Globus

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen predstavila je juče novu strukturu ove institucije i portfelje budućih komesara koji će služiti u narednom petogodi&scaron;njem periodu.
Nova struktura Evropske komisije neće biti polno izbalansirana jer će imati sastav sa 16 mu&scaron;karaca 11 žena, pi&scaron;e RSE.
Broj žena bi bio barem za jedan manji, da Slovenija u posljednjem trenutku, nije zamijenila ime kandidata i predložila novo žensko ime za komesarku.
Do posljednjeg trenutka nije bilo izvjesno dali će Fon der Lajen biti u stanju da predstavi sva imena jer je slovenački parlament odbijao da zakaže saslu&scaron;anje za potvrđivanje svoje kandidatkinje Marte Kos, u jeku tekućeg spora između vlade i opozicije.
Prvi razlog za odgađanje predstavljanja nove strukture Evropske komisije bili su sporovi u Sloveniji. Međutim, drama koja je uslijedila u ponedeljak 16. septembra, izazvala je nove tenzije.
Francuski evropski komesar Thierry Breton podnio je ostavku, optuživ&scaron;i Uruslu fon der Lajen da ga potkopava. Breton je do tog datuma bio kandidat za budućeg komesara iz Francuske i bio bi to drugi njegov mandat.
&ldquo;Prije nekoliko dana, u posljednjem dijelu pregovora o sastavu budućeg Koledža, tražili ste od Francuske da povuče moje ime &mdash; iz ličnih razloga o kojima ni u jednom slučaju niste direktno razgovarali sa mnom&rdquo;, napisao je Breton u pismu Fon der Lajen, koje je objavio na mreži X.
Nepsoredno nakon njegove ostavke, uslijedilo je saop&scaron;tenje iz Pariza o novom kandidatu.
Jelisejska palata je obavijestila da je ime mu&scaron;kog komesara zamijenila sa drugim mu&scaron;kim kanidatom.
Stephane Sejourne, odlazeći ministar inostranih poslova je novi kandidat za evropskog komesara iz Francuske.
Novi/stari komesari među kojima je i veteran koji dobijaju peti mandat
Lista nominovanih ima i imena koja su već poznata za EK budući da su već vr&scaron;ili ove funkcije, uključujući i samu Fon der Lajen koja će u jo&scaron; jednom mandatu voditi izvr&scaron;nom institucijom Evropske unije.
Među imenima postojećih komesara je Dubravka &Scaron;uica iz Hrvatske, kojoj će ovo biti drugi mandat, Oliver Varhelyi (Varhelji) iz Mađarske, kao i Wopke Hoekstra (Vopke Hukstra) iz Holandije.
Među imenima starih, odnosno, novih komesara se nalaze i oni koji se smatraju veteranima u Evropskoj komisiji, poput Valdisa Dombrovskog kojem će ovo biti treći mandat u EK, kao i Maro&scaron; Sevćović iz Slovačke kojem će ovo biti čak peti mandat.
Portfelj spoljne politike i pro&scaron;irenje najavažniji za region
Za region Zapadnog Balkana, portfelj pro&scaron;irenja i spoljne politike predstavljaju posebnu važnost.
Cijeli region pripada grupi pro&scaron;irenja a ovo će biti fokus prioriteta buduće Evropske komisije, kako je obećala Ursula fon der Lajen.
Optimisti ne isključuju mogućnost da, tokom mandata buduće Evropske komisije (2024-2029), barem jedna zemlja iz regiona zaključi pristupne pregovore i približi se članstvu.
Ursula fon der Lajen je potvrdila da će u novoj Komisiji postojati namjenski komesar za pro&scaron;irenje.
Prije rata u Ukrajini, dio procesa pro&scaron;irenja je bilo sedam država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Kosovo i Turska.
Sa obzirom na to da je sad u procesu pro&scaron;irenja čak deset država, jer su tu obuhvaćene države iz Istočnog partnerstva (Ukrajina, Gruzija i Moldavija), to je sada postao važan resor u Evropskoj komisiji. Shodno tome i zanimanje je puno veće nego &scaron;to je bilo na početku prvog mandata Fon der Lajen, 2019. godine.
Pro&scaron;irenje pripalo najmanje iskusnoj kandidatkinji
Marta Kos iz Slovenije je imenovana za komesarku za pro&scaron;irenje EU.
Njena biografija se ne poklapa u potpunosti sa izjavama Fon der Lajen da će nova struktura njene Komisije imati profesinalna lica sa ozbiljnim politčkim iskustvom.
Fon der Lajen je govoreći pred novinarima, 5. septembra rekla da su novoj komisiji potrebni kompetenti ljudi.
&ldquo;A kompetencija znači visoko političko iskustvo, iskustvo izvr&scaron;ne vlasti. Na primjer, biv&scaron;i premijeri ili biv&scaron;i ministri ili zamjenici ministara, ili barem visoko diplomatsko iskustvo ili visoki rad u evropskim institucijama&rdquo;, rekla je tada predsjednica EK.
Marta Kos je vi&scaron;e od jedne dekade u privatnom biznisu. Radi se o osobi koja je stručnjakinja za komunikacije i menadžment.
Ranije je bila ambasadorke Republike Slovenije u Njemačkoj i Letoniji, a kasnije i &Scaron;vajcarskoj i Lihten&scaron;tajnu.
Karijeru je započela kao novinarka na Slovenačkoj nacionalnoj radio-televiziji, uključujući niz godina kao dopisnica u Njemačkoj. Odatle je Kos pre&scaron;la u Vladu Republike Slovenije kao direktorica Ureda za odnose s javno&scaron;ću i medije i bila portparol Vlade.
Kaja Kallas na čelu evropske diplomatije
Portfelj viskog predstavnika EU za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost je takođe važan za region. U ovaj potfelj potpada usklađivanje spoljne politike, uključujući i sankcije Rusiji. Takođe se radi o poziciji koja će se direktno baviti procesom normalizacije odnosa Srbije i Kosova.
Donedavna premijerka Estonije, Kaja Kallas je u junu ove godine, dobila saglasnost lidera da naslijedi funkciju Josepa Borrella za buduću &scaron;eficu evropske diplomatije.
Kaja Kallas je od 2021. vodila vladu Estonije, i prva je žena na toj poziciji u ovoj zemlji. Njen otac je Sim Kallas, biv&scaron;i premijer Estonije. Sim Kallas je takođe bio evropski komesar za transport između 2010-2014. godine.
