Globus

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da ponuda o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza pod striktnim uslovima Irana nije prihvatljiva za Sjedinjene Američke Države, niti druge zemlje. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Rusija spremna da posreduje u okončanju sukoba u Iranu, ako budu dogovorene prihvatljive opcije.&nbsp;
Eskalacija na granici Libana i Izraela
Na jugu Libana i u pograničnom području sa Izraelom zabilježena je nova eskalacija sukoba, uključujući vazdu&scaron;ne napade, razmjenu vatre i napade dronovima.
Libanska državna novinska agencija NNA saop&scaron;tila je da su "neprijateljski ratni avioni" izveli tri vazdu&scaron;na udara na grad Zavtar el &Scaron;arkija od ranih jutarnjih sati, dok su te&scaron;ki mitraljezi kori&scaron;ćeni u napadima na naselje Al-Mahnija u gradu Bint Džbejl.&nbsp;
Takođe je navedeno da izraelski avioni i dronovi intenzivno nadlijeću područje Tira i druge gradove i sela na jugu zemlje.
Izraelska vojska saop&scaron;tila je da je jedan njen vojnik te&scaron;ko, a drugi lak&scaron;e ranjen u napadu dronom koji je izvela libanska grupa Hezbolah na jugu Libana, prenio je Tajms of Izrael.
Izraelska strana navodi da Hezbolah posljednjih sedmica sve če&scaron;će koristi male dronove u napadima na izraelske snage u pograničnom području.
Situacija na granici ostaje napeta, uz nastavak vojnih aktivnosti sa obje strane i pojačano prisustvo vazdu&scaron;nih i bespilotnih letjelica u regionu.
Najmanje 14 ljudi je stradalo, a 37 ih je ranjeno u napadima na jugu Libana, saop&scaron;tilo je juče libansko Ministarstvo zdravlja.
Lider libanske militantne grupe Hezbolah Naim Kasem odbacio je direktne pregovore sa Izraelom, ocjenjujući ih kao &ldquo;težak grijeh&rdquo; koji bi destabilizovao zemlju, dok je izraelski ministar odbrane Izrael Kac upozorio da će prkos te grupe imati katastrofalne posljedice po Liban.
Istovremeno, u Sankt Peterburgu iranski &scaron;ef diplomatije Abas Arakči razgovarao je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o situaciji na Bliskom istoku, ocijeniv&scaron;i pritom da je američki predsjednik Donald Tramp zatražio pregovore sa Iranom jer SAD nijesu postigle nijedan od svojih ciljeva.
Iz Kremlja je, takođe, saop&scaron;teno da je Rusija spremna da posreduje u okončanju sukoba u Iranu ako budu dogovorene prihvatljive opcije, kao i da Moskva ostaje posvećena jačanju odnosa sa Teheranom.
Iz Bijele kuće je, u međuvremenu, saop&scaron;teno da je Tramp razgovarao sa najvi&scaron;im savjetnicima za nacionalnu bezbjednost o novom iranskom predlogu za rje&scaron;avanje sukoba, ali da su njegovi osnovni zahtjevi ostali nepromijenjeni, uključujući slobodan protok nafte kroz Ormuz i da Iran preda obogaćeni uranijum.
Američki državni sekretar Marko Rubio je, međutim, izjavio da ponuda Irana o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza pod striktnim uslovima nije prihvatljiva za SAD, niti druge zemlje, jer bi tako tjesnac i dalje bio pod kontrolom Teherana.
Za to vrijeme, britanski ministar za Evropu i Sjevernu Ameriku Stiven Dauti poručio je da Velika Britanija ne podržava američku blokadu iranskih luka, ali se zalaže za zajedničke napore da se obezbijedi nesmetana plovidba kroz Ormuz.

Nastavljeni izraelski napadi na Liban; Kremlj: Spremni smo da posredujemo u okončanju sukoba

ORUŽANI SUKOB NA BLISKOM ISTOKU

<p class="mb-4
 lg:mb-5
 text-textPrimary
 font-exo2
 text-xl
 leading-8
 font-semibold" data-testid="article-lead-text">Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da ponuda Irana da otvori Ormuski moreuz pod njihovim uslovima nije prihvatljiva ni za Sjedinjene Države, ni za druge zemlje.
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-0">
<div class="rich-text-block break-words">
U intervjuu za Foks njuz Rubio je rekao da Iran ima drugačiji pogled na strate&scaron;ki važni plovni put od većine ostatka svijeta.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-1">
<div class="rich-text-block break-words">
&bdquo;Ono &scaron;to oni misle pod otvaranjem moreuza je sljedeće: moreuz je otvoren samo ako se uskladite s Iranom, dobijete na&scaron;u dozvolu i platite nam ili ćemo vas dići u vazduh", naveo je Rubio.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-2">
<div class="rich-text-block break-words">
&bdquo;To nije otvaranje moreuza. Riječ je o međunarodnin plovnim putevima i mi ne možemo tolerisati njihove poku&scaron;aje normalizacije koja podrazumjeva da Iran odlučuje ko će ih koristiti i koliko će platiti za to", kazao je Rubio.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-3">
<div class="rich-text-block break-words">
Iran je predložio Sjedinjem Državama da otvori Ormuski moreuz, pod uslovom da Va&scaron;ington odmah prekine rat i da garantuje da ga neće nastaviti, a pregovori o nuklearnom programu bi bili nastavljeni kada se ti uslovi ispune.
</div>
</div>

