Globus

Grčke ma&scaron;inovođe stupile su u 24-satni &scaron;trajk, &scaron;to je reakcija na nedavna otpu&scaron;tanja trojice ma&scaron;inovođa iz kompanije &bdquo;Helenik trejn&ldquo;.
U saop&scaron;tenju, Panhelenska asocijacija transportnog osoblja (PEPE) tvrdi da je kompanija u avgustu bez ikakvog upozorenja otpustila trojicu iskusnih ma&scaron;inovođa koji su pripadali socijalno osjetljivim grupama (suočavali su se sa zdravstvenim problemima nakon vi&scaron;e od 42 godine rada), pi&scaron;e Katemerini.
Naveli su i da kompanija &bdquo;Helenik trejn&ldquo;, koju grčka država prema njihovim tvrdnjama subvencioni&scaron;e sa vi&scaron;e od 50 miliona eura godi&scaron;nje, primorava ma&scaron;inovođe na prekovremeni rad (rad na dane odmora), dok nekim zaposlenima nije odobrila redovno odsustvo za 2024.&nbsp;
Grčki sindikat je saop&scaron;tio i da je obezbijedio zakonom propisan minimun rada za opsluživanje dru&scaron;tvenih potreba.
Takođe je pozvao rukovodstvo kompanije da povuče sva otpu&scaron;tanja zaposlenih i navodi i najavio da će njihova &bdquo;borba biti kontinuirana&ldquo;.

