Globus

Od "za jedan dan" do "za prvih 100 dana" ili "&scaron;est mjeseci" - uvjeravanja američkog predsjednika Donalda Trampa da može brzo da napravi dogovor i okonča rat u Ukrajini sudarila su se sa zidom realnosti. Spremni na pregovore bez prethodnih uslova, poručuju sada i Moskva i Kijev - no zahtjevi prvih i crvene linije drugih su sukobljene.
Politikolog i saradnik Karnegi centra za Rusiju i Evroaziju Maksim Samorukov misli da &bdquo;Rusija želi da produži pregovore &scaron;to je duže moguće&ldquo;.
&bdquo;Jer prekid vatre ako se dogovori odgovaraće Ukrajini, jer Rusija danas ima prednost na boji&scaron;tu, ali proces pregovora koristi sam po sebi Rusiji. Pregovori dok traju, naime podrivaju podr&scaron;ku Amerike, sprečavaju Va&scaron;ington da pruža dodatnu finansijsku pomoć i stvaraju nove probleme u odnosima između Evrope i SAD. Putin i Kremlj su prije svega zainteresovani da pregovori traju &scaron;to duže moguće, a u tom cilju moraju da pokažu nekakvu dobru volju, da saop&scaron;tavaju prekid vatre, nude sitnije ustupke, da se dogovore o pregovorima bez preduslova&ldquo;, kaže Samorukov.
Politikolog i novinar Boris Varga smatra da &bdquo;Putin primjenjuje taktiku toplo-hladno&ldquo;.
&bdquo;Pristaje na Trampov mir, ali ne popu&scaron;ta, već vr&scaron;i pritisak. Poruka Putina je dajte mi &scaron;ta želim ili ćete imati jo&scaron; vi&scaron;e ljudskih žrtava u Ukrajini. Putin ne može da zaustavi rat dok ne stavi pod kontrolu oblasti koje je anektirao i zbog kojih je menjao ustav Ruske Federacije&ldquo;, kaže on.
Varga dodaje da je to &bdquo;glavna teza ovih mirnovnih pregovora&ldquo;.
&bdquo;Putin ne može da zaustavi rat dok ne stavi pod kontrolu oblasti koje je anektirao. Kao i u slučaju posle aneksije Krima, Putin je i tad čekao osam godina, mjerio kako dalje i ponovo udario, tako će udariti ponovo. Dok ne kontroli&scaron;e ono &scaron;to je stavio u ustav, Putin je gubitnik&ldquo;, kaže Varga.
Samorukov smatra da je &bdquo;glavni cilj ovih pregovora za Rusiju da izoluje pitanje Ukrajine od drugih pitanje u njihovim odnosima, prije svega sa Amerikom, ali i sa cijelim zapadom&ldquo;.
&bdquo;Rusija želi da pokaže da je spremna da obnovi barem djelimičnu saradnju sa SAD i da ubijedi Va&scaron;ington da Ukrajina ne bi trebalo da bude jedino pitanje u odnosima dvije zemlje. Rusija vodi te pregovore da pokaže sada&scaron;njem američkom rukovodstvu da je konstruktivna sila i da Amerika može da ima odnose sa Rusijom&ldquo;, kaže Samorukov.
Govoreći o Trampovoj izjavi da može da se povuče, Samorukov kaže da je &bdquo;to bila prijetnja Amerike, uperena prema Ukrajini&ldquo;.
Rusiji to nije prijetnja, već godinama Rusija insistira da SAD ne bi trebalo uop&scaron;te da se bave ukrajinskom krizom, to je jedan od ciljeva Rusije da u ovom ratu izguraju SAD izvan tog regiona, izvan istočne Evrope&ldquo;, kaže on.
Varga misli da je to bila &bdquo;poruka pritiska, ne samo na Evropljane, Ukrajinu, nego na Putina&ldquo;.
&bdquo;Putinu je američki predsjednik unikatna &scaron;ansa da okonča rat kako on misli da može. Tramp i Putin na tlu mirovnih pregovora dogovaraju i poslovne aranžmane. Gorko iskustvo sa Avganistanom govori da možda i nije prazna prijetnja, moglo bi da bude američko povlačenje, Putin bi mogao steći opasnu prednost na bojnom polju&ldquo;, kaže on.

