Globus

Savezna vlada spremna je naložiti svojim agencijama da raskinu ugovore s Harvardom u ukupnom iznosu od oko 100 miliona dolara, rekla su za CNN dva visoka službenika Trampove administracije, &scaron;to je najnovija kritika upućena univerzitetu kojI odbija udovoljiti nizu političkih zahtjeva Bijele kuće zbog &scaron;ireg politički nabijenog napada na američke fakultete.
Najnovija direktiva koja se odnosi na Harvard biće dostavljena u utorak u pismu kojim će se, takođe, naložiti vladinim agencijama da traže nove dobavljače za savezna sredstva, kazali su zvaničnici. Uprava za op&scaron;te usluge &ldquo;poslaće danas pismo saveznim agencijama tražeći od njih da navedu sve ugovore s Harvardom i mogu li se oni otkazati ili preusmjeriti negdje drugdje&rdquo;, rekao je jedan zvaničnik za CNN.
Planirani rezovi, dolaze uz 2,65 milijardi dolara nedavnih saveznih rezova za Harvard. CNN je kontaktirao pravne zastupnike Harvarda, koji je posljednjih sedmica podnio najveći dio bijesa Bijele kuće protiv institucija za koje vjeruje da simbuloziju liberalni probuđeni front.
Univerzitet u blizini Bostona uglavnom je odbio mnoge vladine zahtjeve, uključujući i to da preda cjelokupnu evidenciju o pona&scaron;anju stranih studenata.
&ldquo;Univerzitet se neće odreći svoje nezasnosti niti svojih ustavnih prava&rdquo;, napisao je pro&scaron;log mjeseca predsjednik Harvarda Alan Garber.
Najstariji i najbogatiji univerzitet u zemlji tužio je Trampovu administraciju pro&scaron;li mjesec zbog zamrzavanja 2,2 milijarde dolara saveznih podr&scaron;ki i ugovora, a od tada je zaustavilo dodatnih 450 miliona dolara Harvardu.
Trampova administracija pro&scaron;le sedmice otkazala&nbsp; je Harvardu mogućnost upisa stranih studenata, potez koji je u utorak predmet konferencije o statusu nakon &scaron;to ga je savezni sudija stavio na čekanje. Fakultet tvrdi da je oduzimanje njegove certifikacije u Programu studenata i posjetitelja na razmjeni bila &ldquo;jasna odmazda&rdquo; zbog odbijanja ideolo&scaron;ki utemeljenih političkih zahtjeva vlade.
Tramp je nadalje zaprijetio da će ukinuti dodatnih tri milijarde dolara federalnih podr&scaron;ki Harvardu i ukinuti mu status oslobađenja od poreza.

Tramp nastavlja rat protiv Harvarda: Raskidaju se ugovori vrijedni 100 miliona dolara