Rubio: Ponuda Irana nije prihvatljiva ni za SAD, ni za druge zemlje

SAOPŠTIO AMERIČKI DRŽAVNI SEKRETAR

Vr&scaron;ilac dužnosti američkog državnog tužioca Tod Blanče izjavio je da preliminarni nalazi istrage ukazuju na to da je osumnjičeni za pucnjavu povezanu s večerom dopisnika iz Bijele kuće vjerovatno ciljao Donalda Trampa i zvaničnike njegove administracije.
Blanče je u razgovoru za NBC News kazao da istraga o motivu jo&scaron; traje i da će za konačne zaključke biti potrebno jo&scaron; nekoliko dana.
&ldquo;Jo&scaron; istražujemo motiv, i to je ne&scaron;to &scaron;to će nužno potrajati barem nekoliko dana. Vjerujemo da je u ovom napadu, odnosno poku&scaron;aju napada, ciljao zvaničnike administracije, ali to je za sada i dalje vrlo preliminarna procjena&rdquo;, rekao je Blanche.
Dodao je da među mogućim metama &ldquo;vjerovatno&rdquo; spada i američki predsjednik Donald Trump, ali je naglasio da je prerano za konačne tvrdnje.
&ldquo;Vjerovatno i predsjednik SAD-a, ali želim da sačekam i ne idem ispred istrage&rdquo;, naveo je.
Blanche je rekao i da ne vjeruje da osumnjičeni trenutno sarađuje s istražiteljima.
Prema njegovim riječima, osumnjičeni će u ponedjeljak pred saveznim sudom biti optužen za napad na federalnog službenika, upotrebu vatrenog oružja i poku&scaron;aj ubistva federalnog službenika.
Tužilac je dodao da u ovoj fazi ne zna postoji li eventualna povezanost napada s Iranom.
Istraga je pokazala da je osumnjičeni, prema dosada&scaron;njim saznanjima, putovao vozom iz Los Angelesa do Chicaga, a zatim iz Čikaga u Va&scaron;ogton, nakon čega se prijavio u hotel u kojem je održavana večera dopisnika iz Bijele kuće.
Istražitelji takođe provjeravaju navode da je oružje sastavljao unutar hotela, ali Blanche tvrdi da nije uspio daleko odmaći
&ldquo;Jedva je probio sigurnosni perimetar. A kad kažem jedva, mislim doslovno nekoliko stopa&rdquo;, rekao je.

Američki tužilac iznio preliminarne nalaze: Napadač vjerovatno ciljao Trampa i njegove zvaničnike

"U OVOJ FAZI NE ZNAMO DA LI POSTOJI EVENTUALNA POVEZANOST NAPADA S IRANOM"

Američki predsjednik Donald Tramp je evakuisan sa svečane godi&scaron;nje večere izvje&scaron;tača iz Bijele kuće po&scaron;to je mu&scaron;karac otvorio vatru u predvorju Hotela &ldquo;Va&scaron;ington Hilton&rdquo;, gdje je bio događaj.
Pripadnik obezbjeđenja je pogođen u pucnjavi, ali se, prema Trampovim riječima, dobro oseća, po&scaron;to je nosio za&scaron;titni prsluk.
Policija tvrdi da je napadač uhap&scaron;en i da se radi o tridesetjednogodi&scaron;njem Kolu Alenu, iz Torensa, u Kaliforniji.
Navodeno je da je napadač imao pu&scaron;ku sačmaricu, pi&scaron;tolj i vi&scaron;e noževa.
Napadač na bezbjednosno osoblje Bijele kuće priznao je policiji da su mu meta bili američki zvaničnici, prenio je CBS.&nbsp;
Suočiće se s dvije optužnice - za upotrebu vatrenog oružja tiokom nasilnog zločina i za napad na saveznog agenta opasnim oružjem, rekla je okružna tužiteljka Dženin Piro iz Va&scaron;ingtona.

