Globus

Napeta je situacija ispred Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.
Studenti&nbsp; su uspjeli su da uđu u zgradu te visokoobrazovne ustanove kroz&nbsp; prozor u dvori&scaron;tu između Pravnog i Filozofskog fakulteta. Ispred fakulteta se nalaze građani koji su do&scaron;li da podrže studente. Na poziv dekana Milivoja Alanovića do&scaron;la je i policija u opremi za razbijanje demonstracija.
Kordon interventne i Žandarmerije i dalje je ispred ulaza fakulteta, veliki broj građana, mahom studenata.
Oni uzvikuju "uprava napolje".
Profesorka Filozofskog fakulteta Jelena Kleut ocijenila je kao &bdquo;zastra&scaron;ujuće i duboko zabrinjavajuće&ldquo; de&scaron;avanje ispred tog fakulteta.
&bdquo;To čini situaciju u kampusu izrazito neizvjesnom, do&scaron;la je policija u punoj opremi. U okolini Filozofskog fakulteta se nalaze i drugi fakulteti i zapravo poslije dekana DIF-a Patrika Drida koji je na sličan način pozvao policiju ispred svog fakulteta, dekan Alanović se upisuje u tu nečasnu istoriju dekana koji se nije libio da na svoje studente pozove policiju&ldquo;, rekla je Kleut.
Ministar unutra&scaron;njih poslova Ivica Dačić rekao je da je policija do&scaron;la na poziv dekana Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, a da su je okupljeni demonstranti fizički napadali, sprječavajući je da priđu zgradi fakulteta. Dačić je rekao da će policija ostati dok god to bude potrebno, i da neće dozvoliti nasilan ulazak demonstranata u zgradu.
Dekan Filozofskog fakulteta Milivoj Alanović rekao je reporterki N1, na pitanje da li planira da napusti zgradu fakulteta, da &bdquo;čekaju dalje instrukcije o njhovoj bezbjednosti&ldquo;.
On je kazao da je pozvao policiju jer je provaljeno u studentsku službu.

Napeto ispred Filozofskog u Novom Sadu: Policija čuva dekana u zgradi, okupljeni uzvikuju: Uprava napolje