BIJELA KUĆA PROŠLE SEDMICE OTKAZALA HARVARDU MOGUĆNOST UPISA STRANIH STUDENATA

Ministri Evropske unije (EU) odobrili su danas program od 150 milijardi eura za povećanje odbrambenih izdataka u bloku.
Uredbu SAFE (Bezbjednosna akcija za Evropu) prvi put je predložila u martu Evropska komisija kao odgovor na pozive zemalja članica za finansijsku i političku podr&scaron;ku za ispunjavanje novih odbrambenih ciljeva koje promovi&scaron;e NATO, i za potencijalno intervenisanje u korist Ukrajine, ukoliko Sjedinjene Američke Države (SAD) preusmjere svoj fokus na ne&scaron;to drugo.
Konačna uredba, u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, navodi da su "prijetnje koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija od posebne hitnosti i relevantnosti" i da im se mora brzo suprotstaviti.
Zbog vremena potrebnog za razvoj odbrambenih proizvoda i povećanje industrijskih proizvodnih kapaciteta &scaron;irom EU, u uredbi se takođe navodi da će biti od vitalnog značaja da Unija počne da podržava države članice &scaron;to je prije moguće kako bi mogle veoma brzo da naručuju (vojnu opremu).
Brisel je prvo odgovorio na pozive zemalja članica aktiviranjem nacionalne klauzule EU o izuzeću za vojne tro&scaron;kove, &scaron;to znači da rashodi za stavke poput oružja i municije neće biti uračunati u mehanizam kažnjavanja bloka za zemlje koje kr&scaron;e ograničenja potro&scaron;nje EU.
To je stvorilo fiskalni manevar, ali i državama članicama je novac potreban &scaron;to je prije moguće.
Sa nekoliko država članica koje žele da brzo pristupe predloženom novcu, i to bez potrebe za jednoglasno&scaron;ću ili saglasno&scaron;ću Evropskog parlamenta, ambasadori EU su odobrili novi zakon 21. maja, a samo je Mađarska bila protiv.
Nova &scaron;ema funkcioni&scaron;e na isti način kao i nedavni program oporavka EU od COVID-19, koji je imao vrijednost 800 milijardi eura.
Za SAFE, blok će koristiti svoj trostruki A kreditni rejting da prikupi potrebnih 150 milijardi EUR na trži&scaron;tima, a zatim ih pozajmi državama članicama.
U tom smislu, biće mnogo jeftinije nego da većina članica EU poku&scaron;ava da sama odvojeno generi&scaron;e sredstva zaduživanjem.
Pet zemalja EU - Danska, Njemačka, Luksemburg, Holandija i &Scaron;vedska, trenutno uživaju trostruki A rejting, tako da najvjerovatnije neće morati da učestvuju u &scaron;emi, ostavljajući veći dio potencijalnih kredita siroma&scaron;nijim članicama, pi&scaron;e RSE.
Činjenica da krediti imaju maksimalno trajanje od 45 godina, da ih nije potrebno servisirati u prvoj deceniji i da zemlje neće morati da plaćaju PDV na kupljenu opremu su druge prednosti za koje Brisel očekuje da će pokrenuti evropsko odbrambeno izdvajanje.
Međutim, kako navodi RSE, postoje i neki uslovi vezani za sve to.
Prije svega, mnoge zadužene južne države članice se žale da je, za razliku od &scaron;eme oporavka od COVID-a, koja je takođe uključivala komponentu granta, ova inicijativa isključivo kredit, &scaron;to će staviti jo&scaron; veći teret na već opterećene javne finansije.
SAFE bi, takođe, trebalo da stimuli&scaron;e zajedničke nabavke odbrambene opreme između zemalja, a Evropska komisija želi da koristi instrument za stvaranje pravog evropskog trži&scaron;ta odbrane umjesto nacionalno fragmentiranog koji u velikoj mjeri postoji danas.
Veliko pitanje u posljednjih mjesec bilo je ko može da učestvuje u SAFE programu, balansiranje želje različitih država članica da povećaju domaću proizvodnju sa realno&scaron;ću da se ne može svaka komponenta proizvesti u EU.
Za početak, zemlje Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), Island, Lihten&scaron;tajn, Norve&scaron;ka i &Scaron;vajcarska, uključene su u &scaron;emu, a isto važi i za državu kandidata za EU - Ukrajinu.
Uredba opravdava njihovo uključivanje navodeći "blisko partnerstvo tih zemalja sa Unijom u industrijskoj proizvodnji odbrambene opreme" i činjenicu da se "Ukrajina direktno suočava sa tekućim agresivnim ratom Rusije".

EU odobrila plan od 150 milijardi eura za jačanje odbrambenih kapaciteta

UREDBU SAFE (BEZBJEDNOSNA AKCIJA ZA EVROPU) PRVI PUT JE PREDLOŽILA U MARTU EVROPSKA KOMISIJA

Sedam ljudi je povrijeđeno, od kojih troje te&scaron;ko, u eksploziji granata koje su u jednom centru za zabavu u Istanbulu bacile dvije osobe na motociklu.
Zabavni centar u Kagitanu napadnut je ručnim bombama u 1.40 po lokalnom vremenu, u naselju Kagithane Hurijet, u ulici Park, prenose mediji.
Prema prikupljenim informacijama, bombe su bacile dvije osobe na motociklu bez tablica na drugi sprat petospratnice koja se koristi kao mjesto za zabavu, prenosi dnevni list Hurijet objavu agencije Ihlas (IHA).