Prije nego &scaron;to je postala premijerka, Kallas je bila članica Evropskog parlamenta u periodu između od 2014. do 2018. godine.
Kallas je u julu ove godine podnijela ostavku na mjesto &scaron;efice vlade Estonije, nakon &scaron;to je mjesec ranije dobila potvrdu da će biti buduća visoka predstavnica EU za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost.
Slijedi potvrda Evropskog parlamenta
Konačni pečat za imenovanje novih komesara daje Evropski parlament nakon saslu&scaron;anja u određenim odborima, u zavisnosti od resora koji će im biti dodijeljen.
Svaki odbor ocjenjuje stručnost kandidata i &scaron;alje je predsjedniku parlamenta.
Potvrda za komesare zahtijeva apsolutnu većinu Evropskog parlamenta, &scaron;to podrazumijeva 50 odsto plus jedan.
Ukoliko kandidat ne dobije potreban broj glasova, države članice moraju da predlože drugog kandidata, i to u roku od mjesec.
Negativna ocjena može navesti kandidate da se povuku iz procesa, kao &scaron;to se već de&scaron;avalo.
Poslije izbora 2019. godine, Evropski parlament je odbio dvije kandidature za evropske komesare i tada su evroposlanici tražili od predsjednice Evropske komisije Fon der Lajen da izađe sa novim imenima.
Lista budućih komesara i predloženi porfelji:
Magnus Brunner &ndash; Unutra&scaron;nji poslovi i migracije
Država: Austrija
Prethodna funkcija: Ministar finansija
Hadja Lahbib &ndash; Humanitarna pomoć i upravljanje krizama
Država: Belgija
Prethodna funkcija: Ministarka inostranih poslova
Ekaterina Zaharieva &ndash; Startapovi, istraživanje i inovacije
Država: Bugarska
Prethodna funkcija: Evropska zastupnica
Dubravka &Scaron;uica &ndash; Mediteran (drugi mandat u Evropskoj komisiji)
Država: Hrvatska
Prethodna funkcija: Evropska komesarka za demokratiju i demografiju
Costas Cadis &ndash; Ribarstvo i okeani
Država: Kipar
Prethodna funkcija: Ministar za zdravlje, obrazovanje i kulturu, poljoprivrede i životne sredine
Jozef Sikela &ndash; Međunarodna partnerstva
Država: Če&scaron;ka Republika
Prethodna funkcija: Ministar industrije i trgovine
Dan J&oslash;rgensen &ndash; Stanovanje
Država: Danska
Prethodna funkcija: Ministar za razvojnu saradnju i globalnu klimatsku politiku
Kaja Kallas &ndash; Visoka predstavnica za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost
Država: Estonia
Prethodna funkcija: Premijerka Estonije
Henna Virkkunen -Izvr&scaron;na potpredsjednica za tehnolo&scaron;ki suverenitet, bezbjednost i demokratiju
Država: Finska
Prethodna funkcija: Zastupnica u Evropskom parlamentu
Stephane Sejourne &ndash; Izvr&scaron;ni potpredsjednik za prosperitet i industrijsku strategiju
Država: Francuska
Prethodna funkcija: Ministar inostranih poslova
Ursula gon der Lajen &ndash; Predsjednica EK (drugi mandat)
Država: Njemačka
Prethodna funkcija: Predsjednica Evropske komisije
Apostolos Tzitzikostas &ndash; Održivi transport i turizam
Država: Grčka
Prethodna funkcija: Guverner Centralne Makeodnije
Oliv&eacute;r V&aacute;rhelyi &ndash; Zdravlje i dobrobit životinja (drugi mandat)
Država: Mađarska
Prethodna funkcija: Evropski komesar za susjedstvo i pro&scaron;irenje
Michael McGrath (Majkl MkGrat) &ndash; Demokratija, pravda i vladavina prava
Država: Irska
Prethodna funkcija: Ministar finansija
Raffaele Fito &ndash; Izvr&scaron;ni potpredsjednik za koheziju i reforme
Država: Italija
Prethodna funkcija: Ministar za Evropu
Valdis Dombrovskis &ndash; Ekonomija i produktivnost, implementacija i pojednostavljenje (treći mandat)
Država: Letonija
Prethodna funkcija: Izvr&scaron;ni potpredsjednik Evropske komisije za privredu koja radi za ljude/Evropski komesar za trgovinu
Andrius Kubilius &ndash; Odbrana
Država: Litvanija
Prethodna funkcija: Zastupnik u Evropskom parlamentu
Christophe Hansen &ndash; Poljoprivreda i hrana
Država: Luksemburg
Prethodna funkcija: Evropski zastupnik
Glenn Micallef &ndash; Međugeneracijska pravednost, omladina, kultura i sport
Država: Malta
Prethodna funkcija: Savjetnik za EU premijera Malte
Wopke Hoekstra &ndash; Klima (drugi mandat u EK)
Država: Holandija
Prethodna funkcija: Evropski komesar za klimatske akcije
Piotr Serafin &ndash; Budžet
Država: Poljska
Prethodna funkcija: Poljski ambasador pri EU
Maria Lu&iacute;s Albuquerque &ndash; Finansijske usluge
Država: Portugal
Prethodna funkcija: Članica nadzornog odbora Morgan Stanley Europe i savjetodavnih odbora nekoliko portgalskih univerziteta
Roxana Minzatu &ndash; Izvr&scaron;na potpredsjednica za ljudske resurse, vje&scaron;tine i spremnost
Država: Rumunija
Prethodna funicija: Evropska zastupnica
Maro&scaron; &Scaron;efčovič -Trgovinska i ekonomska bezbjednost (peti mandat)
Država: Slovačka
Prethodna funkcija: Izvr&scaron;ni potpredsjednik Evropske komisije za Evropski zeleni dogovor/evropski komesar za međuinstitucionalne odnose
Marta Kos &ndash; Pro&scaron;irenje EU
Država: Slovenija
Prethodna funkcija: Biv&scaron;a ambasadorka Slovenije u Njemačkoj i &Scaron;vajcarskoj
Teresa Ribera &ndash; Izvr&scaron;na potpredsjednca za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju
Država: &Scaron;panija
Prethodna funkcija: Vicepremijerka &Scaron;panije i ministarka za ekolo&scaron;ku tranziciju
Jesika Roswall &ndash; Životna sredina, otpornost na vodu i konkurentna kružna ekonomija
Država: &Scaron;vedska
Prethodna funkcija: Ministarka za EU pitanja

