Globus

Njemački kancelar Olaf &Scaron;olc danas je o&scaron;tro osudio uvođenje carina koje je najavio američki predsjednik Donald Tramp, nazvav&scaron;i ih napadom na globalnu trgovinu.
"Američka vlada je krenula jednim putem na kraju kojeg može biti samo gubitnika", rekao je &Scaron;olc u prvoj reakciji na vijest o uvođenju carina na robu koja se izvozi u SAD.
&Scaron;olc je rekao kako se radi o "napadu na globalni trgovinski poredak koji je stvorio blagostanje svuda na planetu Zemlji".
"Najnovije odluke glede carina američkog predsjednika smatram temeljno pogre&scaron;nima. Cijela svjetska ekonomija će patiti zbog ovih nepromi&scaron;ljenih poteza", rekao je &Scaron;olc, koji do izbora nove njemačke vlade vr&scaron;i funkciju kancelara.
Socijaldemokratski političar je istovremeno najavio kako su Njemačka i Evropska unije spremne na razgovore kako bi se otklonila opasnost "trgovinskog rata" te da Unija pritom istraje na saradnji a ne na konfrontaciji, ali da će znati za&scaron;tititi vlastite interese.
On je rekao kako će EU sa svojih 450 miliona stanovnika "pokazati mi&scaron;iće". "Evropa će odlučno, snažno i primjereno odgovoriti na odluke SAD-a", rekao je &Scaron;olc.
Njemački kancelar je zaključio kako će uvođenje carina, čak i ako ne dođe do protvimjera Evropske unije, značajno na&scaron;tetiti američkoj ekonomiji.&nbsp;
"To je jednostavno rečeno velika gre&scaron;ka. Industrijski razvoj SAD-a će biti oslabljen zbog carina koje su sami uveli", rekao je &Scaron;olc i dodao kako je o &scaron;tetnosti uvođenja drastičnih carina "dovoljno toga napisano u posljednjih 100 godina".
Donald Tramp je najavio uvođenje dodatnih carina na robu iz Evropske unije u visini od 20 posto. Carine posebno pogađaju njemačku ekonomiju koje se pojačano oslanja na izvoz.

Šolc: Evropa će odlučno, snažno i primjereno odgovoriti na odluke SAD-a

PORUČIO NJEMAČKI KANCELAR

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u Briselu da Zapadni Balkan nije eksplicitno na dnevnom redu sastanka &scaron;efova diplomatija članica Alijanse, ali da bi mogao da bude tema jer su saveznici veoma fokusirani na taj region.
&bdquo;Bio sam nedavno u Sarajevu i Pri&scaron;tini (10. i 11. marta), razgovarao sam sa predsjednikom Srbije (Aleksandrom Vučićem) u Briselu (19. marta). NATO je veoma angažovan na tome da osigura da Zapadni Balkan ostane stabilan i bezbjedan&ldquo;, kazao je Rute novinarima po dolasku na dvodnevni skup u sjedi&scaron;tu zapadne vojne Alijanse.
Rute je rekao da će ministri danas i sjutra razgovarati o mnogim stvarima, ali da će u fokusu biti povećanje izdvajanja evropskih članica NATO-a za odbranu.
&bdquo;Sjajne stvari se de&scaron;avaju u posljednjih nekoliko mjeseci, mnogi evropski saveznici su objavili da povećavaju sredstva za odbranu. To je najveće povećanje među evropskim članicama od kraja Hladnog rata 1989. godine. To je izuzetno pozitivno i neophodno jer moramo da se branimo od dugoročne prijetnje koju Rusija predstavlja&ldquo;, kazao je Rute.
&nbsp;

Rute o ministarskom sastanku NATO: Zapadni Balkan nije na dnevnom redu, ali možda bude tema