Grčka: Štrajk mašinovođa, željeznički saobraćaj blokiran 24 sata

KAO REAKCIJA NA NEDAVNA OTPUŠTANJA TROJICE MAŠINOVOĐA

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kaže da je vojska primijetila kretanje ruskih dronova i da njihov prelazak granice s Poljskom nije bio ni nesreća ni gre&scaron;ka, već da je bio namjeran. Ruska ambasada ističe da joj u protestnoj noti Poljska nije dostavila dokaze o naru&scaron;avanju vazdu&scaron;nog prostora navodno &ldquo;ruskim&rdquo; dronovima i da su optužbe potpuno neosnovane.&nbsp;
Poljska zatražila sastanak SB UN zbog upada ruskih dronova
Poljska je zatražila sastanak Savjeta bezbednosti UN nakon &scaron;to su ruski dronovi prekr&scaron;ili vazdu&scaron;ni prostor te zemlje, saop&scaron;tila je južnokorejska misija pri UN, koja predsjedava ovog mjeseca.
Sastanak bi mogao da bude održan sjutra, rekao je diplomatski izvor za Tass.
Poljska je u srijedu prijavila najmanje 19 neovla&scaron;čenih upada ruskih dronova, od kojih je nekoliko uni&scaron;teno, saop&scaron;tiv&scaron;i da su bespilotne letjelice u&scaron;le u zemlju iz Bjelorusije.
Do sada su prijavljena tri oborena drona, a zbog incidenta je dio vazdu&scaron;nog prostora Poljske, uključujući područje iznad var&scaron;avskog aerodroma "&Scaron;open", privremeno zatvoren.&nbsp;
Na zahtev Poljske, NATO je aktivirao Član 4 Sjevernoatlantskog sporazuma kako bi započeo konsultacije među državama članicama Alijanse u vezi sa kr&scaron;enjem poljskog vazdu&scaron;nog prostora dronovima.
Prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, ruske oružane snage su tokom noći napale ukrajinske vojne i industrijske objekte u zapadnoj Ukrajini, a nijesu planirani napadi na ciljeve u Poljskoj.
Rusija tvrdi da domet dronova koji su pre&scaron;li granicu sa Poljskom ne prelazi 700 kilometara, a rusko Ministarstvo odbrane je saop&scaron;tilo da je spremno da se konsultuje sa Poljskom po ovom pitanju, navodi ruska agencija.
Ruski napad dronovima na Sumi &ndash; pogođena &scaron;kola
U ruskom napadu na Sumi izbio je požar u jednoj obrazovnoj ustanovi, a vatrogasci su ga uspje&scaron;no ugasili, saop&scaron;tila je ukrajinska Državna služba za vanredne situacije.
&rdquo;Oko jedan sat ujutru, neprijateljske bespilotne letjelice su napale teritoriju jedne od obrazovnih ustanova u Sumiju&ldquo;, navodi se u izvje&scaron;taju.
Zgrada ustanove su pretrpjele značajnu &scaron;tetu, od kojih se jedna zapalila, a na okolnim zgradama su razbijeni prozori.
Spasioci su brzo ugasili sva žari&scaron;ta požara, pi&scaron;e Ukrinform.
Rat dronovima, slučajno ili namjerno, stigao je i do Poljske koja je ih uz podr&scaron;ku NATO saveznika oborila, nakon &scaron;to je detektovala 19 objekata, za koje tvrdi da su stigli iz Bjelorusije i da su ruski.
Uslijedile su optužbe na račun Rusije, a Var&scaron;ava je ruskom ambasadoru uručila prtestnu notu.
Moskva je odgovorila da su dronovi u Poljsku stigli iz pravca Ukrajine i da Rusija nije planirala da pogodi ciljeve u toj državi.
Ruska diplomatska misija u Var&scaron;avi je istakla da joj u protestnoj noti nijesu predstavljeni dokazi i da je riječ o potpuno neosnovanim optužbama.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je vojska te zemlje primijetila kretanje ruskih dronova ka poljskoj granici kao i da njihov prelazak granice &ldquo;nije bio ni nesreća ni gre&scaron;ka, već je bio namjeran&rdquo;.
Navodi da je Rusija koristila i ukrajinsku i bjelorusku teritoriju da bi u&scaron;la u poljski vazdu&scaron;ni prostor.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute osudio je Moskvu nakon &scaron;to je nekoliko ruskih dronova oboreno u poljskom vazdu&scaron;nom prostoru i upozorio predsjednika Vladimira Putina da je transatlantski savez spreman za dalje upade.
Portparol poljske vlade Adam &Scaron;lapka izjavio je da je Sjevernoatlantska alijansa pokrenula član 4 Sjevernoatlantskog sporazuma kao odgovor na napad ruskih drona na teritoriju te zemlje, koji predviđa zajedničke konsultacije.
Reagovao je i američki predsjednik Donald Tramp na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social.
&ldquo;&Scaron;ta je ovo, kr&scaron;enje poljskog vazdu&scaron;nog prostora ruskim dronovima? Počinjemo!&rdquo;, napisao je &scaron;ef Bijele kuće.

Poljska zatražila sastanak SB UN; Zelenski: Ruski dronovi namjerno ušli u vazdušni prostor te zemlje