Tramp evakuisan tokom večere sa dopisnicima Bijele kuće – čuli se pucnji, pogođen tajni agent

SAOPŠTENO JE DA JE NAPADAČ IMAO PUŠKU SAČMARICU, PIŠTOLJ I VIŠE NOŽEVA

Predsjednik SAD Donald Tramp saop&scaron;tio je da je otkazao putovanje svojih predstavnika u Islamabad radi sastanka sa Irancima.
"Previ&scaron;e je vremena izgubljeno na putovanja, previ&scaron;e posla! Osim toga, u njihovom 'rukovodstvu' postoji veliko unutra&scaron;nje neslaganje i konfuzija. Niko ne zna ko je glavni, uključujući i njih same", napisao je on na svojoj mreži Trut sou&scaron;al.
Jo&scaron; je dodao da Amerikanci imaju "sve karte, oni nemaju nijednu".
"Ako žele da razgovaraju, sve &scaron;to treba da urade je da pozovu", napisao je.
Ministar spoljnih poslova Irana Abas Aragči boravio je u posjeti Pakistanu, koji nastoji da posreduje u pregovorima te dvije strane, ali je napustio zemlju prije nego &scaron;to su američki izaslanici stigli.
On je zvaničnicima sa kojima se sastao iznio "crvene linije" Irana i rekao da podržava pakistansko posredovanje.

Tramp otkazao putovanje svojih izaslanika u Islamabad

"PREVIŠE JE VREMENA IZGUBLJENO NA PUTOVANJA, PREVIŠE POSLA!

