Globus

Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je na dru&scaron;tvenoj mreži Trut Sou&scaron;al da je razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Kako prenosi BBC, Tramp je naveo da je razgovor bio "dobar i produktivan" i najavio da će se sastati u Budimpe&scaron;ti.
&bdquo;Predsjednik Putin i ja ćemo se potom sastati na dogovorenoj lokaciji u Budimpe&scaron;ti, Mađarskoj - kako bismo vidjeli da li možemo da okončamo ovaj 'neslavni' rat između Rusije i Ukrajine&ldquo;, izjavio je Tramp, ali nije precizirao datum susreta, prenosi BBC.
On je naveo i da će se &bdquo;savjetnici na visokom nivou&ldquo; iz SAD i Rusije sastati naredne sedmice, a da delegaciju SAD predvodi državni sekretar Marko Rubio.
Ranije je najavljeno da će Tramp razgovarati sa Putinom uoči sjutra&scaron;njeg dolaska u Bijelu kuću ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji će se, kako se očekuje, zalagati za to da Amerikanci Ukrajini isporuče rakete dugog dometa Tomahavk.

Tramp i Putin će se sastati u Budimpešti

POTVRDIO AMERIČKI PREDSJEDNIK

Protiv američke kompanije Džonson i Džonson u Velikoj Britaniji je podnijeta velika tužba, koja se odnosi na 3.000 ljudi, u kojoj se firma optužuje da je svjesno prodavala bebi puder kontaminiran azbestom, prenosi BBC.
U tužbi, koja se poziva na interne memorandume i naučne izvje&scaron;taje, se navodi da je kompanija Džonson i Džonson jo&scaron; 1960-ih godina bila svjesna da njen puder u prahu na bazi minerala sadrži vlaknaste oblike talka, kao &scaron;to su tremolit i aktinolit, koji se kada su u vlaknastom obliku klasifikuju kao azbest, i povezuju se sa potencijalno smrtonosnim karcinomima.
U tužbi se navodi da, uprkos saznanju da su minerali direktno povezani sa rakom, kompanija Džonson i Džonson nikada nije izdala upozorenja na pakovanju svog bebi pudera, već da je umjesto toga pokrenula agresivne marketin&scaron;ke kampanje prikazujući puder kao simbol čistoće i bezbjednosti.
Kompanija je porekla optužbe, kao i sve tvrdnje da je svjesno prodavala bebi puder kontaminiran azbestom.