IZ MOSKVE SAOPŠTENO DA VARŠAVA NEMA DOKAZE

Politički aktivista i podkaster Čarli Kirk je preminio, potvrdio je američki predsjednik Donald Tramp.
Tramp je danas objavio da je konzervativni aktivista Čarli Kirk preminuo nakon &scaron;to je upucan tokom jednog događaja u Juti.
&bdquo;Veliki, pa čak i legendarni, Čarli Kirk je mrtav&ldquo;, napisao je Tramp na Truth Social-u.
&bdquo;Niko nije bolje razumio niti imao srce mladih u Sjedinjenim Američkim Državama od Čarlija. Svi su ga voljeli i divili mu se, posebno ja, a sada vi&scaron;e nije sa nama. Melanijino i moje sauče&scaron;će su upućeni njegovoj prelepoj supruzi Eriki i porodici. Čarli, volimo te!&ldquo;
Ko je bio Čarli Kirk?
Čarli Kirk je bio američki politički aktivista, medijska ličnost i osnivač organizacije Turning Point USA (TPUSA), koja se fokusira na mobilizaciju mladih konzervativaca u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kirk je 2012. godine, sa 18 godina, osnovao Turning Point USA, organizaciju koja se brzo pro&scaron;irila na vi&scaron;e od 3.000 srednjih &scaron;kola i fakulteta &scaron;irom SAD-a. TPUSA se fokusira na promociju slobodnog trži&scaron;ta, ograničene vlade i patriotizma među mladima.
Godine 2019. osnovao je i Turning Point Action, političku organizaciju koja se bavila mobilizacijom birača, posebno tokom predsjedničkih izbora 2024. godine.
Kirk je bio i domaćin popularnog podkasta The Charlie Kirk Show, koji je dostigao vi&scaron;e od 3,8 miliona pretplatnika i vi&scaron;e od milijardu pregleda.
Bio je poznat po svom borbenom stilu i često je bio u centru političkih debata. Njegovi stavovi obuhvatali su protivljenje teoriji kritičke rase i negiranje konsenzusa o klimatskim promjenama. Takođe je bio blizak saveznik biv&scaron;eg predsjednika Donalda Trampa, često ga podržavajući u javnim nastupima i događajima.
&nbsp;

Čarli Kirk preminuo nakon pucnjave

BLISKI TRAMPOV SAVEZNIK

Demonstranti su danas u Parizu i drugim dijelovima Francuske blokirali puteve i palili vatre uprkos ogromnim količinama suzavca, vr&scaron;eći pritisak na predsjednika Emanuela Makrona i pretvarajući prvi dan novog premijera Sebastijana Lekornija u svojevrsno &bdquo;vatreno kr&scaron;tenje&ldquo;.
Na stotine ljudi je uhap&scaron;eno tokom protesta protiv Makrona, mjera &scaron;tednje i odluka Vlade. Sukobi su se pro&scaron;irili i na veće i manje gradove &scaron;irom zemlje.
Policija je suzavcem rastjerala grupe demonstranata koje su poku&scaron;avale da blokiraju parisku obilaznicu. Na drugim lokacijama u Parizu bacane su kante za smeće i predmeti na policajce. U naselju &Scaron;atle u centru grada zapaljen je restoran, a vatrogasci su intervenisali dok su se hiljade ljudi okupljale na protestima.
Vlada je saop&scaron;tila da je privedeno 473 ljudi &scaron;irom zemlje, od čega 203 u Parizu. Pritvoreno je ukupno 339 osoba, dok je 13 policajaca lak&scaron;e povrijeđeno.
Prema podacima vlasti, zabilježeno je 812 protestnih akcija: 550 skupova, 262 blokade i 267 požara na ulicama. Napetosti rastu u Renu, Nantu i Parizu, gdje je policija takođe napadnuta.
Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova procijenilo je izlaznost na oko 175.000 ljudi, dok sindikat CGT navodi da je protestovalo blizu četvrt miliona.
Blokade puteva, usporavanja saobraćaja i drugi protesti bilježeni su od Marseja na jugu, preko Nanta i Rena na zapadu, do Lila i Kana na sjeveru, kao i Grenobla i Liona na jugoistoku. Demonstracije su održane i u manjim gradovima.
U popodnevnim satima okupljanja u centru Pariza bila su mirna, sa transparentima protiv Makrona i Lekornija. &bdquo;Lekorni, nijesi dobrodo&scaron;ao&ldquo;, pisalo je na jednom od njih, dok je na drugom stajalo &bdquo;Makron eksplodirao&ldquo;.
Uprkos velikoj mobilizaciji od 80.000 policajaca, koji su razbijali barikade i sprovodili brza hap&scaron;enja, protesti pod sloganom &bdquo;Blokirajte sve&ldquo; podigli su novu atmosferu krize u Francuskoj.
Ministar unutra&scaron;njih poslova Bruno Retajo saop&scaron;tio je da je u Renu zapaljen autobus, dok je na jugozapadu požar o&scaron;tetio električne kablove i zaustavio vozove.
Ovaj talas nemira podsjetio je na ranije proteste &bdquo;žutih prsluka&ldquo; 2018&ndash;2019, kao i na nemire izazvane penzionom reformom i smrću tinejdžera kojeg je pro&scaron;le godine ubila policija.
Najnovije demonstracije dolaze svega dva dana nakon &scaron;to je Vlada pala, a premijer Fransoa Bajru izgubio povjerenje parlamenta zbog plana da javnu potro&scaron;nju smanji za 44 milijarde eura. Nasljednik, Sebastijan Lekorni, suočava se sa ogromnim izazovima od prvog dana mandata.
Osnivač Telegrama Pavel Durov, koji je pod istragom u Francuskoj, izjavio je da je ponosan &scaron;to se njegova platforma koristi za organizovanje protesta protiv Makrona.

