Globus

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odgađanje ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije.
U intervjuima objavljenim u vi&scaron;e evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zati&scaron;je u odnosima sa Va&scaron;ingtonom pogre&scaron;no protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije, prenosi N1.
"Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili poku&scaron;avamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo poku&scaron;avali mjesecima. Ne funkcioni&scaron;e", rekao je Makron.
Podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, &scaron;to bi finansiralo strate&scaron;ke investicije i omogućilo Evropskoj uniji da "izazove hegemoniju dolara", prenosi Mond.
Ocijenio je administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" Evropske unije.
"SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative", dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnolo&scaron;ke kompanije.
 Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

PORUKA PREDSJEDNIKA FRANCUSKE

Najmanje 12 ljudi je povrijeđeno u ruskim napadima na Harkovsku i Zaporo&scaron;ku oblast, kao i region Odese, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaninici. Sa druge strane, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da su pregovori o okončanju rata u toku, kao i da je jo&scaron; dug put pred njima.
Napadi na Harkov, Zaporožje i Odesu, ima povrijeđenih
Ruske snage su u posljednja 24 sata napale Harkovsku i Zaporo&scaron;ku, kao i region Odese, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaničnici.&nbsp;
Najmanje osam ljudi povrijeđeno je u napadima na ukrajinsku Hersonsku oblast, saop&scaron;tio je lokalni vojni načelnik Oleksandar Prokudin, dok su četiri osobe ranjenu u napadu na region Zaporožja, rekao je načelnik Ivan Fedorov.
Energetska infrastruktura pogođena je u regionu Odese, gdje su tri naselja djelimično bez struje, izjavio je oblasni načelnik Oleg Kiper.
Lavrov: Pregovori o okončanju rata u toku, jo&scaron; je dug put pred nama
Pregovori o okončanju rata u Ukrajini su u toku i jo&scaron; je dug put pred nama, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
"Vi&scaron;e puta smo rekli da ne možemo da se prepustimo entuzijastičnom sagledavanju onoga &scaron;to se de&scaron;ava, da je američki predsjednik Donald Tramp stavio Evropljane i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na njihovo mjesto, kao i da zahtjeva da se povinuju. Sve je u redu ako želimo da postignemo mir, ali jo&scaron; nijesmo tamo", rekao je Lavrov.
Prema njegovim riječima, vodeća pozicija Rusije na globalnom trži&scaron;tu nuklearne energije predstavlja izazov za Sjedinjene Američke Države, koje žele da to promijene.
"U zemljama gdje već imamo projekte i iskustvo, uključujući na&scaron;e susjede i niz evropskih zemalja, Amerikanci rade na prekvalifikovanju svojih energetskih sistema prema njihovim standardima, &scaron;to ne kriju. Sankcije i tarife vrtoglavo rastu za zemlje koje ne slu&scaron;aju Amerikance u vezi sa tim kako da rade sa Ruskom Federacijom", rekao je Lavrov.
Dodao je da je ruski pristup definisao predsjednik te zemlje Vladimir Putin i to, rekao je, na osnovu ruskih državnih interesa.
"Ne prihvatamo metode trgovinskih, ekonomskih ili valutnih ratova, jer se zloupotreba dolara nastavlja u neviđenim razmerama", rekao je Lavrov.
&nbsp;

Napadi na Harkov, Zaporožje i Odesu, ima povrijeđenih; Lavrov: Dug put u mirovnim pregovorima