Hiljade ljudi u Velikoj Britaniji tužilo Džonson i Džonson zbog dječijeg pudera

KOMPANIJA POREKLA OPTUŽBE

Ukrajinske trupe dobiće &ldquo;vatrenu moć&rdquo;, poručio je &scaron;ef Pentagona Pit Hegset, ali nije precizirao da li to uključuje i transfer raketa &ldquo;tomahavk&rdquo;. &Scaron;ef ruske diplomatije Sergej Lavrov upozorava da bi isporuka tih raketa Kijevu bila veoma opasan korak i nanijela bi ogromnu &scaron;tetu odnosima Moskve i Va&scaron;ingtona.&nbsp;
Ukrajinska delegacija razgovarala sa Rubiom o koracima za okončanje rata sa Rusijom
Tokom sastanka sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom, ukrajinska delegacija je razgovarala o koracima za okončanje rata u Ukrajini i bezbjednosnim pitanjima za cijelu Evropu, izjavio je &scaron;ef predsjedničkog kabineta Andrij Jermak.
Jermak, koji je dio ukrajinske delegacije koja boravi u zvaničnoj posjeti Va&scaron;ingtonu, je u objavi na Telegramu sastanak sa Rubiom nazvao &ldquo;ključnim&rdquo;, prenosi Ukrinform.
&ldquo;Veoma važan razgovor sa državnim sekretarom Sjedinjenih Američkih Država Markom Rubiom, koji je takođe savetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika SAD&rdquo;, naveo je Jermak.
On je kazao da su u razgovoru sa Rubiom učestvovali članovi ukrajinske delegacije, zajedno sa premijerkom Julijom Sviridenko i sekretarom Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustemom Umerovim, kao i da su tom prilikom razmotreni detalji pripreme za sastanak predsjednika Ukrajine i SAD, Volodimira Zelenskog i Donalda Trampa.
Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana je tokom noći uni&scaron;tila 51 ukrajinski dron
Sistemi ruske protivvazdu&scaron;ne odbrane oborili su 51 ukrajinski dron tokom noći.
&Scaron;irom Ukrajine izdato upozorenje na vazdu&scaron;ni napad
&Scaron;irom Ukrajine izdato je upozorenje na vazdu&scaron;ni napad, a eksplozije su potresla nekoliko gradova, uključujući Harkov i Poltavu.
Prema onlajn mapi Ministarstva digitalne transformacije zemlje, sirene su se oglasile &scaron;irom Ukrajine u ranim jutarnjim satimau roku od nekoliko minuta.
Prema izvje&scaron;tajima ukrajinskih medija, eksplozije su se čule u Harkovu, Kirovogradu, Poltavi , Černigovu i Izjumu.
Glavni zadatak Ukrajine trenutno povećanje udara dugog dometa na rusku teritoriju
Predsjednik Volodimir Zelenski, uoči sjutra&scaron;njeg sastanka s američkim liderom Donaldom Trampom u Bijeloj kući, poručuje da je glavni zadatak Ukrajine trenutno povećanje udara dugog dometa na rusku teritoriju. Kaže da potencijal za to postoji, a da su &ldquo;patrioti&rdquo; i &ldquo;tomahavci&rdquo; sposobni da postave dugoročne temelje za mir.
&Scaron;ef Pentagona Pit Hegset poručuje da &ldquo;vatrena moć&rdquo; dolazi u Ukrajinu kroz kupovinu američkog oružja od evropskih zemalja. Međutim, nije precizirao da li to uključuje i transfer raketa &ldquo;tomahavk&rdquo;.
&ldquo;Vatrena moć je ono &scaron;to dolazi&rdquo;, rekao je Hegset.
Pomoć Kijevu obećavaju i države članice NATO-a. Generalni sekretar Mark Rute saop&scaron;tio je da su na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u Briselu, predstavnici 19 zemalja izrazili spremnost da Kijevu pruže nove pakete vojne pomoći.
&Scaron;ef ruske diplomatije Sergej Lavrov potvrdio je da Rusija nije tražila sastanak s američkom administracijom kako bi ih ubijedila da je prebacivanje krstarećih raketa u Ukrajinu &ldquo;veoma opasan korak&rdquo;. To bi, ističe nanijelo &ldquo;kolosalnu &scaron;tetu&rdquo; izgledima za normalizaciju odnosa između Rusije i Sjedinjenih Država.
Lavrov upozorava i da Evropljani žele da ukrajinski sukob postane rat Donalda Trampa.
&ldquo;To je za njih čist melem. Trenutno ne znaju kako da nam ukradu rezerve&rdquo;, zaključuje ruski ministar.

Šef Pentagona: "Vatrena moć" dolazi u Ukrajinu; Lavrov: Isporuka "tomahavka" veoma opasan korak

RAT U UKRAJINI

Najmanje 20 osoba poginulo je u požaru koji je zahvatio autobus u indijskoj saveznoj državi Radžastan, prenose lokalni mediji.
Vozilo s vi&scaron;e od 50 putnika putovalo je između gradova Džaisalmera i Džodpura.
"Devetnaest putnika je poginulo u autobusu, a jo&scaron; jedan je podlegao povredama na putu do Džodpura", objavio je predstavnik lokalne policije.
<blockquote class="twitter-tweet">
Tragic news from <a href="https://twitter.com/hashtag/Jaisalmer?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Jaisalmer</a> A moving bus consisting 57 passengers caught fire. More than 10 people got burnt and rest are given medical assistance. <a href="https://t.co/yi76gcQ5Y6">pic.twitter.com/yi76gcQ5Y6</a>
&mdash; पारुल कुलश्रेष्ठ (@parul_kuls) <a href="https://twitter.com/parul_kuls/status/1978060939829153839?ref_src=twsrc%5Etfw">October 14, 2025</a></blockquote>
Indijska novinska agencija Press Trust of India prenosi da je vatra izbila na zadnjem dijelu autobusa te se brzo pro&scaron;irila na cijelo vozilo.
"Putnici nijesu imali vremena napustiti autobus", rekao je lokalni zastupnik Mahant Pratap Puri za agenciju Associated Press.
Jo&scaron; najmanje 15 putnika u kritičnom je stanju.

