dječaka nastaviće se 17. oktobra u zgradi Specijalnog suda.
K.K, koji je u Osnovnoj &scaron;koli &bdquo;Vladislav Ribnikar&ldquo; pro&scaron;le godine ubio devetoro djece i čuvara &scaron;kole, ne može krivično da odgovara jer je u trenutku zločina imao 13 godina. On je u istrazi ispitan kao svjedok u predmetu koji se pred Vi&scaron;im sudom u Beogradu vodi protiv njegovih roditelja Vladimira i Mirjane Kecmanović i drugih zbog krivičnog djela te&scaron;ka djela protiv op&scaron;te sigurnosti.

Saslušan dječak koji je počinio masovno ubistvo u "Ribnikaru": "Dat iskaz u pravcu koji će voditi osudi"

ADVOKATI KAZALI DA IM JE OVO BILO JEDNO OD NAJSTRESNIJIH ROČIŠTA U KARIJERI

Potpredsjednica Demokratske stranke Kamala Haris prednjački u odnosu na republikanskog kandidata Donalda Trampa za tri poena, sa 46 odsto prema 43 odsto, prema posljednjoj anketi koju su sproveli Rojters i Ipsos.
Četvorodnevna anketa koja je zavr&scaron;ena u ponedjeljak, pokazala je da je Tramp, koji je zaostao za Harisom &scaron;est poena u anketi Rojtersa/Ipsosa od 20. do 23. septembra, bio preferirani kandidat za niz ekonomskih pitanja i da bi neki birači mogli da budu podstaknuti njegovim tvrdnjama da su ilegalni imigranti skloni kriminalu, tvrdnje koje su akademici i istraživački centri u velikoj mjeri diskreditovali.
Anketa je imala marginu gre&scaron;ke od oko tri procentna poena, pi&scaron;e Rojters.
Ispitanici su ocijenili ekonomiju kao najveće pitanje sa kojim se zemlja suočava, a oko 44 odsto je reklo da je Tramp imao bolji pristup u rje&scaron;avanju &bdquo;tro&scaron;kova života&ldquo;, u poređenju sa 38 odsto onih koji su izabrali Harisovu.
Među nizom ekonomskih pitanja kojima bi sljedeći predsjednik trebalo da se pozabavi, oko 70 odsto ispitanika reklo je da bi tro&scaron;kovi života mogli da budu najvažniji, sa samo malim procentom onih koji biraju trži&scaron;te rada, poreze ili tezu &bdquo;ostavljaju me finansijski bolje&ldquo;. Tramp je, takođe, imao veću podr&scaron;ku od Harisove u svakoj od tih oblasti, iako su glasači sa razlikom od 42 do 35 odsto smatrali da je Haris bolji kandidat za rje&scaron;avanje jaza između bogatih i prosječnih Amerikanaca.
Činilo se da je Tramp ohrabren &scaron;iroko rasprostranjenom zabrinuto&scaron;ću oko imigracije, koja je trenutno na najvi&scaron;em nivou u Americi u posljednjih vi&scaron;e od jednog vijeka. Oko 53 odsto birača u anketi reklo je da su saglasni sa izjavom da &bdquo;imigranti koji su ilegalno u zemlji predstavljaju opasnost po javnu bezbjednost&ldquo;, u poređenju sa 41 odsto onih koji se ne slažu. Glasači su po tom pitanju bili bliži u majskoj anketi Rojtersa/Ipsosa, kada se 45% složilo, a 46% se nije složilo.
Na predizbornim skupovima tokom cijele godine Tramp je skrenuo pažnju na zločine koje su ilegalni migranti počinili u zemlji.
Iako postoji malo podataka o imigracionom statusu kriminalaca, studije su generalno otkrile da imigranti nijesu skloniji kriminalu u odnosu na američke starosjedioce.
Haris je u odnosu na Trampa vodila svakoj od &scaron;est anketa Rojtersa/Ipsosa otkako je u&scaron;la u trku krajem jula. Najnovija anketa pokazala je da je rezultat Kamale Haris porastao dva procentna poena &ndash; 47 odsto u odnosu na 45 odsto &ndash; među biračima za koje je izgledalo da će najverovatnije da izađu na glasanje u novembru. Oko dvije trećine birača sa pravom glasa iza&scaron;lo je na predsjedničke izbore 2020, prema procjeni istraživačkog centra Pev.
U posljednjoj anketi glasači su vjerovali da je Harisina mentalna o&scaron;trina iznad Trampove, a 55 odsto se saglasilo sa izjavom da je ona &bdquo;mentalno o&scaron;tra i sposobna da se nosi sa izazovima&ldquo;, u poređenju sa 46 odsto koji su rekli isto za Trampa.
Dok nacionalna istraživanja, uključujući Rojters/Ipsos ankete, daju važne signale o stavovima biračkog tijela, rezultati Izbornog koledža od države do države određuju pobjednika, sa sedam država na bojnom polju koje će verovatno biti odlučujuće. Ankete su pokazale da su Haris i Tramp nepokolebljivi na bojnom polju u tim državama, računajući gre&scaron;ke u mnogim rezultatima.
Harisova je u&scaron;la u trku kada je demokratski predsjednik Džo Bajden okončao napore za reizbor, a nakon lo&scaron;eg učinka u debati protiv Trampa u junu. Tramp je u to vrijeme bio &scaron;iroko viđen kao favorit, dijelom na osnovu njegove percipirane snage u ekonomiji poslije nekoliko godina visoke inflacije pod Bajdenovom administracijom.
Najnovija anketa Rojtersa/Ipsosa anketirala je 1.272 odrasle osobe u SAD na mreži, &scaron;irom zemlje, uključujući 1.076 registrovanih birača. Za 969 njih se smatralo da će najvjerovatnije izaći na dan izbora.