RAT U UKRAJINI

Rusija nastavlja sa granatiranjem Kijeva, dok Ukrajina rusku energetsku infrastrukturu smatra legitimnom vojnom metom. Moskva takve poteze ocjenjuje terorističkim činom hibridnog rata, a Zelenski najavljuje nabavku najmanje 250 novih borbenih aviona.&nbsp;
Načelnik Odeske oblasti Oleg Kiper saop&scaron;tio je da je u &ldquo;velikom&rdquo; napadu na Odesu poginula jedna, a da su povrijeđene dvije osobe, prenio je Rojters.
Kiper je na Telegramu objavio da su u napadu o&scaron;tećeni stambeni objekti i gasovod.
Vi&scaron;e od 10 osoba je povrijeđeno u ruskim napadima na Hersonsku i Kijevsku oblast, uključujući i ukrajinsku prijestonicu, u posljednjih 48 sati.
S druge strane, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da je ruska energetska infrastruktura legitimna vojna meta jer &ldquo;predstavlja izvor finansiranja ratne industrije&rdquo;.
Takođe, najavljuje izvoz odbrambenih tehnologija u Evropu, kao i nabavku najmanje 250 borbenih aviona.
Moskva ocjenjuje da Kijev neuspjeh na frontu nadoknađuje terorizmom protiv civila, smatrajući to hibridnim ratom.
Ujedno, Kremlj poručuje da je u atentatu ranjeni general Vladimir Aleksejev u ozbiljnom, ali stabilnom stanju.

Ukrajina kupuje 250 borbenih aviona; Rusija: Vodi se hibridni rat protiv civila

Ukupno 27 tona marihuane zaplijenjeno je u četvrtak uveče u Sjevernoj Makedoniji, a zapljena je povezana sa &scaron;vercom droge u Srbiju i pet tona marihune koja je pronađena u selu Konjuh kod Kru&scaron;evca. Policija Sjeverne Makedonije je u četvrtak uveče u Skoplju zaplijenila deset tona marihuane u prostoru biv&scaron;eg industrijskog kompleksa OHIS, gdje je registrovano sjedi&scaron;te &bdquo;Alfafarm DOO Skopje&ldquo;.
Druga zapljena bila je u regionu Strumice. Policijska akcija je trajala tokom cijelog dana 5. februara, objavili su makedonski mediji. Ukupno je zaplijenjeno blizu 27 tona marihuane, &scaron;to je najveća zapljena u istoriji Sjeverne Makedonije. Mediji su objavili da su u četvrtak kasno popodne desetak kombija, pet kamiona, policijska i carinska vozila u&scaron;la u prostorije biv&scaron;e fabrike OHIS, prenosi N1 Beograd.
Makedonske institucije nijesu objavile zvanične detalje, uz obja&scaron;njenje da je operacija jo&scaron; u toku. Istražitelji sumnjaju da su velike količine proizvodnje zavr&scaron;ile na crnom trži&scaron;tu, a sumnjive promjene u vlasničkoj strukturi kompanije primijećene su samo nekoliko dana prije zapljene droge u Srbiji. Rekordna zapljena u Sjevernoj Makedoniji povezana je sa događajem iz Srbije kada je 29. januara u selu Konjuh kod Kru&scaron;evca na imanju lokalnog privrednika i funkcionera SNS Radeta Spasojevića pronađeno pet tona iste droge.
U centru istrage u Sjevernoj Makedoniji je trgovinska kompanija &bdquo;Alfafarm DOO Skopje&ldquo;, registrovana 2023. godine sa djelatno&scaron;ću uzgoja i prerade bilja, aromatičnog i lekovitog bilja u farmaceutske svrhe. Prema podacima iz Centralnog registra, kompanija ima akcijski kapital od oko 529.000 eura i ima vi&scaron;e suvlasnika, koji su svi iz Kru&scaron;evca. Do promjene u vlasničkoj strukturi do&scaron;lo neposredno prije zapljene pet tona u Srbiji, kada je iz suvlasi&scaron;tva iza&scaron;ao D.S. sa adresom u Beču.
Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski je u četvrtak uveče gostujući u vestima MRT-a najavio da će Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova izaći sa zaplijenjenim desetinama tona droge za koju je utvrđeno da je ilegalno pu&scaron;tena u promet ili ilegalno skladi&scaron;tena.
- Očekujem da će Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova izaći sa desetinama tona, ne nekoliko tona, već desetinama tona ove vrste ilegalnog novca, odnosno ilegalnih supstanci, droge, u ovom slučaju marihuane, koje se trenutno nalaze u skladi&scaron;tima u Makedoniji ili su, na neki način, postojale veze između određenih pravnih lica, ne samo u zemlji, već i van zemlje, za koje je utvrđeno da su ilegalno stavljene u promet, ali i ilegalno skladi&scaron;tene - naglasio je Mickoski gostujući u emisiji MRT vijesti. U Srbiji je zbog marihuane pronađene u Konjuhu osumnjičeno pet osoba, od kojih su dvije jo&scaron; uvijek nedostupne organima za sprovođenje zakona. Terete se za neovla&scaron;ćenu proizvodnju i distribuciju opojnih droga.

