Globus

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da se pitanje vlasni&scaron;tva nad Grenlandom ne tiče Rusije i da SAD i Danska treba da rije&scaron;e to između sebe.
Prvi put javno govoreći o Grenlandu, Putin je signalizirao da se Rusija neće protiviti Trampovom nastojanju da preuzme kontrolu nad tim arktičkim ostrvom, za koje je naveo da bi mogao da vrijedi gotovo milijardu dolara.
&bdquo;Ono &scaron;to se de&scaron;ava na Grenlandu se nas uop&scaron;te ne tiče&ldquo;, rekao je Putin na sastanku Savjeta bezbjednosti Rusije.
Ruski predsjednik je ocijenio da je Danska uvek tretirala Grenland &bdquo;kao koloniju&ldquo; i da je bila &bdquo;prilično o&scaron;tra, ako ne i okrutna&ldquo; prema toj autonomnoj teritoriji Kraljevine Danske.
&bdquo;Ali to je sasvim druga stvar i to gotovo nikoga sada ne zanima&ldquo;, kazao je Putin.
On je podsetio da je Rusija 1867. godine prodala Aljasku SAD za 7,2 miliona dolara i da je Danska 1917. godine prodala Djevičanska ostrva SAD, postavljajući presedan za takve transakcije teritorijom.
Predsjednik SAD Donald Tramp je juče isključio mogućnost upotrebe sile da zauzme Grenland, navodeći da se sa komandantom NATO Markom Ruteom dogovorio oko "okvira budućeg sporazuma o arktičkoj bezbjednosti", i rekao da neće uvesti carine za osam evropskih zemalja zbog njihovog protivljenja američkim planovima za Grenland.

Putin: Rusiju ne zanima ko je vlasnik Grenlanda

PORUČIO RUSKI PREDSJEDNIK

Obraćajući se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, američki predsjednik Donald Tramp održao je o&scaron;tar govor, tokom kojeg je, između ostalog, uputio niz kritika na račun evropskih lidera, kao i NATO alijanse, jer SAD, kako je ponovio u vi&scaron;e navrata, od tog saveza nikad ni&scaron;ta nijesu dobile, a zauzimanje Grenlanda je sve &scaron;to žele.
Ipak, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO saveza Markom Ruteom, saop&scaron;tio je da, usljed postizanja okvirnog dogovora o sporazumu koji se odnosi na Grenland, ali i čitavu arktičku regiju, Evropi neće uvoditi carine povezane s ostrvom, čijim je stupanjem na snagu od 1. februara ranije zaprijetio.
Komentari&scaron;ući govor u Davosu, vojni analitičar Aleksandar Radić u izjavi za Antenu M ističe da je Tramp nastupio o&scaron;trije nego &scaron;to je bilo ko očekivao i otkrio im sve karte.
&ldquo;Sada je jasno da nema teorija zavjera, nema potrebe za nekim dubinskim analizama. Tramp ide direktno protiv Evrope, postavlja svoje uslove i kompromisa nema&rdquo;, ocjenjuje sagovornik Antene M.
Pred američkim saveznicima je, kako nagla&scaron;ava, težak izbor.
&ldquo;Naravno da je sada svakome od dosada&scaron;njih američkih saveznika postavljen jedan vrlo težak izbor &ndash; da li ostati i dalje prijatelj najjačeg na svijetu, naročito sada kada se razgoropadio i lupa &scaron;akom o sto, ili poku&scaron;ati pronaći neki svoj put&rdquo;, ukazuje Radić.
Kada je Evropa u pitanju, podvlači da ona može da se oslanja na savezni&scaron;tvo zemalja koje su članice Evropske unije.
&ldquo;I to je za njih racionalno i izlaz. Ali biće veliki problem kako će se postaviti zemlje od Kanade koja je na Trampovoj svježoj mapi dio Sjedinjenih Američkih Država, pa tamo do Pacifika, recimo Australije, Novog Zelanda &ndash; zemalja koje imaju vrlo snažne motive da budu prijatelji Amerikanaca, ali te&scaron;ko da će moći da prihvate da se slože sa idejom teritorijalne ekspanzije&rdquo;, zaključuje Radić.