Od čega zavisi mir u Ukrajini: Kome odgovaraju produženi pregovori, a kome prekid vatre

"PUTIN PRIMJENJUJE TAKTIKU TOPLO-HLADNO“

Posebno odjeljenje Osnovnog suda u Pri&scaron;tini raspisalo je potjernice za Milanom Radoičićem i jo&scaron; 19 osoba zbog sumnje da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovni&scaron;tva, odnosno da su u Đakovici ubili vi&scaron;e od sto albanskih civila i maltretirali 300 drugih, javlja portal Reporteri.net.
Prema sudskom nalogu za hap&scaron;enje, tijela albanskih civila za koje se sumnja da ih je ta grupa ubila pronađena su u masovnoj grobnici u Batajnici, a njihovo ubistvo dogodilo se u Đakovici od 7. do 10. maja 1999. godine.
Portal Reporteri.net objavio je faksimil sudske odluke, donijete 15. aprila po zahtevu Specijalnog tužila&scaron;tva od 27. marta 2025. godine.
Odlukom sudije za prethodni postupak Ljutfija &Scaron;aljea naređeno je momentalno prisilno sprovođenje osumnjičenih.
Specijalno tužila&scaron;tvo podnijelo je zahtjev za izdavanje naloga za hap&scaron;enje: Milovana Kovačevića, Radomira Čolića, Milo&scaron;a Đo&scaron;ana, Predraga Ristića, Srđana Krstića, Ljubi&scaron;e Obradovića, Živka Sarića, Spasa Sarića, Lazara Dra&scaron;kovića, Zvonka Ristića, Darka Gligorijevića, Čedomira Božovića, Vladimira Božovića, Roberta Dobrunaja, Radomira Rakovića, Ljubi&scaron;e Rakovića, Milo&scaron;a &Scaron;ćepanovića, Milana Radoičića, Svetislava Gligorijevića i Tomice Avramovića.
Oni su osumnjičeni za izvr&scaron;enje krivičnog dijela &bdquo;ratni zločin protiv stanovni&scaron;tva&ldquo; u vezi sa članom 22. Krivičnog zakonika biv&scaron;e Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je bio na snazi u vrijeme izvr&scaron;enja krivičnog djela, a trenutno sankcionisanog članom 146. Krivičnog zakona Kosova.
Kako je navedeno, na mjestu zvanom &bdquo;Taliki most&ldquo; u Đakovici od 7. maja do 10. maja 1999. godine pripadnici uniformisanih srpskih vojnih i policijskih snaga, među kojima su bili i osumnjičeni, počeli su da ulaze u kuću po kuću i izvode iz njih sve prisutne, razdvajajući mu&scaron;karce od žena i djece.
Ubili su ukupno 106 civila albanske nacionalnosti, a poslije rata njihova tijela su pronađena u masovnoj grobnici u Batajnici, navedeno je u obrazloženju naloga za hap&scaron;enje.
Kosovo je protiv Radoičića, biv&scaron;eg potpredsjednika Srpske liste, raspisalo i nalog za hap&scaron;enje kao za glavnim osumnjičenim za organizovanje terorističkog napada na sjeveru Kosova u septembru 2023.