Sastav Evropske komisije za petogodišnji mandat sa starim i novim licima

PREDSTAVLJENA STRUKTURA OVE INSTITUCIJE

&Scaron;vedski ministar obrazovanja hoće da se djeci u &scaron;kolama oduzmu telefoni i upozorava na stra&scaron;ne posljedice &ldquo;života na internetu&rdquo; &ndash; zavisnost, bolesti, suicidalne misli. Njegov predlog podržavaju nastavnici &scaron;irom zemlje.
Ne tako davne 2017. godine &Scaron;vedska je donijela petogodi&scaron;nju strategiju digitalizacije za &scaron;kole, koja je za glavne ciljeve imala da &bdquo;postigne visok nivo digitalne kompetencije&ldquo; i &bdquo;podstakne razvoj znanja, jednakih mogućnosti i pristupa tehnologiji&ldquo;, pi&scaron;e DW.
Danas, sedam godina kasnije, &Scaron;vedska je druga zemlja Evropske unije po stopi kori&scaron;ćenja interneta, odmah nakon Danske.
Ali, vlada je zabrinuta. Stoga ministar za socijalna pitanja i javno zdravlje Jakob Forsmed predvodi napore da se učenicima pomogne da uravnoteže stvarni život i TikTok sadržaje.
Bez telefona tokom &scaron;kolskog dana
&bdquo;&Scaron;kole imaju odgovornost da pripreme djecu za svijet, ali ovo &scaron;to sad vidimo je ne&scaron;to potpuno drugačije&ldquo;, tvrdi Forsmed.
Ističe da učenici u &Scaron;vedskoj pate od &scaron;iroko rasprostranjenih poremećaja i opadanja fizičkih i intelektualnih sposobnosti zbog sati provedenih na internetu.
&bdquo;Ne mogu da sijeku makazama. Ne mogu da se popnu na drvo. Ne mogu da hodaju unazad, jer stalno sjede sa mobilnim telefonima&ldquo;, rekao je Formsed u intervjuu za DW u ministarstvu u Stokholmu.
&bdquo;Takođe, primjećujemo bolesti koje su ranije bile karakteristične za starije ljude i ljude srednjih godina, a sada se pojavljuju kod mladih zbog nedostatka fizičke aktivnosti.&ldquo;
Zato se Forsmed zalaže za ograničenje kori&scaron;ćenja telefona i tableta u &scaron;kolama, tako da to bude zakonski obavezno, a ne samo preporučeno, kao &scaron;to je sada slučaj.
Vladin predlog za novi zakon predviđa da učenici do 9. razreda nemaju pristup uređajima tokom cijelog boravka u &scaron;koli, uključujući i pauze.
Njihovim naporima u prilog idu nove smjernice koje je ranije ovog mjeseca izdala &Scaron;vedska agencija za javno zdravlje, savjetujući da djeca ispod dvije godine ne treba uop&scaron;te da provode vrijeme ispred ekrana, djeci od dvije do pet godina preporučuje se sat dnevno, djeci od &scaron;est do dvanaest godina dva sata, a tinejdžerima maksimalno tri sata.
Forsmed vjeruje da je problem nedostatka sna kod tinejdžera potcijenjen, te da najnovija istraživanja pokazuju da &scaron;vedski tinejdžeri, uglavnom zbog svojih uređaja, spavaju manje od &scaron;est sati noću, iako bi trebalo da imaju osam do devet sati sna.
&bdquo;To im smanjuje otpornost na stres, povećava rizik od depresije, suicidnih misli, anksioznosti&ldquo;, kaže ministar.
Kako kaže, djevojčice su posebno pogođene, a naučni dokazi potvrđuju da ih dru&scaron;tvene mreže &bdquo;u ranom uzrastu izlažu poremećajima ishrane i osjećanju nezadovoljstva tijelom&ldquo;.
Zalijepljeni za telefone
Patrik Sander, zamjenik direktora &scaron;kole u južnom &scaron;vedskom gradu Malmeu, rekao je za DW da &scaron;kola u kojoj radi već godinama oduzima mobilne telefone učenicima, iako im ih vraćaju tokom ručka.