Radić: Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao, ide direktno protiv Evrope

"POSTAVLJA SVOJE USLOVE"

Američki predsjednik Donald Tramp zatražio je hitan početak pregovora o kupovini Grenlanda, navodeći da se ta teritorija nalazi na ključnom strate&scaron;kom mjestu &ndash; na pola puta između SAD i Rusije i Kine.
"Tražim hitne pregovore o kupovini Grenlanda, kao &scaron;to smo tokom istorije kupili brojne zemlje...Tu nema ni&scaron;ta lo&scaron;e", rekao je Tramp u Davosu, gdje se održava Svetski ekonomski forum.
Tramp je, takođe, rekao da "jako po&scaron;tuje građane Grenlanda i Danske", ali je podsjetio da svaka članica NATO mora da bude u stanju da se brani.
Podsjetio je da je nacistička Njemačka, u Drugom svjetskom ratu, slomila otpor Danaca za svega &scaron;est sati, nakon čega je SAD poslao na Grenland vojnike, koji su se borili da ga spasu.
"Poslije rata smo ga vratili Danskoj. To je bilo veoma glupo, ali smo ga vratili... Kako su samo nezahvalni", rekao je Tramp, navodeći da bi Amerika bez problema mogla da silom zauzme ovu teritoriju.
"Ali, nećemo to uraditi. To je možda najznačajniji dio mog govora, jer su ljudi mislili da ću upotrebiti silu. Ne moram da upotrebim silu. Neću da upotrebim silu. Sve &scaron;to Amerika traži je teritorija koja se zove Grenland", rekao je Tramp.
Američki predsjednik je odbacio tvrdnje da želi Grenland zbog rijetkih minerala i metala, obja&scaron;njavajući da se rezerve tih sirovina nalaze ispod "stotina metara debelog ledenog pokrivača".
Prema podacima EU, na Grenlandu postoje rezerve 25 od 34 minerala koje je Unija proglasila kritičnim sirovinama. Eksploatacija ovih minerala na ostrvu je zabranjena iz ekolo&scaron;kih razloga.
Slikajući blistavu sliku Amerike pod njegovim vođstvom, naveo je da su SAD usred najbržeg napretka u istoriji i naveo da je inflacija od 1,6 odsto ispod svih očekivanja, dok rast iznosi 5,4 odsto, &scaron;to je bolje od svih prognoza.
"SAD je ekonomski motor planete. I vi možete, ako budete pratili na&scaron;e korake, krenuti na&scaron;im putem... Volim Evropu i želim da joj bude dobro, ali ne ide u tom pravcu", rekao je Tramp, navodeći da su evropske zemlje "žrtve" nekontrolisane imigracije i ogromnog uvoza.
Evropskim liderima je poručio da "vi&scaron;e ne prepoznaje brojne gradove", ocjenjujući da Starom kontinentu prijeti "nestanak civilizacije", ali da će im Amerika "pomoći da koriguju postojeći pravac".

Tramp u Davosu: Tražim hitne pregovore o kupovini Grenlanda, neću upotrebiti silu

PORUČIO I DA VOLI EVROPU, TE DA ŽELI DA JOJ BUDE DOBRO, ALI SMATRA DA NE IDE U TOM PRAVCU

Učesnici panela "Može li Evropa da brani samu sebe" Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu saglasili su se da postoje tenzije unutar Sjevernoatlanstske alijanse (NATO), ali da se one mogu prevazići dijalogom, kao i da se ne smije dozvoliti da Ukrajina bude kolateralna &scaron;teta debate o Grenlandu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da trenutno u Alijansi postoje tenzije, ali toga je bilo i ranije - navodeći kao primjer Grčku i Tursku.
"Neću to komentarisati, ali jedni način da se te tenzije rije&scaron;e je diplomatija", rekao je Rute i naglasio da vjeruje da će se pitanje Grenlanda rije&scaron;iti na prijateljski način, jer glavno pitanje nije to arktičko ostrvo, već Ukrajina.
Dok mi ovdje razgovaramo, ruski dronovi i projektili napadju energetsku infrastrukturu Ukrajine, kazao je Rute.
Rute je rekao i da je od 1949 NATO alijansa evropskih država, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, koji je važan za odbranu ne samo Evrope, već i SAD, Arktirka i Atlantika.
Rute je istakao da je NATO sjevernoatlantska alijansa i da već tu ima mnogo posla, pa se ne bi "izja&scaron;njavao o američkom Odboru za mir u Gazi i nečemu &scaron;to je van Atlantika".
On je, na ponovljeno pitanje o tenzijama između članica Alijanse, rekao da svi treba da budu uvjereni da se radi na tome "iza scene, bez javnosti i bez komentara o Grenlandu".
"Jedini način je smislena diplomatija. Arktik i tu je Donald Tramp u pravu. Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku, od osam država koje imaju prava, sedam su članice NATO", rekao je Rute.