Veliki sukobi Francuza sa policijom na protestima, privedeno skoro 500 osoba

PROTESTI POD SLOGANOM „BLOKIRAJTE SVE“ PODIGLI SU NOVU ATMOSFERU KRIZE

Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je, nakon upada ruskih dronova u Poljsku, da je potpuna procjena situacije u toku.
Takođe je naglasio da "bilo da je to bilo namjerno ili ne, to je apsolutno, nesmotreno, to je apsolutno opasno".
"Putine, moja poruka je jasna: zaustavite rat u Ukrajini, prestanite sa eskalacijom rata", istako je Rute dodajući da je sada taj rat protiv nevinih civila i civilne infrastrukture.
"Prestanite da kr&scaron;ite saveznički vazdu&scaron;ni prostor. Znajte da smo spremni, da smo budni i da ćemo braniti svaki centimetar teritorije NATO-a", dodao je Rute u poruci ruskom predsjedniku.&nbsp;

Rute: Spremni smo, branićemo svaki centimetar teritorije NATO-a

"PUTINE, MOJA PORUKA JE JASNA: ZAUSTAVITE RAT U UKRAJINI"

U Francuskoj je jutros počela građanska akcija "Blokiraj sve", inicijativa nastala na dru&scaron;tvenim mrežama, a jedan od razloga za proteste je pad kupovne moći.
Ta akcija blokiranja saobraćajnica i izbjegavanja kupovine dolazi u trenutku političke krize u Francuskoj koja poslije smjene centrističkog premijera Fransoa Bajrua i naimenovanja novog mandatara, dosada&scaron;njeg ministra odbrane Sebastijena Lekornija, čeka novu vladu.
Nekoliko akcija i oko 75 hap&scaron;enja, prema policiji, dogodilo se na &scaron;irem području Pariza, poslije blokada puteva i poku&scaron;aja blokada prometne obilaznice oko glavnog grada Francuske.
Oko 6.000 policajaca i žandarma mobilisano je u glavnom gradu Francuske.&nbsp;&nbsp;
U Parizu je saobraćaj "gotovo normalan" za metro i autobuske mreže i dok je mali poremećaj na određenim međugradskim željezničkim vezama koja prolaze kroz Pariz, kao &scaron;to je linija koja opslužuje međunarodni aerodrom &Scaron;arl de Gol.
Blokade su najavljene na kružnim tokovima u Nantu, na zapadu Francuske, kao i u Tuluzu na jugozapadu, gdje je oko 200 demonstranata već blokiralo prometnu obilaznicu koristeći gume i razne ograde i kante za smeće.