SAOPŠTIO GENERALNO SEKRETAR ALIJANSE

Grupa studenata koji blokiraju fakultete u Srbiji krenula je danas biciklima na put od Novog Sada do Strazbura.
Studenti su ranije saop&scaron;tili da im je cilj da se obrate nekim od najvažnijih evropskih institucija, da im ukažu na svoje zahtjeve kao i pokažu istrajnost i posvećenost studenata borbi za pravdu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U fokusu zahtjeva studenata, koji gotovo četiri mjeseca blokiraju fakultete u Srbiji, je utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za smrt 16 osoba u padu nadstre&scaron;nice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, 1. novembra.
Na put do francuskog grada koji je sjedi&scaron;te Evropskog parlamenta i Savjeta Evrope krenula je iz kampusa Univerziteta u Novom Sadu grupa od 80 studenata i drugih članova sva četiri univerziteta u Srbiji &ndash; novosadskog, beogradskog, ni&scaron;kog i kragujevačkog.
Studente su na put ispratili brojni građani, a plan je da se kreću kroz Mađarsku, Slovačku, Austriju, Njemačku i na kraju stižu u Francusku.
Studenti će biciklima preći preko 1,3 hiljade kilometara, za &scaron;ta će im, kako su najavili, biti potrebno od 12 do 13 dana.
Oni su prethodno na konferenciji za medije kazali da su za tu akciju pomoć dobili od dijela poljoprivrednika, motociklista koji su i ranije bili uz njih, ali i srpskih državljana u dijaspori koji su im ponudili smje&scaron;taj u gradovima kroz koje prolaze.

Grupa studenata u blokadi krenula bicikima do Strazbura

OD NOVOG SADA

Reakcije iz cijelog sveta pristižu nakon &scaron;to je Donald Tramp najavio nove globalne carine.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da će &bdquo;posljedice biti stra&scaron;ne za milione ljudi &scaron;irom svijeta&ldquo; i dodala da Evropa finalizuje svoj prvi paket odgovora na carine na čelik, javlja BBC.
Kina je obećala &bdquo;odlučne kontramjere&ldquo; kao odgovor na ovaj potez.
Premijer Kanade, Mark Karni, izjavio je da je &bdquo;od su&scaron;tinske važnosti djelovati odlučno i snažno&ldquo;.
Đorđa Meloni iz Italije nazvala je američke carine &bdquo;pogre&scaron;nim&ldquo; i upozorila da bi mogle izazvati trgovinski rat.
Premijer Australije Entoni Albaneze rekao je: &bdquo;Ovo nije potez prijatelja&ldquo;.
Vr&scaron;ilac dužnosti predsjednika Južne Koreje Han Duk-Su izjavio je da je &bdquo;globalni trgovinski rat postao stvarnost&ldquo;.
U Republici Irskoj, Mi&scaron;el Martin rekao je da ne vidi &bdquo;nikakvo opravdanje&ldquo; za uvođenje carina.
Karin Keler-Suter iz &Scaron;vajcarske izjavila je da će zemlja &bdquo;brzo odlučiti&ldquo; o svojim sljedećim koracima.

Fon der Lajen: Posljedice će biti strašne po milione ljudi širom svijeta

REAKACIJE NA NOVE GLOBALNE CARINE KOJE JE NAJAVIO TRAMP

Nastavljaju se sukobi i napadi dronovima na ukrajinskom frontu i u pograničnim oblastima Rusije. Kremlj tvrdi da je ruski predsjednik Vladimir Putin otvoren za mirovne pregovore, dok lider Ukrajine Volodomir Zelenski traži da se na Moskvu izvr&scaron;i dodatni pritisak. Za to vrijeme, Va&scaron;ington smatra da je prekid vatre blizu i da će obje strane morati da se odreknu pojedinih zahtjeva.&nbsp;
Najmanje pet civila poginulo je u Krivom Rogu i Harkovu, dok su dvije osobe povrijeđene u Belgorodskom i Kurskom regionu.
Kremlj tvrdi da je predsjednik Vladimir Putin otvoren za mirovne pregovore i okončanje &ldquo;specijalne operacije&rdquo;.
Sa druge strane, lider Ukrajine Volodomir Zelenski smatra da Moskva ne želi nikakav mirovni sporazum zbog čega je, ističe, potrebno da se izvr&scaron;i jači pritisak na Putina.
Kit Kelog, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu i Rusiju, kaže da je prekid vatre blizu, ali da obje strane moraju biti svjesne da neće dobiti sve &scaron;to žele.
Za to vrijeme, Kijev traži dodatna sredstva za ekonomski oporavak zemlje, računajući da im je potrebno jo&scaron; najmanje 10 milijardi dolara.