Rute: Donald Tramp je u pravu, Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku

"TRENUTNO U ALIJANSI POSTOJE TENZIJE, ALI TOGA JE BILO I RANIJE"

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Rusija izvela masovan napad dronovima i raketama, ostaviv&scaron;i veliki dio domaćinstava bez struje. Kijev optužuje Moskvu da napadima na energetsku infrastrukturu ugrožava nuklearnu bezbjednost. Ruski &scaron;ef diplomatije Sergej Lavrov tvrdi da su izgledi za dogovor sa sada&scaron;njim evropskim liderima oko mirovnog sporazuma minimalni.&nbsp;
Ukrajina: U ruskom napadu na Krivi Rog dvoje poginulo, jedan ranjen, izbili požari
Ruske trupe su tokom noći izvele napad dronovima i raketama na grad Krivi Rog u Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, pri čemu su dvije osobe poginule, a jedna je povrijeđena u udaru bespilotnih letelica, saop&scaron;tio je načelnik Dnjepropetrovske vojne administracije Aleksandar Ganža.
"Sinić je agresor izvr&scaron;io raketni napad na Krivi Rog. O&scaron;tećeno je devet privatnih i pet stambenih zgrada, jedna upravna zgrada i automobili", saop&scaron;tio je Ganža na Fejsbuku.
Mediji: Odgođeno objavljivanje plana za obnovu Ukrajine u Davosu
Potpisivanje plana za oporavak Ukrajine, koje je planirano na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, odgođeno&nbsp;je, saznaje Financial Times.
Planirano objavljivanje &ldquo;plana prosperiteta&rdquo; vrijednog 800 milijardi dolara, koji bi trebalo da bude dogovoren i potpisan između Ukrajine, Evrope i SAD na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu ove nedjelje, odloženo je, prema riječima &scaron;est zvaničnika, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, navodi britanski list.
Razlog odgađanja, prema ovim zvaničnicima, jeste duboko neslaganje između evropskih država i Va&scaron;ingtona oko Grenlanda i predloženog Odbora za mir kojim bi predsjedavao predsjednik SAD Donald Tramp, a koji bi se bavio nadzorom Gaze i drugim globalnim sukobima.
&ldquo;Za sada nema potpisivanja&rdquo;, rekao je jedan od zvaničnika.
Drugi je rekao da evropske prijestonice ne mogu jednostavno da ignori&scaron;u akcije američkog predsjednika po pitanju Grenlanda dok poku&scaron;avaju da postignu napredak po drugim pitanjima vezanim za predloge Trampa, poput Ukrajine.
&ldquo;Niko nije raspoložen da organizuje veliki spektakl oko sporazuma sa Trampom u ovom trenutku&rdquo;, rekao je treći zvaničnik, dodajući da su kontroverze oko Grenlanda i Odbora za mir &ldquo;pomračile&rdquo; ranije planirani fokus na Ukrajinu na sastanku Davosu.
&ldquo;Plan prosperiteta&ldquo; za Ukrajinu nije odložen na neodređeno vrijeme, reklo je &scaron;est zvaničnika, i mogao bi biti potpisan kasnije.
Predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela masovan napad na Ukrajinu, koristeći vi&scaron;e od 300 dronova i veliki broj balističkih i krstarećih raketa, zbog čega je veliki broj domaćinstava ostao bez struje.
Takođe, poručuje da eventualni razgovori sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući i mogući sastanak sa Donaldom Trampom, moraju da donesu konkretne rezultate za jačanje Ukrajine ili približavanje kraju rata.
Kijev optužuje Moskvu da namjernim napadima na elektroenergetsku infrastrukturu ugrožava nuklearnu bezbjednost, uključujući i Černobilj. Hrane ima dovoljno, poručuju lokalne vlasti, dok se snabdijevanje električnom energijom stabilizuje.
&Scaron;ef diplomatije Rusije Sergej Lavrov tvrdi da je Kremlj otvoren za dijalog sa Evropom, ali da su &scaron;anse za dogovor sa sada&scaron;njim liderima minimalne, uz ocjenu da evropske elite odbacuju ideje Trampove ideje o miru.
Uz to, govoreći o Grenlandu, Lavrov je citirao predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i poručio da, ako se u njegovoj izjavi o pravu Grenlanđana na odlučivanje umjesto tog ostrva stavi Krim, postaje jasna ruska pozicija.