Dvije osobe na motociklu bacile bombe na zabavni centar u Istanbulu, sedmoro povrijeđenih

TRI OSOBE TEŠKO POVRIJEĐENE

Ruske snage su tokom prethodna tri dana napale Ukrajinu sa oko hiljadu raketa i bespilotnih letjelica, izjavio je ukrajinski &scaron;ef diplomatije Andrij Sibiha. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je da će Alijansa nastaviti da podržava Kijev, kako bi mu osigurala odbranu i spriječila dalju agresiju.&nbsp;
Rusija: Oboreno skoro 100 dronova tokom noći
Ruski sistemi PVO oborili su najmanje 99 ukrajinskih dronova u sedam regiona Rusije, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Dodaje se da je najvi&scaron;e dronova oboreno u Voronje&scaron;koj oblasti, gdje su uni&scaron;tene 23 ukrajinske bespilotne letjelice.
Regionalni načelnik: Ruske snage zauzele četiri naselja u Sumskoj oblasti
Načelnik ukrajinske Sumske oblasti Oleg Grigorov izjavio je da su ruske snage zauzele četiri sela, kao dio poku&scaron;aja stvaranja tampon-zone na ukrajinskoj teritoriji.
Grigorov je u rekao da su stanovnici tih naselja odavno evakuisani.
Zelenski: Obavje&scaron;tajni podaci pokazuju da Rusija nema planove da okonča rat
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je procjena ukrajinskih obavje&scaron;tajnih službi da ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovo uže okruženje nemaju namjeru da okončaju rat protiv Ukrajine.
Zelenski je naglasio da izvori i povjerljivi obavje&scaron;tajni podaci pokazuju da Putin ne razmatra okončanje rata.
&ldquo;Nema dokaza da ozbiljno razmatraju mir ili diplomatiju. Naprotiv, postoji mno&scaron;tvo dokaza koji ukazuju na to da pripremaju nove ofanzivne operacije. Rusija računa na produženi rat. Ovo je očigledan znak nepo&scaron;tovanja svih u svijetu koji traže mir i rade na tome da diplomatija bude efikasna&rdquo;, zaključio je Zelenski.
Prema podacima ukrajinske vojske, Rusija je izvela najsnažniji napad bespilotnim letjelicama od početka rata 2022. godine &ndash; lansirano je ukupno 355 dronova. To je treći uzastopni veliki ruski noćni napad, koji su osudile evropske zemlje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na uvođenje o&scaron;trijih sankcija Moskvi, istakav&scaron;i da se samo silom može izdejstvovati pravda.
Velika Britanija, Francuska, Sjedinjene Američke Države i Njemačka ukinule su ograničenja u pogledu dometa oružja koje su isporučile Ukrajini. To znači da Kijev sada može da napada položaje na ruskoj teritoriji oružjem dugog dometa, objavio je njemački kancelar Fridrih Merc.
Reagujući na ruske napade, američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je imao dobre odnose s ruskim liderom Vladimirom Putinom, ali da sada izgleda kao da je &ldquo;poludio i izgubio kompas, jer bez razloga ubija veliki broj ljudi&rdquo;.
I francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je da Tramp sada bolje razumije &ldquo;razmjere laži&rdquo; ruskog predsjednika o Ukrajini.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, međutim, smatra da Tramp reaguje sa &ldquo;izvjesnim emocionalnim preopterećenjem u ovom ključnom trenutku&rdquo;, ali je dodao da su mu zahvalni na mirovnim naporima.
Peskov je, u međuvremenu, naveo da je rusko granatiranje odgovor na napade Kijeva na civilne ciljeve, ali da Moskva gađa isključivo vojne objekte.
Ocijenio je i da ukidanje ograničenja na kori&scaron;ćenje oružja dugog dometa predstavlja opasan potez Zapada i novu eskalaciju sukoba.
Za to vrijeme, iz NATO-a su poručili je da će Alijansa nastaviti da podržava Kijev, da bi Ukrajina osigurala odbranu, kao i da bi spriječila dalju agresiju.

