Globus

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da vjeruje da je postignut dogovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, ali je priznao da saradnja sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim predstavlja veći izazov nego &scaron;to je očekivao. U međuvremenu, Kijev je ponovo bio na udaru ruske artiljerije. U noćnim napadima poginulo je devet osoba, a 63 su povrijeđene, uključujući &scaron;estoro djece. U Londonu su održani razgovori između Velike Britanije, SAD, Ukrajine, Francuske i Njemačke o mogućem mirovnom planu, ali bez konkretnih rezultata.
 Ruski noćni napadi na Kijev - devet poginulih, vi&scaron;e od 60 povrijeđenih
U masovnom ruskom napadu na Kijev tokom noći poginulo je devet osoba, povrijeđeno je 63, a hospitalizovane su 42 osobe, uključujući &scaron;estoro djece, saop&scaron;tila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine.
U napadu su o&scaron;tećene stambene zgrade, a potraga za ljudima pod ru&scaron;evinama je u toku.&nbsp;
Zabilježeni su požari u garažama, upravnim i poslovnim objektima, a gorjeli su i automobili i suva trava usled pada zapaljivog otpada. Vatrogasne ekipe su lokalizovale i ugasile požare, a u toku je otklanjanje posljedica granatiranja u pet gradskih okruga.&nbsp;
Na terenu su angažovani i timovi psihologa i psi specijalizovani za potragu i spasavanje.
Tramp: Dogovor sa Putinom postignut, saradnja sa Zelenskim teža od očekivanog
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da vjeruje da ima dogovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, ali je priznao da je saradnja sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim teža od očekivanog.
Govoreći u Bijeloj kući, Tramp je rekao da mu je saradnja sa ukrajinskim liderom teža nego &scaron;to je očekivao, iako smatra da je postignut napredak sa obje strane.
"Mislim da je Rusija spremna i mnogi su rekli da je Rusija željela da ide do kraja. Mislim da imamo dogovor sa Rusijom. Moramo da postignemo dogovor sa Zelenskim", rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu.
On je rekao da je mislio da će biti lak&scaron;e raditi sa Zelenskim.&nbsp;
"Do sada je bilo teže... Ali mislim da imamo dogovor sa obojicom. Ovde se radi o mnogo ljudskih života", rekao je Tramp.
Na pitanje o američkom predlogu koji bi uključivao priznanje Krima kao "de jure" teritorije Rusije, Tramp nije dao konkretan odgovor, navodeći da "nema favorita" između Ukrajine i Rusije i da mu je cilj da se rat zavr&scaron;i.
Nekoliko sati ranije, portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit rekla je da je Tramp "frustriran" sporim napretkom pregovora i da Zelenski "djeluje kao da ide u pogre&scaron;nom pravcu".
Američki predsjednik je rekao da će se možda uskoro sastati sa Putinom nakon puta u Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate.