U Sjevernoj Makedoniji zaplijenjeno 27 tona marihuane

REKORDNA ZAPLJENA

Ukrajina i Rusija zavr&scaron;ile su drugu rundu pregovora u Abu Dabiju uz posredovanje SAD, postigav&scaron;i dogovor o velikoj razmjeni zarobljenika, dok su Va&scaron;ington i Moskva dogovorili ponovno uspostavljanje vojnog dijaloga na visokom nivou, nakon vi&scaron;e godina prekida komunikacije.&nbsp;
Ministar spoljnih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, &scaron;eik Abdulah bin Zajed al Nahjan ocijenio je da održavanje druge runde trilateralnih razgovora delegacija Rusije, Ukrajine i SAD u Abu Dabiju &scaron;alje pozitivne signale koji odražavaju ozbiljnost strana uključenih u diplomatski proces i njihovu želju da okončaju humanitarnu patnju.
Al Nahjan je u saop&scaron;tenju naglasio da je druga runda razgovora, održana u srijedu i četvrtak, pokazala &ldquo;ozbiljnu posvećenost učesnika diplomatskom rje&scaron;enju ukrajinske krize&rdquo;.
Takođe je izrazio zahvalnost Rusiji i Ukrajini na njihovom konstruktivnom pristupu pregovorima za rje&scaron;avanje ukrajinske krize, prenosi Tas.
Napomenuo je da su prethodne dvije runde pregovora o ukrajinskom rje&scaron;enju postavile temelje za dalji napredak u mirovnom procesu.
&ldquo;Dvije runde razgovora održane u Abu Dabiju dovele su do plodnih i konstruktivnih diskusija koje su pokazale zajedničku osnovu za napredak&rdquo;, rekao je Al Nahjan, ponavljajući posvećenost UAE obezbjeđivanju povoljnog okruženja za postizanje poravnanja između strana.
U Abu Dabiju su 4. i 5. februara održani razgovori delegacija SAD, Ukrajine i Rusije u okviru drugog trilateralnog sastanka sa ciljem unapređenja napora za okončanje rata u Ukrajini.
Prva runda trilateralnog sastanka održana je 23. i 24. januara 2026. godine, takođe u Abu Dabiju.
Kako je izjavio specijalni predstavnik američkog predsjednika Stiven Vitkof, razgovori između delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije u Abu Dabiju bili su konstruktivni i usmjereni ka postizanju mira.
Delegacije su razmatrale &scaron;irok spektar preostalih otvorenih pitanja, uključujući načine sprovođenja eventualnog prekida vatre i mehanizme nadzora nad obustavom vojnih aktivnosti.
U okviru dogovora, po 157 vojnika sa obje strane je oslobođeno i vraćeno, &scaron;to je prvi takav slučaj u posljednjih pet mjeseci.
Paralelno sa trilateralnim pregovorima, Va&scaron;ington i Moskva napravili su značajan korak u svom direktnom vojnom dijalogu. Kako je saop&scaron;tila Evropska komanda SAD, dvije zemlje dogovorile su se da ponovo uspostave vojni dijalog na visokom nivou nakon vi&scaron;e godina prekida.
Prvi trilateralni sastanak delegacija SAD, Ukrajine i Rusije održan je 23. i 24. januara 2026. godine, takođe u Abu Dabiju, &scaron;to pokazuje kontinuitet diplomatskih napora.
Tehnologija i komunikacija ostaju ključni za tok sukoba na frontu. Terminali Starlinka, satelitskog interneta koji omogućava brzu vezu za vojske i civile, a koje su koristile ruske trupe u Ukrajini su deaktivirani, saop&scaron;tio je Kijev.
Za to vrijeme, ukrajinski zvaničnici ponovo upozoravaju na ograničene resurse Rusije i mogućnost kontrolisanog razvoja sukoba. Prema riječima ukrajinskog ministra spoljnih poslova Andrija Sibige, predsjednik Rusije Vladimir Putin nema novca za novu strate&scaron;ku trku u naoružanju i Moskva može i mora da bude obuzdana.
Moskva odbacuje tvrdnje o prijetnji evropskim zemljama, ističući da se strahovi Zapada zasnivaju na pogre&scaron;nim pretpostavkama. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da je ideja da će Rusija napasti Evropu &ldquo;glupa&rdquo; i istakao da nepoznavanje istorije rađa takve pogre&scaron;ne strahove, kritikujući evropske političare &scaron;to stvaraju antirusku pomamu među svojim građanima.