Ukrajina za tri dana napadnuta sa hiljadu raketa i dronova; Zelenski: Obavještajni podaci pokazuju da Rusija nema planove da okonča rat

NATO OBEĆAVA DALJU PODRŠKU

Najmanje 50 osoba, uključujući četvoro djece, povrijeđeno je kada je mu&scaron;karac automobilom uletio u gomilu ljudi na paradi pobjede u Liverpulu, koju je organizovao istoimeni fudbalski klub povodom ovogodi&scaron;nje titule u Premijer ligi.
Dvadeset sedam osoba je hospitalizovano, a dvoje je zadobilo teže povrede, među njima i jedno dijete, saop&scaron;tile su tamo&scaron;nje vlasti, naglasiv&scaron;i da se slučaj ne vodi kao teroristički akt.
Policija je nakon incidenta uhapsila 53-godi&scaron;njeg mu&scaron;karca za koga se vjeruje da je upravljao vozilom.
Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da se u Liverpulu dogodio "užasan" incident.
"Moje misli su sa svima koji su povrijeđeni ili na bilo koji način pogođeni. Želim da zahvalim policiji i službama hitne pomoći na brzom i istrajnom reagovanju u ovom &scaron;okantnom događaju", rekao je Starmer.
Pobjednička parada, organizovana povodom osvajanja titule u Premijer ligi, kretala se rutom dugom 16 kilometara, a fudbaleri Liverpula predvodili su je sa krova autobusa.
&nbsp;

Najmanje 50 osoba povrijeđeno, među kojima ima i djece; Policija: Slučaj se ne vodi kao teroristički akt

NAKON ŠTO JE AUTOMOBILOM ULETIO MEĐU OKUPLJENE NA PROSLAVI TITULE LIVERPULA

Kremlj je saop&scaron;tio da Vladimir Putin brani Rusiju, poslije kritika američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je za svog ruskog kolegu, koji nastavlja napade na Ukrajinu, rekao da je "potpuno poludio".
"Predsjednik Putin čini ono &scaron;to je neophodno da bi se osigurala bezbjednost Rusije", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na svom dnevnom brifingu, nazivajući napade odgovorom na ukrajinske napade dronovima na Rusiju.
Tramp rekao je poslije niza snažnih ruskih napada na Ukrajinu, da je Vladimir Putin "potpuno poludio" i upozorio da bi svaki poku&scaron;aj osvajanja cijele ukrajinske teritorije doveo do "pada" Rusije.
"Oduvijek sam imao veoma dobar odnos sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali mu se ne&scaron;to desilo. Potpuno je poludio", napisao je Tramp na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social.
Američki predsjednik je rekao da je oduvek govorio da Putin želi cijelu Ukrajinu, ne samo dio i dodao "možda se to ispostavi kao tačno, ali ako to učini, to će dovesti do pada Rusije".

Kremlj: Predsjednik čini ono što je neophodno da bi se osigurala bezbjednost Rusije

PORUKA NAKON TRAMPOVE TVRDNJE DA JE PUTIN "POTPUNO POLUDIO"