STUDENTI I GRAĐANI KOJI IH PODRŽAVAJU NE ODUSTAJU OD PROTESTA

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da Var&scaron;ava nakon rata ne namjerava da &scaron;alje vojnike u Ukrajinu, ali će biti odgovorna za logističku organizaciju pomoći Kijevu, kao i za za&scaron;titu evropske granice. Ruski predsjednik Vladimir Putin i iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan razgovarali su o rezultatima rusko-američkog samita održanog na Aljasci.&nbsp;
Iznad Krima oboreno osam bespilotnih letjelica
Samo u roku od pola sata iznad Krima oboreno je osam ukrajinskih bespilotnih letjelica, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije, prenosi Tass.
Ruska PVO uni&scaron;tila 43 ukrajinska drona
Ruski odbrambeni sistemi su tokom noći presreli i uni&scaron;tili 43 ukrajinska drona, objavila je u agencija RIA Novosti, pozivajući se na podatke tamo&scaron;njeg Ministarstva odbrane.
Sibiha sa Rubijom: Ukrajini potrebne vojne i diplomatske garancije
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je američkom državnom sekretaru Marku Rubiju da bezbjednosne garancije za Kijev moraju da uključuju vojne, diplomatske i pravne mjere.
On je to izjavio tokom telefonskog razgovora sa Rubiom, u kojem su takođe učestvovali &scaron;efovi diplomatija nekoliko evropskih država i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost, Kaja Kalas.
Sibiha je napomenuo da je razgovor bio zasnovan na prethodnim kontaktima između lidera Ukrajine i SAD, uspje&scaron;noj posjeti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Va&scaron;ingtonu i radu savjetnika za nacionalnu bezbjednost, prenosi Ukrinform.
&rdquo;Potvrdio sam stav Ukrajine da garancije bezbjednosti moraju biti konkretne, pravno obavezujuće i efikasne&rdquo;, rekao je on, dodajući da one takođe &rdquo;moraju biti vi&scaron;edimenzionalne, da uključuju vojni, diplomatski, pravni i druge nivoe&rdquo;.
Sibiha je istakao da je jačanje ukrajinske vojske ključni dio bilo kakvih garancija, dodav&scaron;i da je Kijev spreman da preduzme dalje korake za postizanje mira.
&rdquo;Spremni smo za sastanke na nivou rukovodstva u bilo kojem formatu i geografskoj lokaciji. Spremni smo da okončamo ubistva i damo &scaron;ansu diplomatiji. Ako Rusija nastavi da odbacuje značajne, konstruktivne korake ka miru, mora se suočiti sa posljedicama: ozbiljnim poo&scaron;travanjem sankcija i jačanjem potencijala Ukrajine&rdquo;, naglasio je ukrajinski ministar.
Istovremeno, Stejt department je saop&scaron;tio da su se zvaničnici dogovorili da &rdquo;nastave koordinaciju diplomatskih napora kako bi se okončao rusko-ukrajinski rat kroz dugoročno pregovaračko rje&scaron;enje&rdquo;.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da jo&scaron; nijesu razmatrane konkretne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, ali da će Sjedinjene Američke Države podržati tu zemlju. Ocijenio je, takođe, da ruski predsjednik Vladimir Putin ne radi na sastanku sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim, jer ga &bdquo;ne voli&ldquo;.
Zelenski je, u međuvremenu, rekao da rat nije samo oružani sukob Rusije i Ukrajine, već borba različitih pogleda na svijet, naglasiv&scaron;i da se svi Ukrajinci mole za trajni mir.
Specijalni predstavnik SAD za Ukrajinu i Rusiju Kit Kelog, u posjeti Kijevu, istakao je da je Trampova administracija posvećena okončanju rata i da se nada da će sljedeće godine u isto vrijeme Ukrajina biti zemlja u kojoj neće biti sukoba.
Osim toga, poljski premijer Donald Tusk izjavio je da Var&scaron;ava poslije rata ne namjerava da &scaron;alje vojnike u misiju u Ukrajinu, ali će biti odgovorna za logističku organizaciju pomoći Kijevu, kao i za za&scaron;titu evropske granice.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan razgovarali su o rezultatima rusko-američkog samita održanog na Aljasci. Peze&scaron;kijan je izrazio podr&scaron;ku diplomatskim naporima usmjerenim ka mirnom rje&scaron;avanju ukrajinske krize.
Za to vrijeme, poslije ukrajinskih napada na rusku infrastrukturu, skočile su cijene nafte &ndash; nafta &bdquo;brent&ldquo; poskupjela je 1,5 odsto na oko 67,8 dolara po barelu, a američka sirova nafta skočila je na 64,7 dolara po barelu, &scaron;to je najvi&scaron;i nivo u skoro tri sedmice.

Sibiha sa Rubijom: Ukrajini potrebne vojne i diplomatske garancije; Tusk: Poljska neće slati trupe u Ukrajinu