Građanske blokade širom Francuske: Saobraćaj u kolapsu, na desetine uhapšenih

JEDAN OD RAZLOGA ZA PROTESTE JE PAD KUPOVNE MOĆI

Nekoliko sati nakon &scaron;to je preuzela dužnost, Elizabet Lan, novoimenovana ministarka zdravlja &Scaron;vedske, sru&scaron;ila se na tokom konferencije za novinare juče.
Incident se dogodio dok je 48-godi&scaron;njakinja stajala pored &scaron;vedskog premijera Ulfa Kristerssona i liderke Hri&scaron;ćansko-demokratske stranke Ebe Bu&scaron;, odgovarajući na pitanja novinara.
Snimak tog trenutka, podijeljen na dru&scaron;tvenim mrežama, prikazuje Lan kako pažljivo slu&scaron;a drugog zvaničnika prije nego &scaron;to se iznenada nagne naprijed, sru&scaron;i se preko prozirnog govorničkog pulta i udari o pod, pi&scaron;e NDTV World.
<blockquote class="twitter-tweet">
<a href="https://twitter.com/hashtag/SWEDEN?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#SWEDEN</a> news 🇸🇪 Swedish Health Minister Elisabet Lann collapsed during a press conference in Stockholm. She later explained that she had experienced low blood sugar. <a href="https://t.co/jdIOrj88GA">pic.twitter.com/jdIOrj88GA</a>
&mdash; War &amp; Political News (@Elly_Bar_News) <a href="https://twitter.com/Elly_Bar_News/status/1965433508027138202?ref_src=twsrc%5Etfw">September 9, 2025</a></blockquote>
Ona se ubrzo nakon toga vratila na brifing, obja&scaron;njavajući iznenadni događaj.
"Ovo nije bio ba&scaron; običan utorak, a ovo se može dogoditi kada vam padne &scaron;ećer u krvi", rekla je novinarima, kako prenosi SVT .
&nbsp;

Nova švedska ministarka zdravlja onesvijestila se tokom konferencije za novinare

NEKOLIKO SATI NAKON ŠTO JE PREUZELA DUŽNOST

Poljska nije predstavila dokaze da su dronovi oboreni iznad teritorije te zemlje ruskog porekla, izjavio je otpravnik poslova Rusije u Poljskoj Andrej Orda&scaron;.
"Smatramo da su optužbe neosnovane. Nijesu predstavljeni dokazi da su ovi dronovi ruskog porekla", rekao je Orda&scaron;.
Ruski ambasador u Var&scaron;avi Sergej Andrejev rekao je da Poljska nikada nije pružila dokaze da je Rusija povrijedila vazdu&scaron;ni prostor te zemlje.
Granate su krajem 2022. godine pale na poljsku teritoriju blizu granice sa Ukrajinom, usmrtiv&scaron;i dvije osobe.
Iako je Var&scaron;ava u početku tvrdila da je riječ o oružju ruske proizvodnje, predsjednik Andžej Duda kasnije je priznao da je municija najvjerovatnije pripadala Kijevu.
Oglasila se Poljska
Poljski premijer Donald Tusk je u poljskom parlamentu rekao da je tokom noći bilo 19 upada u vazdu&scaron;ni prostor te zemlje, najvećim dijelom dronovima iz Bjelorusije.
Dodao je da su tri drona oborena, a da se za jedan jo&scaron; utvrđuje, prenio je Rojters.
"Činjenica da su ovi dronovi, koji su predstavljali bezbjednosnu pretnju, oboreni mijenja političku situaciju. Zbog toga su konsultacije saveznika dobile oblik formalnog zahtjeva za aktiviranjem člana 4 NATO sporazuma", naveo je Tusk.
Član 4 glasi: "Stranke će se međusobno konsultovati kad god, po mi&scaron;ljenju bilo koje od njih, bude ugrožena teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili bezbjednost bilo koje od zemalja".
Član 4 je odvojen od člana 5, koji je izjava saveza da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, poja&scaron;njava Index.
Prema zapisima NATO-a, član 4. je aktiviran samo sedam puta od osnivanja NATO-a 1949. godine. Posljednji put je aktiviran 2022. godine. Tada su četiri države članice NATO-a - Poljska, Estonija, Latvija i Litva pozvale na konzultacije zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Rusija: Poljska nema dokaze da su dronovi ruskog porijekla; Tusk: Poljska zatražila da se aktivira član 4 NATO sporazuma