Potjernice za Milanom Radoičićem i još 19 osoba zbog sumnje da su počinili ratni zločin

ZBOG SUMNJE DA SU U ĐAKOVICI UBILI VIŠE OD STO ALBANSKIH CIVILA I MALTRETIRALI 300 DRUGIH

Rimokatolički kardinali sastaće se 7. maja na tajnoj konklavi kako bi izabrali novog poglavara Rimokatoličke crkve, rekao je danas izvor iz Vatikana, prenosi Rojters.
Taj datum je odlučen na sastanku kardinala iza zatvorenih vrata u Vatikanu, prvom od sahrane pape Franja u subotu, rekao je izvor.
Oko 135 kardinala, svi mlađi od 80 godina i iz cijelog svijeta, imaju pravo da učestvuju u konklavi i odluče ko bi trebalo da bude sljedeći vođa Crkve od 1,4 milijarde članova.
Prethodne dve konklave, 2005. i 2013. godine, trajale su samo dva dana.
Međutim, &scaron;vedski kardinal Anders Arborelijus rekao je u ponedjeljak da očekuje da će ova konklava potrajati duže, jer se mnogi kardinali koje je naimenovao papa Franja nikada ranije nijesu sreli.
Papa Franjo je dao prioritet naimenovanju kardinala iz mjesta koja ih nikada nisu imala, kao &scaron;to su Mjanmar, Haiti i Ruanda.
&bdquo;Ne poznajemo se&ldquo;, rekao je Arborelijus, jedan od oko 135 kardinala mlađih od 80 godina koji će ući u konklavu.
Franja, papa od 2013. godine, umro je 21. aprila u 88. godini.&nbsp;

Kardinali u Vatikanu odlučili: Novi papa se bira 7. maja

OKO 135 KARDINALA IZ CIJELOG SVIJETA IMAJU PRAVO DA UČESTVUJU U KONKLAVI

Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je četvorodnevni prekid vatre u Ukrajini i pozvao Kijev da učini isto, saop&scaron;teno je iz Kremlja, prenosi RIA Novosti.
Predsjednik Putin najavio je primirje tokom 80. godi&scaron;njice pobjede nad fa&scaron;izmom, saop&scaron;tio je Kremlj.
Kako se navodi primirje će biti na snazi od 7. maja do 8.maja do ponoći i od 10. do 11. maja.
Tokom ovog perioda biće obustavljena sva neprijateljstva.
Rusija vjeruje da ukrajinska strana treba da slijedi taj primjer.
"U slučaju da Kijev prekr&scaron;i prekid vatre ruske trupe će adekvatno i efikasno odgovoriti&ldquo;.
Moskva jo&scaron; jednom objavljuje spremnost za mirovne pregovore bez preduslova, čiji je cilj eliminisanje osnovnih uzroka ukrajinske krize, konstruktivna interakcija sa međunarodnim partnerima, navedeno je iz Kremlja.