Izrael je odbio novi prijedlog o prekidu vatre i razmjeni talaca koji je predstavio palestinsko-američki posrednik Bishara Bahbah, a koji je ranije učestvovao u pregovorima o oslobađanju izraelsko-američkog vojnika Edana Alexandera, potvrdio je visoki zvaničnik Palestinske uprave za Al Mayadeen.
Prema izvje&scaron;taju, Bahbahov prijedlog bio je zasnovan na tzv. "Witkoffovom planu", koji je razvio američki izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff. Prema tom planu, polovina izraelskih talaca bila bi oslobođena prvog dana, a ostatak ukoliko se postigne trajni prekid vatre. Bahbahov prijedlog predviđao je prekid vatre u trajanju od 60 dana, tokom kojeg bi deset živih talaca bilo oslobođeno u dvije faze, prenosi Klix.
Izvje&scaron;taj, takođe, navodi da prijedlog uključuje izraelsku obavezu da tokom perioda prekida vatre pregovara o okončanju rata, i to uz lične garancije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Pregovori bi se vodili na dvije glavne teme: obaveza Hamasa da se suzdrži od ponovnog naoružavanja i vojnih operacija protiv Izraela, te razgovori o budućnosti Gaze, uključujući uspostavu profesionalne vlade koja bi upravljala teritorijom i vodila proces obnove. Bahbah je prijedlog predstavio u koordinaciji s Witkoffom.
Prema izraelskom izvoru, Izrael je odbio prijedlog uz obrazloženje da ga "ne može prihvatiti nijedna odgovorna vlada". Izvor je, takođe, rekao da "Hamas nema stvarnu želju da postigne dogovor".
S druge strane, Hamas je navodno predstavio kontra-prijedlog koji uključuje 70-dnevni prekid vatre, uz oslobađanje pet živih talaca i predaju tijela petorice mrtvih tokom prve sedmice. Grupa je, takođe, zahtijevala ulazak 1.000 humanitarnih kamiona dnevno u Gazu tokom prekida vatre.
Nakon &scaron;to su pregovori u Dohi zapali u ćorsokak, visoki izraelski zvaničnici su naveli da i dalje postoji nada za postizanje dogovora. Njihov optimizam temelji se na tri izvora pritiska koji su jo&scaron; uvijek prisutni: prijetnja velikom izraelskom vojnom operacijom, za koju su pripreme već u toku; rastući međunarodni pritisak na Izrael zbog bojazni od pogor&scaron;anja humanitarne katastrofe u Gazi; te kontinuirani napori SAD-a da posreduje u postizanju sporazuma o okončanju rata.
Izvor upoznat s detaljima prijedloga rekao je za Haaretz da SAD nastavlja vr&scaron;iti "ogroman pritisak" na Izrael da prekine rat. Witkoff je ovu poruku prenio ministru Ronu Dermeru tokom njihovog posljednjeg susreta u Rimu proteklog vikenda, dodao je izvor. Ni Dermerov kabinet ni ured izraelskog premijera nisu odgovorili na upite o ovom pitanju.
Forum porodica talaca i nestalih osoba reagovao je na izvje&scaron;taje riječima: "Jo&scaron; jednom se ponavlja ista opasna logika koja nastoji nastaviti rat pod svaku cijenu, uzaludno. Djelimični dogovori su unaprijed izgubljena pozicija za Izrael i moraju se izbjeći. Postoji samo jedno vrijedno i neophodno rje&scaron;enje - sveobuhvatan sporazum koji će vratiti svih 58 talaca i okončati rat. Izraelska vlada ga može postići već sjutra ujutru - ako to odluči. To je volja ogromne većine građana".

Hoće li Netanjahu izazvati bijes SAD-a: Odbio prijedlog o prekidu rata koji garantuje čak i Tramp

"JOŠ JEDNOM SE PONAVLJA ISTA OPASNA LOGIKA KOJA NASTOJI NASTAVITI RAT POD SVAKU CIJENU, UZALUDNO"

Američki predsjednik Donald Tramp saop&scaron;tio je da je pristao da odgodi do 9. jula primjenu tarifa od 50 odsto na uvoz iz Evropske unije.
On je dodao da je sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen imao veoma prijatan telefonski razgovor koji je doveo do tog odgađanja.
"Ursula fon der Lajen je kazala da želi da pređe na ozbiljne pregovore. Pitala je da li primjena tarifa može da bude pomjerena sa 1. juna na 9. jul. Tražila je upravo taj datum, a ja sam pristao na to&rdquo;, kazao je Tramp novinarima u Nju Džersiju.
On je dodao da je Ursula fon der Lajen kazala da treba brzo da se sastanu i vide da li mogu ne&scaron;to da dogovore.
Kako navodi CNN, Tramp je jo&scaron; u petak kazao da ne želi da se dogovara sa EU, kao i da će tarife stupiti na snagu 1. juna.
U nedjelju je, međutim, ubrzo nakon razgovora sa novinarima, Tramp na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social objavio da će pregovori ubrzo početi.
Najnovije tarife trebalo je da uslijede nakon &scaron;to je Trump Evropskoj uniji već uveo recipročne carine od 20 odsto u aprilu, koje su takođe odgođene.