Ukrajina: U ruskom napadu na Krivi Rog dvoje poginulo, izbili požari; Rusija: Evropske elite nijesu spremne za mir

FINANCIAL TIMES PRENOSI DA JE ODGOĐENO OBJAVLJIVANJE PLANA ZA OBNOVU UKRAJINE U DAVOSU

Na avionu predsjednika SAD Donalda Trampa do&scaron;lo je do manjeg kvara tokom puta za Davos u &Scaron;vajcarskoj, gdje treba da učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu, pi&scaron;u svjetski mediji.
&ldquo;Predsjednički avion na putu za Davos u &Scaron;vajcarskoj, u kome se nalazio američki predsjednik Donald Tramp, vratio se protekle noći u Merilend manje od sat vremena nakon polijetanja, zbog manjeg problema sa elektrikom&rdquo;, izjavila je portparol Bijele kuće Kerolajn Livit.
Tramp je drugim avionom za Davos poletio sat kasnije.
Livit je novinarima u predsjedničkom avionu rekla da je, nakon polijetanja iz zajedničke baze Endruz, posada identifikovala &ldquo;manji problem sa elektrikom&rdquo; i, iz predostrožnosti, odlučila da se okrene i vrati u bazu.
Avion se vratio u bazu u 23.07 sati po lokalnom vremenu, a Tramp se potom ukrcao u novi avion, koji je poletio za Davos oko ponoći.
Tramp će u Davosu učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu, na kome bi trebalo da se obrati danas, ubrzo nakon slijetanja.
U ovom trenutku nepoznanica je da li će Donald Tramp stići u Davijos na vreme za svoj govor, zakazan za 14.30.
Poslije toga u planu su bili susreti sa nekoliko državnika među kojima su i oni koji se otvoreno protive njegovoj spoljnoj politici, prije svega u pogledu preuzimanja Grenlanda od Danske.
Trenutno postoje dva modifikovana &ldquo;boinga 747&rdquo; koji služe kao predsjednički avioni, a oba su u upotrebi od 1990.&nbsp;
Trebalo je da budu zamijenjeni 2024. godine modifikovanim &ldquo;boingom 747&rdquo;, ali je zavr&scaron;etak prvog aviona za zamjenu odgođen do 2027. godine, a drugog do 2028. godine, prema podacima Američkog ratnog vazduhoplovstva.
Tramp se često žalio na kvalitet aviona, naručeni novi avioni od Boinga, neće biti izrađeni do kraja Trampovog drugog mandata.
U maju je Trampova administracija prihvatila novi putnički avion 747-8 od vlade Katara, koji će zahtijevati obimne radove prije nego &scaron;to se može smatrati dovoljno bezbjednim da bi se koristio kao predsjednički. Nije sasvim jasno koliko će vremena Ministarstvu odbrane biti potrebno da ugradi neophodne bezbjednosne sisteme u novi avion.

Trampov let prekinut: Predsjednički avion vratio se u bazu sat nakon polijetanja

DOŠLO DO KVARA

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen izjavio je da je vojna operacija protiv Grenlanda "malo vjerovatna", ali da se ta teritorija koju priželjkuje Donald Tramp na to mora pripremiti.
"Malo je vjerovatno da će se koristiti vojna sila, ali nije isključeno. Druga strana (Donald Tramp) to je jasno dala do znanja", rekao je Nilsen na konferenciji za novinare u Nuuku, glavnom gradu Grenlanda.
"Zato moramo biti spremni na sve mogućnosti, ali naglasimo: Grenland je član NATO-a, i ako dođe do eskalacije, to bi imalo posljedice i za ostatak svijeta", dodao je premijer tog autonomnog danskog ostrva.
Planovi predsjednika SAD Donalda Trampa za aneksiju Grenlanda prete "međunarodnom poretku", rekao je u utorak za AFP biv&scaron;i &scaron;ef NATO-a Anders Fog Rasmusen.
Danac je pozvao Evropljane da "promijene svoju strategiju" i "osviijeste da je jedino &scaron;to Tramp po&scaron;tuje snaga, odlučnost i jedinstvo".