Nahjan: Razgovori o Ukrajini pokazali ozbiljnost namjera učesnika; Moskva i Vašington obnavljaju vojni dijalog na visokom nivou

Vi&scaron;e javno tužila&scaron;tvo (VJT) u Beogradu saop&scaron;tilo je da je predložilo sudu određivanje pritvora za državljanina Crne Gore Vuka&scaron;ina M. (20), zbog sumnje da je 30. januara u Ulici Ratka Mitrovića, preru&scaron;en u dostavljača hrane, poku&scaron;ao da ubije D.S.
Kako javlja beogradski N1, osumnjičeni je iskoristio svoje pravo da ne iznosi odbranu.
Sumnja se da je je Vuka&scaron;in M. 30. januara krenuo sa adrese na kojoj neprijavljeno boravi, ponijev&scaron;i sa sobom torbu jedne firme za dostavu u kojoj je nosio pi&scaron;tolj, jaknu druge firme za dostavu, crnu kapu, platnenu masku za usta i crne rukavice, čime je iskazao posebnu lukavost i prevarno postupanje, navod i VJT u Beogradu.
Naredbom o sprovođenju istrage osumnjičenom se na teret stavljaju krivična djela te&scaron;ko ubistvo u poku&scaron;aju i nedozvoljena proizvodnja, držanje, no&scaron;enje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Kako VJT navodi, kada mu je o&scaron;tećeni otvorio vrata, Vuka&scaron;in M. je iz kese izvadio pi&scaron;tolj i ispalio jedan projektil u pravcu D.S, ali ga nije pogodio. Osoba koja se u tom trenutku nalazila u stanu sa o&scaron;tećenim uspjela je da zatvori i zaključa vrata stana, prije nego &scaron;to bi osumnjičeni ispalio jo&scaron; neki projektil u pravcu D.S.

Beograd: Saslušan crnogorski državljanin, osumnjičen da je prerušen u dostavljača pucao u muškarca na vratima stana

SAOPŠTENO IZ VIŠEG JAVNOG TUŽILAŠTVA

Policija je uhapsila jednu osobu za koju se sumnja da je bacila bombu na kuću pjevača Zdravka Čolića, dok se za jo&scaron; jednom osobom traga, saop&scaron;tio je MUP Srbije.
S. M. (1993) terete a krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje, no&scaron;enje i promet oružja i eksplozivnih materija i izazivanje op&scaron;te opasnosti u saizvr&scaron;ila&scaron;tvu i prema nalogu Vi&scaron;eg javnog tužila&scaron;tva odbređeno mu je zadržavanje od 48 sati.
Bomba je bačena u dvori&scaron;te kuće pjevača Zdravka Čolića&nbsp; u utorak i tom prilikom niko nije povrijeđen, ali je pričinjena materijalna &scaron;teta.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Uhapšen osumnjičeni za bacanje bombe na kuću Zdravka Čolića