Tramp pristao da odgodi primjenu tarifa EU

NAKON RAZGOVORA SA PREDSJEDNICOM EK

Najmanje 13 osoba je poginulo, a 21 je povrijeđena jutros u izraelskom bombardovanju &scaron;kole u ​​gradu Gazi, saop&scaron;tila je palestinska civilna odbrana.
"Izvučena su tijela 13 osoba, dok je 21 povrijeđena jutros u zoru poslije napada izraelske okupacione snage na &scaron;kolu Fahmi Aldžardžaui u Gazi", navela je civilna odbrana.
Ta organizacija je u nedjelju saop&scaron;tila da su 22 osobe poginule u Pojasu Gaze, među kojima trudnica i djeca u seriji izraelskih napada.
Izrael je sredinom marta poslije dvomjesečnog primirja nastavio ofanzivu na Pojas Gaze i intenzivirao vojne operacije 17. maja, u cilju uni&scaron;tenja palestinskog pokreta Hamas, oslobađanja preostalih talaca i preuzimanja kontrole nad teritorijom.
U napadu Hamasa u Izraelu 7. oktobra 2023. poginulo je 1.218 osoba na izraelskoj strani, većinom civila, prema prebrojavanju AFP-a zasnovanim na zvaničnim podacima.
Od 251 osobe otete tog dana, 57 je ostalo u Gazi, od kojih je najmanje 34 mrtvo.
Gotovo 54.000 stanovnika Gaze, uglavnom civila, ubijeno je u izraelskoj vojnoj kampanji, prema podacima Ministarstva zdravlja vlade Hamasa u Gazi, koje UN smatraju pouzdanim.

U bombardovanju škole u ​​Gazi najmanje 13 osoba poginulo, 21 povrijeđena

SAOPŠTILA PALESTINSKA CIVILNA ODBRANA

Suspendovani profesor hemije Rado&scaron; Raičević (41) osuđen je na godinu i osam mjeseci zatvora zbog &scaron;verca marihuane. Presuda mu je izrečena u bjelopoljskom Vi&scaron;em sudu, pred kojim je taj Beranac priznao da je počinio krivično djelo neovla&scaron;ćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, prenose Vijesti.
Raičević je uhap&scaron;en 26. decembra 2024. godine na graničnom prelazu Dračenovac, nakon &scaron;to je policija u kombiju kojim je upravljao prona&scaron;la oko 18 kilograma marihuane.
Prema tužilačkim i sudskim spisima, droga je bila sakrivena ispod suvozačevog sjedi&scaron;ta, ali i u rancu vozača.
Da ima sumnjivog tovara u kombiju policajci i carinici posumnjali su kada su u tovarnom dijelu, ispod veće torbe, preko koje su bila nasložena iscijepana drva, primijetili PVC pakovanje, ispričao je jedan od policajaca tokom postupka.
U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od dana hap&scaron;enja, do 19. maja, kada je prvostepena presuda i izrečena.
Saop&scaron;tiv&scaron;i da je Raičević ogla&scaron;en krivim, iz Vi&scaron;eg suda u Bijelom Polju su objasnili da je osuđen jer je 26. decembra pro&scaron;le godine, u teretnjaku kojim je upravljao iz pravca Berana u pravcu Srbije, neovla&scaron;ćeno radi prodaje prenosio konoplju u količini od 17.792,3 grama:
&ldquo;Supstancu koja je Pravilnikom o utvrđivanju spiska droga, psihotropnih supstanci i bilja koje se može koristiti za proizvodnju droga (&lsquo;Sl. list CG&rsquo; br.41/2018, 57/18,123/21 i 90/23) progla&scaron;ena za opojnu drogu, upakovanu u 20 pakovanja, od plastične kese i plastične folije, od kojih i jedno od plastične zip kese, koju drogu su istog dana na graničnom prelazu D., op&scaron;tina R., službena lica Uprave policije Regionalnog centra granične policije &lsquo;Sjever&rsquo;, Stanice granične policije I Rožaje, nakon &scaron;to su zaustavili predmetno vozilo oko 15.15 sati, prona&scaron;li prilikom pretresanja vozila i to: u zadnjem dijelu vozila, u torbi tri pakovanja, a u prednjem dijelu vozila ispod i ispred sjedi&scaron;ta suvozača 17 pakovanja i istu oduzeli, pri čemu je bio sposoban da shvati značaj svog djela i upravlja svojim postupcima i svjestan zabranjenosti svog djela i htio njegovo izvr&scaron;enje.
Osuđen je na kaznu zatvora od godinu i osam mjeseci u koju kaznu mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 26. 12. 2024. godine do 19. 5. 2025. godine&rdquo;, poja&scaron;njeno je iz Vi&scaron;eg suda u Bijelom Polju.