Premijer Grenlanda: Vojna operacija malo vjerovatna, ali moramo biti spremni

"GRENLAND JE ČLAN NATO-A, I AKO DOĐE DO ESKALACIJE, TO BI IMALO POSLJEDICE I ZA OSTATAK SVIJETA"

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen upozorila je Va&scaron;ington, u sobraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, da se "drži podalje od Grenlanda&ldquo; i poručila da će odgovor Evrope na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa biti "nepokolebljiv&ldquo;, prenosi Politiko.
"Guranje u opasnu spiralu eskalacije i&scaron;lo bi na ruku upravo onim protivnicima koje smo oboje odlučni da držimo van na&scaron;eg strate&scaron;kog okruženja&ldquo;, rekla je Ursula Fon der Lajen u specijalnom obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu.
"Zato će na&scaron; odgovor biti čvrst, jedinstven i srazmeran,&ldquo; dodala je ona.
Fon der Lajen je istakla da je suverenitet Grenlanda je "nepregovarački."
"Na suverenim narodima je da odlučuju o sopstvenoj budućnosti,&ldquo; rekla je ona.

Fon der Lajen poručila Trampu: "Ruke dalje od Grenlanda“

"NAŠ ODGOVOR ĆE BITI ČVRST"

Spasilačke službe prona&scaron;le su jo&scaron; jedno tijelo u jednom od vagona voza koji se sudario u nedjelju u blizini Adamuza, kod Kordobe, čime je broj žrtava porastao na 41, prenosi El Pais.
Spasilačke službe bile su na terenu tokom čitave noći i dalje se pretražuju olupine vagona, a nastavlja se i identifikacija poginulih.
Prema navodima &scaron;panskih medija, postoje 43 prijave o nestalima, mada se neke mogu odnositi na iste osobe.
U sudaru vozova je povrijeđeno vi&scaron;e od 150 osoba, a 39 ljudi je hospitalizovano, od čega je 13 na intenzivnoj njezi.
U međuvremenu, pruga se pažljivo ispituje kako bi se utvrdio uzrok tragedije.&nbsp;
Mediji su ranije prenijeli da su stručnjaci na mjestu nesreće otkrili polomljenu i istro&scaron;enu spojnicu na &scaron;inama, poznatu kao spojna ploča, koja je već neko vrijeme bila o&scaron;tećena.&nbsp;
Kako je naveo Rojters, o&scaron;tećena spojnica je stvorila razmak između djelova &scaron;ine koji se vremenom &scaron;irio prolaskom vozova, a tehničari vjeruju da je upravo taj kvar ključan za utvrđivanje tačnog uzroka nesreće.
Pruga na kojoj je do&scaron;lo do udesa bila je renovirana u maju pro&scaron;le godine, iako je sindikat ma&scaron;inovođa ranije upozoravao željezničkog operatera ADIF na probleme sa habanjem brzih pruga, uključujući i ovu dionicu.
Premijer &Scaron;panije Pedro Sančez, koji je u ponedjeljak posjetio mjesto nesreće, poručio je da će vlasti "doći do pune istine" o uzrocima tragedije, uz potpunu transparentnost prema javnosti.
&Scaron;panski ministar saobraćaja Oskar Puente izjavio je da će se brzi željeznički saobraćaj do Andaluzije vjerovatno ponovo početi da se saobraća 2. februara.
Sada je na snazi alternativni operativni transportni plan koji će omogućiti saobraćaj brzih pruga između Madrida i Andaluzije, iako će dionica između Viljanueva de Kordobe i Kordobe biti obavljena autobusom, čime će se izbjeći prolazak kroz mjesto nesreće.
&nbsp;
&nbsp;