SAMO U ROKU OD POLA SATA IZNAD KRIMA OBORENO OSAM UKRAJINSKIH BESPILOTNIH LETJELICA

Su&scaron;a je nastavila da bude izuzetno jaka početkom avgusta u Evropi, sa vi&scaron;e od polovine (51,3 odsto) pogođenog zemlji&scaron;ta, prema dana&scaron;njoj analizi najnovijih podataka Evropske opservatorije za su&scaron;u, prenosi agencija AFP.
Tako visoka stopa nikada nije zabilježena u periodu od 1. do 10. avgusta, od kada su 2012. godine počela posmatranja.
Od sredine aprila, oko polovine ovog područja je pogođeno su&scaron;om, koja po ozbiljnosti prema&scaron;uje jaku su&scaron;u leta 2022.&nbsp;
Indikator su&scaron;e Evropske opservatorije Kopernikus, sastavljen iz satelitskih posmatranja, kombinuje nivoe padavina, vlažnost zemlji&scaron;ta i uslove vegetacije.
Podeljen je na tri nivoa su&scaron;e: praćenje, upozorenje i uzbuna. Početkom avgusta, 7,8 odsto Evrope i mediteranskog regiona bilo je u stanju uzbune (najozbiljnijeg nivoa), 38,7 odsto u stanju upozorenja i 4,9 odsto u stanju nadzora.
Kavkaz i sjeverni Balkan su regioni najvi&scaron;e pogođeni su&scaron;om. Gruzija i Jermenija su pogođene su&scaron;om na 97 odsto svoje teritorije, kao i Bugarska i Kosovo, dok su Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Mađarska sve imale najmanje tri četvrtine svoje povr&scaron;ine pod upozorenjem ili uzbunom.
Taj dio Evrope pogodili su toplotni talasi u julu i avgustu, &scaron;to je podstaklo brojne &scaron;umske požare, od kojih su neki bili fatalni (jedan smrtni slučaj u Crnoj Gori, jedan u Albaniji).
&Scaron;panija, Portugal i Italija, koje su takođe pogođene jakim požarima ranije ovog mjeseca, sada su samo lokalno pogođene su&scaron;om.

Velika suša pogodila Evropu, najgore na Balkanu i Kavkazu

POČETKOM AVGUSTA

Američka Nacionalna garda, raspoređena u Va&scaron;ingtonu, počela je sinoć da nosi oružje u glavnom gradu SAD, gdje je vi&scaron;e od 2.200 vojnika raspoređeno u borbi protiv kriminala na zahtjev predsjednika Donalda Trampa, saop&scaron;tila je vojska.
"Počev od nedjelje uveče, 24. avgusta 2025., vojnici Zajedničke operativne grupe Va&scaron;ington počeli su da nose svoje službeno oružje", navodi se u saop&scaron;tenju američke vojske.
Ti rezervisti su ovla&scaron;ćeni da koriste silu samo "kao posljednje sredstvo i samo kao odgovor na neposrednu prijetnju smrću ili te&scaron;kim tjelesnim povredama", navodi se u tekstu.
Tramp je ranije govorio da je Va&scaron;ington "preplavljen bandama" i da su ta raspoređivanja neophodna.
Nacionalna garda je već bila mobilisana u junu u Los Anđelesu, tokom velikih protesta protiv imigracione politike savezne vlade.
Međutim, policijska statistika u glavnom gradu pokazuje pad nasilnog kriminala između 2023. i 2024. godine, iako je taj pad uslijedio poslije naglog porasta poslije epidemije koronavirusa.
Rezervisti Nacionalne garde mogu da budu raspoređeni samo u slučaju nacionalne vanredne situacije, poput prirodne katastrofe, na zahtjev savezne vlade i uz odobrenje lokalnog guvernera.

Pripadnici Nacionalne garde raspoređeni na ulicama Vašingtona počeli da nosi oružje