Putin proglasio novo primirje, trajaće četiri dana

"U SLUČAJU DA KIJEV PREKRŠI PREKID VATRE RUSKE TRUPE ĆE ADEKVATNO I EFIKASNO ODGOVORITI“

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kaže da Rusija poku&scaron;ava da obmane Sjedinjene Države i druge zemlje i dodatno produži rat protiv Ukrajine. Rusija će nastaviti da cilja objekte koje koriste ukrajinska vojska, poručuje &scaron;ef ruske diplomatije Sergej Lavrov.&nbsp;
Tramp: Zelenski je sada smireniji, izgleda da želi da se dogovori
Američki predsjednik Donald Tramp vjeruje da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman da zaključi mirovni sporazum s Rusijom koji bi uključivao odustajanje od Krima.
Kako prenosi Sky news Tramp je rekao da su tokom sastanka u Vatikanu strane uspjele da razgovaraju o pitanju okupiranog poluostrva.
&ldquo;Oh, mislim da jeste&rdquo;, rekao je Tramp novinarima na pitanje da li misli da je Zelenski spreman da &ldquo;odrekne&rdquo; teritoriju koju je Rusija okupirala 2014. godine.
&ldquo;Vidjećemo &scaron;ta će se desiti u narednih nekoliko dana. Ne pričajte sa mnom o Krimu, razgovarajte sa Obamom i Bajdenom o Krimu&ldquo;, dodao je on.
Krim je pripojen Rusiji 2014. godine, kada je Barak Obama bio predsjednik SAD.
Tramp je, takođe, rekao da je njegov sastanak sa Zelenskim na sahrani pape Franja pro&scaron;ao dobro.
&ldquo;Vidim da je postao smireniji, mislim da razumije sliku, mislim da želi da se dogovori&rdquo;, rekao je on o razgovoru sa Zelenskim.
Ruske trupe napale Nikopolj i Marganec
Rusi su jutros ponovo artiljerijom i bespilotnim letjelicama napali Nikopolj i zajednicu Marhanec, saop&scaron;tio je načelnik Dnjepropetrovske oblasne državne uprave Sergej Lisak na Telegramu.
Naglasio je da nije bilo poginulih i povređenih i da se utvrđuje kakvu je &scaron;tetu nanio neprijatelj.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je jo&scaron; jednom potvrdio da je oslobođena Kurska oblast. Kaže da je ukrajinski neprijatelj doživio totalni poraz i da je &ldquo;poduhvat kijevskog režima u toj oblasti pretrpio slom&rdquo;.
I ukrajinska strana je ponovo demantovala objavu Moskve. Predsjednik Volodimir Zelenski ističe da ukrajinsko vojno osoblje ostaje u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti i da nastavlja operacije.
&ldquo;Borbe se nastavljaju&rdquo;, poručuje Zelenski.
&Scaron;ef diplomatije Sergej Lavrov u intervjuu za CBS news, nagla&scaron;ava da će Rusija nastaviti da cilja objekte koje koriste ukrajinska vojska, strani borbeni avioni, plaćenici i vojni instruktori koje &scaron;alje Evropa.
Zelenski upozorava da Moskva poku&scaron;ava da obmane Sjedinjene Države i druge zemlje i dodatno produži rat protiv Ukrajine, jer, kako navodi, nisu zabilježene nikakve pripreme Ruske Federacije za pravo smirivanje.
Zbog toga je, kaže potrebno izvr&scaron;iti jači pritisak na Rusiju.
&ldquo;Ako bi američki predsjednik Donald Tramp uveo nove sankcije Rusiji, to bi moglo da produži rat u Ukrajini za jo&scaron; dvije godine&rdquo;, obja&scaron;njava državni sekretar Marko Rubio.
Posebno nagla&scaron;ava da su SAD jedina zemlja na svijetu koja razgovara i sa Kijevom i sa Moskvom.

Zelenski: Rusija pokušava da prevari SAD i produži rat; Lavrov: Ciljamo objekte s ukrajinskom vojskom

TRAMP PORUČUO DA JE UKRAJINSKI PREDSJEDNIK SADA SMIRENIJI, TE DA "IZGLEDA DA ŽELI DA SE DOGOVORI"