SAD i Iran razmijenili su nove o&scaron;tre poruke u vezi sa bezbjedno&scaron;ću u Ormuskom moreuzu, po&scaron;to je američki predsjednik Donald Tramp naredio mornarici da djeluje protiv plovila za koja se sumnja da postavljaju mine u moreuzu.
Revolucionarna garda tvrdi da će odlučno reagovati u slučaju eskalacije, dok iz Teherana poručuju da je nacionalno jedinstvo razbilo neprijateljske planove.&nbsp;
Modžtaba Hamnei: Jedinstvo Irana razbija neprijateljske planove
Vrhovni vođa Islamske revolucije Sejed Modžtaba Hoseini Hamnei poručio je da izuzetno jedinstvo iranske nacije izaziva raskol među neprijateljima i jača nacionalnu koheziju.
Hamnei je na Iksu&nbsp; naveo da je "neobično jedinstvo" među građanima poremetilo planove onih koji, kako je naveo, žele da "potkopaju" Iran, uz poziv da se zahvalnost tom jedinstvu pokaže kroz konkretna dijela, kako bi se dodatno učvrstila nacionalna kohezija.
"Neprijateljske medijske operacije, usmjerene na umove i psihu ljudi, namjeravaju da potkopaju nacionalno jedinstvo i bezbjednost. Neka na&scaron; nemar ne dozvoli da se ova zloslutna namjera ostvari", istakao je Hamnei.
Upozorio je na, kako je naveo, "psiholo&scaron;ki rat" neprijatelja, zaključiv&scaron;i da on ima za cilj da oslabi jedinstvo i stabilnost.
<div class="wallThumbHolder">
Izraelski napadi pogodili južni Liban uprkos produženju prekida vatre
Izraelski ratni avioni izveli su nove napade na južni Liban, samo nekoliko sati nakon &scaron;to je američki predsjednik Donald Tramp objavio trosedmično produženje prekida vatre između Izraela i Hezbolaha, prenijela je Al Džazira, pozivajući se na izvje&scaron;taje lokalnih medija.
Dva napada su ciljala grad Tulin, dok je poseban napad pogodio Kirbet Selm, prenosi &ldquo;Liban 24&rdquo; i dodaje da je predgrađe Tulina takođe granatirano artiljerijom.
Neprijateljstva između libanske militantne grupe Hezbolah i Izraela počela su 2. marta, kada je libanska grupa ispalila rakete i dronove na Izrael u znak podr&scaron;ke Iranu, na &scaron;ta je Izrael odgovorio napadima na jug Libana i južna predgrađa Bejruta, za koje je naveo da su sjedi&scaron;ta Hezbolaha.
Tramp kategorički odbacio upotrebu nuklearnog oružja protiv Irana
Američki predsjednik Donald Tramp kategorički je odbacio upotrebu nuklearnog oružja protiv Irana, ali je naveo da su američke snage naoružane.
Tramp je na pitanje novinara u Bijeloj kući da li bi upotrijebio nuklearno oružje protiv Irana, odgovorio odrečno, prenio je Sky news.
&ldquo;Ne, ne bih. Za&scaron;to bi mi to bilo potrebno? Za&scaron;to bi se postavljalo tako glupo pitanje?&hellip; Za&scaron;to bih koristio nuklearno oružje kada smo ih potpuno, na veoma ubjedljiv način, desetkovali?&rdquo;, naveo je Tramp.
On je istakao da nikada ne bi trebalo dozvoliti da bilo ko koristi nuklearno oružje. Tramp je, međutim, ostavio na stolu prijetnju konvencionalnom silom, navodeći da su američke snage naoružane.
&ldquo;Nikada nismo imali toliko municije &ndash; na&scaron;i brodovi su naoružani&rdquo;, naveo je Tramp.
On tvrdi da je Ormuski moreuz zatvoren po njegovoj sopstvenoj volji i da će biti otvoren onda kada se postigne dogovor sa Iranom.
&ldquo;Otvorićemo moreuz. Trenutno je zatvoren. Imamo potpunu kontrolu nad moreuzom&rdquo;, naveo je Tramp.
Rekao je da ne žuri sa postizanjem sporazuma sa Iranom i da želi da bude postignut najbolji dogovor, kao i da Teheran vi&scaron;e nema nuklearno oružje. Naveo je da će Amerikanci plaćati vi&scaron;e cijene goriva &ldquo;jo&scaron; neko vrijeme&rdquo;.
Ponovio je da su Sjedinjene Američke Države postigle vojne uspjehe u ratu sa Iranom, uključujući uni&scaron;tavanje iranske mornarice i vazduhoplovstva.
Tramp je rekao da je Iran možda obnovio dio svoje protivvazdu&scaron;ne odbrane tokom primirja.
&ldquo;Ali to ćemo uni&scaron;titi za oko jedan dan, ako jesu&rdquo;, naveo je Tramp.
Diplomatski kontakti SAD-a, Izraela i Libana
U Va&scaron;ingtonu su nastavljeni diplomatski kontakti na nivou Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Libana, dok su razgovori premje&scaron;teni iz Stejt departmenta u Bijelu kuću.
Nakon druge runde pregovora Libana i Izraela u Bijeloj kući, američki predsjednik Donald Tramp je objavio da je primirje između dvije strane produženo tri nedjelje.
Kako je rekao, raduje se &scaron;to će u budućnosti ugostiti izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i libanskog predsjednika Džozefa Auna.
Iz pregovaračkog procesa povukao se &scaron;ef iranskog tima Mohamed Bager Kalibaf.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je vojska te zemlje spremna da ponovo pokrene rat protiv Irana i da su &ldquo;mete označene&rdquo;, ističući da Izrael čeka &ldquo;zeleno svjetlo&rdquo; od Sjedinjenih Američkih Država da vrati Iran u &ldquo;kameno doba&rdquo;.
Situacija u Ormuskom moreuzu dodatno je pogor&scaron;ana nakon vi&scaron;e incidenata, uključujući zaplijene brodova i pojačano vojno prisustvo iranskih i američkih snaga.
Na kontejnerskom brodu &ldquo;MSC Frančeska&rdquo;, koji su u Ormuskom moreuzu napale i zaplijenile iranske snage, nalaze se četiri pomorca iz Crne Gore, kao i dva državljanina Hrvatske.
Reagovao je predsjednik SAD Donald Tramp i naredio američkoj mornarici da djeluje protiv plovila za koja se sumnja da postavljaju mine u ovom strate&scaron;kom plovnom putu.
Iz Teherana je saop&scaron;teno da su snage Korpusa Revolucionarne garde u pripravnosti i da će reagovati ukoliko dođe do eskalacije. Iranski zvaničnici navode da su pomorske jedinice raspoređene u regionu i spremne za &ldquo;odlučan odgovor&rdquo;.
U međuvremenu, iranske vlasti saop&scaron;tile su i da su prvi put naplatile putarinu za prolaz brodova kroz Ormuski moreuz.
U odvojenim incidentima na Bliskom istoku nastavljeni su sukobi u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali, uz nove žrtve i izvje&scaron;taje o vazdu&scaron;nim i kopnenim napadima.
</div>

Tramp: Desetkovali smo Iran, zbog čega bih upotrijebio nuklearno oružje; Hamnei: Naše jedinstvo razbilo neprijateljske planove