Rekao je da je ova politika uvedena zbog znakova koji su &bdquo;na ivici zloupotrebe i zavisnosti&ldquo; te da se, kada se uređaji oduzmu tokom časova, može vidjeti kako učenici traže telefone rukama. &bdquo;Bio sam pomalo upla&scaron;en kada sam to vidio&ldquo;, rekao je, &bdquo;ne zbog sebe, već zbog njih.&ldquo;
Jo&scaron; jedno zabrinjavajuće pona&scaron;anje koje Sander želi da suzbije zabranom upotrebe telefona je vr&scaron;njačko nasilje. On kaže da su učenice u njegovoj &scaron;koli bile tajno fotografisane u svlačionici za fizičko, a te fotografije su potom dijeljene okolo.
&bdquo;Postajemo zavisni&ldquo;
Podizanje svijesti o rizicima zavisnosti izgleda da djeluje kod učenika osnovnih &scaron;kola u Arsti, predgrađu Stokholma, gdje učenici prije početka časova odlažu svoje uređaje u ručno napravljene torbice koje su sami kreirali i dobijaju ih nazad tek na kraju dana.
Sva četiri desetogodi&scaron;njaka i jedanaestogodi&scaron;njaka, koje je DW intervjuisao, priznala su da bi im bilo veoma te&scaron;ko da se koncentri&scaron;u bez ovog sistema.
&bdquo;Dosta koristimo Snepčet i TikTok i ponekad postajemo toliko zavisni da ne želimo da ostavimo telefon&ldquo;, objasnila je Ema.
Esija kaže: &bdquo;Najvjerovatnije bih se samo izgubio u telefonu&ldquo;, rekao je, dodajući da je to zato &scaron;to je &scaron;kola &bdquo;tako dosadna&ldquo; u poređenju sa telefonom.
Kaže da provodi tri do četiri sata dnevno onlajn van &scaron;kole, dok su ostala tri učenika rekla da imaju automatsko zaključavanje telefona nakon dva ili dva i po sata.
Zato nastavnica Asa Lind želi da vidi dodatna ograničenja u &scaron;kolama. Smatra da je preporuka &Scaron;vedske agencije za javno zdravlje &ndash; zabrana kori&scaron;ćenja telefona od jednog do dva sata &ndash; već prilično velika, ali da ne uključuje vrijeme provedeno onlajn kao dio &scaron;kolskog programa.
&bdquo;Mislim da bismo mogli da preispitamo kako koristimo dane u &scaron;koli i zapravo ograničimo kori&scaron;ćenje ekrana za mlađu decu tokom časova&ldquo;, rekla je, &bdquo;jer mislim da dosta vremena provode sami sa slu&scaron;alicama na računarima radeći zadatke.&ldquo;
Nastavnici vezani za Tims
Za neke starije učenike, međutim, nema izlaza iz stalne upotrebe telefona, čak i kada bi to željeli.
Lovisa Hedelin i Nils Koning, učenici muzičke gimnazije &bdquo;Sodra Latins&ldquo;, kažu da im &scaron;kolske rasporede stalno postavljaju i ažuriraju preko onlajn platforme Majkrosoft Tims. Koning kaže da ga je nastavnica čak ukorila jer nije provjerio detalje na telefonu neposredno prije časa.
Hedelin ukazuje da je njihov slučaj svakako specifičan, jer bi bilo nemoguće svirati instrumente i istovremeno držati telefon u ruci. Nije jasno kakav bi uticaj predloženi zakon imao na specijalizovane programe poput njihovog.
U isto vrijeme, Koning kaže da je morao biti strog prema sebi u slobodno vrijeme, jer je tokom jednog perioda ostajao budan gledajući u telefon do tri ujutro. &bdquo;Shvatio sam da to ne funkcioni&scaron;e&ldquo;, rekao je.
Nastavnica violine Linda Toivola kaže da nikada ne mora da oduzima telefone svojim učenicima, ali da ima troje djece u drugim &scaron;kolama i da se raduje Forsmedovim strožim pravilima o kori&scaron;ćenju uređaja.
&bdquo;Voljela bih to!&ldquo; rekla je. &bdquo;To je ono &scaron;to očekujem kao roditelj.&ldquo;

Švedski ministar za oduzimanje telefona u školama: „Život na TikToku – djeca ne mogu da se popnu na drvo“