General&scaron;tab Oružanih snaga Ukrajine tvrdi da je neistina da su ruske snage oslobodile Kursku oblast i da njihove jedinice i dalje drže određene položaje. Moskva je saop&scaron;tila da je priveden ukrajinski obavje&scaron;tajac osumnjičen za ubistvo ruskog generala Jaroslava Moskaljika.&nbsp;
Lisak: Rusi napali Pavlograd, poginula jedna osoba
Poginuo jedan mu&scaron;karac, a vi&scaron;e ljudi je povrijeđeno, među kojima i 14-godi&scaron;nja djevojčica, u napadu dronom na Pavlograd, u Dnjepropetrovskoj oblasti, saop&scaron;tava &scaron;ef Dnjepropetrovske vojne oblasti Sergej Lisak.
&ldquo;Tokom noći je neprijatelj ponovo usmjerio dronove na region. Trinaest ih je uni&scaron;tila vojska u vazduhu&rdquo;, napisao je Lisak uz informacije o žrtvama.
Rusija je tokom noći lansirala 97 dronova na vi&scaron;e regiona &scaron;irom Ukrajine, saop&scaron;tilo je Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine.
Vazduhoplovstvo je objavilo na Telegramu da su ukrajinske snage tokom noći oborile 66 ruskih dronova, prenio je Ukrinform.
U nizu ukrajinskih regiona progla&scaron;ena je vazdu&scaron;na opasnost zbog lansiranja ruskih dronova, uključujući Poltavsku i Harkovsku oblast, Odesku, Kijevsku, Sumsku, Černigovsku, Dnjepropetrovsku i Zaporo&scaron;ku.
Kurska oblast je oslobođena &ndash; predsjednik Rusije Vladimir Putin čestitao je i zahvalio oružanim snagama na potpunom porazu ukrajinske vojske. Poručuje da je &ldquo;avantura kijevskog režima potpuno propala&rdquo;.
Međutim, General&scaron;tab Oružanih snaga Ukrajine demantuje Putina i tvrdi da, iako je operativna situacija te&scaron;ka, odbrambene snage nastavljaju da drže određene položaje u Kurskoj oblasti.
Iz Kremlja stiže i potvrda da je Putin na sastanku sa specijalnim izaslanikom predsjednika Sjedinjenih Država Stivenom Vitkofom potvrdio spremnost ruske strane da pregovara s Ukrajinom bez preduslova.
Iako su u Vatikan doputovali na sahranu pape Franja, predsjednici Sjedinjenih Država Donald Tramp i Ukrajine Volodimir Zelenski su u Bazilici Svetog Petra, oči u oči, na dvije stolice, održali petnaestominutni sastanak.
Zelenski je rekao da je sa Trampom razgovarao o &ldquo;potpunom i bezuslovnom prekidu vatre&rdquo;, kao i o trajnom miru u Ukrajini, kao i da sastanak ima potencijal da postane istorijski.
Dogovoren je bio i drugi sastanak, ali on nije održan zbog zauzetosti oba predsjednika.
Uslijedio je Trampov brzi povratak na aerodrom, ali i objava na dru&scaron;tvenoj mreži. Kaže da nije bilo razloga da Putin naredi ispaljivanje raketa na civilna područja u posljednjih nekoliko dana i da ga to navodi da pomisli &ldquo;da možda on ne želi da zaustavi rat i da ga možda zamajava&rdquo;.
Upozorio je da previ&scaron;e ljudi u Ukrajini gine i da bi zbog toga možda trebalo da uvede &ldquo;sekundarne sankcije&rdquo; Rusiji.
FSB je potvrdio da je priveden agent ukrajinskih specijalnih službi Ignat Kuzin, sa boravi&scaron;nom dozvolom u Ukrajini, osumnjičen za ubistvo zamjenika načelnika Glavne operativne uprave General&scaron;taba Oružanih snaga Ruske Federacije, generala Jaroslava Moskaljika u Podmoskovlju.

Kijev tvrdi: Rusi nijesu oslobodili Kursk; Priveden ukrajinski agent osumnjičen zbog ubistva generala Moskaljika