U Indiji 20 ljudi izgorjelo u autobusu u kojem je izbio požar

JOŠ NAJMANJE 15 PUTNIKA U KRITIČNOM STANJU

Najnovija zajednička procjena UN-a, EU i Svjetske banke jeste da će za obnovu Gaze, nakon dvije godine izraelskog genocidnog rata, biti potrebno najmanje 70 milijardi dolara, a mogla bi proći i decenija da se palestinska enklava u potpunosti oporavi, pokazuju podaci Razvojne agencije Ujedinjenih nacija.
Krhki sporazum o prekidu vatre, formalizovan u ponedjeljak, okončao je izraelska bombardovanja u kojima je ubijeno vi&scaron;e od 67.800 Palestinaca, uglavnom žena i djece, a ogromni dijelovi Gaze pretvoreni su u pusto&scaron;.
Vi&scaron;e od 90% stanovni&scaron;tva enklave, koja broji vi&scaron;e od dva miliona ljudi je raseljeno. Zdravstveni sistem je uni&scaron;ten. Kuće i zgrade sravnjene su sa zemljom. Obradiva zemlji&scaron;ta su razorena. Glad je sveprisutna.
Količina ru&scaron;evina u Gazi nagomilala bi se 12 metara u visinu da se rasporedi po čitavom njujor&scaron;kom Central Parku, ili bi bila dovoljna za izgradnju 13 divovskih piramida u Gizi u Egiptu, prema podacima Programa UN za razvoj (UNDP).
Najnoviji tro&scaron;ak obnove izračunat je u septembru i veći je od 53 milijarde dolara, koliko su UN, Svjetska banka i EU procijenili u februaru.
"Procijenjena &scaron;teta i ru&scaron;evine u čitavoj Gazi iznose oko 55 miliona tona", rekao je Jako Cilers, specijalni predstavnik administratora UNDP-a za program pomoći Palestincima.
"Drugim riječima, osim primjera sa Central Parkom koji sam pomenuo, to je jednako i 13 piramida u Gizi", kazao je Cilers na konferenciji za novinare UN-a u Ženevi putem video veze.
Cilers je rekao da će u naredne tri godine biti potrebno 20 milijardi dolara, dok će ostatak sredstava biti potreban tokom dužeg vremenskog perioda &mdash; moguće čak i decenijama.
Najveći dio razaranja zabilježen je u gradu Gaza. Oko 83% svih građevinskih objekata tamo je o&scaron;tećeno, prema podacima Satelitskog centra UN-a (UNOSAT).
UNDP je saop&scaron;tio da je već uklonjeno oko 81.000 tona ru&scaron;evina iz Pojasa Gaze, a či&scaron;ćenje se nastavlja.
Cilers je ukazao na &ldquo;pozitivne signale&rdquo; potencijalnih donatora iz arapskog svijeta, Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, ne ulazeći u detalje.
U međuvremenu, predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da će tražiti podr&scaron;ku zemalja Zaliva, SAD-a i Evrope za obnovu Gaze u okviru novog sporazuma o prekidu vatre, te da vjeruje da će finansijska sredstva biti brzo obezbijeđena.
U razgovoru s novinarima na povratnom letu iz &Scaron;arm el-&Scaron;eika, gdje su on i drugi lideri u ponedjeljak potpisali sporazum, Erdogan je rekao da je njegova vlada fokusirana na obnovu i pružanje humanitarne pomoći, uključujući mogućnost slanja kontejnerskih kuća u Gazu.