Na pitanje da li bi mogao da se sa Putinom sastane u Saudijskoj Arabiji, Tramp je rekao da je to moguće, ali malo vjerovatno i da će se najvjerovatnije sa ruskim kolegom sastati nedugo nakon tog putovanja.
Peskov: Ostavka Zelenskog nije među zahtjevima Rusije
Ostavka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nije među zahtevima Rusije, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu francuskom časopisu Poan.
"Ali čak i da je danas potpisan (mirovni) sporazum sa Zelenskim, kasnije bi se u Ukrajini mogli pojaviti ljudi koji bi mogli da ga ospore dovodeći u pitanje njegovu legitimnost", rekao je Peskov koji smatra da svi dokumenti koje Zelenski potpi&scaron;e mogu biti nepriznati zbog problema s njegovim legitimitetom.
Prema riječima Peskova, njegove sumnje su "povezane sa vojnim stanjem i nekim članovima ukrajinskog ustava", prenio je Tass.
On tvrdi da Zelenski "ne kontroli&scaron;e sve formacije Oružanih snaga Ukrajine".
"Zelenski, a to je dobro poznato, ne kontroli&scaron;e sve svoje divizije", rekao je on i dodao da se "mu se neki nacionalistički bataljoni ne pokoravaju i da je to veliki problem".
Peskov je rekao da je Zelenski uvukao Evropu i SAD u rat protiv Rusije i predstavlja Kijev kao centar svega "antiruskog" na Zemlji.
"Zelenski je izabran za predsjednika zahvaljujući obećanju da će prekinuti građanski rat. Da li je to učinio? Ne. Ukrajina nije i&scaron;la ovim putem. Naprotiv, odlučili su da uvuku Evropu i Ameriku u rat i da se predstave kao centar svega 'antiruskog' na ovoj Zemlji", rekao je Peskov.
Dok se Ukrajini nastavljaju artiljerijski udari i napadi dronovima, diplomatska inicijativa u Velikoj Britaniji zavr&scaron;ena je bez konkretnih rezultata.
U Londonu su održani razgovori između Velike Britanije, SAD, Ukrajine, Francuske i Njemačke o mirovnom planu za okončanje rata, ali ne na ministarskom nivou, koji su odgo]eni, već na nižem nivou.
Ukrajinski zvaničnici poručili su poslije sastanka da ostaju posvećeni saradnji sa SAD na okončanju rata, ali da Rusija nastavlja da odbija bezuslovni prekid vatre, odugovlači proces i "poku&scaron;ava da manipuli&scaron;e pregovorima".
Međutim, iako izaslanik američkog predsjednika Kit Kelog kaže da je u Londonu imao konstruktivne razgovore sa &scaron;efom Kabineta ukrajinskog predsjednika, iz Bijele kuće stiže upozorenje da je Donald Tramp nezadovoljan zbog sporog tempa pregovora o okončanju rata, da je njegovo strpljenje pri kraju i da se nažalost predsjednik Volodimir Zelenski kreće u pogre&scaron;nom pravcu.
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens saop&scaron;tio je da su SAD ponudile "veoma eksplicitan predlog" Rusiji i Ukrajini na putu ka mirovnom sporazumu.
Sa druge strane, Kremlj je poručio da SAD i Rusija jo&scaron; nijesu uspjele da približe stavove o ukrajinskom pitanju.