NA ZAHTJEV TRAMPA

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens rekao je da je Rusija napravila &ldquo;značajne ustupke&ldquo; ka pregovaračkom rje&scaron;enju rata. &Scaron;ef ruske diplomatije Sergej Lavrov kaže da grupa zemalja, uključujući članice SB UN-a, treba da budu garanti bezbjednosti Ukrajine. Dvije strane razmijenile po 146 zarobljenika.&nbsp;
Njemački ministar u Kijevu: Ukrajina može da računa na na&scaron;u podr&scaron;ku
Njemački ministar finansija Lars Klingbajl poručio je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da &ldquo;nema iluzija o opadanju njemačke podr&scaron;ke Ukrajini&rdquo; i da ta zemlja uvijek može da računa na podr&scaron;ku Njemačke.
&ldquo;Putin ne treba da vjeruje da će njemačka podr&scaron;ka Ukrajini oslabiti. Naprotiv, Njemačka ostaje druga najveća pristalica Ukrajine u svijetu, i najveći u Evropi. Ukrajina može da se osloni na nas&rdquo;, rekao je Klingbajl tokom nenajavljene posjete Kijevu, prenio je Rojters.
Klingbajl je pozvao Putina da pokaže interes za mirovni proces u ratnom sukobu koji traje od februara 2022. godine, označavajući ga kao &ldquo;najsmrtonosniji rat u Evropi u posljednjih 80 godina&rdquo;.
Takođe je istakao da Ukrajina mora da bude uključena u bilo kakve mirovne pregovore, uz uslove poput prekida vatre i bezbjednosnih garancija za dugoročni mir. Njemačka je od početka rata podržala Ukrajinu sa vi&scaron;e od 50,5 milijardi eura, navedeno je u saop&scaron;tenju njemačkog Ministarstva finansija.
Ruski PVO sistemi oborili 21 ukrajinski dron iznad ruskih regiona
Ruski sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane presreli su i uni&scaron;tili 21 ukrajinsku bespilotnu letjelicu tokom noći iznad nekoliko ruskih regiona, uključujući dva drona koja su bila usmjerena prema Moskvi, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane te zemlje.
Prema podacima tog ministarstva, od 23.00 po moskovskom vremenu do jutros u 7.00, presretnuta je 21 bespilotna letjelica, prenio je Tas.
Među njima sedam iznad Smolenske oblasti, &scaron;est iznad Brjanske oblasti, tri iznad Orlovske oblasti, tri iznad Moskovske oblasti, od kojih su dvije bile upućene prema Moskvi, kao i po jedan iznad Kalu&scaron;ke i Tverske oblasti.
Ruski dronovi pogodili vi&scaron;e od 10 lokacija u gradu Sumi
Ruski dronovi pogodili su vi&scaron;e od 10 lokacija u gradu Sumi, pri čemu su zapaljene stambene zgrade, saop&scaron;tio je načelnik vojne uprave grada Sumi Sergij Krivo&scaron;ejenko.
&ldquo;Napad se dogodio oko ponoći, kada je neprijatelj izveo masovni napad na op&scaron;tinu&rdquo;, naveo je Krivo&scaron;ejenko i dodao da nije prijavljeno da je bilo žrtava, prenio je Ukrinform.
Guverner Sumske oblasti, Oleg Hrigorov, potvrdio je da su napadi dronova zabilježeni i u naselju Romenska.
Zbog udara na ključne infrastrukturne objekte, do&scaron;lo je do nestanka struje u djelovima Sumskog okruga.
Sa teritorije koju kontroli&scaron;e Ukrajina vraćeno 146 ruskih vojnika, a u zamjenu je prebačeno 146 ratnih zarobljenika Oružanih snaga Ukrajine.
Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) saop&scaron;tila je da su u razmjeni zatvorenika u zemlju vraćeni vojnici, kao i jedan novinar.
Većina njih bila je u ruskom zarobljeni&scaron;tvu od 2022. godine.
Ruska strana navela je da je pored vojnika vraćeno i osam stanovnika Kurske oblasti koje je Kijev nezakonito pritvorio.
Pomoćnik Vladimira Putina i &scaron;ef ruske delegacije na pregovorima u Istanbulu, Vladimir Medinski tvrdi da Moskva i dalje drži hiljade ukrajinskih vojnika.
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens rekao je da je Rusija napravila &ldquo;značajne ustupke&ldquo; ka pregovaračkom rje&scaron;enju rata sa Ukrajinom i da je uvjeren da se napredak postiže uprkos nedostatku jasnih koraka ka okončanju sukoba.
Vens je naveo da je Putin napravio nekoliko ustupaka, uključujući i to da Ukrajina dobije bezbjednosne garancije koje će je za&scaron;tititi od budućih ruskih napada.
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su moskovske snage zauzele novo naselje u Dnjepropetrovskoj oblasti, dok je glavnokomandujući ukrajinskom armijom rekao da su kijevske trupe ostvarile napredak na drugim mjestima, povrativ&scaron;i tri sela u Donjeckom regionu.
Rusko Ministarstvo odbrane navodi da je riječ o selu Filija, &scaron;to Kijev nije priznao.
&Scaron;ef ruske diplomatije Sergej Lavrov je u intervjuu za NBC News rekao da grupa zemalja, uključujući članice Savjeta bezbjednosti UN-a, treba da budu garanti bezbjednosti Ukrajine.
Prema njegovim riječima, ta grupa bi mogla da uključi Njemačku, Tursku i druge zemlje.