Traju napadi dronovima; SAD: Nijedna strana neće dobiti sve što želi

RAT U UKRAJINI

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je sinoć talas novih carina na događaju u Bijeloj kući koji je nazao "Danom oslobođenja". On je potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore.
<blockquote class="twitter-tweet">
<a href="https://t.co/0LcmunmuQv">pic.twitter.com/0LcmunmuQv</a>
&mdash; The White House (@WhiteHouse) <a href="https://twitter.com/WhiteHouse/status/1907536532229046560?ref_src=twsrc%5Etfw">April 2, 2025</a></blockquote>
Carine su stupile na snagu u ponoć, i uključuju carinu od 25 odsto na sve automobile proizvedene u inostranstvu, a najvi&scaron;e su pogođeni najveći trgovinski partneri Kanada i Meksika, rekav&scaron;i da &bdquo;nijesu po&scaron;teni&ldquo;.&nbsp;
Tramp je rekao da će to pokrenut &bdquo;zlatno doba&ldquo; Amerike i dodao kako je do&scaron;lo vrijeme da SAD &bdquo;procvjeta.
&bdquo;Ovo je dan kada ćemo ponovo učiniti Ameriku bogatom. Radnici, farmeri i zanatlije patili su zbog stranih le&scaron;inara, koji su nas iskori&scaron;ćavali i krali od nas. Na&scaron;i poreski obveznici potkradani su vi&scaron;e od 50 godina i to se vi&scaron;e neće događati. Ovo je jedan od najvažnijih trenutaka u američkoj istoriji. Predugo smo posmatrali sa strane dok su se drugi bogatili na na&scaron; račun&ldquo;, rekao je Tramp.
Potom je jo&scaron; nekoliko puta ponovio da je američka ekonomija žrtva stranog uticaja i praksi. Optužio je druge da zagađuju životnu sredinu, dok se SAD kažnjava i napada zbog toga.
&bdquo;Evo nekoliko primjera. Naplaćujemo samo 2,4 odsto na motorna vozila, dok drugi naplaćuju i do 75 odsto. Zamislite to. Na&scaron;im kompanijama nije dozvoljeno da prodaju automobile u drugim zemljama. Za ovo krivim svoje prethodnike i ne mogu da vjerujem da su to dozvoljavali. Od ponoći uvodimo carine od 25 odsto na sva strana vozila&ldquo;, najavio je Tramp.
&bdquo;Ne možemo vi&scaron;e da plaćamo deficite Kanade, Meksika i drugih. Plaćamo im vojsku, nudimo za&scaron;titu i čim poželimo ne&scaron;to zauzvrat, uznemire se. Ne možemo ih vi&scaron;e izdržavati, moramo staviti na&scaron;e ljude na prvo mjesto, moramo staviti SAD na prvo mjesto&ldquo;.
Najavio je da će Evropskoj uniji recipročne carine biti 20 odsto.
&bdquo;Evropljani, sa njima je veoma te&scaron;ko trgovati. Daju utisak da su dobri i prijateljski nastrojeni, ali su užasni prema nama. Zato će od sada plaćati 20 odsto. I, ne krivim ljude, to su sve divni ljudi, ali njihovi lideri nijesu. Vi&scaron;e nas neće &lsquo;drati&rsquo;. Kao ni Indija, Japan&hellip;&ldquo;
Uvodi carine na sve uvozne proizvode i minimalna će biti deset odsto.
&bdquo;Mi smo najveće trži&scaron;te na svijetu, ali se u posljednje četiri godine na&scaron;a prednost smanjila zbog Džoa Bajdena&ldquo;, rekao je Tramp.
Poručio je stranim liderima da ukinu svoje carine, pa će tada i ove nove biti ukinute. &bdquo;Ako to i ne učine, ove carine će nas učiniti jačim i većim nego ikada prije.&ldquo;

Tramp objavio talas novih carina: Na robu iz Crne Gore 10 odsto

"OVO JE JEDAN OD NAJVAŽNIJIH TRENUTAKA U AMERIČKOJ ISTORIJI"