Rezultati ankete Rojtersa/Ipsosa: Kamala Haris vodi tri procenta u odnosu na Donalda Trampa

NAJNOVIJE ISTRAŽIVANJE

Najmanje 13 osoba je povrijeđeno u neredima u Tirani tokom demonstracija desničarske opozicije koja je zahtjevala ostavku albanskog premijera Edija Rame.
<blockquote class="twitter-tweet">
<a href="https://twitter.com/hashtag/Albania?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Albania</a> The opposition protests in Tirana. molotov is thrown at the headquarters of the Socialist Party and the Ministry of the Interior. <a href="https://t.co/uYrbO9K4Nh">pic.twitter.com/uYrbO9K4Nh</a>
&mdash; Mili Xhani (@milixhani) <a href="https://twitter.com/milixhani/status/1843347983078961219?ref_src=twsrc%5Etfw">October 7, 2024</a></blockquote>
Policija je saop&scaron;tila da je najmanje 10 policajaca povrijeđeno, dok je među demonstrantima troje povrijeđenih, navodi AFP.
Na protestu se na poziv desničarske opozicije okupilo nekoliko hiljada ljudi.
Demonstranti su poku&scaron;ali da probiju policijski kordon, a na sjedi&scaron;te Socijalističke partije Edija Rame i zgradu Ministarstva unutra&scaron;njih poslova su bacili Molotovljeve koktele.
Demonstranti traže ostavku premijera i uspostavljanje privremene vlade do parlamentarnih izbora zakazanih za narednu godinu.

Najmanje 13 povrijeđenih u demonstracijama opozicije u Tirani

ZAHTJEVALI OSTAVKU ALBANSKOG PREMIJERA EDIJA RAME

U Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu danas je Dan žalosti povodom katastrofalnih poplava u FBiH koje su odnijele ljudske živote.
Odluke o progla&scaron;enju Dana žalosti donijele su vlade Srpske, FBiH i Brčko distrikta.
Na zgradama institucija zastave će biti spu&scaron;tene na pola koplja.
Peti je dan od katastrofalnih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovini, a spasilačke ekipe nastavljaju sa ra&scaron;či&scaron;ćavanjem terena i potragom za nestalima, u koju su uključeni i psi tragači.
Prema posljednjim zvaničnim informacijama, 21 osoba je stradala u poplavama u Јablanici, Konjicu i Fojnici, pi&scaron;u Nezavisne novine.
U Konjicu se i dalje traga za četiri nestale osobe, a u Јablanici za njih petoro, čiji su nestanak prijavili rodbina, prijatelji i kom&scaron;ije.
Tužila&scaron;tvo Hercegovačko-neretvanskog kantona saop&scaron;tilo je da je formiralo predmet o kamenolomu u Donjoj Jablanici.