Uprkos produženju primirja sa Iranom, u Ormuskom moreuzu ne prestaju tenzije. Iranska revolucionarna garda zaplijenila je dva broda, dok je treći napadnut. Američki predsjednik Donald Tramp kaže da ne postoji rok za prekid vatre sa Iranom, niti dogovor o novom datumu pregovora. Danas nova runda pregovora Izraela i Libana u Va&scaron;ingtonu.
Tijelo novinarke Amal Halil izvučeno nakon izraelskog napada u Libanu
Libanska civilna odbrana je saop&scaron;tila da su spasioci izvukli tijelo novinarke Amal Halil, koja je ubijena u vazdu&scaron;nom napadu na kuću u gradu Al-Tiri, prenosi Al Džazira.
Novinarka Amal Halil, zaposlena u listu Al Akbar, sklonila se sa koleginicom u kuću nakon prvog napada, ali je objekat potom pogođen u drugom udaru, navelo je Ministarstvo zdravlja Libana, prenosi Sky news.
Spasilačke ekipe su kasnije uspjele da izvuku njenu koleginicu Zeinab Faradž živu, sa povredama, nakon čega je prebačena u bolnicu gdje je podvrgnuta operaciji, prenijeli su lokalni mediji.
Prema navodima Ministarstva, vozilo libanskog Crvenog krsta koje je poslato da evakui&scaron;e povrijeđene bilo je meta napada &scaron;ok bombom i vatrom iz oružja, &scaron;to je u početku spriječilo spasioce da dođu do Halil.
Izrael je saop&scaron;tio da istražuje incidente i negirao da je na meti napada imao spasilačke timove.
Al Džazira navodi da je Izrael ubio pet novinara u Libanu od početka marta. Libanski ministar informisanja Pol Morkos osudio je sinoć ubistvo libanske novinarke Amal Halil u izraelskom napadu na jugu Libana kao &ldquo;gnusni zločin i grubo kr&scaron;enje međunarodnog humanitarnog prava&rdquo;.
&ldquo;Uzeti na ni&scaron;an novinare je gnusni zločin i grubo kr&scaron;enje međunarodnog humanitarnog prava, pred kojim nećemo ćutati&rdquo;, napisao je on na mreži X, pozivajući međunarodne organizacije da djeluju &ldquo;kako bi se to zaustavilo i spriječilo da se tako ne&scaron;to ponovi&rdquo;.
Džon Felan otpu&scaron;ten sa mjesta &scaron;efa američke mornarice
Dosada&scaron;nji &scaron;ef američke mornarice Džon Felan otpu&scaron;ten je sa te funkcije, saop&scaron;tio je portparol Pentagona &Scaron;on Parnel.
Zvaničnik Bijele kuće rekao je za CBS news da su se američki predsjednik Donald Tramp i ministar odbrane Pit Hegset složili oko potrebe za novim rukovodstvom mornarice, i da je Hegset obavijestio Felana o odluci prije nego &scaron;to je objavljena.
Parnel je rekao da će novi vr&scaron;ilac dužnosti civilnog lidera mornarice biće podsekretar mornarice Hung Cao.
Cao je veteran mornarice koji se kandidovao za Senat 2024. godine kao kandidat Republikanske stranke u Virdžiniji, gdje je izgubio od demokratskog senatora Tima Kejna.
Felan je posljednji visoki zvaničnik koji je napustio saveznu vladu posljednjih mjeseci. Hegset je početkom aprila zatražio od načelnika General&scaron;taba vojske, generala Rendija Džordža, da podnese ostavku, a oficiri vojske koji su vodili Komandu za transport i obuku i Kapelanski korpus smenjeni su sa svojih funkcija.
&Scaron;ef Južne komande američke vojske, admiral mornarice Alvin Holsi, takođe je penzionisan krajem pro&scaron;le godine.
Tokom Felanovog mandata, mornarica je učestvovala u napadima američke vojske na brodove sa drogom u blizini Latinske Amerike i zapljenama tankera za naftu povezanih sa Venecuelom.
IRGC: Brodovi zaplijenjeni zbog pomorskih prekr&scaron;aja
Iran je zaplijenio dva broda u Ormuskom moreuzu, dodatno pojačavajući kontrolu nad ovim strate&scaron;kim plovnim putem, dan nakon &scaron;to je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saop&scaron;tio da odlaže nove napade na tu zemlju.
Iranska Revolucionarna garda navela je da su brodovi zadržani zbog &ldquo;pomorskih prekr&scaron;aja&rdquo; i sprovedeni ka iranskoj obali. Riječ je o prvom zapljenjivanju plovila od početka sukoba krajem februara.
Istovremeno, ostaje nejasan status primirja starog dvije sedmice, koje je trebalo da istekne ranije ove sedmice. Tramp je najavio da će SAD produžiti obustavu napada dok se ne razmotre iranski predlozi u mirovnim pregovorima, ali Teheran nije potvrdio da je pristao na produženje primirja.
Iranski zvaničnici kritikuju odluku Va&scaron;ingtona da zadrži pomorsku blokadu, koju smatraju aktom rata. Predsjednik parlamenta Mohamad Baker Kalibaf poručio je da je potpuni prekid vatre moguć samo ako se blokada ukine, ističući da je u suprotnom nemoguće ponovo otvoriti Ormuski moreuz.