RAT U UKRAJINI

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da sumnja da ruski Vladimir Putin želi da okonča rat u Ukrajini, izražavajući sumnju da se uskoro može postići mirovni sporazum, iako je juče rekao da su Ukrajina i Rusija "veoma blizu dogovora".
Tramp je u objavi na dru&scaron;tvenim mrežama rekao da se vratio u SAD poslije sahrane pape Franja i da &bdquo;nije bilo razloga da Putin ispaljuje projektile u civilna područja, gradove i mjesta u poslednjih nekoliko dana&ldquo;.
On je takođe je nagovestio nove sankcije Rusiji.
&bdquo;To me tjera da pomislim da možda ne želi da zaustavi rat, on samo odobrava ono &scaron;to ja kažem i sa njim treba drugačije, kroz &bdquo;bankarstvo&ldquo; ili &bdquo;sekundarne sankcije&ldquo;. &bdquo;Previ&scaron;e ljudi umire!&ldquo; napisao je Tramp.
Tramp se ranije danas nakratko sastao u Vatikanu sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Bijela kuća: Trampov sastanak sa ukrajinskim liderom pre sahrane pape Franje kao &bdquo;veoma produktivan&ldquo;
Donald Tramp i Volodimir Zelenski razgovarali su licem u lice u rasko&scaron;nim dvoranama vatikanske bazilike o mogućem prekidu vatre, a američki predsjednik je kasnije optužio svog ruskog kolegu, Vladimira Putina, da ne želi da &bdquo;zaustavi rat&ldquo;, pi&scaron;e Gardijan.
Blaije kuća je opisala Trampov sastanak sa ukrajinskim liderom prije sahrane pape Franja kao &bdquo;veoma produktivan&ldquo;, dok je Zelenski na X-u rekao da je razgovor sa američkim predsjednikom bio simboličan i da ima &bdquo;potencijal da postane istorijski, ako postignemo zajedničke rezultate&ldquo;.
To je bio prvi put da su se Zelenski i Tramp sreli licem u lice nakon hladnog februarskog susreta u Bijeloj kući gdje su Tramp i potpredsjednik SAD, Dž. D. Vens, kritikovali ukrajinskog lidera i optužili ga za nezahvalnost za američku pomoć.
&nbsp;
&nbsp;

Tramp sumnja da Putin želi da okonča rat

RANIJE DANAS SASTAO SE U VATIKANU SA UKRAJINSKIM PREDSJEDNIKOM

Osam osoba je poginulo, a vi&scaron;e od 700 ljudi povrijeđeno je u eksploziji u luci u južnom iranskom gradu Bandar Abasu, objavili su iranski državni mediji. Eksplozija se dogodila u trenutku kada je Iran započeo treći krug pregovora sa SAD-om u Omanu o svom nuklearnom programu. Uzrok eksplozije jo&scaron; nije poznat.
"Uzrok ovog incidenta bila je eksplozija nekoliko kontejnera na doku u luci &Scaron;ahid Radžai. Trenutno analiziramo situaciju i prebacujemo povrijeđene u medicinske centre", rekao je lokalni zvaničnik za upravljanje krizama za državnu televiziju.
Povrijeđeno je vi&scaron;e od 700 ljudi, objavila je agencija, dok je ranije iranska televizija prenijela da su "stotine prebačene u medicinske centre".
Agencija Tasnim objavila je da su lučke aktivnosti obustavljene kako bi se ugasio požar i da je, s obzirom na veliki broj lučkih radnika, "mnogo ljudi u incidentu vjerovatno povrijeđeno ili poginulo". Zbog eksplozije popucala su prozorska stakla u radijusu od nekoliko kilometara, objavili su iranski mediji.
Snimci objavljeni na internetu pokazuju da se nakon eksplozije u luci formirao oblak u obliku pečurke. Godine 2020. računari u toj luci bili su meta sajber napada. Prema pisanju Washington Posta, za napad je vjerovatno odgovoran Izrael, koji je na taj način odgovorio na iranski sajber napad.
Video snimci na dru&scaron;tvenim mrežama prikazuju crni dim koji se diže nakon eksplozije.
<blockquote class="twitter-tweet">
The explosion in Iran <a href="https://t.co/cLwwJxlqFT">pic.twitter.com/cLwwJxlqFT</a>
&mdash; Michael A. Horowitz (@michaelh992) <a href="https://twitter.com/michaelh992/status/1916081203679015407?ref_src=twsrc%5Etfw">April 26, 2025</a></blockquote>
&nbsp;

Snažna eksplozija u luci na jugu Irana: Osam osoba poginulo, više od 700 povrijeđenih