Njemački ministar u Kijevu: Ukrajina može da računa na našu podršku; Vens: Putin pristao na bezbjednosne garancije za Kijev

RAT U UKRAJINI

Jemenska prijestonica Sana pogođena je izraelskim napadima, javila je TV stanica Al-Masira, koju kontroli&scaron;u Huti, dva dana nakon &scaron;to su Huti ispalili raketu na Izrael.
Stanovnici Sane rekli su da su napadi ciljali područja u blizini predsjedničkog kompleksa, raketnih baza i elektrana. Izraelska vojska potvrdila je napad, rekav&scaron;i da su među ciljevima u Sani bili vojni kompleks u kojem se nalazi predsjednička palata, dvije elektrane i skladi&scaron;te goriva.
Nakon &scaron;to je izraelski rat u Gazi protiv palestinske militantne grupe Hamas počeo u oktobru 2023, Huti, povezani sa Iranom, počeli su da napadaju brodove u Crvenom moru, &scaron;to su opisali kao akte solidarnosti sa Palestincima.
Često su ispaljivali projektile na Izrael, od kojih je većina presretnuta. Izrael je odgovorio napadima na područja pod kontrolom Huta, uključujući ključnu luku Hodeidu.
<blockquote class="twitter-tweet">
Following a missile attack from Yemen on Israel last month, the Israeli Air Force struck several targets in Sana'a, the capital of Yemen, a short while ago. This is the fate of the Yemeni Presidential Palace (most likely the palace itself). <a href="https://t.co/ZBhyYY3xgx">pic.twitter.com/ZBhyYY3xgx</a>
&mdash; Ofer Binshtok - Kafir - עופר בינשטוק (@Ofer_binshtok) <a href="https://twitter.com/Ofer_binshtok/status/1959623900180193406?ref_src=twsrc%5Etfw">August 24, 2025</a></blockquote>

Izrael napao Jemen

SANA NA METI VAZDUŠNIH UDARA

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov iznio je ključne ruske uslove za postizanje mira u Ukrajini, predlažući da bezbjednost zemlje garantuje grupa država koja bi uključivala stalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a, pi&scaron;e "Reuters".
U intervjuu za američki NBC News, Lavrov je otkrio da su o pitanju bezbjednosnih garancija razgovarali ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Tramp, pri čemu je Putin podsjetio na propale pregovore održane u Istanbulu 2022.&nbsp;
Na tim pregovorima, prema nacrtu sporazuma u koji je Reuters imao uvid, raspravljalo se o trajnoj neutralnosti Ukrajine u zamjenu za bezbjednosne garancije pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a &ndash; Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD &ndash; uz uče&scaron;će i drugih država. Lavrov je sada precizirao da bi, osim članica Saveta bezbjednosti, u toj grupi garanta mogle biti i Njemačka i Turska.
Prema Lavrovu, model je jasan. "Garanti bi garantovali bezbjednost Ukrajine, koja mora biti neutralna, koja ne smije biti u nijednom vojnom savezu i koja mora biti nenuklearna", rekao je, prema transkriptu koji je objavilo rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Time je ponovo naglasio da je članstvo Ukrajine u NATO-u za Rusiju neprihvatljivo. Osim toga, istakao je da Moskva i dalje traži za&scaron;titu za govornike ruskog jezika u Ukrajini, kao i da je potrebno voditi i teritorijalne razgovore.
Ovi uslovi su u skladu sa ranijim izvje&scaron;tajima prema kojima Putin zahtjeva da Ukrajina preda cijelu istočnu oblast Donbas, odustane od NATO ambicija, ostane neutralna i ne dozvoli prisustvo zapadnih trupa na svom tlu.