Tramp: Ne postoji rok za prekid vatre sa Iranom; Nova runda pregovora Izraela i Libana u Vašingtonu

Budući premijer Mađarske Peter Mađar želi da oživi uticaj Srednje Evrope, koristeći njenu imperijalnu pro&scaron;lost, pi&scaron;e Politiko i dodaje da je Mađar najavio da će produbiti veze sa susjednim državama, posebno sa Austrijom, gradeći ove odnose na jakoj ekonomskoj povezanosti i zajedničkoj istoriji ukorijenjenoj u Austrougarskom carstvu.
- Nekada smo bili u istoj državi, a Austrija je ključni ekonomski partner Mađarske. Volio bih da ojačam odnos Mađarske i Austrije iz istorijskih, ali i iz kulturnih i ekonomskih razloga - rekao je Mađar poslije pobjede nad Viktorom Orbanom na parlamentarnim izborima, održanim ranije ovog mjeseca.
Mađar je pobijedio Orbana obećavajući, između ostalog, da će resetovati odnose sa Evropskom unijom, ali on zami&scaron;lja da to uradi u okviru ojačanog bloka srednjeevropskih država koje predvode desničarski lideri, istomi&scaron;ljenici sa kojima dijeli kulturne stavove, ekonomske interese i konzervativna shvatanja mnogih pitanja - od migracija do energetske politike. Sa važnim izuzetkom Poljske, ove države pozicionirane između Zapadne Evrope i Rusije, tradicionalno pokazuju veću spremnost da održe poslovne veze sa Moskvom, ističe Politko.
Novi mađarski premijer je već javno kazao kako vidi ojačani srednjeevropski blok. Na konferenciji za medije ranije ovog mjeseca on je predložio spajanje Vi&scaron;egradske grupe (neformalnog saveza koji čine Mađarska, Poljska, Če&scaron;ka i Slovačka) i Slavkovog formata (inicijative za saradnju u kojoj su Austrija, Če&scaron;ka i Slovačka).
- Vjerujem da je ovo u interesu svake države, uključujući Austriju i Mađarsku. Tako da se nadam da ćemo moći da napravimo napredak u ovom pogled - rekao je Mađar.
Kao prvi signal u pravcu ispunjenja ovog cilja Mađar je najavio da će njegova prva putovanja u inostranstvo biti u Var&scaron;avu i u Beč. Dok Austriju doživljava kako "prirodnog saveznika", Mađar može mnogo da nauči od poljskog premijera Donalda Tuska i njegovih napora da obnovi liberalnu demokratiju poslije godina populističke vladavine. To podrazumijeva o oslobađanje velikih novčanih srestava koja je EU "zamrzla" zbog zabrinutosti oko vladavine prava u tim zemljama.
Politiko pi&scaron;e da je jedan od Mađarovih prioriteta da obezbijedi odmrzavanje 18 milijardi eura iz evropskih fondova, kao i da omogući pristup za 16 milijardi eura iz evropskih odbrambenih kredita, ali i da ukine kaznu od jedan milion eura dnevno zbog odbijanja Mađarske da se pridržava evropskih zakona o migraciji.
- Posjeta Var&scaron;avi ima veze sa dijeljenjem iskustava u vezi sa tranzicijom ka liberalnoj demokratiji. Posjeta Beču vi&scaron;e ima veze sa evropskom politikom i sa činjenicom da je neophodno razvijati sopstvene predloge u okviru ovog regiona - rekao je Emil Briks, biv&scaron;i austrijski diplomata i istoričar koji se bavi proučavanjem propasti Austrougarskog carstva.
Vi&scaron;i austrijski diplomata, koji je želio da ostane aniniman, rekao je za Politiko da postoji inherentna logika u jačanju saradnje između država Srednje Evrope po ugledu na model Beneluksa.
- Mi smo države otprilike iste veličine sa mnogo zajedničkih interesa i zajedno možemo da budemo relevantniji u pogledu kapaciteta glasanja - rekao je ovaj diplomata.
Mađarska i Austrija vezane pupčanom vrpcom
Za konzervativnu vlast Austrije, produbljavanje veza sa Mađarskom je dugo bila strate&scaron;ka ambicija, pi&scaron;e Politiko. Početkom dvijehiljaditih, uoči prijema nekoliko biv&scaron;ih komunističkih država u EU, austrijski lideri su predložili obnavljanje savezni&scaron;tva sa Srednjom Evropom. Predlog je propao usljed straha Poljske i Slovenije da Austrija u stvari traži način da obnovi svoju hegemoniju 80 godina poslije pada Carstva. Sada blaži savez predlaže samouvjerenija i prosperitetnija Mađarska.
Poljska, čija ekonomska i vojna moć stalno raste, takođe se vi&scaron;e ne osjeća ugroženo takvim predlogom. Priliku u Orbanovom odlasku vide i austrijski konzervativci.
- Blisko smo sarađivali sa Orbanom devedesetih i uvijek govorim da bi mladi Orban sigurno bio jedan od najvećih kritičara starijeg Orbana. Uprkos svim problemima sa kojima smo se suočili, uspijevali smo da sarađujemo na nekim stvarima, ali tokom godina to je postajalo sve teže i na kraju nemoguće - rekao je Rejnold Lopatka, poslanik iz redova vladajuće konzervativne Austrijske narodne partije.
Mađar i austrijski kancelar Kristijan Stoker počeli su da postavljaju temelje novih odnosa između njihovih zemalja i to na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, koja je održana sredinom februara, oko dva mjeseca prije izbora u Mađarskoj, pi&scaron;e Politiko pozivajući se na dva izvora koja su prisustvovala sastanku. Razgovarali su o Mađarovoj prvoj posjeti Beču i kako pobolj&scaron;ati uslove pod kojima austrijske kompanije posluju u Mađarskoj, rekao je jedan vi&scaron;i zvaničnik austrijske vlade. Očekuje se da Mađar u Beču iznese zajednički stav o migraciji i raspravlja o sudbini Centralnoevropskog univerziteta, koji se 2019. godine preselio iz Budimpe&scaron;te za Beč poslije Orbanove kampanje protiv te ustanove.
Kada je ekonomija u pitanju, dvije države su već vezane kao pupčanom vrpcom, pi&scaron;e Politiko. Austrija je poslije Njemačke, drugi najveći investitor u Mađarskoj sa investicijama većim od 11,7 milijardi eura. Oko 134 hiljade Mađara radi u Austriji, a mnogi od njih putuju svakodnevno tamo na posao.
Ukrajina - kamen spoticanja
Politiko ističe da i pored svega ostaju ključne razlike između srednjeevropskih država, koje bi mogle da zakomplikuju napore da se ostvari bliže savezni&scaron;tvo. Jedna od tih razlika je - Ukrajina. Austrija i Poljska aktivno podržavaju evropsku pomoć zaraćenoj zemlji. S druge strane, od Mađarske pod novim rukovodstvom se očekuje da neće opstruirati pomoć kao &scaron;to je to Orban radio, ali da će se pridružiti Če&scaron;koj i Slovačkoj koje su odustale od podr&scaron;ke paketu evropske pomoći Ukrajini vrijednom 90 milijardi eura. Ove države imaju različite stavove i po pitanju prijema Ukrajine u Evropsku uniju.