NJEGOV PREDLOG PODRŽAVAJU NASTAVNICI ŠIROM TE ZEMLJE

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen predložila je Martu Kos iz Slovenije za evropsku komesarku za pro&scaron;irenje.
Kos bi na toj funkciji u EK trebalo da zamijeni Olivera Varheljija, koji je predložen za komesara za zdravstvo i dobrobit životinja.
Kos je biv&scaron;a ambasadorka Slovenije u Njemačkoj i &Scaron;vajcarskoj, a bila je potpredsjednica liberalnog Pokreta slobode aktuelnog slovenačkog premijera Roberta Goloba.
Fon der Lajen je, nakon sastanka Konferencije predsjednika političkih grupa u Evropskom parlamentu, predstavljajući kandidate za komesare, rekla da će Kos biti komesarka za pro&scaron;irenje odgovorna za istočno susjedstvo i da će raditi na podr&scaron;ci Ukrajini.
&ldquo;Nastaviće rad na rekonstrukciji, kao i na podr&scaron;ci zemljama kandidatima da se pripreme za pristupanje&ldquo;, kazala je Fon der Lajen, prenosi portal RTCG.
Ona je istakla i da je Vlada Slovenije predložila Kos kao članicu Kolegijuma komesara, ali i da je u toku procedura njenog imenovanja, koja uključuje konsultaciju nacionalnog parlamenta koji treba da uputi neobavezujuće mi&scaron;ljenj.
Među komesarima, kako je navela Fon der Lajen, 11 je žena, &scaron;to je 40 odsto zastupljenosti.
&bdquo;Kad sam dobila prvi set nominacija i kandidata, tada smo bili na oko 22 odsto žena i 78 odsto mu&scaron;karaca, &scaron;to je bilo neprihvatljivo. Radila sam sa državama članicama i uspjeli smo da pobolj&scaron;amo ravnotežu na 40 odsto žena i 60 odsto mu&scaron;karaca&ldquo;, naglasila je Fon der Lajen.
Novi sastav Kolegijuma komesara imaće &scaron;est izvr&scaron;nih potpredsjednika, četiri žene i dva mu&scaron;karca.
Polovina potpredsjednika su iz država članica koje su se pridružile prije pada Gvozdene zavjese, a druga polovima iz članica koje su se pridružile nakon ponovnog ujedinjenja Evrope.
Evropski parlament, kako bi nastavio proceduru imenovanja novog kolegijuma komesara, treba da primi zvanično pismo Savjeta u dogovoru s predsjednicom Komisije, a nakon toga slijede saslu&scaron;anja predloženih komesara pred nadležnim odborima, glasanje članova odbora i konačno njihovo potvrđivanje u parlamentu.

Marta Kos predložena za novu evropsku komesarku za proširenje

TREBALO BI DA ZAMIJENI OLIVERA VARHELJIJA

U poplavama koje je zbog obilnih ki&scaron;a uglavnom u sjeveroistočnim i istočnim oblastima Če&scaron;ke izazvao ciklon "Boris" troje ljudi je stradalo, sedmoro se vode kao nestali, 600 života je spaseno, 13.500 ljudi je evakuisano, saop&scaron;tio je novinarima poslije vanredne sjednice vlade če&scaron;ki premijer Petr Fijala.
Na terenu je od petka 5.500 timova profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, a angažovano je 12 helikoptera, dok je Vlada danas odlučila da u uklanjanje &scaron;teta od poplava bude uključeno i 2.000 vojnika.
&bdquo;Sedam zemalja nam je ponudilo pomoć&ldquo;, kazao je Fijala, a Ministarstvo spoljnih poslova preciziralo je da je riječ o Ukrajini, Izraelu, Slovačkoj, Kosovu, Litvaniji, Sjevernoj Makedoniji, SAD, Grčkoj i Sloveniji, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da i Srbija nudi pomoć poplavljenim zemljama u Srednjoj Evropi.
Premijer Fijala razgovarao je sa premijerom poljske Donaldom Tuskom, a kasnije i sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, kako da &scaron;to brže i najefikasnije iskoriste fondove koje EU ima za pomoć i otklanjanje &scaron;teta od takvih elementarnih nepogoda.
Ministar unutra&scaron;njih poslova Vit Raku&scaron;an, kao i ministar životne sredine Petr Hladik kazali su na konferenciji za novinare da voda u rijekama u najpogođenija dva regiona, Moravsko-&scaron;lezijskom i Olomouckom polako opada ali se poplavni talas premije&scaron;ta u srednje tokove većih rijeka i opasnost od poplava trajaće najmanje do kraja ove sedmice, iako bi od srijede trebalo da slabe padavine i u južnoj Če&scaron;koj nad koju se sada premije&scaron;ta ciklon Boris.
&bdquo;Razmjere poplava su ogromne, svjedoci kažu gore nego 1997. godine ali žrtava i &scaron;teta je manje. Ali stvarnost je kakva jeste. U selu Mikulovice koje smo obi&scaron;li osjeća se gas koji curi, nema struje, nema signala mobilne telefonije, voda je kontaminirana. To je svakodnevnica&ldquo;, kazao je ministar unutra&scaron;njih poslova.
Sa akcija spasavanja života i evakuacija spasilačke operacije prelaze sada u sljedeću fazu da se naseljima odsječenim od svijeta doture generatori, pijaća voda minimalno 4,5 litara vode na osobu dnevno.
Premijer Petr Fijala kazao je da je Vlada odlučila da se bez obzira na katastrofalne poplave ipak u petak i subotu održe regionalni izbori i izbori za trećinu Senata če&scaron;kog parlamenta.
&bdquo;Da, biće održani u redovnom terminu. Ne samo zato &scaron;to je pravno vrlo komplikovano da se odgode, već i zato &scaron;to smo poslije razgovora sa ljudima u regionima do&scaron;li do zaključka da je moguće da se održe. Imamo alternative tamo gdje su problemi najveći i možemo da pomognemo da se organizuju&ldquo;, kazao je Fijala.
Če&scaron;ki premijer rekao je da se ne pla&scaron;i toga da bi opozicija mogla zbog poplava da osporava legitimitet izbora.
&bdquo;Pitali smo predsjednike najpogođenjih op&scaron;tina i oni su rekli da izbori treba i mogu da se održe. Pogledajte to i sa druge strane. Na najvećem dijelu teritorije nema problema sa organizovanjem izbora. Da li bi onda moglo da se ospori za&scaron;to nisu organizovani i za&scaron;to su odloženi&ldquo;, kazao je premijer.
I premijer i ministar unutra&scaron;njih poslova upozorili su da bi za odgađanje izbora bilo neophodno da se proglasi stanje nužde, koje bi važilo na cijeloj teritoriji Če&scaron;ke te za to nema realnih osnova kad su pogođena samo dva regiona, a to vanredno stanje nužde predstavlja veliko zadiranje u prava i slobode građana i svaki put kad je progla&scaron;avano, recimo zbog pandemije kovida, izazivalo je velike rasprave.