Lavrov objavio ruske uslove za mir

IZNIO KLJUČNE STAVKE

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da će biti potrebno strpljenje da bi se postigao mir u Ukrajini i naglasio da će to biti prilično težak zadatak.
"Niko danas ne bi trebalo da kaže da razgovaramo samo o isporukama oružja", rekao je Merc na kongresu Hri&scaron;ćansko-demokratske unije u Donjoj Saksoniji i dodao da potencijalni mir u Ukrajini zahtjeva strpljenje.
On je poručio da svi moraju da shvate koliko će taj zadatak biti težak tokom narednih sedmica ili čak meseci.
"Napravili smo prve korake, ali dozvolite mi da vam dam analogiju - nalazimo se na dionici od 10 kilometara i vjerovatno smo pre&scaron;li tek prvih 200 metara&ldquo;, rekao je Merc, prenosi Tass.

Merc: Mir u Ukrajini težak zadatak - na dionici od 10 km, sada smo negdje na 200 metara

PORUČIO NJEMAČKI KANCERLAR

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je ukaze kojima stupaju na snagu sankcije firmama i građanima država koje podržavaju Rusiju u ratu protiv Ukrajine. Sa druge strane, &scaron;ef ruske regionalne administracije u Harkovskoj oblasti Vitalij Gančov izjavio je da su se ruske snage približile predgrađu Kupjanska, &scaron;to ukazuje, kako tvrdi, da Ukrajinci odustaju od otpora.&nbsp;
Ruska PVO oborila ukrajinski dron u blizini nuklearke Kursk, izbio požar
Ruska PVO oborila je poslije ponoći ukrajinski dron u blizini Kurske nuklearne elektrane nakon čega je do&scaron;lo do o&scaron;tećenja transformatora i požara, objavila je uprava nuklearne elektrane na svom Telegram kanalu.
&ldquo;U blizini Kurske nuklearne elektrane 24. avgusta u 00.26 po moskovskom vremenu, ruski sistem PVO oborio je borbenu bespilotnu letjelicu (BPLA) oružanih snaga Ukrajine. Prilikom pada, ukrajinski dron je eksplodirao i o&scaron;tetio transformator&rdquo;, navodi se u objavi, prenosi RIA Novosti.
Navodi se da je požar uga&scaron;en i da niko u krugu nuklearne elektrane nije povrijeđen.
&ldquo;Trenutno u nuklearnoj elektrani Kursk aktivno radi treći energetski blok. Četvrti energetski blok je na planiranom održavanju. Prvi i drugi energetski blok su u pasivnom režimu&rdquo;, objavljeno je na Telegram kanalu nuklearke Kursk.
Merc: Diplomatski napori za okončanje rata u Ukrajini suočeni sa velikim izazovima
Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da se diplomatski napori za okončanje rata u Ukrajini i dalje suočavaju &ldquo;sa velikim izazovima&rdquo;.
&ldquo;Napravili smo prve korake. Ali dozvolite mi da to kažem u analogiji: Nalazimo se na dionici od deset kilometara i možda smo pre&scaron;li prvih 200 metara&rdquo;, rekao je Merc na partijskoj konferenciji CDU u Osnabriku, prenosi Tages&scaron;au.
Prema njegovim riječima, Njemačka i EU nikada nijesu uložile &ldquo;veće diplomatske napore nego u posljednje tri nedjelje&rdquo; u ratu u Ukrajini.
&ldquo;Molim vas, niko danas ne bi trebalo da kaže da razgovaramo samo o isporukama oružja&rdquo;, dodao je on. Upozorio je da potencijalni mir u Ukrajini zahtijeva strpljenje.
Nastavljeni su međusobni napadi bespilotnim letjelicama. Ukrajinska vojska saop&scaron;tila je da su ruske snage lansirale gotovo 50 dronova na Ukrajinu, dok je Ministarstvo odbrane Rusije navelo da je ruska PVO oborila sedam ukrajinskih dronova.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, u međuvremenu, izjavio je da njegova zemlja neće prepustiti nijedan dio svoje teritorije. Zelenski je, takođe, potpisao dva ukaza kojima su stupili na snagu novi paketi sankcija protiv firmi i građana drugih država koji podržavaju Rusiju u ratu u Ukrajini.
Sa druge strane, ruska vojska navela je da je preuzela kontrolu nad jo&scaron; dva naselja, Kleban-Bik i Srednjeje, u regionu Donjecka.
&Scaron;ef ruske regionalne administracije u Harkovskoj oblasti Vitalij Gančov, istovremeno, rekao je da su se ruske snage približile predgrađu Kupjanska, &scaron;to ukazuje, kaže, da Ukrajinci odustaju od otpora.
Za to vrijeme, finski predsjednik Aleksandar Stub poručio je da ruski predsjednik Vladimir Putin nije uspio u svojim ciljevima u Ukrajini, kao i da se pla&scaron;i da Rusija neće biti viđena kao velika sila ako se sastane sa Zelenskim.
Osim toga, predsjednik vojnog komiteta NATO-a Đuzepe Kavo Dragone rekao je da su zemlje članice Alijanse tokom 2024. godine isporučile Ukrajini oružje u vrijednosti od 50 milijardi dolara, ali i da se predviđa dalji rast vojnih isporuka.