Politiko: Mađar želi da vrati Austrougarsko carstvo na evropsku mapu

BUDUĆI PREMIJER MAĐARSKE

Nakon &scaron;to je poručio da očekuje nastavak bombardovanja Irana i da nema namjeru da produžava prekid vatre, američki predsjednik Donald Tramp objavio je da će, na zahtjev Pakistana, produžiti primirje dok iranska strana ne podnese svoj predlog. Tramp je, takođe, izjavio da Iran "finansijski propada" zbog zatvaranja Ormuza. S druge strane, u iranskom napadu u blizini Ormuskog moreuza o&scaron;tećen je trgovački brod.
Tramp: Iran finansijski propada zbog zatvaranja Ormuza
Američki predsjednik Donald Tramp tvrdi da Iran &ldquo;finansijski propada&rdquo; zbog zatvaranja Ormuskog moreuza.
&ldquo;Iran finansijski propada. Žele da se Ormuski moreuz odmah otvori&rdquo;, napisao je Tramp na mreži Truth Social, dodajući da Islamska Republika &bdquo;želi novac&ldquo;.
Iran napao kontejnerski brod kod Ormuza
U iranskom napadu u blizini Ormuskog moreuza o&scaron;tećen je trgovački brod, nakon &scaron;to mu je pri&scaron;ao manji ratni brod povezan sa Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), koji je otvorio vatru bez prethodnog upozorenja putem radija, saop&scaron;tila Organizacija za pomorski saobraćaj Velike Britanije.
U napadu je pričinjena značajna &scaron;teta na komandnom mostu plovila, a posada je bezbjedna.
Prema dostupnim informacijama, nije bilo požara i izlivanja zagađujućih materija u more.
Britanska vojno-civilna služba koja prati bezbjednost pomorskog saobraćaja nije navela detalje o zastavi broda niti njegovoj tačnoj lokaciji u trenutku incidenta.
Netanjahu: Izrael jači nego ikada
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da je Izrael jači nego ikada i da zajedno sa SAD predvodi borbu protiv &ldquo;snaga zla u svijetu&rdquo;.
Prema njegovim riječima, &ldquo;neprijatelji u svakoj generaciji podizali sa ciljem da uni&scaron;te jevrejski narod&rdquo;, ali i dodao da se u onome &scaron;to naziva &ldquo;generacijom obnove&rdquo;, Izrael podiže protiv neprijatelja.
&ldquo;Iranska osovina zla, koja je planirala da nas uni&scaron;ti, sada se bori za sopstveni opstanak. U ratu obnove razbili smo velike djelove (iranske osovine)&rdquo;, naglasio je Netanjahu.
Tramp se predomislio: Produženo primirje
Agencija Tasnim javila je da iranska delegacija definitivno ne dolazi u Pakistan na pregovore.
Tasnim navodi da relevantni izvori smatraju da je razlog za ovakvu odluku to &scaron;to je na osnovu okvira od 10 tačaka koji su SAD prihvatile, Iran prihvatio prekid vatre i naknadne pregovore o okončanju rata, ali su SAD to sve vrijeme kr&scaron;ile.
Bijela kuća potvrdila je da je otkazano putovanje potpredsjednika SAD Džej Di Vensa na mirovne pregovore.
Prethodno je američki predsjednik Donald Tramp objavio je da će, na zahtjev Pakistana, produžiti primirje dok iranska strana ne podnese svoj predlog.
Trampova najnovija odluka predstavlja pravi preokret budući da je ranije tokom dana rekao da očekuje nastavak bombardovanja Irana ukoliko do srijede uveče ne bude postignut dogovor o produženju prekida vatre, dodajući da &ldquo;nema namjeru&rdquo; da produžava primirje.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je rat protiv Irana spriječio &ldquo;jo&scaron; jedan Holokaust&rdquo; nad Izraelom i Jevrejima.
Predsjednik parlamenta Libana Nabih Beri upozorio je da će se izraelske snage, koje i dalje drže položaje na jugu zemlje, suočiti sa otporom ukoliko se ne povuku, nagovje&scaron;tavajući mogućnost nove eskalacije uoči razgovora uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država ove nedjelje.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas izjavila je da su se zemlje Evropske unije saglasile da pro&scaron;ire sankcije Iranu tako da obuhvate i one koji su odgovorni za blokadu Ormuskog moreuza.
.