U poplavama u Češkoj troje mrtvih, evakuisano 13.500, ali izbore ne odgađaju

CIKLON „BORIS“ ZA SOBOM OSTAVIO PUSTOŠ

&Scaron;ef palestinske organizacije Hamas Jahja Sinvar izjavio je u ponedjeljak da ta grupa &ndash; koju SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom &ndash; ima resurse da održi svoju borbu protiv Izraela, uz podr&scaron;ku regionalnih saveznika koje podržava Iran, skoro godinu od početka rata u Pojasu Gaze.
Sinvar, koji je pro&scaron;log mjeseca zamijenio ubijenog vođu Hamasa Ismaila Hanijea, naveo je u pismu jemenskim saveznicima da je Hamas "spreman da vodi dug rat iscrpljivanja".
Smrtonosne borbe u ponedjeljak su nastavile da bjesne u opkoljenom Pojasu Gaze, gdje su medicinari i spasioci saop&scaron;tili da je u izraelskim udarima ubijeno najmanje 20 ljudi.
Najnoviji napadi uslijedili su po&scaron;to je izraelski ministar odbrane Joav Galan upozorio da se izgledi za prekid borbi sa militantima Hezbolaha u Libanu smanjuju, &scaron;to je opet izazvalo strah od &scaron;ireg regionalnog sukoba.
Galant je pro&scaron;le sedmice rekao da Hamas, čiji je napad 7. oktobra pokrenuo rat, "vi&scaron;e ne postoji" kao vojna formacija u Pojasu Gaze.
Sinvar je u svom pismu jemenskim Hutima zaprijetio da će grupe svrstane uz Iran Gazi i drugdje u regionu "slomiti političku volju neprijatelja" poslije vi&scaron;e od 11 mjeseci rata.
"Na&scaron;i zajednički napori sa vama" i sa grupama u Libanu i Iraku "slomiće ovog neprijatelja i nanijeti mu poraz", rekao je Sinvar.
Poslije vi&scaron;emjesečnih napora posrednika za sporazum o primirju u Gazi, SAD "ekspeditivno" rade na novom predlogu za premo&scaron;ćavanje preostalih jazova između Izraela i Hamasa, rekao je portparol Stejt departmenta Metju Miler.
"Nastavljamo da se angažujemo sa na&scaron;im partnerima u regionu - uključujući posrednike Katar i Egipat, kako bi se do&scaron;lo do "predloga koji može dovesti strane do konačnog sporazuma", rekao je Miler.
On je naveo da su zahtjev Izraela da zadrži trupe na granici Gaze i Egipta i detalji o oslobađanju talaca i dalje glavne tačke problema.
Rat u Pojasu Gaze je počeo napadom Hamasa i njegovih snaga na jug Izraela 7. oktobra, kada je prema izraelskim podacima ubijeno oko 1.200 ljudi, dok je oteto oko 251 ljudi, od kojih se 97 jo&scaron; uvijek drži u Gazi kao taoci, uključujući 33 za koje izraelska vojska kaže da su mrtva.
U izraelskim vojnim operacijama u Pojasu Gaze od tada je ubijeno najmanje 41.200 ljudi, navodi ministarstvo zdravlja te teritorije pod kontrolom Hamasa.
Rat u Gazi privukao je saveznike Hamasa koje podržava Iran &scaron;irom Bliskog istoka, uključujući Hezbolah u Libanu i Hute, čiji su pomorski napadi poremetili globalni transport kroz vitalne vodene puteve kod Jemena.
U nedjelju su pobunjenici preuzeli odgovornost da su rijetki raketni napadi na centralni Izrael koji je pro&scaron;ao bez žrtava, ali je premijera Izraela Benjamin Netanijahu upozorio da će biti plaćena "visoka cijenu za svaki poku&scaron;aj da nam nanesu &scaron;tetu".
U televizijskom govoru, vođa pobunjenika Abdul Malik al-Huti rekao je da će se operacije Huta "nastaviti sve dok traje agresija i opsada Gaze".
Napetosti su porasle duž sjeverne granice Izraela sa Libanom, usred strahovanja da bi redovna razmjena vatre između izraelskih snaga i Hamasovog saveznika Hezbolaha tokom rata mogla da eksplodira u sveop&scaron;ti rat.
Hezbolah je u ponedjeljak saop&scaron;tio da je izveo "desetine" napada na izraelske položaje, a izraelska vojska je saop&scaron;tila da je pogodila "terorističke" mete u Libanu.
"Mogućnost za sporazum ponestaje jer Hezbolah nastavlja da se vezuje za Hamas - rekao je Galant američkom izaslaniku Amosu Hoh&scaron;tajnu", saop&scaron;tilo je izraelsko Ministarstvo odbrane.
Netanjahu je kasnije rekao Hoh&scaron;tajnu da traži "osnovnu promjenu" bezbjednosne situacije na sjevernoj granici Izraela.
Portparol Stejt departmenta rekao je novinarima da su SAD "odavno jasno stavile do znanja da vjeruju da je diplomatsko rje&scaron;enje ispravan način, jedini način da se unese mir na sjever Izraela i omogući izraelskim građanima da se vrate svojim domovima".
On je rekao da su izraelski zvaničnici "uvijek jasno stavljali do znanja... da bi na kraju vi&scaron;e voljeli diplomatsko rje&scaron;enje ".
S druge strane, izraelski premijer se suočava s rastom nezadovoljstva kritičara i demonstranata koji ga optužuju da nije učinio dovoljno da obezbijedi primirje u Pojasu Gaze i sporazum o oslobađanju talaca.