POLJSKI PREMIJER TVRDI DA JE TOKOM NOĆI BILO 19 UPADA U VAZDUŠNI PROSTOR TE ZEMLJE

Samo ujedinjena Evropa može biti nezavisna, poručila je predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen, dodajući da je veća i jača Evropska unija (EU) bezbjednosna garancija za sve.
Fon der Lajen je to kazala u godi&scaron;njem govoru o stanju Unije (SOTEU) u Evropskom parlamentu.
Ona je govorila o prioritetima EK i ukazala na stanje na međunarodnoj sceni, navodeći da se Evropa mora boriti za svoje mjesto u svijetu.
Fon der Lajen je &nbsp;kazala da je EU u osnovu mirovni projekat, ali da Evropa danas ne može ignorisati te&scaron;koće sa kojima se građani Evrope svakog dana suočavaju.
&bdquo;Oni osjećaju da stvari postaju teže, osjećaju uticaje globalne krize i većih tro&scaron;kova života&ldquo;, rekla je Fon der Lajen, podsjećajući da su oni zabrinuti i zbog događaja koje svakodnevno gledaju na vijestima, od scena u Gazi pa to ruskog djelovanja u Ukrajini.&nbsp;
Fon der Lajen je poručila da Evropa ne može čekati da oluja prođe.
&bdquo;Linije borbe za novi svjetski poredak zasnovan na moći upravo se povlače. Dakle, da, Evropa se mora boriti za svoje mjesto u svijetu u kojem su mnoge velike sile ili ambivalentne ili otvoreno neprijateljski raspoložene prema Evropi, svijetu imperijalnih ambicija i imperijalnih ratova, svijetu u kojem se zavisnosti nemilosrdno koriste kao oružje&ldquo;, navela je Fon der Lajen.
Ona je poručila da se upravo iz svih tih razloga mora pojaviti nova Evropa.
&bdquo;Ovo mora biti trenutak nezavisnosti Evrope. Vjerujem da je ovo misija na&scaron;e Unije - da budemo u stanju da se brinemo o vlastitoj odbrani i sigurnosti&ldquo;, kazala je Fon der Lajen.
Prema njenim riječima, radi se o tome da Evropa treba da ima slobodu i moć da &nbsp;odredi vlastitu sudbinu.&nbsp;
&bdquo;Znamo da to možemo učiniti, jer smo zajedno pokazali &nbsp;&scaron;ta je moguće kada imamo istu ambiciju, jedinstvo i hitnost&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Ona je kazala da je ključno pitanje da li će Evropa imati jedinstvo, političku volju i političku vje&scaron;tinu za kompromis, ili se želi boriti među sobom i biti paralizovana unutar sopstvenih podjela.
&bdquo;Moj dana&scaron;nji govor je govor za jedinstvo - jedinstvo između država članica, između evropskih institucija, ali i jedinstvo između proevropskih demokratskih snaga Evropskog parlamenta&ldquo;, kazala je Lajen.
Ona je podsjetila da se narod Ukrajine svakog dana bori za slobodu i nezavisnost, podsjećajući da je sudbina desetine hiljada ukrajinske djece i dalje neizvjesna.
&bdquo;Moramo učiniti sve &scaron;to je u na&scaron;oj moći da pomognemo i podržimo djecu Ukrajine&ldquo;, kazala je Fon der Lajen.
Ona je poručila da rat u Ukrajini mora da se zavr&scaron;i pravednim i trajnim mirom, jer je sloboda Ukrajine sloboda Evrope.
&bdquo;Nastavićemo da podržavamo sve diplomatske napore za okončanje rata u Ukrajini, ali svi smo vidjeli &scaron;ta Rusija podrazumijeva pod diplomatijom&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Ona je podsjetila da predsjednik Rusije Vladimir Putin odbija sastanak sa ukrajinskim golegom Volodimirom Zelenskim, ali i na poslljednje brutalne ruske napade na Ukrajinu.
Fon der Lajen je istakla da će NATO uvijek biti ključan, ali i da samo snažna i kredibilna evropska odbrambena pozicija može garantovati sigurnost Evrope.&nbsp;