Ukrajina uvela sankcije firmama koje podržavaju Rusiju; Gančov: Približavamo se predgrađu Kupjanska

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da radije ne bi prisustvovao mogućem sastanku Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, ističući da su njihovi odnosi &bdquo;kao ulje i sirće&ldquo;. Iako podržava poku&scaron;aje dijaloga, Tramp smatra da bi lideri najprije trebalo sami da poku&scaron;aju da se dogovore. Sa druge strane, generalni sekretar NATO-a Mark Rute najavio je da će bezbjednosne garancije za Ukrajinu biti organizovane na dva nivoa: prvi podrazumijeva mirovni sporazum ili prekid vatre, a drugi podr&scaron;ku SAD i Evrope.&nbsp;
Ukrajinska PVO oborila 36 ruskih dronova tokom noći
Ukrajinska protivvazdu&scaron;na odbrana (PVO) oborila je 36 ruskih dronova tokom noći, saop&scaron;tile su Vazduhoplovne snage Oružanih snaga Ukrajine.
U saop&scaron;tenju se navodi da su ruske snage lansirale na Ukrajinu ukupno 49 dronova tokom noći.
Ističe se da su ruski dronovi pogodili sedam lokacija u Donjeckoj, Dnjepropetrovskoj i Sumskoj oblasti.
U napadu ruskog drona tokom noći o&scaron;tećene su stambene zgrade u Konotopu u Sumskoj oblasti.
Na zahtjev Rusije 26. avgusta hitan sastanak SB UN zbog napada na &ldquo;Sjeverni tok&rdquo;
Prema riječima Dmitrija Poljanskog, prvog zamjenika stalnog predstavnika Rusije pri UN, zahtjev Rusije dolazi u svjetlu novih informacija o pritvaranju osumnjičenog za organizovanje terorističkih napada na gasovod u septembru 2022. godine, prenijele su RIA Novosti.
Poljanski je na svom Telegram kanalu naveo da će Rusija na sastanku skrenuti pažnju na ka&scaron;njenje u njemačkoj istrazi i njen nedostatak transparentnosti prema Savjetu bezbjednosti.
Sastanak je zakazan za 16.00 časova po njujor&scaron;kom vremenu, odnosno 23.00 po moskovskom, 26. avgusta.
Eksplozije na gasovodima &ldquo;Sjeverni tok&rdquo; i &ldquo;Sjeverni tok 2&rdquo; dogodile su se 26. septembra 2022. godine, a Njemačka, Danska i &Scaron;vedska nisu isključile mogućnost sabotaže.
Njemačka kancelarija državnog tužioca pokrenula je postupak zbog međunarodnog terorizma, ali Moskva, uprkos vi&scaron;estrukim zahtjevima, nikada nije dobila informacije o incidentu, navodi RIA.
Italijanski karabinjeri u četvrtak su, na zahtjev njemačkog tužila&scaron;tva, uhapsili 49-godi&scaron;njeg Ukrajinca Sergeja Kuznjecova, osumnjičenog za organizovanje sabotaže na gasovodima Sjeverni tok.
Kuznjecov, koji je bio kapetan jahte &ldquo;Andromeda&rdquo;, kori&scaron;ćene za prevoz eksploziva, uhap&scaron;en je u provinciji Rimini nakon &scaron;to je doputovao u Italiju na odmor sa porodicom.
Ruska PVO uni&scaron;tila sedam ukrajinskih dronova
Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana oborila je tokom noći sedam ukrajinskih dronova iznad Rostovske i Volgogradske oblasti i Krasnodarskog kraja, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Precizira se da su četiri ukrajinska drona uni&scaron;tena iznad teritorije Rostovske oblasti, dva iznad Volgogradske i jedan iznad teritorije Krasnodarskog kraja, prenijele su RIA Novosti.
Tri osobe, uključujući dijete, povrijeđene su noćas u napadu ukrajinskih dronova na rusku Volgogradsku oblast, saop&scaron;tio je ranije načelnik oblasti Andrej Bočarov.
Jo&scaron; se ne zna kada će se sastati Zelenski i Putin
Sastanak predsjednika Rusije Vladimira Putina i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog jo&scaron; nije na dnevnom redu jer, kako kaže ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, dnevni red nije pripremljen, &scaron;to je preduslov za održavanje susreta.
Sa druge strane, Zelenski tvrdi da Kremlj namjerno opstrui&scaron;e pregovore i poručuje da Moskva čini sve kako bi spriječila njihov susret.
Dok se pripremaju uslovi za sastanak, NATO i njegovi saveznici rade na sistemu bezbjednosnih garancija za Ukrajinu.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute najavio je da će ovaj sistem biti organizovan u dva nivoa: prvi podrazumijeva zaključenje mirovnog sporazuma ili prekid vatre, a drugi podr&scaron;ku koju će pružiti Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje. Rute je istakao da je ovaj dvostepeni pristup ključan za obezbjeđivanje trajnog mira i stabilnosti u regionu.
U međuvremenu, nakon sastanka između ruskog i američkog predsjednika, Vladimira Putina i Donalda Trampa, koji je održan 15. avgusta na Aljasci u vojnoj bazi Elmendorf-Ričardson u Enkoridžu, &scaron;ef Bijele kuće izjavio je da radije ne bi prisustvovao potencijalnom sastanku Putina i Zelenskog, nagla&scaron;avajući da su njihovi odnosi &bdquo;kao ulje i sirće&ldquo;.
Tramp je dodao da će pratiti razvoj situacije i izrazio nadu da će dvojica lidera uspjeti da postignu dogovor bez njegovog direktnog uče&scaron;ća. Iako podržava poku&scaron;aje dijaloga, smatra da bi Putin i Zelenski najprije trebalo sami da poku&scaron;aju da se dogovore.
Na terenu se borbe nastavljaju. Jedna osoba je ranjena u ukrajinskom granatiranju Gorlovke, dok je ruska protivvazduhoplovna odbrana (PVO) oborila 54 ukrajinska drona iznad osam ruskih regiona.

Tramp: Radije ne bih bio na sastanku Putina i Zelenskog – oni su kao "ulje i sirće";  Ukrajinska PVO oborila 36 ruskih dronova

JOŠ SE NE ZNA KADA ĆE SE SASTATI PUTIN I ZELENSKI

Dječak star 15 godina poginuo je juče popodne u selu Dojkinci na vodopadu Tupavica na Staroj planini.
Dječak se penjao po stijenama, ali se okliznuo, pao i udario glavom o stijenu, rečeno je u Policijskoj upravi u Pirotu, prenosi RTS.
Njegovi roditelji su ga izvukli iz vode, ali je on preminuo na licu mjesta. Hitna pomoć je konstatovala smrt.
&nbsp;

Dječak poginuo na vodopadu Tupavica