Za obnovu Gaze trebaće oko 70 milijardi dolara i moglo bi da potraje deceniju

NAJNOVIJA ZAJEDNIČKA PROCJENA UN-A, EU I SVJETSKE BANKE

Američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je da ukrajinski lider Volodimir Zelenski dolazi kod njega u petak i da želi da dobije rakete &ldquo;tomahavk&rdquo;. Rekao je da je razočaran u ruskog predsjednika Vladimira Putina, jer, kako je naveo &ldquo;nije voljan da okonča svoj rat u Ukrajini&rdquo;.
Dip stejt: Rusi okupirali tri naselja u Donjeckoj oblasti
Ukrajinski analitički projekat Dip stejt je izvijestio da su naselja Perestrojke, Komara i Mirne u Donjeckoj oblasti pod kontrolom Rusa. Nalaze su u Novopavlivskom pravcu.
&ldquo;Neprijatelj je okupirao Perestrojku, Komar i Mirnu, a napredovao je i kod Ivanovke i Voskresenke&rdquo;, prenosi Ukrianska pravda objavu Dip stejta.
&Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp najavio je da će se u petak u Va&scaron;ingtonu sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
&ldquo;Znam &scaron;ta će reći. Želi oružje. Volio bi da ima `tomahavke&ldquo;, rekao je Tramp.
Nije otkrio da li će Zelenskom ispuniti želju, ali je naglasio da i drugi žele da nabave &ldquo;tomahavke&rdquo;, a Sjedinjene Države, kako je rekao, &ldquo;imaju mnogo&rdquo; tih raketa.
Novinari u Bijeloj kući nijesu ostali uskraćeni ni za Trampov komentar o ruskom lideru Vladimiru Putinu.
Razočaran je u Putina, jer kako kaže, on nije voljan da okonča &rdquo;svoj rat u Ukrajini&rsquo;.
&ldquo;Gledajte, veoma sam razočaran jer smo Vladimir i ja imali veoma dobar odnos, vjerovatno i dalje imamo. On stvarno mora da rije&scaron;i ovaj rat. Znate, trenutno u Rusiji imaju duge redove ljudi koji čekaju na benzin&rdquo;, rekao je američki predsjednik.
U međuvremenu bjeloruski predsjednik Aleksandar Luka&scaron;enko upozorava Trampa da bi isporuka krstarećih raketa &ldquo;tomahavk&rdquo; Kijevu značila nuklearni rat. Insistira na trenutnom okončanju ukrajinskog sukoba, jer bi, upozorava Luka&scaron;enko, u suprotnom Ukrajina rizikuje da nestane.
Pored želje za &ldquo;tomahavkama&rdquo;, Zelenski ima i nove planove. Najavljuje uvođenje Vojne uprave u Odesi, jer smatra da taj grad zaslužuje veću za&scaron;titu i podr&scaron;ku.
Prethodno je donio odluku o oduzimanju državljanstva licima koja imaju ruski paso&scaron;. A prvi među njima je i ba&scaron; gradonačelnik Odese Genadij Truhanov, ali i biv&scaron;i narodnig poslanik Narodne partije Ukrajine Oleg Carjov, koji je osuđen u Ukrajini, i baletski igrač Sergij Polunjin.
Truhanov poručuje da će se žaliti, da neće napustiti Ukrajinu i da je dokument koji je objavila SBU falsifikat.
Kremlj je odgovorio na prijetnju francuskog predsjednika Emanuela Makrona da će Moskva morati da plati, ako ne sjedne za pregovarački sto.
&ldquo;Rusija trenutno nastavlja svoju specijalnu operaciju zbog nedostatka alternativa. Na ovaj ili onaj način, Rusija će osigurati svoje interese i ostvariti svoje navedene ciljeve&rdquo;, poručuje Makronu Kremlj.

Tramp: Zelenski dolazi kod mene u petak, želi “tomahavk”, razočaran sam u Putina

Poznati makedonski muzičar Vladimir Blažev-Pančo iz hip-hop dua DNK, koji je bio tije&scaron;ko povređen u požaru koji se dogodio noći 16. marta&nbsp; ove godine u diskoteci &bdquo;Puls&ldquo; u Kočanima i od tada se liječio, preminuo je, potvrdila je njegova porodica.
Pančo se liječio od povreda nekoliko mjeseci nakon &scaron;to je prebačen u privatnu bolnicu, ali zbog ozbiljnosti opekotina i povreda disajnih puteva, na kraju nije mogao da se izbori -&nbsp; prenosi makedonska Telma.
Vladimir Blažev - Pančo je rođen 29. jula 1979. u Skoplju.&nbsp;
U požaru u &bdquo;Pulsu&ldquo; poginule su 62 osobe, a oko 200 je povrijeđeno, među preminulima je i Andrej Đorđijeski, vokal grupe DNK.
U katastrofalnom požaru u &bdquo;Pulsu&ldquo; živote su izgubili i članovi benda: klavijaturista Filip Stevanovski, prateći vokal Sara Projkovska, bubnjari Georgi Georgiev i Aleksandar Kolarov, kao i fotograf grupe Aleksandar Efremov.