Američki senator Kori Buker oborio je rekord za najduži govor ikada održan u Senatu. Maratonsko obraćanje demokrate iz Nju Džersija, predstavljao je simbolični protest protiv predsjednika Donalda Trampa. Upozorio je na "ozbiljan i hitan" trenutak u američkoj istoriji, a izlaganje je zavr&scaron;io poslije 25 sati i četiri minuta.
Govor je započio u ponedjeljak uveče i zavr&scaron;io se u utorak uveče, čime je nadma&scaron;io prethodni rekord senatora Stroma Termonda iz 1957. godine, koji je govorio 24 sata i 18 minuta, pi&scaron;e "Si-Bi-Es njuz".
Buker je u svom obraćanju čitao pisma građana koji su pogođeni Trampovom politikom, kritikovao je administraciju zbog trgovinskih sukoba, otpu&scaron;tanja, deportacija i prijetnji zdravstvenim programima poput Medikejda.
Lider demokrata u Senatu Čak &Scaron;umer čestitao je Bukeru na dostignuću, istakav&scaron;i da je "Amerika ponosna na njega". Buker je u zavr&scaron;nici svog govora naglasio moć naroda u borbi za pravdu.
Buker, koji je Afroamerikanac, govorio je o svojim korenima kao potomku i robova i robovlasnika.
"Ovdje sam jer koliko god moćan bio, narod je moćniji&ldquo;, rekao je on.
Bukerov govor je ujedno i najduži u Senatu jo&scaron; od dvadesetjednočasovnog filibustera 2013. teksa&scaron;kog senatora Teda Kruza.
Filibuster predstavlja pravo na neograničenu raspravu o određenom pitanju. Koristeći ovo pravo može se odgoditi ili potpuno spriječiti dono&scaron;enje nekog zakona.

Senator Kori Buker govorio 25 sati u znak protesta protiv Trampa

OBORIO REKORD ZA NAJDUŽI GOVOR IKADA ODRŽAN U SENATU

Predsjednik BiH entiteta Republika Srpska, koji se sumnjiči za napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik sastao se u Moskvi s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Dodik je poslije sastanka na mreži X naveo da mu je Putin rekao da će se Rusija zalagati da se zavr&scaron;i rad međunarodnih institucija u BiH, uključujući visokog predstavnika Kristijana &Scaron;mita.
Dodao je da je Rusija veoma važna zemlja za RS, u okviru Savjeta bezbednosti UN, ističući da je Rusija &bdquo;uvijek bila objektivna&ldquo;.
&bdquo;Rusija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i to je Putin rekao na sastanku. Dodao je da će se Rusija u okviru toga zalagati da se zavr&scaron;i i prestane rad međunarodnih institucija, pogotovo lažnog visokog predstavnika, odnosno, kako on kaže, nelegitimnog predstavnika&ldquo;, naveo je Dodik.
Jo&scaron; je rekao da &bdquo;Putin poznaje detalje i ukupnu situaciju koja se de&scaron;ava kod nas&ldquo;, dodav&scaron;i da se ruski predsjednik &bdquo;zanima za ne&scaron;to &scaron;to običan čovjek kod nas tamo pita. Interesovao se o detaljima, &scaron;ta radimo i kako radimo&ldquo;, zaključio je Dodik.
Na zvaničnoj internet stranici Kremlja objavljeno je da su sastanku Putina i Dodika prisustvovali i pomoćnik ruskog predsednika Јurij U&scaron;akov, ministar za naučno tehnolo&scaron;ki razvoj i visoko obrazovanje RS Željko Budimir i &scaron;ef Predstavni&scaron;tva RS u Rusiji Du&scaron;ko Perović.
Dodik je u Moskvu stigao juče, kada je posjetio spomenik Neznanom junaku i najavio da će ponovo posjetiti Moskvu 9. maja, na Dan pobede nad fa&scaron;izmom.
Sud BiH zatražio je 27. marta od Interpola izdavanje crvene potjernice za Dodikom i predsjednikom parlamenta RS Nenadom Stevandićem, zbog sumnje da su počinili krivično djelo &bdquo;napad na ustavni poredak BiH&ldquo;.
Ovaj zahtev je upućen nakon &scaron;to su obojica napustili BiH, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, dok je za njima raspisana centralna potjernica u BiH.