Ona je podsjetila da su posljednjih godina ostvarili istorijski napredak u izgradnji evropske odbrambene unije, ističući da je ranije ove godine pokrenut program koji će omogućiti modernizaciju odbrane i obezbjednosnog odbovora.
Fon der Lajen je rekla da se, kada se govori o nezavisnosti, govori i o odabiru sopstvene sudbine.
&bdquo;To je ono za &scaron;ta se Ukrajina bori i to je ono &scaron;to svi Evropljani zaslužuju. Jer Evropa je ideja - ideja slobode i međusobne snage&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Kako je dodala, zato je važno približavanje budućih država članica Uniji.
&bdquo;Ulaganje, podr&scaron;ka reformama, integracija u jedinstveno trži&scaron;te. Moramo održati tempo u ovom procesu zasnovanom na zaslugama. Jer samo ujedinjena, čak bih rekla i ponovo ujedinjena Evropa, može biti nezavisna Evropa&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Ona je istakla da je veća i jača EU bezbjednosna garancija za sve.
&ldquo;A budući da je za Ukrajinu, Moldaviju i Zapadni Balkan budućnost u na&scaron;oj Uniji, hajde da zajedno ostvarimo sljedeće ponovno ujedinjenje Evrope&rdquo;, kazala je Fon der Lajen.
Govoreći o situaciji u Pojasu Gaze, Fon der Lajen je rekla da je to potreslo savjest cijelog svijeta svijeta.
&ldquo;Dakle, želim započeti s vrlo jasnom porukom: Glad koju je izazvao čovjek nikada ne može biti ratno oružje. Zbog djece, zbog čovječanstva, ovo mora prestati&rdquo;, poručila je Fon der Lajen.
Ona je kazala da je to dio sistematičnije promjene ovog mjeseca koja je neprihvatljiva.
Prema riječima Fon der Lajen, postupci i izjave najekstremnijih ministara izraelske vlade podstiču na nasilje, a sve to ukazuje na jasan poku&scaron;aj potkopavanja rje&scaron;enja o dvije države.&nbsp;
&bdquo;Znam da je za mnoge građane nemogućnost Evrope da se dogovori o zajedničkom putu naprijed podjednako bolna. Pitaju se koliko se stvari moraju pogor&scaron;ati prije nego &scaron;to postoji jedinstvo u odgovoru&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Kako je dodala, ona to razumije, jer je ono &scaron;to se de&scaron;ava u Gazi neprihvatljivo.
Ona je kazala da će zato predložiti paket mjera, ali i da će EK sama učiniti sve &scaron;to može.
&bdquo;Stavićemo na&scaron;u bilateralnu podr&scaron;ku Izraelu na čekanje, zaustavićemo sva plaćanja u ovim područjima bez uticaja na na&scaron; rad s izraelskim civilnim dru&scaron;tvom&ldquo;, kazala je Fon der Lajen.
Ona je kazala da će i drugim tijelima EU predložiti i druge mjere, uključujući sankcije ekstremnim ministrima i nasilnim doseljenicima.&nbsp;
Fon der Lajen je rekla da je svjesna da će te&scaron;ko pronaći većinu za ova pitanja i naglasila da je prijatelj izraleskog naroda i da je svjesna patnji koje je izazvao napad Hamas.
Prema njenim riječima, bezbjednost za Izrael i sigurna budućnost za sve palestince je ono &scaron;to smatra ispravnim.
Govoreći o migracijama, Fon der Lajen je kazala da se mora naći sistem kontrole migracija i da se Evropa mora baviti onima koji se bave krijumčarenjem ljudi.
&bdquo;Ako je važno građanima Evrope, važno je Evropi&ldquo;, rekla je Fon der Lajen, dodajući da je to njhova dužnost.
Ona je ukazala i na probleme sa požarima tokom ljeta sa kojim se veliki broj država Evrope suočio, navodeći da će morati da se bave prevencijom i borbom sa požarima.
Fon der Lajen je rekla da se veliki broj vatrogasaca borio po cijeloj Evropi ove godine, navodeći da su oni heroji.