Preminuo pjevač grupe DNK, sedam mjeseci poslije požara u Kočanima

POTVRDILA PORODICA

Vi&scaron;i sud u Beogradu proglasio je krivima Gojka Lukića, Du&scaron;ka Vasiljevića i Draganu Đekić zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovni&scaron;tva u slučaju otmice u &Scaron;trpcima, koja se dogodila 27. februara 1993.&nbsp;
Lukić i Vasiljević osuđeni su na po deset godina zatvora, dok je Dragana Đekić osuđena na pet godina, saop&scaron;tio je Vi&scaron;i sud.
Sud je naveo da je okrivljenima u izrečene kazne uračunato vrijeme provedeno u pritvoru.
Takođe je saop&scaron;teno da su o&scaron;tećeni upućeni na parnični postupak radi ostvarivanja imovinsko-pravnog zahtjeva.
Pripadnici Vojske Republike Srpske su 27. februara 1993. godine, na željezničkoj stanici u &Scaron;trpcima, iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd&ndash;Bar, izveli i ubili 20 putnika.
Za zločin u &Scaron;trpcima, pred sudovima u regionu, pravosnažno je osuđeno deset osoba.
Iz voza su oteti i ubijeni državljani tada&scaron;nje Savezne Republike Jugoslavije, uglavnom bo&scaron;njačke nacionalnosti, iz Beograda, Podgorice, Prijepolja i Bijelog Polja.
Ubijeni su: Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, &Scaron;ećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov i Adem Alomerović.
Ubijeni su i Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić, kao i jo&scaron; jedna neidentifikovana osoba.
Najmlađa žrtva zločina u &Scaron;trpcima imala je 16, a najstarija 59 godina.

Viši sud u Beogradu proglasio krivima troje zbog ratnog zločina u Štrpcima

KADA JE IZ VOZA IZVEDENO I UBIJENO 20 LJUDI

Kinesko Ministarstvo trgovine saop&scaron;tilo je danas da će se Peking, ako bude potrebno, "boriti do kraja", ali da ostaje otvoren za dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), nakon objave predsjednika Donalda Trampa da će uvesti nove carine na uvoz iz te zemlje.
"Ako želite borbu, borićemo se do kraja. Ako želite da pregovarate, na&scaron;a vrata ostaju otvorena", saop&scaron;tio je portparol Ministarstva trgovine.
Tramp je u petak, 10. oktobra objavio da će SAD uvesti dodatne carine od 100 odsto na kinesku robu, pored onih koje su već na snazi, kao i da ta mjera stupa na snagu najkasnije 1. novembra.
On je tada rekao da reaguje na objavu Pekinga o uvođenju novih kontrola izvoza tehnologija rijetkih minerala.
Kina je vodeći svjetski proizvođač tih minerala, koji se koriste u tehnolo&scaron;koj, energetskoj i industriji naoružanja, a oni su jedna od ključnih tačaka trgovinskih sporova Pekinga i Va&scaron;ingtona.
Portparol kineskog ministarstva je dodao da SAD "ne mogu istovremeno tražiti dijalog i prijetiti da će uvesti nova ograničenja" i dodao da se "tako ne razgovara sa Kinom".
On je naveo da nove mjere Pekinga "ne predstavljaju zabranu izvoza".
"Prijave (za izvoz) koje ispunjavaju trenutne zahtjeve i dalje će dobijati licence kao i ranije, a mi ćemo održavati i bezbjednost i stabilnost globalnih industrijskih i lanaca snabdijevanja", rekao je portparol.
On je zaključio da su "posljednje četiri runde ekonomskih i trgovinskih pregovora jasno pokazale da Kina i SAD mogu da pronađu rje&scaron;enja za probleme na osnovu međusobnog po&scaron;tovanja i ravnopravnih konsultacija".

Kina reagovala na nove carine SAD: Ako želite borbu, borićemo se do kraja

"AKO ŽELITE DA PREGOVARATE, NAŠA VRATA OSTAJU OTVORENA"