Šef Hamasa kaže da je spreman za 'dugi rat' u Gazi

TVRDI DA IMAJU RESURSE DA ODRŽE SVOJU BORBU PROTIV IZRAELA

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o povećanju pripadnika Oružanih snaga tako da novi broj zaposlenih iznosi gotovo dva i po miliona ljudi, od kojih milion i po vojnih lica, prenosi Tanjug.
Osim toga, u ukazu stoji nalog Vladi da izdvoji novac potreban za sprovođenje uredbe, prenosi RIA Novosti.
Prethodno je Putin potpisao ukaz o povećanju broja oružanih snaga u decembru 2023. godine, kada je broj vojnog osoblja podignut na ne&scaron;to vi&scaron;e od dva miliona i 200 hiljada ljudi, od čega oko milion i 300.000 vojnika.
Prema riječima zamjenika predsjednika Savjeta bezbjednosti Dmitrija Medvedeva, u ovoj godini oko 190.000 građana sklopilo je ugovore sa Ministarstvom odbrane.
Putin je početkom ovvog mjeseca rekao je da broj zainteresovanih da pristupe vojnom osoblju naglo povećan nakon &scaron;to su ukrajinske snage pokrenule upade u rusku pograničnu Kursku oblast.

Putin potpisao ukaz kojim se broj vojnika povećava na milion i po

ODLUKA RUSKOG PREDSJEDNIKA

Broj poginulih u poplavama u centralnoj Evropi popeo se na osam, po&scaron;to su hiljade ljudi evakuisane iz svojih domova u Poljskoj, Če&scaron;koj, Austriji i Rumuniji.
Ciklon Boris donio je obilne ki&scaron;e od Austrije do Rumunije, &scaron;to je dovelo do najgorih poplava u skoro tri decenije u te&scaron;ko pogođenim područjima Če&scaron;ke i Poljske.
"Na nogama" je i Mađarska, a u Budimpe&scaron;ti je od ponoći na snazi najvi&scaron;i nivo pripravnosti za odbranu od poplava duž cijele obale Dunava. Prema najavama, poplavni talas se očekuje u narednim danima.
Gradonačelnik Budimpe&scaron;te Gergelj Karačoni izjavio je da Budimpe&scaron;ti prijeti najveća poplava u posljednjoj deceniji.
Zbog ogromnog rasta vodostaja Dunava usljed obilnih padavina prethodnih dana, Budimpe&scaron;ta se ozbiljno priprema za moguće poplave. Po&scaron;to je ciklon Boris donio olujne ki&scaron;e i katastrofalne poplave u djelove Europe, vlasti Budimpe&scaron;te ni&scaron;ta ne prepu&scaron;taju slučaju.
Načelnik Glavne uprave za vode objavio je saop&scaron;tenje u kojemu se stanovni&scaron;tvu daju uputstva kako da postupaju i kome da se obrate u slučaju poplava.
Od 20 sati zatvaraju se donje obale Budima i Pe&scaron;te. Parkirani automobili moraju biti uklonjeni do popodneva, a u protivnom će biti odvezeni.
Od utorka u za&scaron;tićeno područje Margit-sigeta moći će da uđu samo vozila koja učestvuju u odbrani, a pje&scaron;ački saobraćaj će biti ograničen. Očekuju se saobraćajna ograničenja u trećem okrugu, gdje se gradi odbrambena linija visoka četiri metra.
U ovom trenutku, kako pi&scaron;e mađarski portal Telex, angažovano je 350 vojnika, koji rade na tome da ne dođe do katastrofe.
Firme i ustanove u Budimpe&scaron;ti su već započele radove na za&scaron;titi od poplava, objasnio je gradonačelnik Budimpe&scaron;te.
&bdquo;Budimpe&scaron;ti se približava najveća poplava decenije&ldquo;, najavio je on.