Tramp: Vjerujem da je dogovor sa Putinom postignut, saradnja sa Zelenskim teža od očekivanog; Ruski udari na Kijev, devet poginulih

RAT U UKRAJINI

Zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale pogodio je danas Istanbul, saop&scaron;tila je turska agencija za katastrofe (AFAD).
Rojters navodi da je to jedan od jačih potresa koji je pogodio grad sa 16 miliona stanovnika posljednjih godina.
Trenutno nema izvje&scaron;taja o materijalnoj &scaron;teti, ali su ljudi evakuisani iz zgrada, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Epicentar potresa bio je u oblasti Silivri, oko 80 kilometara (km) zapadno od Istanbula, na dubini od 6,9 km, navodi se u saop&scaron;tenju AFAD-a.
Televizijska kuća TGRT izvijestila je da je jedna osoba povrijeđena kad je skočila s balkona tokom potresa, koji se dogodio za vrijeme državnog praznika u Turskoj.
AFAD je upozorio ljude u tom području da ne ulaze u o&scaron;tećene zgrade.

Snažan zemljotres pogodio Istanbul

JAČINE 6,2 STEPENA RIHTEROVE SKALE

U napadu ruskih dronova na Marhanec poginulo je sedam osoba, a &scaron;est je povrijeđeno, rekao je regionalni ukrajinski guverner. SAD očekuju odgovor Ukrajine na mirovni okvir koji uključuje američko priznanje Krima kao dijela Rusije i nezvanično priznanje ruske kontrole nad skoro svim oblastima okupiranim od invazije 2022. godine, kažu za "Akios" izvori sa direktnim saznanjem o predlogu.
Danas u Londonu nova runda pregovora o postizanju primirja između Rusije i Ukrajine
Diplomate iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država održaće danas u Londonu novu rundu pregovora u cilju postizanja primirja u trogodi&scaron;njem ratu između Ukrajine i Rusije.
Očekivalo se da će specijalni izaslanik predsjednika SAD, Stiv Vitkof, kao i državni sekretar Marko Rubio, prisustvovati pregovorima u Londonu, ali su odustali, a umjesto njih je poslat izaslanik SAD za Ukrajinu, Kit Kelog, pi&scaron;e Bi-Bi-Si.
 Aksios: Trampova "konačna ponuda" za mir zahtjeva od Ukrajine da prihvati rusku okupaciju
Sjedinjene Države su Ukrajini predale takozvani "konačni" mirovni predlog koji uključuje priznavanje Krima kao dijela Rusije i nezvanično priznavanje ruske kontrole nad skoro svim teritorijama okupiranim od invazije 2022. godine, pi&scaron;e Akios citirajući izvore sa direktnim saznanjem o predlogu.
Aksios navodi da je dokument koji su SAD pro&scaron;le sedmice predstavile ukrajinskim zvaničnicima u Parizu, a koji se nalazi na jednoj stranici, opisuje "konačnu ponudu predsednika Trampa".
Prema daljim navodima Trampov predlog podrazumjeva značajne ustupke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je ranije odbacio mogućnost priznavanja Krima kao ruskog, kao i priznavanje djelova četiri regiona u istočnoj i južnoj Ukrajini kao teritorija pod ruskom kontrolom.
Izvor blizak ukrajinskoj vladi rekao je da Kijev ovaj predlog smatra krajnje pristrasnim u korist Rusije.
"Predlog je veoma jasan o tome kakve će opipljive koristi dobiti Rusija, ali samo nejasno i uop&scaron;teno ocrtava &scaron;ta će Ukrajina dobiti", rekao je izvor.
Kijev: Poginuo sedam osoba u napadu ruskih dronova na Marhanec
Ruski dronovi su napali grad Marhanec u ukrajinskoj Dnjepropetrovskoj oblasti gdje je tom prilikom poginulo je sedam ljudi, saop&scaron;tava regionalni guverner na dru&scaron;tvenim mrežama.
Navodi i da je &scaron;est osoba povređeno.
Napad na Odesku oblast, dvije osobe povrijeđene
Dvije osobe povrijeđene su tokom ruskog napada na Odesku oblast, saop&scaron;tio je &scaron;ef nezavisne izborne komisije te oblasti, Oleg Kiper na putem Telegrama.
Prema informacijama, napad je izveden bespilotnim letjelicama koje su ciljale civilnu infrastrukturu predgrađa Odese, prenio je Ukrinform.
Napad je izazvao brojne požare, a povrijeđene osobe su odmah prebačene u bolnicu, gdje im je pružena potrebna medicinska pomoć.
Ukrajinske vlasti takođe su izdale vazdu&scaron;nu uzbunu u nekoliko regiona zbog ruskih dronova.
Na jugu Ukrajine, Državna granična služba Ukrajine izvela je napad FPV dronom na ruski čamac.
Napadi dronovima na obe strane nastavljeni su juče, kao i ruski udari u vi&scaron;e ukrajinskih gradova.
Na diplomatskom planu, SAD su, prema pisanju Va&scaron;ington posta, predložile da priznaju rusko pripajanje Krima i zaustavljanje rata kao dio potencijalnog sporazuma o okončanju rata.
Međutim, predsjednik Volodimir Zelenski je to osporio, rekav&scaron;i da Ukrajina ne može de jure priznati odvajanje Krima, zato &scaron;to je to u suprotnosti s ukrajinskim Ustavom.
Takođe, Zelenski je poručio da će Ukrajina biti spremna za razgovore sa Rusijom "u bilo kom formatu" onog momenta kada bude uspostavljen prekid vatre.
Sa druge strane, Kremlj je saop&scaron;tio da nema konkretnih planova za razgovore između Rusije i Ukrajine, ali bi do takvih kontakata moglo doći ako bi Ukrajina "bila voljna da ukloni određene prepreke".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nije precizirao na koje prepreke Moskva misli.