Fon der Lajen:  Evropa se mora boriti za svoje mjesto u svijetu, veća i jača EU bezbjednosna garancija za sve

PREDSTAVILA PRIORITETE EK ZA NAREDNU GODINU

Rusija je tokom noći lansirala 458 dronova i raketa na Ukrajinu, saop&scaron;tile su ukrajinske vazduhoplovne snage dok je susjedna Poljska saop&scaron;tila da je oborila "neprijateljske predmete" u svom vazdu&scaron;nom prostoru.
Ukrajinske vazduhoplovne snage saop&scaron;tile su da je Rusija upotrebila 415 dronova i 43 rakete u napadima u kojima je, prema podacima civilnih vlasti, poginula najmanje jedna osoba.
Najmanje osam ruskih dronova "pre&scaron;lo je ukrajinsku granici i u&scaron;lo u Poljsku", dodala je ukrajinska vojska.
Poljska vojska je reagovala na upad ruskih dronova tokom velikog sinoćnjeg napada na Ukrajinu i oborila nekoliko bespilotnih letjelica koje su naru&scaron;ile njen vazdu&scaron;ni prostor, a policija je saop&scaron;tila da su nađeni ostaci jednog drona.
Operativna komanda Vojske Poljske pozvala je građane ugroženih istočnih vojvodstava da ostanu u kućama, zatvorila je aerodrome u Var&scaron;avi, digla borbene avione i pokrenula protivvazdu&scaron;nu odbranu da obori ruske dronove.
"U toku sinoćnjeg napada na Ukrajinu bez presedana, naru&scaron;en je vazdu&scaron;ni prostor Poljske. To je akt agresije koji je izazvao realnu opasnost za na&scaron;e građane", saop&scaron;tila je Operativna komanda armije.
Poljski premijer Donald Tusk sazvao je hitno vanrednu sjednicu Vlade, a u kontaktu je i sa predsjednikom države Karolom Navrockim.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izjavio da upad ruskih dronova u Poljsku predstavlja "ekstremno opasan presedan za Evropu".

Kako su ruski dronovi završili u Poljskoj: Više od 400 lansirano na Ukrajinu, pa prešlo na susjednu teritoriju

ZELENSKI PORUČIO DA JE POSRIJEDI EKSTREMNO OPASAN PRESEDAN ZA EVROPU

Osoba uhap&scaron;ena tokom istrage ubistva američkog konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka tokom javnog skupa na univerzitetskom kampusu u Juti, pu&scaron;tena je na slobodu nakon ispitivanja, objavio je direktor FBI Ke&scaron; Patel na Iksu.
&Scaron;ef savezne policije objavio je ne&scaron;to ranije da je osumnjičeni za "stra&scaron;nu pucnjavu u kojoj je poginuo Kirk u pritvoru".
"Na&scaron;a istraga se nastavlja", dodao je Patel u novoj objavi.&nbsp;
Bezbjednosne službe Jute vjeruju da je napadač pucao sa krova zgrade u blizini dvori&scaron;ta kampusa gde je Kirk ubijen.
&bdquo;Ne možemo da damo nikakva dodatna poja&scaron;njenja kako bi se za&scaron;titio integritet na&scaron;e istrage&ldquo;, saop&scaron;tili su vlasti.
U čast Čarliju Kirku, ubijenom u atentatu dok je držao govor na Univerzitetu u Juti, američki predsjednik Donald Tramp naložio je spu&scaron;tanje zastava na pola koplja &scaron;irom SAD-a do nedjelje veče.
&nbsp;

FBI: Uhapšeni zbog ubistva Kirka pušten na slobodu, istraga se nastavlja