Gradonačelnik Budimpešte: Prijeti nam najveća poplava u posljednjoj deceniji

DATA UPUSTVA STANOVNIŠTVU

Ukrajinske vazduhoplovne snage oborile su, tokom noći, 53 od 56 otkrivenih ruskih bespilotnih letjelica usmjerenenih na Kijev.
Ukrajinske snage su saop&scaron;tile da je "glavna meta" bombardovanja bio glavni grad, dok su vojne vlasti prijavile "masovni" ruski napad, osmi u Kijevu tokom ovog mjeseca.
&Scaron;ef regionalne vojne administracije Kijeva Ruslan Kravčenko rekao je da je jedna žena hospitalizovana nakon &scaron;to je povrijeđena fragmentima oborenog drona, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Načelnik gradske vojne uprave Sergej Popko rekao je da je Kijev bio napadnut vi&scaron;e od tri sata tokom noći, po&scaron;to je protivvazdu&scaron;na odbrana oborila "skoro dvadesetak neprijateljskih bespilotnih letjelica oko glavnog grada".
Rusija je vi&scaron;e puta bombardovala Ukrajinu bespilotnim letjelicama, raketama i raznim vrstama projektila tokom invazije koja traje 36 mjeseci.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je pozvao Sjedinjene Američke Države i druge saveznike da "brzo implementiraju" sporazume o oružju i drugim zalihama kako bi pomogli u borbi protiv invazije.
Ukrajinski premijer Denis &Scaron;mihal je 10. septembra rekao da se nada da će drugi veliki mirovni samit biti zasnovan na sličnom skupu u &Scaron;vajcarskoj prije tri mjeseca sa ciljem da se okonča rat.

Ukrajina odbila masovni napad ruskih letjelica na Kijev

TOKOM NOĆI

Mu&scaron;karac koji je uhap&scaron;en u vezi sa poku&scaron;ajem ubistva republikanskog predsedničkog kandidata Donalda Trampa u Vest Palm Biču na Floridi identifikovan je kao Rajan Vesli Raut (58), prenosi agencija AP pozivajući se na troje zvaničnika.
Agenti tajne službe otvorili su vatru na osobu naoružanu poluautomatskom pu&scaron;kom koja je uperila oružje ka golf klubu biv&scaron;eg predsednika Donalda Trampa u Vest Palm Biču na Floridi, dok je on igrao golf. Republikanski predsjednički kandidat je nepovrijeđen i na bezbjednom, saop&scaron;tila je policija, a FBI incident istražuje kao &bdquo;poku&scaron;aj ubistva&ldquo;, prenosi &bdquo;Glas Amerike&ldquo;.
&Scaron;erif okruga Martin Vilijam Snajder saop&scaron;tio je da je osumnjičeni uhap&scaron;en u roku od nekoliko minuta po&scaron;to su FBI, Tajna služba i kancelarija &scaron;erifa Palm Biča izdali hitan nalog za potjeru. Osumnjičeni nije bio naoružan kada je uhap&scaron;en, a &scaron;erif Snajder je saop&scaron;tio da je bio miran i nije pokazivao mnogo emocija, niti je pitao zbog čega je zaustavljen.
Biv&scaron;i predsjednik je imao pojačano obezbjeđenje od neuspje&scaron;nog atentata u julu. Kada drži mitinge na otvorenom, sada govori iza neprobojnog stakla.
Poslije incidenta, Tramp se vratio u svoj privatni klub Mar-a-Lago u susjednom Palm Biču.

Identifikovan napadač na Donalda Trampa: FBI incident istražuje kao „pokušaj ubistva“

OSUMNJIČENI UHAPŠEN U ROKU OD NEKOLIKO MINUTA

Izborni &scaron;tab Donalda Trampa saop&scaron;tio da je biv&scaron;i predsjednik &bdquo;bezbjedno nakon pucnjave koja se dogodila u njegovoj blizini&ldquo;, javlja CNN.
<div class="article-banner">
<div id="div-gpt-ad-1620632716371-0" class=" div-gpt-ad-1620632716371-0-loaded">
<div id="/21876124292/N1-SRB/n1-srb-inText" data-google-query-id="CPGbw_jgxYgDFbg7BgAdHpAW5w"></div>
</div>
</div>
Kako prenosi CNN, biv&scaron;i predsjednik i kandidat na izborima u novembru igrao je golf u u njegovom međunarodnom golf klubu u Vest Palm Biču.&nbsp;
Tajna služba je na dru&scaron;tvenoj mreži Iks saop&scaron;tila da "sarađuje sa &scaron;erifom okruga Palm Bič na istrazi incidenta koji uključuje Trampa".
Incident se dogodio ne&scaron;to prije 14 sati po lokalnom vremenu.
Jedna osoba je privedena u vezi sa incidentom u Trampovom međunarodnom golf klubu.
Tajna služba je pucala na osumnjičenog, potvrdilo je vi&scaron;e izvora. Mediji prenose i da je pronađeno oružje.
Podsjetimo, Tramp je povrijeđen u atentatu na političkom skupu u Pensilvaniji 13. jula.&nbsp;

CNN: Pucnjava u blizini golf kluba u kojem se nalazio Tramp, sumnjaju da je bio meta

TAJNA SLUŽBA PUCALA NA OSUMNJIČENOG

Televizijsku debatu između kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD Kamale Haris i Donalda Trampa gledalo je 57,5 miliona gledalaca na sedam različiih televizijskih kanala, prenio je&nbsp; Rojters.
Prethodnu, junsku debatu kandidata, kad su učestvovali Tramp i tada&scaron;nji kandidat demokrata i predsjednik SAD Džo Bajden, gledalo je oko 51 milion gledalaca.
Nilsen, kompanija koja prati gledanost, obuhvatila je samo gledaoce koji su preko televizije pratili debatu, ali ne i one koji su putem lajv strimova i na drugim internet platformama gledali duel dvoje kandidata.
Debata u utorak bio je prvi put da Tramp i Haris sučele stavove licem u lice.

Debatu Kamale Haris i Donalda Trampa pratilo gotovo 60 miliona TV gledalaca