Dan žalosti u BiH, nastavljena potraga za nestalima u razornim poplavama

PETI DAN OD KATASTROFALNIH POPLAVA

U Tel Avivu je obilježena prva godi&scaron;njica od napada Hamasa na Izrael, dok je istovremeno nastavljeno međusobno raketiranje na Bliskom istoku. Američki državni sekretar Entoni Bliken izjavio je da je vrijeme da se postigne sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze. Međunarodni komitet Crvenog krsta saop&scaron;tio je da je palestinska enklava za godinu pretrpjela masovno razaranje i dehumanizaciju.
Za godinu dana rata u Pojasu Gaze, stradalo je vi&scaron;e od 41.000 Palestinaca i oko 2.000 Izraelaca, dok je sudbina vi&scaron;e od 100 izraelskih talaca i dalje nepoznata.
U danu komemoratavne ceremonije u Tel Avivu, izraelska vojska je saop&scaron;tila da je iz Libana ispaljeno vi&scaron;e od 130 projektila na sjever te zemlje, kao i da je oborena raketa lansirana iz Jemena.
Sa druge strane, Izrael je tokom jučera&scaron;njeg dana nastavio sa napadima na Gazu, Bejrut i jug Liban, gdje je pozvao stanovnike 20 naselja i gradova na evakuaciju.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu, u međuvremenu, izjavio je da su pro&scaron;li kroz stra&scaron;an masakr prije godinu dana, ali da su &ldquo;ustali kao narod, poput lavova&rdquo;, a američki predsjednik Džo Bajden rekao je da SAD nikada neće odustati od napora da se taoci vrate kući.
Bajden je, takođe, povodom godi&scaron;njice razgovarao sa izraelskim predsjednikom Isakom Hercogom, dok sa izraelskim premijerom Netanjahuom nije pričao vi&scaron;e od 50 dana, podsjetili su izraelski mediji.
I Hamas se tim povodom oglasio, ali porukom da je njihova operacija u Izraelu bila &ldquo;najuspje&scaron;nija i najprofesionalnija u modernoj eri&rdquo;, istakav&scaron;i da je sudbina talaca vezana za postupke izraelske vlade&rdquo;.
Američki državni sekretar Entoni Bliken izjavio je da je vrijeme da se postigne sporazum o prekidu vatre u Gazi, dok je Ministarstvo finanasija SAD uvelo nove sankcije međunarodnoj mreži za prikupljanje sredstava Hamasu.
Za to vrijeme, Međunarodni komitet Crvenog krsta saop&scaron;tio je da je palestinska enklava za godinu pretrpjela masovno razaranje i dehumanizaciju.

Blinken: Vrijeme je za sporazum o prekidu vatre; Crveni krst: Gaza pretrpjela masovno razaranje

U TEL AVIVU OBILJEŽENA PRVA GODIŠNJICA OD NAPADA HAMASA NA IZRAEL

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu dodjeljuje se svake godine naučnicima koji rade na raznim poljima medicine ili fiziologije.
Ovogodi&scaron;nji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju su Viktor Ambros iz Hanovera i Gari Ruvkum iz Berklija za otkriće mikro RNK i njegovoj ulozi u post-transkripcionoj regulaciji gena.
U pitanju je jedna je od pet Nobelovih nagrada koje su osnovane 1895. po testamentu Alfreda Nobela, a dodjeljuje je Institut Karolinska za izuzetne doprinose u medicini ili fiziologiji.
Kako je nastala voljom Alfreda Nobela, nagradom upravlja Nobelova fondacija, a dodjeljuje je odbor koji se sastoji od pet članova izabranih od &Scaron;vedske kraljevske akademije nauka.
Iako se često naziva Nobelovom nagradom za medicinu, Nobel je u svom testamentu izričito naveo da se nagrada dodjeljuje za &ldquo; medicinu i fiziologiju&ldquo;, pa se tako nagrada može dodijeliti za &scaron;iri spektar djelovanja .
Dobitnici pro&scaron;logodi&scaron;nje Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu bili su Katalin Kariko i Dru Vajsman. Američki naučnik i mađarska biohemirčarka su dobili nagradu za svoj doprinos razvoju mRNK vakcine protiv kovida 19.
Kako je objavio Nobelov komitet, njihova otkrića bila su ključna za razvoj efikasnih mRNK vakcina protiv kovida 19 tokom pandemije.