Danas u Londonu nova runda pregovora o postizanju primirja između Rusije i Ukrajine

NASTAVLJENI SU NAPADI DRONOVIMA NA OBJE STRANE

Kovčeg pape Franja biće izložen od sjutra u 7.00 u Bazilici Svetog Petra u Rimu, a sahrana će biti u subotu, 26. aprila, saop&scaron;tio je danas Vatikan.
Ceremonija sahrane pape Franja će u subotu u 10.00, po lokalnom vremenu, početi na Trgu Svetog Petra, saop&scaron;tio je Vatikan.
Kovčeg će potom biti prebačen u Baziliku Svete Marije Velike u centru Rima, gdje će papa biti sahranjen, navodi se u saop&scaron;tenju.
Papa Franja je testamentom izrazio želju da bude sahranjen u rimskoj Bazilici Svete Marije Velike, a ne u Bazilici Svetog Petra u Vatikanu, kao mnogi njegovi prethodnici.
&bdquo;Grob mora biti u zemlji, jednostavan, bez posebnog ukrasa i sa jedinim natpisom: Franciscus&ldquo;, navodi se u kratkom papinom testamentu.
Papa Franjp je preminuo u 89. godini u ponedeljak ujutru, a Vatikan je uveče objavio njegov testament.

Sahrana pape Franja u subotu, od sjutra izložen kovčeg u Bazilici Svetog Petra

SAOPŠTENO IZ VATIKANA

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajina spremna za direktne razgovore sa Rusijom nakon prekida vatre.
"Takođe smo spremni da zabilježimo da smo, nakon prekida vatre, spremni da shednemo u bilo kom formatu", rekao je ukrajinski predsjednik novinarima na brifingu.
Podsjetimo, i ruski predsjednik Vladimir Putin, takođe, rekao da je spreman na direktne pregovore sa Kijevom.
Obraćajući se novinarima, Putin je rekao da bi bilo moguće direktno razgovarati o prekidu napada na civilnu infrastrukturu sa Kijevom.
"Imamo pozitivan stav prema prekidu vatre", rekao je i Putin, misleći na odluku Rusije da sprovede iznenadno 30-časovno vaskr&scaron;nje primirje, za koje su se obje strane međusobno optuživale.

Zelenski: Spremni smo na direktne razgovore sa Rusijom

SAOPŠTIO PREDSJENIK UKRAJINE

&nbsp;Ruski predsjednik Vladimir Putin nagovijestio je da je otvoren za bilateralne razgovore sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim, prvi put od ranih faza rata.
Govoreći na ruskoj državnoj televiziji u ponedjeljak, kako javlja BBC, Putin je rekao da je Rusija &bdquo;uvijek pozitivno gledala na bilo kakve mirovne inicijative. Nadamo se da će se i predstavnici kijevskog režima osjećati isto&ldquo;.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Putinovi komentari ukazuju na spremnost da se uključi u direktne pregovore sa Ukrajinom o neizvođenju napada na civilne ciljeve.
Zelenski nije direktno odgovorio na Putinove komentare, ali je rekao da je Ukrajina &bdquo;spremna za svaki razgovor&ldquo; koji bi osigurao bezbjednost civila.
Nije bilo direktnih razgovora između dvije strane od prvih sedmica nakon &scaron;to je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.

Putin nagovijestio da je Rusija spremna za direktne pregovore sa Ukrajincima

ZELENSKI NIJE DIREKTNO ODGOVORIO NA PUTINOVE KOMENTARE

Katarski i egipatski posrednici imaju novi predlog za okončanje rata u Gazi, objavio je BBC pozivajući se na neimoenovanog visokog palestinskog zvaničnika, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Prema njegovim riječima, predviđeno je primirje u trajanju od pet do sedam godina, oslobađanje svih izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike koji se drže u izraelskim zatvorima, formalni zavr&scaron;etak rata i potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze.
Posljednji prekid vatre je propao prije mjesec kada je Izrael nastavio bombardovanje Gaze, pri čemu obije strane krive jedna drugu za neuspjeh primirja.
U međuvremenu su, prema podacima ministarstva zdravlja koje vodi palestinski islamistički pokret Hamas, 22 Palestinca su ubijena, a 45 je ranjeno u nizu izraelskih vazdu&scaron;nih u Gazi od ponedjeljka naveče, prenosi BBC.
Dok Izrael nastavlja sa ofanzivom, u Kairu se očekuje delegacija Hamasa sa kojom bi se razgovaralo o novom predlogu za primirje.
Sastanak će se održati nakon &scaron;to je nedavno odbačen predlog Izraela da se Hamas razoruža u zamjenu za &scaron;estosedmično primirje.
U subotu je izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao da neće okončati rat prije nego &scaron;to Hamas bude uni&scaron;ten i svi taoci se vrate.
Hamas je, s druge strane, tražio od Izraela da se okonča rat prije nego &scaron;to se taoci oslobode.
Palestinski zvaničnik upoznat sa pregovorima je rekao za BBC da je Hamas poslao signal da je spreman da preda upravljanje Gazom bilo kojem palestinskom entitetu oko kojeg se dogovori &ldquo;na nacionalnom i regionalnom nivou&rdquo;.
Naveo je da bi to mogla biti Palestinska uprava (PA) sa sjedi&scaron;tem na Zapadnoj obali, ili novoformirano administrativno tijelo.
Netanjahu je ranije odbacio bilo kakvu ulogu PA u budućoj upravljanju Gazom, kojom od 2007. vlada Hamas.
Hamas je napao Izrael 7. oktobra 2023. godine, kada je ubio oko 1.200 ljudi &ndash; uglavnom civila &ndash; i odveo 251 talaca u Gazu.
Izrael je kao odgovor pokrenuo vojnu ofanzivu u kojoj je, prema podacima ministarstva zdravlja Gaze koje vodi Hamas, ubijeno 51.240 Palestinaca, navodi BBC.