VLASTI NIJESU NAVELE UZROK EKSPLOZIJE

Papa Franjo sahranjen je u crkvi Sveta Marija Mađore u Rimu, saop&scaron;tio je Vatikan.
Najmanje 400.000 ljudi prisustovalo je danas sahrani pape Franje između vjernika okupljenih na Trgu svetog Petra i duž ulica Rima kojima je prevezen kovčeg sa tijelom pape do crkve Santa Marija Mađore gde je sahranjen, rekao je italijanski ministar unutra&scaron;njih poslova Mateo Pjantedosi.
&bdquo;Između ljudi prisutnih na Trgu svetog Petra&ldquo; za misu i &bdquo;onih prisutnih duž prolaza&ldquo; do bazilike Santa Marija Mađore, &bdquo;procenujemo da nije bilo manje od 400.000 ljudi&ldquo;, rekao je ministar Mateo Pjantedosi.
Zatvorena ceremonija u bazilici Sveta Marija Mađore trajala je oko pola sata.
&bdquo;Obred sahrane održan je prema propisima Ordo Exsequiarum Romani Pontificis, pod predsjedanjem kardinala Camerlenga, u prisutnosti onih navedenih u odgovarajućem Obavje&scaron;tenjem Ureda liturgijskih slavlja i rodbine pokojnog Pape, a zavr&scaron;io je u 13:30 (12:30 po britanskom vremenu)&ldquo;, stoji u saop&scaron;tenju Vatikana, prenosi Sky news.

Sahranjen papa Franjo: Prisustvovalo najmanje 400.000 ljudi

U CRKVI SVETE MARIJE VELIKE

Američki predsjednik Donald Tramp kazao je da se Rusija i Ukrajina približavaju mirovnom sporazumu i pozvao obje strane da se sastanu na visokom nivou kako bi finalizovale dogovor. "Vrlo su blizu dogovora i dvije strane bi sada trebalo da se sastanu na vrlo visokim nivoima, kako bi ga zavr&scaron;ile", napisao je Tramp kasno sinoć na platformi Truth Social, nedugo nakon &scaron;to je sletio u Rim, gdje će prisustvovati sahrani pape Franja. On je kazao da je većina glavnih tačaka dogovorena, prenose agenicije. "Zaustavite krvoproliće, odmah. Bićemo gdje god je potrebno kako bismo pomogli u olak&scaron;avanju kraja ovog okrutnog i besmislenog rata", naveo je Tramp. On je rekao da je to bio "dobar dan" razgovora i sastanaka s Rusijom i Ukrajinom. Posebni američki izaslanik Stiv Vitkof u petak se ponovno sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.

Tramp: Rusija i Ukrajina blizu dogovora o miru

"VEĆINA GLAVNIH TAČAKA DOGOVORENA"

Ispred Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Novom Sadu, čiji ulaz od jutros blokiraju građani i studenti, do&scaron;lo je do novog incidenta kada je policija pendrecima i biber sprejom potisnula okupljene, prenosi N1.
Oni su prethodno krenuli da prilaze ulazu u fakultet, ali ispred njih su stali građani i studenti.
Nekoliko ljudi je povrijeđeno kada je kori&scaron;ćen biber sprej, među kojima i novinar Žarko Bogosavljević.
<blockquote class="twitter-tweet">
UŽIVO: Policija pendrecima na građane koji blokiraju DIF u Novom Sadu, ima i povređenih <a href="https://t.co/iWHGYWZV8A">https://t.co/iWHGYWZV8A</a>
&mdash; Radio 021 (@Radio021) <a href="https://twitter.com/Radio021/status/1916798135122235815?ref_src=twsrc%5Etfw">April 28, 2025</a></blockquote>
Povrijeđena je i studentkinja Katarina, jedna od onih koji su vozili bicikl do Strazbura. Ona je bila u nesvijesti, a po nju je do&scaron;la hitna pomoć i odvezla je.
Studenti koji su u zgradi fakulteta polivali su policiju vodom.

Incidenti u Novom Sadu, policija pendrecima tjera studente, ima povrijeđenih