Objavljeni ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju

PRESTIŽNU NAGRADU DODJELJUJE INSTITUT KAROLINSKA

Izraelska vojna akcija kojom žele da iskorene Hamas zbog napada na Izrael 7. oktobra znatno je oslabila tu militantnu organizaciju, ali je nije uni&scaron;tila.
Izraelci su u godinu ubili nekoliko Hamasovih vođa i hiljade njegovih boraca, međutim palestinska teroristička militantna grupa nije potpuno uni&scaron;tena i kraj njene vladavine Pojasom Gaze i dalje nije izvjestan.
Hamas je izazvao rat u Pojasu Gaze, poslav&scaron;i stotine boraca preko granice u Izrael 7. oktobra 2023.&nbsp;
U brutalnom napadu poginulo je 1.205 ljudi, većinom civila, po podacima AFP-a na osnovu zvaničnih izraelskih podataka, koji uključuju taoce ubijene u Hamasovom zatočeni&scaron;tvu.
Obećavajući da se uni&scaron;titi Hamas i vratiti kući taoce, Izrael je pokrenuo vojnu akciju u Pojasu Gaze s kopna, mora i iz vazduha.
Vođa mrtav
Jedan od najvećih udaraca Hamasu od njegova osnivanja 1987. bio je kada je 31. jula u Iranu ubijen njegov vođa Ismail Hanije.
I Hamas i njegov sponzor Iran optužili su Izrael da je ubio Hanijea, međutim Izrael to nije komentarisao.
Nakon njegove smrti, Hamas je naimenovao Jahju Sinvara, kog Izrael optužuje da je organizovao napad 7. oktobra, za novog vođu.
Na boji&scaron;tu u Gazi, izraelske snage agresivno progone i Sinvara i Hamasovog vojnog zapovjednika Muhameda Deifa, za kojeg Izrael tvrdi da je ubijen u vazdu&scaron;nom napadu.
Hamas tvrdi da je Deif jo&scaron; živ.
&bdquo;Zapovjednik Muhamed Deif i dalje izdaje naredbe&rdquo;, rekao je izvor iz Hamasovog oružanog krila, Brigada Ezedin al-Kasam, za AFP pod uslovom da ostane anoniman.
&bdquo;Meta broj jedan&ldquo;
Visoki činovnik Hamasa, koji je želio da ostane neimenovan, rekao je da je Sinvar, koji nije viđen u javnosti od početka rata, vrhovni zapovjednik koji vodi i vojno i političko krilo Hamasa.
&bdquo;Za njegovu bezbjednost zadužen je veliki tim jer je on neprijateljeva meta broj jedan&rdquo;, rekao je ovaj sagovornik.
Izraelski zvaničnici u avgustu su objavili da je među poginulima u Pojasu Gaze vi&scaron;e od 17.000 palestinskih militanata.
Visoki zvaničnik Hamasa priznao je da je &bdquo;nekoliko hiljada boraca pokreta i drugih grupa otpora poginulo u borbama&rdquo;.
Uprkos velikim gubicima, izvor iz oružanog krila i dalje likuje zbog izraelskog obavje&scaron;tajnog i bezbjednostnog propusta 7. oktobra.
&bdquo;Izrael tvrdi da zna sve, ali 7. oktobra nije ni&scaron;ta vidio&rdquo;, rekao je.
Izrael ima vlastitu sliku o tome kako Hamas danas stoji.
Ministar obrane Joav Galant utvrdio je u septembru da Hamas &bdquo;kao vojna formacija vi&scaron;e ne postoji&rdquo;.
Brus Hofman iz Vijeća za spoljne odnose (CFR), američkog tink tanka, tvrdi da je izraelska ofanziva nanijela &bdquo;bolan, ali ne i smrtonosan udarac&rdquo; Hamasu.
&bdquo;Političko samoubistvo&ldquo;
Hamas od 2007. samostalno kontroli&scaron;e i vodi institucije u Pojasu Gaze, nakon &scaron;to je pobijedio na parlamentarnim izborima godinu dana prije i potom porazio suparnički Fatah u uličnim borbama.
Sada je većina institucija u Pojasu Gaze ili o&scaron;tećena ili uni&scaron;tena.
Izrael optužuje Hamas da koristi &scaron;kole, zdravstvene ustanove i drugu civilnu infrastrukturu za sprovođenje svojih akcija, &scaron;to Hamas poriče.
U ratu nijedan dio Pojasa Gaze nije siguran od bombardovanja: gađaju se &scaron;kole u kojima su se sklonile izbjeglice, kao i zdravstvene ustanove.
Stotine hiljada djece nijesu pohađale &scaron;kolu gotovo godinu dana, a univerziteti, elektrane, vodovodni sistemi i policijske postave vi&scaron;e nijesu operativni.
Do sredine 2024. privreda Pojasa Gaze smanjilo se na &bdquo;manje od &scaron;estine svojih kapaciteta iz 2022.&rdquo;, po UN-ovom izvje&scaron;taju u kom se ističe da će Pojasu Gaze trebati decenije da se vrati na stanje u kakvom je bio prije izraelskog napada.
Kolaps izaziva veliko nezadovoljstvo među 2,4 miliona stanovnika Pojasa Gaze, od kojih su dvije trećine bili siroma&scaron;ni i prije rata, po Mukhaimeru Abu Sadi, politikologu sa Univerziteta Al-Azhar u Kairu.
Njegov kolega Džamal al-Fadi ocijenio je da je napad 7. oktobr &nbsp;bio &bdquo;političko samoubistvo za Hamas&rdquo; koji je sada shvatio da je &bdquo;izolovan&rdquo;.
Član političkog odbora Hamasa Basem Naim sa tim nije saglasan.
&bdquo;Iako se neki možda ne bi saglasili s Hamasovim političkim stanovi&scaron;tima, otpor i njegov projekt i dalje uživa veliku podr&scaron;ku &rdquo;, rekao je Naim, koji kao i nekoliko drugih Hamasovih vođa živi u samonametnutom egzilu u Kataru.
Ispitivanje Palestinskog centra za politiku i istraživanja u junu pokazalo je da 67 odsto ispitanika na okupiranoj Zapadnoj obali vjeruje da će Hamas naposljetku pobijediti Izrael.
Međutim, u Pojasu Gaze to misli manje ljudi, samo 48 odsto.