Profesoru 20 mjeseci zatvora: Radoš Raičević osuđen zbog šverca marihuane

PRIZNAO DA JE POČINIO KRIVIČNO DJELO

U području gdje se nalazi zgrada ambasade Rusije u Kabulu jutros je odjeknula jaka eksplozija. U pitanju je, kako prenose mediji, teroristički napad.
Eksplozija se desila kada je ruski diplomata iza&scaron;ao da pročita spisak onih koji čekaju u redu za vizu, saop&scaron;tio je Hamid Hajdari, biv&scaron;i glavni urednik 1TVnjuz. Očevici su saop&scaron;tili da može biti oko 20 poginulih, prenio je Sputnjik.
Prema navodima policije, bomba&scaron; samoubica detonirao je eksploziv kod ulaza u ambasadu.
Naoružani čuvari ubili su napadača dok se približavao kapiji ambasade.
Ruski diplomata i stražar ruske ambasade povrijeđeni su u eksploziji, pi&scaron;u RIA Novosti. Sputnjik dodaje, pozivajući se na neimenovani diplomatski izvor, da je u pitanju teroristički napad.
Veliki broj vozila Hitne pomoći poslat je na lice mjesta, rekli su mje&scaron;tani za RIA Novosti.
U avgustu 2021. godine Talibani su zauzeli Kabul i objavili kraj rata sa vladinim snagama.
U noći 31. avgusta, američka vojska je napustila aerodrom u Kabulu i time zavr&scaron;ila vojnu misiju u Avganistanu, dugu 20 godina.

Eksplozija kod ruske ambasade u Kabulu: Povrijeđen diplomata, više osoba poginulo

Tramp nastavlja rat protiv Harvarda: Raskidaju se ugovori vrijedni 100 miliona dolara

EU odobrila plan od 150 milijardi eura za jačanje odbrambenih kapaciteta

Dvije osobe na motociklu bacile bombe na zabavni centar u Istanbulu, sedmoro povrijeđenih

Ukrajina za tri dana napadnuta sa hiljadu raketa i dronova; Zelenski: Obavještajni podaci pokazuju da Rusija nema planove da okonča rat

Najmanje 50 osoba povrijeđeno, među kojima ima i djece; Policija: Slučaj se ne vodi kao teroristički akt

Kremlj: Predsjednik čini ono što je neophodno da bi se osigurala bezbjednost Rusije

Hoće li Netanjahu izazvati bijes SAD-a: Odbio prijedlog o prekidu rata koji garantuje čak i Tramp

Tramp pristao da odgodi primjenu tarifa EU

U bombardovanju škole u Gazi najmanje 13 osoba poginulo, 21 povrijeđena

Profesoru 20 mjeseci zatvora: Radoš Raičević osuđen zbog šverca marihuane

Eksplozija kod ruske ambasade u Kabulu: Povrijeđen diplomata, više osoba poginulo

Tramp nastavlja rat protiv Harvarda: Raskidaju se ugovori vrijedni 100 miliona dolara

EU odobrila plan od 150 milijardi eura za jačanje odbrambenih kapaciteta

Dvije osobe na motociklu bacile bombe na zabavni centar u Istanbulu, sedmoro povrijeđenih

Ukrajina za tri dana napadnuta sa hiljadu raketa i dronova; Zelenski: Obavještajni podaci pokazuju da Rusija nema planove da okonča rat

Najmanje 50 osoba povrijeđeno, među kojima ima i djece; Policija: Slučaj se ne vodi kao teroristički akt

Kremlj: Predsjednik čini ono što je neophodno da bi se osigurala bezbjednost Rusije

Hoće li Netanjahu izazvati bijes SAD-a: Odbio prijedlog o prekidu rata koji garantuje čak i Tramp

Tramp pristao da odgodi primjenu tarifa EU

U bombardovanju škole u ​​Gazi najmanje 13 osoba poginulo, 21 povrijeđena

Profesoru 20 mjeseci zatvora: Radoš Raičević osuđen zbog šverca marihuane

U bombardovanju škole u Gazi najmanje 13 osoba poginulo, 21 povrijeđena