Odgođeni pregovori u Islamabadu, Tramp se predomislio i produžio primirje dok Teheran ne predstavi jasan stav

Grčka pomorska firma za upravljanje rizicima MARISKS upozorila je brodovlasnike da nepoznati akteri &scaron;alju lažne poruke u kojima se predstavljaju kao iranske vlasti i traže naknadu u kriptovalutama za bezbjedan prolazak kroz Ormuski moreuz.
Kako navodi MARISKS, prevarantske poruke zahtjevaju plaćanje u bitkoinu ili teteru za navodno "odobrenje" prolaska, a firma je jasno istakla da te poruke nijesu poslale iranske vlasti.
"Ove konkretne poruke su prevara", saop&scaron;tila je kompanija.
Prema upozorenju, stotine brodova i oko 20.000 pomoraca i dalje su zarobljeni u Persijskom zalivu zbog zatvaranja Ormuskog moreuza. Vjeruje se da je bar jedan brod koji je u subotu poku&scaron;ao da izađe iz moreuza i na koji je otvorena vatra bio žrtva ove prevare.
Ormuski moreuz je uglavnom zatvoren od kraja februara, nakon &scaron;to su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli napade na Iran. Saobraćaj je dramatično smanjen &ndash; u posjlednjih 12 sati kroz moreuz je pro&scaron;ao samo jedan brod iz Persijskog zaliva, dok su dva u&scaron;la, u poređenju sa uobičajenih oko 130 brodova dnevno.
Iran je pro&scaron;le sedmice nakratko proglasio moreuz otvorenim, poslije čega je pro&scaron;lo vi&scaron;e od desetak tankera, ali je situacija ponovo eskalirala tokom vikenda kada je Iran ispalio upozoravajuću vatru na brodove, a američka vojska zaplijenila iranski teretni brod.
Sjedinjene Države, prema najnovijim informacijama, pritiskaju na nove mirovne pregovore dok se približava rok za prekid vatre. Bezbjednosne mjere pojačane su i u Islamabadu, glavnom gradu Pakistana, uoči očekivanih novih razgovora.

Lažne poruke pomorcima: Predstavljaju se kao iranske vlasti i traže naknadu u kriptovalutama za bezbjedan prolazak kroz Ormuski moreuz

UPOZORENJE

Na autoputu &Scaron;abac&ndash;Ruma dogodila se danas saobraćajna nesreća u kojoj su poginule četiri osobe.
Poginuli su vozač "forda", koji se kretao u suprotnom smjeru i udario u "golf" u kojem su se nalazile četiri osobe od kojih su dvije preminule na licu mjesta, dok je jedna osoba preminula u bolnici. Jo&scaron; jedna osoba prevezena je zbog težine povreda iz &scaron;abačke bolnice u Urgentni centar u Beogradu.
Mediji prenose da je vozač automobila marke "ford" vozio u kontrasmjeru brzinom 130 na sat.
Na dru&scaron;tvenim mrežama pojavile su se objave prije nesreće u kojima se drugi vozači upozoravaju da sivi "ford" vozi u suprotnom smjeru.
&nbsp;

Četiri osobe stradale na auto-putu u Srbiji