Godina od početka razornog rata u Gazi

U BRUTALNIM NAPADIMA POGINULO 1.205 LJUDI

Broj poginulih u poplavama koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu (BiH) povećan je na 20.
Iz Doma zdravlja Jablanica potvrdili su da su u Donjoj Jablanici pronađena jo&scaron; dva tijela.
Kako prenosi Radio Televizija BiH u Jablanici je poginulo najmanje 15 ljudi, dok je dvoje stradalo u Buturevića Polju na području Konjica, a troje u Fojnici.
Poplave i odroni ostavili su iza sebe velike materijalne &scaron;tete i ljudske gubitke.
Brojni spasioci tragaju za nestalima, a na terenu su i brojni profesionalci i volonteri koji pomažu u sanaciji posljedica poplava.
Oružane snage BiH sa svim potrebnim resursima treći dan otklanjaju posljedice razornih poplava i klizi&scaron;ta u najugroženijim djelovima države.
Nakon &scaron;to je Ministarstvo bezbjednosti BiH putem Mehanizma Civilne za&scaron;tite Evropske unije uputilo zahtjev za međunarodnu pomoć u saniranju poplava u BiH, tokom noći se odazvalo desetak država regiona i EU.
Pomoć pružaju i spasilački timovi iz Hrvatske i Srbije, kao i Slovenije, a pomoć su ponudili i Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Poljska, Republika Če&scaron;ka, Turska.
Volonteri i profesionalci Crvenog krsta Federacije BiH, kao dio strukture Dru&scaron;tva Crvenog krsta/križa BiH, prisutni su na svim područjima pogođenim poplavama i klizi&scaron;tima u Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Fojnici, Kre&scaron;evu i Drvaru, gdje su timovi prisutni preventivno.

U Donjoj Jablanici pronađena još dva tijela

UKUPAN BROJ ŽRTAVA U POPLAVAMA U BIH POPEO SE NA 20

Bitkoin je dostigao nivo od 50.000 dolara, prvi put u vi&scaron;e od dvije godine, javlja Rojters.
Ta kriptovaluta od početka godine je porasla za 15,7 odsto, a danas je dostigla najvi&scaron;i nivo od 27. decembra 2021.
Večeras u 18.21 bitkoin je porastao za 4,8 odsto na 49.826 dolara, oscilirajući oko granice od 50.000 dolara.

Bitkoin dostigao vrijednost od 50.000 dolara