Dodik se sastao s Putinom u Moskvi

"RUSIJA ĆE SE ZALAGATI DA SE ZAVRŠI I PRESTANE RAD LAŽNOG VISOKOG PREDSTAVNIKA"

Vojna vlada Mjanmara, pogođenog katastrofalnim zemljotresom u kome je poginulo vi&scaron;e od 2.000 ljudi, proglasila je sedmodnevnu nacionalnu žalost, javlja BBC.
Vi&scaron;e od 2.000 ljudi u Mjanmaru poginulo je u zemljotresu jačine 7,7 stepeni Rihterove skale koji je pro&scaron;log petka pogodio područja do Tajlanda i Kine.
U susjednom Tajland je, prema zvaničnim podacima, poginulo 20 ljudi, a hiljade ih je evakuisano iz napuklih zgrada u Bangkoku
Spasioci u obje zemlje i dalje nastavljaju potragu za preživjelima, iako je sve manje nade da će pod ru&scaron;evinama biti preživjelih nakon &scaron;to je pro&scaron;ao kritični period &ndash; prva 72 sata od zemljotresa.
Ujedinjene nacije ističu da je zemljotres izazvao &bdquo;već stra&scaron;nu krizu&ldquo; u Mjanmaru, koji je usred četvorogodi&scaron;njeg građanskog rata.
Uprkos razaranju, izvje&scaron;taji sugeri&scaron;u da vojni lideri zemlje i dalje izvode vazdu&scaron;ne napade na prodemokratske pobunjeničke grupe, navodi BBC.

Sedmodnevna žalost u Mjanmaru, više od 2.000 poginulih u zemljotresu

SPASIOCI DALJE NASTAVLJAJU POTRAGU

Francuski sud proglasio je Marin Le Pen krivom u slučaju pronevjere, ali nije odmah saop&scaron;tio kakva bi mogla biti njena kazna niti kako bi to moglo uticati na političku budućnost liderke krajnje desnice.
Le Pen i jo&scaron; 24 zvaničnika iz njene stranke Nacionalno okupljanje optuženi su da su koristili novac namijenjen parlamentarnim pomoćnicima Evropske unije za plaćanje osoblja koje je radilo za stranku između 2004. i 2016. godine, &scaron;to je protivno pravilima ovog 27-članog bloka, pi&scaron;e France24.
Le Pen i njeni saoptuženi negiraju bilo kakvu krivicu.
Međutim, tužioci su zatražili uslovnu kaznu zatvora od pet godina, novčanu kaznu od 300.000 eura (324.000 dolara) i petogodi&scaron;nju zabranu obavljanja javne funkcije.
Najveća zabrinutost za Le Pen jeste mogućnost da je sud proglasi nepodobnom za kandidaturu &bdquo;s trenutnim dejstvom&ldquo; &mdash; čak i ako uloži žalbu. To bi je moglo spriječiti da se kandiduje za predsjedničke izbore 2027. godine. Ona je takav scenario opisala kao &bdquo;političku smrt&ldquo;.

Le Pen proglašena krivom: Četiri godine zatvora i pet godina bez javne funkcije

SLUČAJ PRONEVJERE

Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev BiH za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem.
To je potvrdio i sam Dodik, koji je kazao da je Interpol donio ispravnu odluku, te da su se "osim Srbije, Mađarska, Rusija i Crna Gora se angažovale po tome".
-Nisu oni to uradili zbog Dodika i Stevandića, nego zbog vjere u pravdu. Oni su vidjeli da je tu politička motivisanost, moraću da zahvalim nekim u Sarajevu &scaron;to su internacionalizovali ovaj problem. Putin me pitao zbog čega sam osuđen, rekao sam da je to zato &scaron;to ne po&scaron;tujem odluke stranca, pitao me kako je moguće da je to Sud presudio. Rekao sam da je to moguće kada je Volgang Petrič napravio taj Sud - kazao je Dodik na RTRS.

Dodik tvrdi da je i Crna Gora lobirala da on ne bude na potjernici Interpola