POLICIJA TRAGA ZA JOŠ JEDNOM OSOBOM

<div class="newsHeading">Runda mirovnih pregovora u kojima učestvuju delegacije iz Ukrajine, Sjedinjenih Država i Rusije, zakazana za danas, zavr&scaron;ena je u Abu Dabiju, saop&scaron;tila je&nbsp;novinarima Dijana Davitjan, sekretarka za &scaron;tampu &scaron;efa ukrajinske delegacije, javlja dopisnik Ukrinforma.</div>
<div class="newsHeading">
Sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov koji je predvodio ukrajinsku delegaciju u pregovorima o mirnom rje&scaron;enju sukoba u Ukrajini, izjavio je da su dana&scaron;nji trilateralni razgovori u Abu Dabiju bili "sadržajni i produktivni" i usmjereni na konkretne korake i praktična rje&scaron;enja.
Dodao je da će razgvori biti nastavljeni sjutra.
</div>
<div>
&nbsp;
</div>

Umerov: Pregovori produktivni, biće nastavljeni sjutra

TRILATERALNI PREGOVORI U EMIRATIMA

Dubrovačka policija uhapsila je državljanina Crne Gore (58) zbog sumnje da je prevario 98-godi&scaron;nju ženu iz ovog grada za 10.000 eura, lažno se predstaviv&scaron;i kao doktor.
Policijska uprava dubrovačko-neretvanska saop&scaron;tila je da je osumnjičeni žrtvu uvjerio da je članu njene porodice potrebno hitno liječenje nakon te&scaron;ke nesreće.
Prema navodima policije, osumnjičeni je 23. januara oko 15.00 časova nazvao 98-godi&scaron;nju ženu na fiksni telefon i predstavio se kao doktor iz jedne dubrovačke zdravstvene ustanove.
Tom prilikom joj je rekao da je član njene uže porodice doživio te&scaron;ku nesreću te da je za hitno liječenje potrebno prikupiti novac.
Ne sumnjajući u istinitost navoda, žena je pristala da preda sav novac koji je imala kod sebe, ukupno 10.000 eura.
Policija je provela kriminalističko istraživanje i brzo identifikovala osumnjičenog. Ustanovljeno je da je nakon počinjenja krivičnog djela napustio područje Hrvatske, zbog čega je za njim raspisana potraga.
Uhap&scaron;en je prije dva dana na graničnom prelazu Gornji Brgat.
Nakon kriminalističkog istraživanja, osumnjičeni je uz krivičnu prijavu predat Op&scaron;tinskom državnom tužila&scaron;tvu u Dubrovniku.

Uhapšen državljanin Crne Gore  u Hrvatskoj: Osumnjičen da je glumeći ljekara uzeo 10.000 eura od starije osobe