Objavljen predlog novog plana za prekid vatre u Gazi

POSLJEDNJI PREKID VATRE PROPAO PRIJE MJESEC

Američki predsjednik Donald Tramp obećao je da će u naredna tri dana saop&scaron;titi sve detalje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je za sjutra novu rundu mirovnih pregovora u Londonu.&nbsp;
Napad dronovima na Odesu &ndash; troje povrijeđeno, o&scaron;tećena infrastruktura
Najmanje tri osobe su povrijeđene u napadu na Odesu, saop&scaron;tili su ukrajinski regionalni zvaničnici.
Usljed napada, izbili su i požari, o&scaron;tećena je civilna infrastruktura i vozila, navodi se u saop&scaron;tenju.
Tužila&scaron;tvo: Napad na Harkov, stradala jedna osoba
Najmanje jedna osoba je stradala, a jo&scaron; jedna je povrijeđena u sinoćnjem ruskom napadu na Kupjanski i Bogoduhovski okrug Harkovske oblasti, saop&scaron;tilo je regionalno tužila&scaron;tvo u Harkovu.
Tužioci sa policijskim istražiteljima preduzimaju sve odgovarajuće mjere da dokumentuju ratne zločine koje su počinili ruski vojnici, navodi se u saop&scaron;tenju.
Moskva: Likvidirana grupa plaćenika iz Portugala kod Pokrovska
Ruski vojnici likvidirali su kod Pokrovska u regionu Donjecka grupu plaćenika iz Portugala, saop&scaron;tio je komandant 60. ruskog gardijskog bataljona 51. armije.
&ldquo;Nai&scaron;li smo na dosta plaćenika Portugalaca ne iz Sjedinjenih Država, kao &scaron;to je često bio slučaj. Prona&scaron;li smo oznake i neka dokumenta koja to potvrđuju, ali to je već uni&scaron;teno&rdquo;, rekao je ruski oficir.
Ruska vojska navodi da strani plaćenici djeluju bez identifikacionih oznaka, naoružani su oružjem NATO i veoma su dobro obučeni za razliku od pripadnika redovnih jedinica Oružanih snaga Ukrajine.
Rusija: Uni&scaron;teno deset ukrajinskih dronova tokom noći
Ruske jedinice PVO uni&scaron;tile su tokom noći 10 ukrajinskih dronova, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Ministarstvo precizira da je pet bespilotnih letjelica oboreno iznad poluostrva Krim.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio je juče da su borbena dejstva u okviru specijalne vojne operacije za za&scaron;titu Donbasa nastavljena nakon vaskr&scaron;njeg primirja.
Nagla&scaron;ava da Moskva treba da analizira iskustvo progla&scaron;enja primirja, ali i obećava da će razmotriti predlog Kijeva da se ne gađaju civilni ciljevi.
&Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp ističe da postoje &ldquo;veoma dobre&rdquo; &scaron;anse da Ukrajina i Rusija postignu neku vrstu &ldquo;mirovnog sporazuma&rdquo; već ove sedmice.
Obećava da će saop&scaron;titi sve detalje tog sporazuma u naredna tri dana.
Nova runda mirovnih pregovora o Ukrajini biće održana sjutra, uz uče&scaron;će predstavnika Ukrajine, Evrope i Sjedinjenih Država, saop&scaron;tio je predsjednik Volodimir Zelenski poslije razgovora sa britanskim premijerom Kirom Starmerom.
Zelenski ukazuje da bi bezuslovni prekid vatre trebalo da bude prvi korak ka miru.