Američki predsjednik Donald Tramp i čelnici vi&scaron;e zemalja potpisali su juče u egipatskom ljetovali&scaron;tu Sharm el-Sheikh mirovni sporazum kojim se progla&scaron;ava prekid vatre u Pojasu Gaze i najavljuje novi plan za trajni mir na Bliskom istoku, a Bijela kuća je objavila kompletan dokument.
Dokument, nazvan &ldquo;Trampova deklaracija za trajni mir i prosperitet&rdquo;, potpisali su, uz Trampa, i egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi, emir Katara Tamim bin Hamad Al-Thani te turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
U zajedničkoj izjavi lideri su naglasili da ovaj sporazum &ldquo;označava kraj vi&scaron;e od dvije godine duboke patnje i gubitaka&rdquo; te da &ldquo;otvara novo poglavlje za regiju, obilježeno nadom, sigurno&scaron;ću i zajedničkom vizijom mira i prosperiteta&rdquo;.
Potpisnici su izrazili podr&scaron;ku, kako je navedeno, &ldquo;iskrenim naporima predsjednika Trampa da okonča rat u Gazi i donese trajni mir Bliskom istoku&rdquo;.
Sporazumom se predviđa da će sve strane &ldquo;sarađivati na implementaciji dogovorenih mjera kako bi se osigurala sigurnost, stabilnost i mogućnosti za sve narode regije, uključujući Palestince i Izraelce&rdquo;.
Lideri su naglasili da trajni mir može postojati samo ako &ldquo;Palestinci i Izraelci mogu živjeti s osiguranim ljudskim pravima, zagarantovanom sigurno&scaron;ću i očuvanim dostojanstvom&rdquo;.
U tekstu sporazuma se, takođe, ističe da je &ldquo;napredak moguć samo kroz saradnju i stalni dijalog&rdquo;, te da jačanje veza među narodima &ldquo;služi interesima regionalnog i globalnog mira&rdquo;.
Posebno je nagla&scaron;ena &ldquo;duboka istorijska i duhovna važnost regije za vjerske zajednice čiji su korijeni isprepleteni s tom zemljom &ndash; hri&scaron;ćanstvo, islam i judaizam&rdquo;. U dokumentu stoji da će &ldquo;po&scaron;tovanje svetih mjesta i za&scaron;tita kulturne ba&scaron;tine ostati od presudne važnosti u očuvanju miroljubivog suživota&rdquo;.
Sporazum sadrži i jasnu poruku protiv ekstremizma, ističući da &ldquo;nijedno dru&scaron;tvo ne može napredovati ako nasilje i rasizam postanu normalizovani&rdquo; te da se potpisnici obavezuju da će &ldquo;raditi na iskorjenjivanju ideologija koje prijete tkivu građanskog života&rdquo;.
U zavr&scaron;nom dijelu dokumenta pi&scaron;e da će budući sporovi biti rje&scaron;avani isključivo &ldquo;diplomatskim putem i pregovorima, a ne silom ili produženim sukobima&rdquo;.
Lideri su se saglasili da Bliski istok &ldquo;ne može vječno podnositi ciklus ratova i neuspjelih pregovora&rdquo; te da &ldquo;buduće generacije zaslužuju vi&scaron;e od neuspjeha pro&scaron;losti&rdquo;.
&ldquo;Težimo toleranciji, dostojanstvu i jednakim prilikama za svakog čovjeka&rdquo;, navodi se u sporazumu, uz poruku da Bliski istok treba postati prostor &ldquo;u kojem svi mogu ostvarivati svoje ambicije u miru, sigurnosti i ekonomskoj prosperiteti, bez obzira na rasu, vjeru ili etničku pripadnost&rdquo;.
Sporazum zavr&scaron;ava zajedničkim obećanjem lidera da su &ldquo;posvećeni budućnosti trajnog mira&rdquo; i da će zajedno &ldquo;graditi temelje na kojima će buduće generacije moći napredovati u zajedni&scaron;tvu i sigurnosti&rdquo;.&nbsp;

Bijela kuća objavila sadržaj dokumenta kojim se proglašava primirje u Gazi

DOKUMENTV NAZVAN “TRAMPOVA DEKLARACIJA ZA TRAJNI MIR I PROSPERITET”

Francuski premijer Sebastijen Lekorni dobio je podr&scaron;ku danas u prvom od dva glasanja o povjerenju, koja su inicirale stranke kranje desnice i krajnje ljevice.
Lekroni je dobio podr&scaron;ku Socijalističke partije zbog odluke da zamrzne penzionu reformu do 2027. i predsjedničkih izbora, prenosi Frans 24.
Lekorni je dobio podr&scaron;ku 271 poslanika, dok je za predlog opozicije da obori vlast bilo potrebno 289 glasova.
O predlogu stranke krajnje desnice, Nacionalnog okupljanja, za ru&scaron;enje francuske Vlade glasaće se uskoro.

Francuska vlada preživjela prvo glasanje o povjerenju, premijer zamrznuo penzione reforme