OSUMNJIČENI ŽRTVU UVJERIO DA JE ČLANU NJENE PORODICE POTREBNO HITNO LIJEČENJE NAKON TEŠKE NESREĆE

Predsjednik Volodimir Zelenski najavljuje da će zbog masovnih ruskih udara, rad ukrajinske delegacije u Abu Dabiju biti prilagođen. Rusija će učestvovati u istom sastavu kao i na prethodnoj rundi. U Emirate stiže i američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i preduzetnik Džerard Ku&scaron;ner.&nbsp;
Rusija je pokrenula najmasovnije napade na Ukrajinu sa vi&scaron;e od 70 balističkih i krstarećih raketa i 450 juri&scaron;nih dronova &ndash; među ciljevima su bili eneregetski objekti. U noćnim napadima je ranjeno najmanje 12 ljudi u Harkovskoj, Sumskoj i Kijevskoj oblasti i u glavnom gradu.
Kijevska termoelektrana Darnica obustavila je rad, a oko 60 odsto potro&scaron;ača u Harkovskoj oblasti je ostalo bez struje.
Udari su nastavljeni i tokom dana. Dvije osobe su poginule, a osam je ranjeno u napadu na Zaporožje, dok je sedmoro ljudi povrijeđeno u Harkovu kada je pogođen soliter.
Tri osobe su poginule u ukrajinskom napadu na Novu Kahovku u Hersonskoj oblasti. Granatirali su i Belgorod.
Bijela kuća je saop&scaron;tila da predsjednika Donalda Trampa nije iznenadio najnoviji napad Rusije na Ukrajinu, posebno na energetska postrojenja. To su, prema njegovim riječima dvije zemlje koje godinama vode brutalan rat.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute se tokom svoje posjete Kijevu suočio s ruskim udarima. Pozvao je ruske vlasti da prekinu masovno granatira ukrajinskih civila.
Predsjednik Volodimir Zelenski poručuje da je Moskva prekr&scaron;ila energetsko primirje zbog čega će rad ukrajinske delegacije u mirovnim pregovorima u Abu Dabiju, koji počinju danas, biti prilagođeni.
Kremlj je potvrdio da će Rusiju na novoj rundi razgovora predstavljati ista delegacija kao i na prethodnoj pro&scaron;log mjeseca.
U Abu Dabiju će biti i specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof i biznismen Džerad Ku&scaron;ner, potvrdila je Bijela kuća.
Francuski predsjednik Emanuel Makron objavio je da Pariz priprema sastanak s ruskim liderom Vladimirom Putinom.
Moskva upozorava da će raskid novog START sporazuma negativno će uticati na strate&scaron;ku bezbjednost.
Za samo nekoliko dana, svijet će se naći u opasnijoj poziciji nego &scaron;to je bio do sada. Prvi put, Sjedinjene Američke Države i Ruska Federacija, zemlje sa najvećim nuklearnim arsenalom ostaće bez fundamentalnog dokumenta kojim bi se uspostavila kontrola nad tim arsenalima, upozorava Kremlj.

Nova runda mirovnih pregovora u Abu Dabiju – Bijela kuća potvrdila učešće Vitkofa i Kušnera

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi osuđena je u Iranu na sedam i po godina zatvora, saop&scaron;tile su danas njene pristalice i advokat.
Oni su dodali i da je Mohamadi u &scaron;trajku glađu od 2. februara. To je potvrdio i njen advokat Mostafa Nili u objavi na Iksu.
"Osuđena je na &scaron;est godina zatvora zbog "udruživanja i zavjere", godinu i po zbog propagande, kao i na dvogodi&scaron;nju zabranu putovanja", napisao je on, prenosi N1. &nbsp; Iran se nije oglasio povodom ove presude.
Mohamadi je uhap&scaron;ena početkom decembra pro&scaron;le godine na komemoraciji jednom advokatu za ljudska prava koji je nađen mrtav. &nbsp;Pu&scaron;tena je iz zatvora u decembru 2024. godine iz medicinskih razloga. &nbsp; &nbsp;Iako je na slobodi trebalo da bude samo tri sedmice, ostala je duže vjerovatno zato &scaron;to su aktivisti i države Zapada vr&scaron;ili pritisak na Iran da ona ostane na slobodi.
Mohamadi je i dalje nastavila svoj aktivizam javnim protestima i gostovanjima u stranim medijima, uključujući demonstracije ispred teheranskog zatvora Evin, gde je bila držana.
Aktivistkinja (52) je vi&scaron;e puta osuđivana i zatvarana u poslednjih 25 godina zbog svog angažovanja protiv obaveznog no&scaron;enja vela za žene u Iranu i protiv smrtne kazne. Provela je najveći dio poslednje decenije u zatvoru.
&nbsp;

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi osuđena u Iranu na sedam godina zatvora