Napad dronovima na Odesu; Rusija: Likvidirana grupa plaćenika kod Pokrovska

TRAMP TVRDI DA POSTOJE “VEOMA DOBRE” ŠANSE DA UKRAJINA I RUSIJA POSTIGNU NEKU VRSTU MIROVNOG SPORAZUMA VEĆ OVE SEDMICE

U testamentu koji je kratak i jednostavan, papa Franjo je 2022. napisao da želi da bude sahranjen vrlo jednostavno u Bazilici Santa Marija Mađore uz jednostavan natpis Franciscus&nbsp;(Franja na latinskom).
U oporuci koju je objavio Vatikan Franjo je jasno izrazio želju da bude pokopan "u zemlji, bez posebnih ukrasa".
Papa je,&nbsp; takođe, naveo kako je dogovorio da neimenovani dobročinitelj pokrije tro&scaron;kove njegovog ukopa.&nbsp;
Ovo je tekst Papine oporuke:
"Kako osjećam da se približava suton moga zemaljskog života i s čvrstom nadom u vječni život, želim iznijeti svoje posljednje želje isključivo u pogledu mjesta svog ukopa.
Tokom cijelog života, kao i tokom svoje sve&scaron;teničke i biskupske službe, uvijek sam se povjeravao Majci Gospodina na&scaron;ega, Blaženoj Djevici Mariji. Zbog toga molim da moji smrtni ostaci počivaju - i&scaron;čekujući dan uskrsnuća - u papinskoj bazilici Svete Marije Velike.
Želim da moje posljednje zemaljsko putovanje zavr&scaron;i upravo u ovom drevnom marijanskom sveti&scaron;tu, gdje sam uvijek dolazio moliti na početku i na kraju svakog apostolskog putovanja, pouzdano povjeravajući svoje nakane Bezgre&scaron;noj Majci i zahvaljujući joj za njezinu nježnu i majčinsku brigu.
Molim da moj grob bude pripremljen u grobnoj ni&scaron;i u bočnoj lađi, između Pavlinske kapele (kapele Salus Populi Romani) i Sforzine kapele u Bazilici, kako je prikazano na priloženom planu.
Grob treba biti u zemlji; jednostavan, bez posebnih ukrasa, s natpisom: Franciscus.
Tro&scaron;ak pripreme ukopa biće pokriven iznosom koji je osigurao dobročinitelj, a koji sam dogovorio da bude prebačen papinskoj bazilici Svete Marije Velike. Dao sam potrebne upute kardinalu Rolandasu Makrickasu, izvanrednom povjereniku Liberijanske bazilike.
Neka Gospodin velikodu&scaron;no nagradi sve one koji su me voljeli i koji za mene nastavljaju moliti. Patnju koja je obilježilo zavr&scaron;no razdoblje moga života prikazujem Gospodinu za mir u svijetu i za bratstvo među narodima."

Objavljena oporuka pape Franja

TESTAMENT JE KRATAK I JEDNOSTAVAN

Smrt pape Franja, objavljena jutros, izazvala je nagađanja o njegovom nasljedniku, koji će biti poznat kada se pojavi bijeli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele poslije složenog i tajnovitog postupka izbora.
S obzirom na prirodu kardinalskih inamenovanja koje je papa Franjo izvr&scaron;io tokom svoje vladavine, očekuje se da će novi papa biti porijeklom takođe izvan Evrope, te da će biti jo&scaron; jedan progresivac, koji se suprotstavlja konzervativnom krilu Rimokatoličke crkve, pi&scaron;e Rojters.
Među potencijalnim kandidatima za novog papu pominju se arhiepiskop Marseja Žan-Mark Avelin (66) iz Francuske, kardinal Peter Erdo (72) iz Mađarske, kardinal Mario Greh (68) sa Malte, kardinal Pjetro Parolin (70) iz Italije, kardinal Luis Antonio Gokim Tagle (67) iz Filipina, kardinal Džozef Tobin (72) iz Njuvarka u SAD, kardinal Peter Kodvo Turkson (76) porijeklom iz Gane, nadbiskup Bolonje Mateo Marija Cupi (69)&hellip;
Izborni proces biće održan nakon &scaron;to papa Franja bude sahranjen, a novog poglavara tajnim glasanjem izabraće članovi konklave u koju, nakon smrti ili ostavke pape, mogu ući kardinali mlađi od 80 godina.
Do izbora novog pape Kardinalski zbor upravlja Rimokatoličkom crkvom.
Kardinali će odrediti datum početka konklave nakon &scaron;to idućih dana počnu pristizati u Rim.
Poslije obreda sahrane pape i po&scaron;to se na op&scaron;tim i posebnim sjednicama kardinala sve pripremi za konklavu, kardinali se skupljaju određenog dana, ali ne prije 14. ni poslijw 20. dana od smrti pape, u crkvi Svetog Petra na misi. Istog dana poslije podne, okupljaju se u kapeli Svetog Pavla u Apostolskoj palati, te u svečanoj procesiji idu do Sikstinske kapele, gdje se u strogoj tajnosti održava izbor.
Kardinali glasaju za željenog kandidata dok se ne utvrdi pobjednik, &scaron;to je proces koji može potrajati nekoliko dana, pa i mjesecima.
Katolička crkva trenutno ima 252 kardinala, od kojih je 138 mlađih od 80 godina, odnosno s pravom glasa. Čak 109 kardinala sa pravom glasa imenovao je papa Franja, 22 njegov prethodnik Benedikt, a pet Papa Jovan Pavle II.
Kardinali se &bdquo;stvaraju&ldquo; na ceremonijama koje se nazivaju konzistorijumi, na kojima dobijaju prsten i zaklinju se na lojalnost papi.
Papa Franjo održao je deset konzistorija i svakim od njih povećavao je izglede da njegov nasljednik bude neki drugi neevropljanin, ojačav&scaron;i Crkvu u mjestima gdje je ili neznatna manjina ili gdje raste brže nego na uglavnom stagnirajućem Zapadu.
Većina kardinala vjekovima su bili Italijani, osim u periodu kada je sjedi&scaron;te papinstva bilo u Avinjonu &ndash; između 1309. i 1377. godine, kada su mnogi bili Francuzi.
Iako Evropa i dalje ima najveći udio kardinala sa pravom glasa &ndash; oko tri odsto, to je pad u odnosu na 52 odsto 2013. godina, kada je papa Franjaopostao prvi latinoamerički poglavar Katoličke crkve. Druga najveća grupa izbornika dolazi iz Azije i Okeanije, sa oko 20 odsto.

Šta se događa u Vatikanu poslije smrti pape?

DO IZBORA NOVOG PAPE KARDINALSKI ZBOR UPRAVLJA RIMOKATOLIČKOM CRKVOM

Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) Republike Srpske (RS) spriječilo je ulazak pripadnika Agencije za istrage i za&scaron;titu (SIPA) u zgradu Administrativnog centra Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu, gdje se predsjednik tog entiteta Milorad Dodik sastao sa predstavnicima Grada Istočno Sarajevo. To je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz SIPA-e. Iz te državne agencije kazali su da su pripadnici SIPA-e željeli da postupe po nalogu Suda Bosne i Hercegovine (BiH) i da nije do&scaron;lo do upotrebe sile. Milorad Dodik, predsjednik Skup&scaron;tine RS-a Nenad Stevandić i predsjednik Vlade tog entiteta Radovan Vi&scaron;ković osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, zbog čega je za njima sredinom marta raspisana centralna potjernica u BiH, nakon &scaron;to se nijesu odazvali pozivu Tužila&scaron;tva BiH na saslu&scaron;anje. Prethodno je Sud BiH tražio od Interpola da revidira odluku o odbijanju zahtjeva za raspisivanjem crvene potjernice za predstavnicima rukovodstva bosanskohercegovačkog entiteta RS.

Državna policija pokušala da privede Dodika, spriječio ih MUP RS-a