Broj žrtava željezničke nesreće u Španiji porastao na 41

ISTRAŽITELJI PRONAŠLI OŠTEĆEN SPOJ NA PRUZI

U prijestonici Ukrajine, najteže pogođenoj nestancima struje, građani mogu dobiti toplu i besplatnu hranu u mobilnim kuhinjama.&nbsp; Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorava da Rusija planira nove masovne napade. Moskva optužuje Kijev da već četiri mjeseca odgađa razmenu zarobljenika.
Rusija je tokom noći napala Kijev i druge ukrajinske gradove balističkim projektilima i bespilotnim letjelicama, u vrijeme dok se zemlja suočava s temperaturama ispod nule i sve dubljom energetskom krizom, pi&scaron;e The Kyiv Independent.
Za Kijev je ovo najteža zima od početka rata, uzrokovana ruskim napadima na gradska energetska postrojenja.
Predsjednik Volodimir Zelenski proglasio je 14. janaura vanredno stanje u energetskom sektoru zbog pojačanih napada. Situaciju pogor&scaron;avaju dugogodi&scaron;nji problemi s infrastrukturom, &scaron;to je dovelo do humanitarne krize u kojoj stanovnici ostaju bez grijanja, tople vode i struje.
Fedorov: Ukrajina bi trebalo da napravi sopstvenu kupolu protiv dronova
Ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov najavio je stvaranje ukrajinske kupole za borbu protiv dronova.
&ldquo;Na&scaron; zadatak je da izgradimo kupolu protiv dronova iznad Ukrajine. Sistem koji ne reaguje naknadno, već uni&scaron;tava prijetnju kako se ona približava&ldquo;, napisao je Fedorov na Telegramu.
Napomenuo je da nijedna zemlja na svijetu nema toliko iskustva u suzbijanju vazdu&scaron;nih napada kao Ukrajina i dodao da svakog dana i svake noći Ukrajinu napadaju stotine ruskih dronova.
Zbog velikih o&scaron;tećenja energetske mreže u ruskim napadima, u Kijevu je i dalje veoma otežano snabdijevanje električnom energijom. Prijestonica jo&scaron; ne može da se vrati na redovna isključenja, saop&scaron;tavaju nadležni.
Državna služba za vanredne situacije raspoređuje mobilne kuhinje kako bi Ukrajinci mogli da dobiju besplatnu i toplu hranu. U Kijevu već radi 41 mobilna kuhinja, a jo&scaron; 40 je u rezervi i mogu se koristiti po potrebi.
Zelenski upozorava da moraju da budu veoma oprezni, jer se &ldquo;Rusija pripremila za udar, masovan udar, i čeka trenutak da zada taj udarac&rdquo;.
Moskva optužuje Kijev da već četiri mjeseca odgađa razmjenu zarobljenika. Predlaže razmjenu od najmanje 1.200 zarobljenika sa svake strane i spremna je da Ukrajini preda tijela 3.000 vojnika.
Evropa bi trebalo da se fokusira na ruski rat protiv Ukrajine, a ne na Grenland, poručuje američki predsjednik Donald Tramp.
Kremlj saop&scaron;tava da će Tramp nesumnjivo ući u svjetsku istoriju ako se Grenland pridruži Sjedinjenim Državama.
Mediji su prenijeli da lider Rusije Vladimir Putin &scaron;alje specijalnog izaslanika Kirila Dmitrijeva u Davos, gdje bi trebalo da se sastane s Trampovim predstavnicima.

Masovni udar na Kijev, dio grada bez struje i vode; Moskva: Ukrajina odgađa razmjenu zarobljenika

RAT U UKRAJINI

Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je da njena zemlja ne može da pregovara o svom suverenitetu, poslije objave novog okvirnog sporazma NATO o arktičkoj bezbjednosti bez američke upotrebe sile za preuzimanje Grenlanda.
U saop&scaron;tenju je ocijenila da je bezbjednost Arktika pitanje za cio NATO i da je "dobro i prirodno" da o tome razgovaraju američki predsjednik Donald Tramp i generalni sekretar NATO Mark Rute.
Frederiksen je kazala da se često čuje sa Ruteom i da je sa njim razgovarala i prije i poslije njegovog jučera&scaron;njeg sastanka sa Trampom u Davosu.
 "Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO. Prema tome dobro je i prirodno da se o tome, takođe, razgovara između generalnog sekretara i predsjednika SAD. Kraljevina Danska dugo se zalagala da NATO poveća svoje angažovanje u Arktiku", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju, prenosi N1.
Premijerka je navela je da je danska Vlada koordinisala napore sa Vladom Grenlanda tokom cijelog procesa.
"NATO je u potpunosti upoznat sa stavom Kraljevine Danske. Možemo da razgovaramo o svim političkim pitanjima: bezbjednosti, investicijama, ekkonomiji. Ali ne možemo da razgovaramo o na&scaron;em suverenitetu. Informisana sam da to nije bio slučaj", rekla je ona.

Frederiksen: Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO