Globus

I Sjedinjene Američke Države i Iran proglasili su pobjedu u pregovorima, a spoljnopolitički komentator Bo&scaron;ko Jak&scaron;ić kaže da su obje strane gubitnici. Jak&scaron;ić ukazuje da je potpisan memorandum, a ne sporazum i da SAD nijesu ostvarile ciljeve zbog kojih su u&scaron;le u rat.
U srijedu uveče, predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je dokument o sporazumu sa Iranom u u Versajskoj palati u Francuskoj, saop&scaron;tila je Bijela kuća za BBC. Dokument je, prema navodima Bijele kuće, potpisao i iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan. Potpisivanjem sporazuma počinje produživi period od 60 dana u kojem bi SAD i Iran trebalo da postignu konačniji dogovor.
Međutim, spoljnopolitički komentator Jak&scaron;ić ističe da je potpisan memorandum, a ne sporazum i da je to bitna razlika. Nijedna strana nije pravi pobjednik, ukazuje on.
&ldquo;Obje strane su proglasile pobjedu, i jedna i druga sa malo razloga. Iran je imao ogromna razaranja, a Izrael i SAD nijrsu ostvarili nijedan od proklamovanih ciljeva koje su imali na početku ove agresije", obja&scaron;njava on.
Ipak, Iran je potvrdio vje&scaron;tinu svoje diplomatije i dobio je ono &scaron;to je tražio.
"Ako bi se podvukla crta, mislim da su Iranci bolje pro&scaron;li zasad", navodi sagovornik N1.
SAD su u početku rata odredile ciljeve koje su smatrale da će ostvariti.
"Oni su se svodili na to da treba uni&scaron;titi iranska nuklearna postrojenja, spriječiti proizvodnju balističkih raketa, finansiranje i saradnju saradnicima sa Bliskog istoka i dodatno je bilo da se steknu uslovi za obaranje režima u Teheranu", dodao je Jak&scaron;ić.
Kaže da će se o najbitnijim stavkama tek voditi razgovori.
"O nuklearnom programu će se tek razgovarati. Mi danas govorimo o memorandumu, a ne o sporazumu. To je velika razlika. U ovih 14 tačaka memonraduma ne pominje raketni program ni saveznici. To je ostavljeno za kasnije pregovore. A jasno je da, po&scaron;to nije do&scaron;lo do kapitulacije Irana, da režim u Teheranu ne samo da nije smijenjen nego bez obzira na likvidaciju vrha političkog (Ali Hamnei) brzo su se pojavili novi konzervativni lideri", smatra on.
Ovo je i, dodaje, najveći Trampov proma&scaron;aj.
"Čini mi se da je ovo najveći spoljnopolitički proma&scaron;aj Donalda Trampa. On je doprinio gubitku kredibiliteta SAD&hellip; Tramp daje do znanja čitavom svijetu da se na njegove riječi ne može osloniti", navodi on.
Kaže da se Tramp hvali odblokiranjem Ormuskog moreuza, ali dodaje da kriza ne bi ni nastala da nije bilo rata.
&ldquo;Dakle, sada se hvali da je postigao mnogo jer je to zavr&scaron;io, a sve kapitalne stvari su ostale za kasnije&rdquo;, ukazuje Jak&scaron;ić.
Izrael je strana u sukobu, a ne i u pregovorima, a opstanak ovog memoranduma, prema Jak&scaron;iću, zavisiće od dalje situacije u Libanu.

Jakšić ukazuje da su SAD i Iran potpisali memorandum, ne sporazum: Tramp nije ostvario ciljeve, Teheran pokazao vještinu diplomatije

"OBJE STRANE GUBITNICI"

Nakon &scaron;to je i zvanično potpisan sporazum između Amerike i Irana, Centralna komanda SAD saop&scaron;tila je da su američke oružane snage ukinule blokadu iranskih luka i priobalnih područja. Sa druge strane, iranski Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost naveo je da će preduzeti mjere da bi brodovima koji žele da prođu kroz Ormuz brzo bile izdate potrebne dozvole.
Tramp: Očekujem potpuni prekid vatre na Bliskom istoku, uključujući i u Libanu
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da Va&scaron;ington ostaje posvećen miru i pozvao sve strane na Bliskom istoku da nastave da podržavaju pregovore, navodeći da očekuje potpuni prekid vatre na svim frontovima, uključujući Liban, libanski militantni pokret Hezbolah i Izrael.
&ldquo;Sjedinjene Američke Države su posvećene miru i ohrabrujemo sve u regionu Bliskog istoka da zadrže svoju posvećenost kako bismo omogućili da se na&scaron;i pregovori uspje&scaron;no nastave&rdquo;, napisao je Tramp na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži.
On je ocijenio da trži&scaron;ta pozitivno reaguju na razvoj događaja, navodeći da su cijne nafte značajno pale, dok su indeksi na berzi porasli.
&ldquo;Očekujemo potpuni prekid vatre na svim frontovima, uključujući Liban, Hezbolah i Izrael&rdquo;, naglasio je američki predsjednik.
Rojters: Otkazani pregovori između SAD i Irana u &Scaron;vajcarskoj
Razgovori koji su bili planirani za danas između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u planinskom odmarali&scaron;tu Burgen&scaron;tok u &Scaron;vajcarskoj neće se održati, navodi se u saop&scaron;tenju &scaron;vajcarskog Ministarstva spoljnih poslova, prenosi Rojters.
Saop&scaron;tenje je uslijedilo je nakon &scaron;to je portparol Bijele kuće tokom noći saop&scaron;tio da je potpredsjednik SAD Džej Di Vens odustao od planiranog putovanja u &Scaron;vajcarsku, gdje je trebalo da se sastane sa iranskim pregovaračima kako bi započeli razgovore o sprovođenju sporazuma postignutog između Teherana i Va&scaron;ingtona o okončanju rata.
Bijela kuća: Vens odgodio put u &Scaron;vajcarsku zbog pregovora
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens odgodio je planirano putovanje u &Scaron;vajcarsku gdje bi trebalo da budu održani razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, saop&scaron;tila je Bijela kuća.
Kako je prenio Akisos, prema navodima administracije, razlog za promjenu planova su logistički izazovi, a Vens je na konferenciji za novinare rekao da pregovori jo&scaron; nisu konačno potvrđeni i da bi iranski zvaničnici mogli da imaju pote&scaron;koće sa putnim aranžmanima.
&ldquo;Američka delegacija je bila spremna da ode čim se ukaže prva prilika. Ali logistika ovih pregovora nikada nije bila jednostavna ili predvidljiva&rdquo;, navela je Bijela kuća i dodala da se očekuje skori početak tehničkih razgovora.

Otkazani pregovori između SAD i Irana u Švajcarskoj; Iran najavio brže izdavanje dozvola za plovidbu kroz Ormuz

TRRAMP OČEKUJE POTPUNI PREKID VATRE NA SVIM FRONTOVIMA, UKLJUČUJUĆI LIBAN

Vi&scaron;i sud u Beogradu izrekao je danas presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dječaka koji je 3. maja 2023. počinio masovno ubistvo u O&Scaron; "Vladislav Ribnikar". Na ponovljenom suđenju oba roditelja su osuđena na zatvorske kazne.
Okrivljeni Vladimir Kecmanović - zbog izvr&scaron;enja krivičnih djela Te&scaron;ko djelo protiv op&scaron;te sigurnosti i Zapu&scaron;tanje i zlostavljanje maloljetnog lica - osuđen je na jedinstvenu kaznu u trajanju od 14 godina i &scaron;est meseci, u koju mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, saop&scaron;tio je Vi&scaron;i sud u Beogradu.
Okrivljena Miljana Kecmanović - zbog izvr&scaron;enja krivičnog djela Zapu&scaron;tanje i zlostavljanje maloletnog lica - osuđena je na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i 11 mjeseci.
Miljani Kecmanović produžena je mjera zabrane prilaženja, sastajanja ili komuniciranja sa svedokom K.K, koja može trajati dok za to postoji potreba, a najduže do njenog upućivanja na zatvorsku kaznu.
Vladimiru Kecmanoviću izrečena je mjera bezbednosti oduzimanja predmeta, i to oružja i municije opisanih u izreci presude, a o&scaron;tećeni su upućeni da svoj imovinskopravni zahtjev ostvare u parničnom postupku.
Podsjetimo, za Vladimira Kecmanovića tužilac je prethodno predložio jedinstvenu kaznu u trajanju od 14 godina i 11 mjeseci zatvora, a za Miljanu Kecmanović kaznu od tri godine zatvora.
Apelacija je prethodno smanjila kaznu Nemanji Marinkoviću, instruktoru u streljačkom klubu Partizan u koji je Vladimir Kecmanović odvodio svog sina da vježba pucanje. Njegova kazna je smanjena sa godinu i tri meseca na godinu dana kućnog zatvora.
Osuđen je i vlasnik streljačkog kluba Partizan Ratko Ivanović, koji je sklopio sporazum sa tužila&scaron;tvom, priznao krivicu za davanje lažnog iskaza. On je osuđen na pet meseci kućnog zatvora.
Ovo ponovljeno suđenje je trajalo od kraja januara do danas kada se izriče presuda.
Nakon suđenja učesnici u postupku moći će da podnesu žalbe na presudu Vi&scaron;eg suda u Beogradu, odnosno prvostepenog suda, i tada će Apelacija donijeti konačnu odluku u slučaju "Ribnikar".
Tokom zavr&scaron;nih riječi, obratili su se i o&scaron;tećeni u ovom postupku, ali i njihovi punomoćnici.
Jedna majka je kazala da presuda nije borba da se vrati pro&scaron;lost, već da se spasi budućnost.

Viši sud u Beogradu izrekao presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović

RODITELJI DJEČAKA KOJI JE IZVRŠIO MASOVNO UBISTVO U "RIBNIKARU"

Američki predsjednik Donald Tramp formalno je potpisao sporazum tokom samita G7 u Francuskoj.
Sporazum od 14 tačaka, poznat kao Memorandum o razumijevanju, predviđa da Iran nikada neće posjedovati nuklearno oružje, a uključuje i plan za osnivanje fonda vrijednog 300 milijardi dolara za obnovu i ekonomski razvoj te zemlje, iako SAD nijesu obavezne da finansijski učestvuju.
Ovaj diplomatski iskorak uslijedio je četiri mjeseca nakon izbijanja žestokog sukoba između SAD-a, Irana i Izraela.
Administracija predsjednika Trampa sporazum je opisala kao model zasnovan na rezultatima, prema kojem će Iran ostvarivati koristi samo ukoliko ispuni preuzete obaveze.
Iako dokument ostavlja brojna pitanja otvorenim, u nastavku donosimo pregled ključnih tačaka sporazuma.
Tačka 1: Kraj sukoba na svim frontovima
Prva tačka predviđa &bdquo;trenutan i trajan&ldquo; prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući Liban.
Iz američke perspektive postoji zabrinutost da bi izraelske operacije protiv Hezbolaha mogle ugroziti sporazum, dok je Teheran vi&scaron;e puta isticao da primirje mora obuhvatiti i Liban.
Sporazumom se predviđa da nijedna strana neće pokretati vojne operacije niti prijetiti drugoj, uz po&scaron;tovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Libana.
I dalje nije poznato kako će Izrael reagovati na ovu odredbu, s obzirom na ranije poruke izraelskih zvaničnika da ih američko-iranski sporazum ne obavezuje.
Tačka 2: Po&scaron;tovanje unutra&scaron;njih poslova
SAD i Iran obavezali su se na međusobno po&scaron;tovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao i na uzdržavanje od mije&scaron;anja u unutra&scaron;nje poslove druge strane.
Ovakva odredba mogla bi izazvati nezadovoljstvo među iranskim opozicionim i disidentskim grupama.
Tačka 3: Rok od 60 dana za konačni sporazum
Dvije strane obavezale su se da će u roku od 60 dana poku&scaron;ati da postignu konačni sporazum, uz mogućnost produženja roka uz obostranu saglasnost.
Prema navodima Bijele kuće, Memorandum je potpisan tokom večere nakon samita G7 u Francuskoj, a dokument je potpisao i iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan.
Tačka 4: Ukidanje blokade
SAD će nakon potpisivanja sporazuma početi da ukidaju pomorsku blokadu i sva ograničenja koja utiču na rad iranskih luka.
Prema sporazumu, blokada bi trebalo da bude potpuno ukinuta u roku od 30 dana.
U istom periodu planirano je i povlačenje američkih vojnih snaga na pozicije koje su zauzimale prije početka sukoba.
Tačka 5: Hormu&scaron;ki moreuz
Iran se obavezao da omogući bezbjedan prolaz komercijalnih brodova kroz Hormu&scaron;ki moreuz bez naplate tranzitnih taksi.
Dokument predviđa hitno obnavljanje pomorskog saobraćaja, uz uklanjanje vojnih i tehničkih prepreka i sprovođenje operacija deminiranja.
Tačka 6: Fond za obnovu Irana
Predviđeno je formiranje fonda vrijednog najmanje 300 milijardi dolara za obnovu i razvoj Irana.
SAD će odobravati licence i dozvole za projekte, ali nijesu obavezne da direktno finansiraju fond.
Tačka 7: Ukidanje sankcija
SAD će ukinuti ekonomske sankcije protiv Irana, uključujući one povezane sa rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN-a i jednostrano uvedene američke sankcije.
Precizan vremenski okvir biće definisan tokom pregovora o konačnom sporazumu.
Tačka 8: Nema nuklearnog oružja
Iran se obavezao da neće razvijati niti nabavljati nuklearno oružje.
Dvije strane saglasile su se da će pitanje postojećih zaliha obogaćenog uranijuma biti rije&scaron;eno pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Tačke 9 i 10: Očuvanje statusa kvo
Do konačnog rje&scaron;enja pitanja nuklearnog programa obje strane će zadržati postojeće stanje.
To podrazumijeva da SAD neće uvoditi nove sankcije, dok će Iran nastaviti određene izvozne aktivnosti uz posebna izuzeća.
Tačka 11: Odmrzavanje sredstava
SAD su se obavezale da stave na raspolaganje zamrznutu iransku imovinu, a detalji procesa biće utvrđeni tokom narednih pregovora.
Prema američkim zvaničnicima, oslobađanje sredstava biće povezano sa po&scaron;tovanjem obaveza iz sporazuma.
Tačke 12&ndash;14: Nadzor i zavr&scaron;ni pregovori
Posljednje tačke predviđaju uspostavljanje mehanizma za nadzor sprovođenja Memoranduma i budućeg konačnog sporazuma.
Nakon početka primjene Memoranduma, dvije strane će odmah započeti pregovore o trajnom rje&scaron;enju.
Konačni sporazum trebalo bi da bude potvrđen obavezujućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Analiza sporazuma SAD-a i Irana: Dokument od 14 tačaka mijenja sudbinu Bliskog istoka

KRAJ SUKOBA

Nakon &scaron;to su obje strane potvrdile da je potpisan Memorandum o razumjevanju između SAD i Irana, on je stupio na snagu. Razvoj događaja u Ormuskom moreuzu nagovje&scaron;tava moguće smirivanje krize koja je uzdrmala svjetsko energetsko trži&scaron;te.
&Scaron;arif: Potpisivanje memoranduma odmah otvara Ormuski moreuz i ukida blokadu Irana
Potpisivanje memoranduma o razumijevanju između Irana i SAD o okončanju rata na Bliskom istoku znači da će Ormuski moreuz biti ponovo otvoren &ldquo;odmah&rdquo; i da će američka blokada iranskih luka biti okončana &ldquo;odmah&rdquo;, saop&scaron;tio je pakistanski premijer &Scaron;ehbaz &Scaron;arif.
On je u objavi na X mreži dodao da su &ldquo;istorijski Islamabadski memorandum o razumijevanju između SAD i Irana&rdquo; potpisali predsjednici obje zemlje, i da ga je podržao i on kao posrednik.
&Scaron;arif je dodao i da bi ovaj Memorandum o razumijevanju trebalo da posluži kao trajna osnova, za kako je naveo, &ldquo;veće razumijevanje, međusobno po&scaron;tovanje i zajednički prosperitet za cjeli region&rdquo;.
Tramp potpisao Memorandum o razumijevanju SAD i Irana za okončanje rata
Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je Memorandum o razumijevanju Sjedinjenih Američkih Država i Irana za okončanje rata sa Iranom.
Tekst sporazuma između SAD i Irana zvanično su potpisali predsjednici obje strane, javili su iranski državni mediji, pozivajući se na portparola Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmaila Bageija.
Prethodno je novinar američkog portala Aksios Barak Ravid objavio na platformi X, pozivajući se na dva visoka američka zvaničnika, da su Sjedinjene Američke Države i Iran elektronski potpisali Memorandum o razumijevanju za okončanje rata i da je on stupio na snagu.
Memorandum o razumijevanju između Irana i Sjedinjenih Američkih Država obje strane potpisale su elektronskim putem, potvrdio je portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagai, prenijela je Al Džazira.
Dodao je da neće biti organizovana ceremonija potpisivanja u &Scaron;vajcarskoj. Naveo je i da je dolazak iranskog pregovaračkog tima u Ženevu i dalje u planu, ali da je sam čin potpisivanja već obavljen elektronskim putem.
Zvaničnik Bijele kuće potvrdio je da su američki predsjednik Donald Tramp i iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan potpisali elektronski Memorandum o razumijevanju za okončanje rata, prenosi Rojters.
Dok se u &Scaron;vajcarskoj pripremalo potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ostatak svijeta i dalje je malo &scaron;ta mogao da razumije i zaključi iz brojnih &ndash; često i kontradiktornih &ndash; saop&scaron;tenja sukobljenih strana.
Predsjednik SAD Donald Tramp u jednom je danu tvrdio da je stvar svr&scaron;ena, dogovor privremen i novi pregovori izvjesni ako Teheran ne stavi paraf, uz prijetnju o novom bombardovanju za dva mjeseca.
Između ostalog, zahvalio je kolegama iz Rusije i Kine, Vladimiru Putinu i Siju Đinpingu, &scaron;to su bili uzdržani tokom krize i negirao da je Islamskoj Republici obećao fond za obnovu u iznosu od 300 milijardi dolara.
Za to vrijeme, Islamska Republika pokrenula je svoje tankere iz zone Persijskog zaliva u vode Ormuza, probijajući tako ranije postavljenu blokadu Pentagona, za naznaku smirivanja situacije u moreuzu.
Američka strana nastojala je da potpisivanje sporazuma usledi prije posljednjeg radnog dana u nedjelji, nudeći mogućnost potpisivanja i putem video-veze, &scaron;to je, prema poslednjim dostupnim informacijama, odbijeno. Sve dok obje strane nisu potvrdile elektronski paraf na Memorandumu.
<div class="wallThumbHolder">&nbsp;</div>

Tramp stavio potpis – Memorandum o razumijevanju stupio na snagu

IRAN I SAD POTPISALI SPORAZUM

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da postignuti dogovor sa Iranom jo&scaron; nije konačan.
Govoreći na samitu G7 u Francuskoj, dodao je da bi Sjedinjene Države mogle da se vrate "bombardovanju" ukoliko ne bude zadovoljan konačnim sporazumom.
&bdquo;Ako mi se ne bude dopao konačni sporazum, vratićemo se bombardovanju&ldquo;, rekao je Tramp, a prenio BBC.
Njegova izjava dolazi uoči sastanka predstavnika SAD i Irana, koji bi trebalo da bude održan u petak u &Scaron;vajcarskoj, gdje se očekuje potpisivanje sporazuma.
CNN je do&scaron;ao do nacrta sporazuma u kojem su navedeni uslovi prekida vatre, ponovno otvaranje Ormuskog moreuza za pomorski saobraćaj, određene finansijske olak&scaron;ice za Iran, kao i ponovno potvrđivanje stava Teherana da nikada neće proizvesti nuklearno oružje.
Podsjećamo, lideri G7 podržali su na dana&scaron;njem samitu okvirni sporazum koji je Tramp postigao sa Iranom o otvaranju Ormuskog moreuza i daljem produženju nestabilnog primirja, iako je on pružio malo detalja o tome kako će sprazum biti sproveden.
U deklaraciji izdatoj sinoć, lideri su nazvali taj sporazum istorijskom &scaron;ansom da se spriječi Iran od nabavke bilo kakvog nuklearnog oružja i da se rije&scaron;e prijetnje vezane za iranske regionalne i balističke aktivnosti.

Tramp poručio da sporazum sa Iranom nije konačan i upozorio da bi opet mogle da počnu da padaju bombe

IZJAVA DOLAZI UOČI POTPISIVANJA SPORAZUMA AMERIKE I IRANA

U &Scaron;vajcarskoj se priprema potpisivanje memoranduma o razumijevanju između SAD i Irana. Libanski mediji izvijestili su o novim izraelskim napadima na jugu Libana, dok Hezbolah poručuje da će pitanje izraelskog vojnog prisustva u regionu biti jedna od tema budućih razgovora.&nbsp;
Iranski tankeri za naftu počeli da se kreću prema Ormuskom moreuzu
Iranski tankeri za naftu iza&scaron;li su iz zone u Persijskom zalivu koju je blokirala američka mornarica, &scaron;to je prvi izvoz sirove nafte u posljednja dva mjeseca, saop&scaron;teno je na internet stranici TankerTrakers, koja prati po&scaron;iljke i skladi&scaron;tenje nafte.
&ldquo;Najmanje dva supertankera Nacionalne iranske tankerske kompanije nazvana &lsquo;Diona&rsquo; i &lsquo;Hero 2&rsquo;, iza&scaron;la su iz perimetra blokade američke mornarice, noseći ukupno 3,8 miliona barela iranske sirove nafte&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju koje su TankerTrakers objavili na platformi X, pozivajući se na podatke digitalnog praćenja tankera, koji su potvrđeni satelitskim snimcima.
TankerTrakers dodaju da je treći tanker &ldquo;NITC&rdquo; takođe iza&scaron;ao &ldquo;iz linije blokade sa milion barela iranske sirove nafte&rdquo;.
Al Arabija: Memorandum predviđa trajni i potpuni prekid rata na svim frontovima
Memorandum o razumijevanju između Sjedinjenih Američkih Država i Irana predviđa da te dvije zemlje i svi njihovi saveznici proglase trenutni i trajni prekid rata na svim frontovima, uključujući i Liban, istovremeno se obavezujući da neće pokretati nikakve neprijateljske akcije jedni protiv drugih i da će se uzdržati od prijetnji ili upotrebe sile jedni protiv drugih, prenijela je Al Arabija, koja tvrdi da je imala uvid u kopiju memoranduma koji će SAD i Iran potpisati u petak.
Sporazum sadrži 14 tačaka, a druga i treća tačka predviđaju da se Iran i SAD obavežu da će po&scaron;tovati međusobni suverenitet i teritorijalni integritet i da će se uzdržati od mije&scaron;anja u međusobne unutra&scaron;nje poslove, kao i da će pregovarati i postići konačan sporazum u roku od najvi&scaron;e 60 dana, uz mogućnost produženja uz obostrani pristanak.
Treća tačka predviđa da odmah nakon potpisivanja memoranduma, SAD ukinu pomorsku blokadu Irana, spriječe svako mije&scaron;anje ili opstrukciju protiv Irana, i obnove pomorski saobraćaj u roku od najvi&scaron;e 30 dana u punom kapacitetu.
&ldquo;Promet brodova biće proporcionalan predratnom obimu saobraćaja sa iranske strane&rdquo;, navodi se u toj tački.
Četvrta tačka obavezuje SAD da povuku svoje snage iz okolnih područja u roku od 30 dana nakon konačnog sporazuma. Naredna tačka predviđa da Iran preduzme korake koji će osigurati kretanje trgovačkih brodova iz Arapskog zaliva u Omansko more i u suprotnom smjeru, uzimajući u obzir potrebu za uklanjanjem tehničkih prepreka i neutralizacijom mina.
&ldquo;SAD se obavezuju, zajedno sa svojim regionalnim partnerima, da kreiraju sveobuhvatni plan o kome će se dogovoriti obje strane za rehabilitaciju i ekonomski razvoj Irana, uz obezbjeđivanje finansiranja od najmanje 300 milijardi dolara&rdquo;, navodi se u &scaron;estoj tački sporazuma, dok sedma predviđa da SAD ukinu sve vrste sankcija prema Iranu, uključujući rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kao i Odbora guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i sve jednostrane američke sankcije, i primarne i sekundarne, pi&scaron;e Al Arabija.
Iran se osmom tačkom obavezuje da nikada neće proizvoditi nuklearno naoružanje, dok se u desetoj tački Teheran i Va&scaron;ington slažu da će pitanje obogaćenog uranijuma i drugih pitanja vezanih za nuklearno oružje biti adekvatno re&scaron;eni u okviru konačnog sporazuma.
&ldquo;Iran i SAD su se složili da će, do konačnog sporazuma, održati status kvo: Iran će održati status kvo u svom nuklearnom programu, a SAD neće uvoditi nove sankcije Iranu niti jačati svoje snage u regionu&rdquo;, glasi deveta tačka, dok tačka 10 obavezuje SAD da odmah nakon potpisivanja memoranduma izdaju izuzeća za izvoz iranske sirove nafte, petrohemijskih proizvoda i njihovih derivata, kao i svih povezanih usluga, uključujući bankarstvo, osiguranje, transport i slično.
Tačka 11 obavezuje SAD da, na osnovu napretka pregovora o konačnom sporazumu, zamrznuta iranska imovina bude oslobođena i vraćena na raspolaganje Teheranu u potpunosti. Tačkom 12, Iran i SAD se slažu da uspostave mehanizam za implementaciju koji će nadgeldati uspjeh primjene i buduću posvećenost konačnom sporazumu.
Iran i SAD, prema tački 13, će odmah nakon potpisivanja memoranduma i primjene tačaka 4, 5, 10 i 11 ovog memoranduma, započeti pregovore o konačnom sporazumu, istovremeno po&scaron;tujući i ostale tačke sporazuma.
U posljednjoj, 14. tački, navodi se da će konačni sporazum biti odobren kroz obavezujući rezoluciju Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, navodi Al Arabija.
Memorandum o razumijevanju između Va&scaron;ingtona i Teherana trebalo bi da bude potpisan u petak u &scaron;vajcarskom Burgen&scaron;toku, uz posredovanje Katara i Pakistana.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da očekuje brz napredak nakon potpisivanja sporazuma i najavio da će dokument biti upućen Kongresu na razmatranje.
Prema navodima američkih medija, sporazum predviđa obnovu iranskog izvoza nafte uz uslove koji se odnose na slobodu plovidbe kroz Ormuski moreuz i nuklearni program Irana.
Iranski zvaničnici saop&scaron;tili su da je ukinuta američka pomorska blokada iranskih luka, ističući to kao važan korak ka normalizaciji odnosa.
Istovremeno, Kina i Katar ocjenjuju da bi predstojeća faza pregovora mogla biti složenija, ali i ključna za regionalnu stabilnost.
Dok diplomatija dobija na zamahu, na terenu se nastavljaju sukobi. Libanski mediji izvijestili su o novim izraelskim napadima na jugu Libana, dok Hezbolah poručuje da će pitanje izraelskog vojnog prisustva u regionu biti jedna od tema budućih razgovora.

SAD i Iran pred potpisivanjem sporazuma; Novi napadi Izraela na jug Libana moguć kamen spoticanja

ORUŽANI SUKOB NA BLISKOM ISTOKU

Predsjednik SAD Donald Tramp tvrdi da je sa Iranom postignut fer dogovor, kao i da Va&scaron;ington nije u obavezi da uplaćuje novac u fond za obnovu Islamske Republike. Kritikovao je Izrael zbog operacija u Libanu i "predugog rata protiv Hezbolaha". Teheran je potvrdio da je predviđen trajan i neposredan prekid neprijateljstava. Iranski mediji prenose da je počelo uklanjanje pomorske blokade u Ormuskom moreuzu.
Američki predsjednik izjavio je da smatra da je sa Iranom postignut &ldquo;fer dogovor&rdquo; za okončanje sukoba, kao i da su &ldquo;smije&scaron;ni&rdquo; navodi da sporazum predviđa da Sjedinjene Američke Države moraju da investiraju novac u Iran.
&ldquo;Mislimo da je to fer dogovor, dobar dogovor. Ne ulažemo nikakav novac, nemamo obavezu da ulažemo bilo kakav novac u Iran. Imamo pravo na to ako želimo, ali ne ulažemo nikakav novac&rdquo;, rekao je Tramp novinarima na marginama samita G7 u francuskom gradu Evijan le Ben.
Iranski mediji prenijeli su ranije da sporazum za okončanje rata u Iranu uključuje klauzulu kojom se od SAD zahtjeva da predstavi planove za obnovu zemlje u vrijednosti od 300 milijardi dolara (258.5 milijardi eura).
&ldquo;Jedino &scaron;to mi je zaista važno je da Iran nikada neće imati nuklearno oružje, i to je jasno i glasno rečeno. Neće ga razvijati. Neće ga kupiti. Neće ni&scaron;ta uraditi s tim. A ako to urade, trpeće nevjerovatne posljedice&rdquo;, istakao je Tramp.
Američki predsjednik je porekao da je želio da pokrene promjenu režima u Iranu, navodeći da ubistvo nekoliko iranskih lidera u američkim i izraelskim vazdu&scaron;nim udarima tokom rata, znači da se to ipak dogodilo.
&ldquo;Ne vjerujem u promjenu režima&hellip; Godinama sam posmatrao promjene režima, one nikada ne funkcioni&scaron;u&rdquo;, zaključio je Tramp.
Iran: Počelo sprovođenje ukidanja pomorske blokade
Ukidanje pomorske blokade počelo je da se sprovodi, a tri tankera za naftu i dva broda sa neophodnom iranskom robom pro&scaron;li su kroz blokadu.
Američki predsjednik Donald Tramp insistirao je da Ormuski moreuz bude otvoren odmah nakon objavljivanja sporazuma, ali Iran nije prihvatio taj predlog, pi&scaron;e Tasnim.
Kako se navodi, proces otvaranja Ormuskog moreuza trebalo bi da počne nakon potpisivanja sporazuma u petak.
Tramp: Iran pristao da nikada ne posjeduje nuklearno oružje
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je Iran pristao da nikada neće posjedovati nuklearno oružje i odbacio je tvrdnje da SAD planiraju da toj zemlji isplate 300 miliona dolara.
&ldquo;Iran je pristao da nikada neće imati nuklearno oružje. Takođe, priča da SAD plaćaju Iranu 300 miliona dolara je lažna vijest koju su objavile demokrate&rdquo;, naveo je Tramp u objavi na mreži Truth Social.
Vens: Tramp možda objavi američko-iranski sporazum i prije petka
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je da bi američki predsjednik SAD Donald Tramp mogao da odluči da objavi sporazum Va&scaron;ingtona sa Teheranom i prije petka.
Očekuje se da će sporazum, koji su elektronski potpisali lideri SAD i Irana, biti potpisan i lično u petak.
Sjedinjene Američke Države i Iran su proglasili momentalan i trajan prekid vojnih operacija na svim frontovima, potvrdile su obje strane. Ceremonija potpisivanja memoranduma o razumijevanju najavljena je za petak u Ženevi.
Među ključnim odredbama američko-iranskog sporazuma, koji ima 14 tačaka, nalazi se potpuno ukidanje pomorske blokade u roku od 30 dana i obaveza Sjedinjenih Američkih Država da povuku svoje snage iz regiona oko Irana. Takođe, dogovor o nuklearnim pitanjima trebalo bi da bude postignut u roku od 60 dana od potpisivanja sporazuma.
Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da neće prisustvovati zvaničnom potpisivanju, ali da će umjesto njega doći potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens. Tramp je, takođe, napomenuo da je Ormuski moreuz djelimično otvoren, ali da će od petka biti omogućena slobodna plovidba kroz tjesnac.
Američka vojska je, istovremeno, navela da na snazi ostaje blokada iranskih luka sve dok memorandum i zvanično ne bude potpisan. Liban je jedan od ključnih elemenata memoranduma o razumijevanju sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali je Izrael poručio da se neće povući sa juga Libana i da ga sporazum ne obavezuje.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da se izraelska vojska neće povući iz južnog Libana, djelova Sirije i Pojasa Gaze, ističući da je riječ o &ldquo;bezbednosnim zonama&rdquo; i da će vojska u njima ostati &ldquo;koliko god bude potrebno&rdquo;. Netanjahu je rekao i da Iran neće imati nuklearno oružje dokle god je on na mjestu premijera, kao i da &ldquo;borba&rdquo; nije gotova.
Za to vrijeme, cijene nafte na svjetskim trži&scaron;tima pale su vi&scaron;e od pet odsto, na najniži nivo u posljednja dva mjeseca, nakon &scaron;to je objavljeno da su SAD i Iran postigli sporazum. Međunarodno referentna nafta &ldquo;Brent&rdquo; se nakon toga kretala na oko 83 dolara po barelu, a američka sirova nafta na nivou od oko 80 dolara po barelu.

Tramp: Sa Iranom postignut fer dogovor, SAD nemaju obavezu da ulažu novac u tu zemlju

SVIJET U IŠČEKIVANJU OZVANIČENJA DOGOVORA SAD I IRANA

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran postigli su okvirni mirovni sporazum koji bi trebalo da okonča vojne operacije na svim rati&scaron;tima, uključujući i u Libanu, te ponovo otvoriti Hormu&scaron;ki moreuz za saobraćaj.
Sporazum će biti službeno potpisan u petak u &Scaron;vajcarskoj, a detalji se jo&scaron; objavljuju, prenosi Biznis.ba.
Nakon objave sporazuma, cijene nafte na azijskim trži&scaron;tima su pale.&nbsp;
Cijena barela Brent nafte pala je 3,8 odsto na 84,02 dolara, dok je američka nafta pojeftinila 4,1 odsto na 81,4 dolara. Ipak, analitičari upozoravaju da će trebati vremena prije nego &scaron;to se globalne zalihe nafte i pomorski saobraćaj vrate na prijeratne nivoe.&nbsp;
Brodarske kompanije vjerovatno će pričekati potvrdu da se sporazum po&scaron;tuje.
Državna naftna kompanija UAE-a sugerisala je da se potpuni protok nafte kroz Hormu&scaron;ki moreuz možda neće nastaviti do prvog ili drugog kvartala naredne godine.

Pad cijena nafte

NAKON  OBJAVE SPORAZUMA SAD-A I IRANA

Nova američka politika prema Zapadnom Balkanu traži vi&scaron;e odgovornosti od zemalja regiona, a obećava manje direktnog angažmana Sjedinjenih Država,<a style="color: #e03e2d;" href="https://www.slobodnaevropa.org/a/sad-amerika-zapadni-balkan-ekonomska-saradnja-bezbjednost/33779126.html"> pi&scaron;e Radio Slobodna Evropa.</a>
Fokus se premje&scaron;ta na ekonomsku saradnju, dok tradicionalnu političku i bezbjednosnu ulogu stavlja u drugi plan.
U regionu obilježenom krhkim institucijama i nerije&scaron;enim sporovima, takav pristup nosi određene rizike.
Saradnica Američkog poduzetničkog instituta (AEI), Heder Konli, izdvaja Bosnu i Hercegovinu i Kosovo kao najranjivije zemlje &ndash; prvu zbog fragmentirane državne strukture i etničkih podjela, a drugu zbog stalnih nesuglasica sa Srbijom i zavisnosti od međunarodne zajednice kada je u pitanju bezbjednost.
Prema njenim riječima, prebacivanje odgovornosti na lokalne aktere bez jasnog liderstva i detaljne strategije moglo bi produbiti postojeće blokade i ojačati nacionalističke i korumpirane političke strukture.
Ipak, smatra da je vrijeme za nove pristupe.
- Smatram da rje&scaron;enja moraju doći i biti podržana od samih zemalja, jer je to najbolji način za napredak. Napori vanjskih transatlantskih sila da nametnu rje&scaron;enja nisu bili uspje&scaron;ni, uprkos tome &scaron;to su isprobani kako na jednoj, tako i na drugoj strani. Kosovo i Srbija su, naprimjer, iskoristili sporazume za podizanje nacionalizma s obje strane- ističe Konli za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Američki Stejt Dipartment objavio je krajem maja novi izvje&scaron;taj o politici SAD na Zapadnom Balkanu, kao odgovor na zahtjev američkog Kongresa.
U dokumentu se nagla&scaron;ava da je zavr&scaron;ena era izgradnje država pod američkim vodstvom. Umjesto toga, fokus će biti na stabilnosti i partnerstvima od obostrane koristi, a manje na direktnim intervencijama radi obnove ili "spa&scaron;avanja" regiona.
RSE s obratio aktuelnoj Vladi Kosova i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine za komentar o američkom dokumentu, ali odgovor nije stigao ni iz jedne institucije.
Takav američki pristup predstavlja značajan zaokret u odnosu devedesete godine, kada je Va&scaron;ington predvodio proces postizanja Daytonskog mirovnog sporazuma kako bi se okončao trogodi&scaron;nji rat u Bosni i Hercegovini, dok je kasnije predvodio vazdu&scaron;nu kampanju NATO protiv srpskih snaga, kako bi se zaustavilo nasilje i etničko či&scaron;ćenje na Kosovu.
- Djelujemo kako bismo spriječili &scaron;iri rat, kako bismo deaktivirali bure baruta u srcu Evrope koje je u ovom vijeku već dvaput eksplodiralo s katastrofalnim posljedicama. Djelujemo kako bismo ostali ujedinjeni s na&scaron;im saveznicima za mir- rekao je tada&scaron;nji američki predsjednik Bil Klinton, 24. marta 1999. godine, na dan kada je NATO započeo bombardovanje.
Nakon tog perioda, američka uloga poprimila je oblik kontinuiranog "pokrovitelja" za izgradnju država i institucija na Balkanu, podržavajući vladavinu prava, ekonomski razvoj i posebno bezbjednost.
RSE se obratio i američkom Stejt Dipartmentu s pitanjima o novom pristupu regionu Zapadnog Balkana i njegovim uticajima, ali odgovor nije dobio.
Konli, koja je početkom 2000-ih služila kao zamjenica pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja, ocjenjuje da dokument ne predstavlja potpunu strategiju, već prije poku&scaron;aj da se odražavaju trenutni prioriteti američke administracije.
Prema njenim riječima, on kombinuje elemente tradicionalne politike Sjedinjenih Država u regionu, poput borbe protiv organizovanog kriminala, s ekonomskim fokusom iz ere predsjednika Donalda Trampa.
- Vrijeme je da se isprobaju neki novi pristupi, gdje lideri preuzimaju odgovornost za novi pravac, bez okrivljavanja spoljnih faktora da ih na to prisiljavaju. Evropljani i Amerikanci mogu pružiti podr&scaron;ku, ali i korektivne mjere ako situacija počne skretati s puta i povećavati nestabilnost. Dakle, otvorena sam za nove pristupe, ali ne vidim detalje i ljude koji će ih iznijeti- ističe Konli.
Ono &scaron;to upada u oči, prema njenom mi&scaron;ljenju, jeste i nedostatak jednog tradicionalnog elementa američke politike: evropske perspektive.
U ranijim američkim dokumentima o Zapadnom Balkanu, integracija u EU bila je centralni cilj. U ovom slučaju, Evropa je gotovo nevidljiva.
Ova promjena, smatra Konli, signalizira veću podjelu uloga između Va&scaron;ingtona i Brisela.
- Imamo iste interese kao i EU kada su u pitanju stabilnost i ekonomski razvoj u regionu, ali EU je imala pote&scaron;koća da ispuni tu ulogu. I kada krize počnu, Sjedinjene Države obično interveni&scaron;u i poku&scaron;avaju upravljati njima. Međutim, željeli bismo vidjeti održiviji pristup EU u tom smjeru. Stoga, američki dokument jasno nagla&scaron;ava da će SAD slijediti vlastitu politiku i, na neki način, distancira se od onoga &scaron;to EU radi- ocjenjuje Konli.
Dugoročna politika Evropske unije bila je integracija svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
U tom procesu, Crna Gora se smatra najnaprednijom, dok je Kosovo jedino bez statusa kandidata.
Nedavno su neke države članice EU predložile da buduće članice imaju ograničena prava tokom prelaznog perioda nakon prijema u Uniju, &scaron;to je izazvalo različite reakcije u regionu.
Za Marka Montgomerija iz va&scaron;ingtonske Fondacije za odbranu demokratija (FDD), EU ne može zamijeniti SAD na Balkanu jer joj nedostaju i kredibilna vojna sposobnost i političko jedinstvo.
On ističe da sam Zapadni Balkan jo&scaron; nije spreman za novi američki pristup, budući da je bezbjednosni balans, posebno u odnosima između Kosova i Srbije, i dalje krh.
Iako izvje&scaron;taj State Dipartmenta smatra prisustvo američkih snaga u NATO misiji na Kosovu (KFOR) ključnom komponentom za garantovanje bezbjednog okruženja, Montgomeri kaže da postoje glasine da Elbridž Kolbi, &scaron;ef političkog odjeljenja Pentagona, razmatra određene promjene u NATO misiji na Kosovu (KFOR).
- Mislim da bi smanjenje američkih snaga u KFORu bilo u velikoj mjeri destabilizujuće. To bi značilo da Sjedinjene Države vi&scaron;e nisu potpuno angažovane u upravljanju konfliktom između Srbije i Kosova, koji smatram najopasnijom tačkom tenzija na Balkanu. To bi poslalo i signal Rusiji i Srbiji na to da se SAD povlače iz važne bezbjednosne uloge u regionu- kaže Montgomeri za RSE.
Izvje&scaron;taji o mogućem povlačenju Sjedinjenih Američkih Država iz KFOR, gdje trenutno služi oko 590 američkih vojnika, nisu novi i kružili su i ranije.
Posljednji put kada je Pentagon odgovorio na interesovanje RSE o ovom pitanju bilo je u februaru, kada je saop&scaron;teno da nema najava o promjenama u rasporedu snaga.
Na pitanje da li Kolbi sada razmatra promjene, kako tvrdi Montgomeri, nije dat odgovor.
Sam NATO je upozorio 12. juna da će smanjiti prisustvo na Kosovu, postepeno tokom sljedeće godine, zbog pobolj&scaron;anja bezbjednosne situacije u zemlji, ali jo&scaron; nije poznato koji bi kontingent mogao ili trebao biti povučen.
Montgomeri povezuje svaku promjenu američkog prisustva u Evropi i sa &scaron;irim strate&scaron;kim implikacijama.
On vidi Zapadni Balkan kao prostor na kojem ruski i kineski uticaj ostaju prisutni kroz političke, ekonomske i bezbjednosne mreže, te stoga upozorava da ovi akteri vrlo pažljivo čitaju svaku promjenu u američkom angažmanu.
- Najvažnija stvar da bismo bili spremni za Kinu jeste da ona vjeruje da će SAD zaista biti uključene kada bezbjednost bude ugrožena. Ako oslabimo kredibilitet na&scaron;eg vojnog prisustva u Evropi, onda &scaron;aljemo signale da nas to ne zanima. Zato sam veoma zabrinut kako će se to odraziti na dinamiku Rusija-Kina- kaže Montgomeri.
Izvje&scaron;taj State Dipartmenta identifikuje Rusiju i Kinu kao zlonamjerne aktere koji nastoje iskoristiti nestabilnost, korupciju i slabosti u upravljanju u regionu, ali takođe podcrtava posvećenost SAD suprotstavljanju njihovom uticaju.
Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih nauka u Beču, kaže da, iako američki dokument prikazuje Kinu i Rusiju kao faktore koji djeluju protiv interesa SAD, ove pozicije nisu nepromjenjive.
Prema njegovim riječima, globalna de&scaron;avanja i ekonomski interesi mogu pretvoriti Rusiju iz prijetnje u partnera.
- Ako se rat u Ukrajini zavr&scaron;i i SAD budu imale velike ekonomske interese &ndash; poput pokretanja biznisa s Rusijom ili eksploatacije mineralnih sirovina i energetskog sektora u Ukrajini &ndash; tada bismo mogli zavr&scaron;iti u situaciji u kojoj Rusija postaje partner SAD i na Zapadnom Balkanu. U takvom scenariju može se zamisliti da se Rusija i SAD zajedno angažuju u poslovnim projektima, naprimjer u energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini ili u Srbiji- ocjenjuje Džihić za RSE.
Džihić izdvaja odnos Kosova i Srbije kao duboko političko i nerije&scaron;eno pitanje, za koje kaže da novi američki pristup, fokusiran na ekonomiju i transakcione sporazume, nije dovoljan.
Za Kosovo je, prema njegovom mi&scaron;ljenju, najsigurniji dugoročni put približavanje EU i unutra&scaron;nje jačanje kroz reforme, kako bi se lak&scaron;e nosilo kako s oscilacijama američke politike, tako i s pritiskom iz Srbije.
Sarađujte s Va&scaron;ingtonom tamo gdje je to korisno, ali nemojte tretirati podr&scaron;ku SAD kao automatsku ili dovoljnu, njegova je poruka.
- Znam da to ne zavisi u potpunosti od Kosova, zbog pet država EU koje ga ne priznaju, ali, bez obzira na to, zemlja mora ići naprijed, fokusirati se na unutra&scaron;nje reforme, vladavinu prava, borbu protiv korupcije i drugo. Mora dokazati funkcionalnost države, stalno lobirati i biti istrajna u svojim naporima- kaže Džihić.
Na sličan način, Montgomeri ističe da Kosovo i susjedne zemlje moraju da ojačaju svoju ulogu pouzdanih političkih i ekonomskih partnera, uključujući i napredak ka energetskoj nezavisnosti.
Međutim, on takođe sugeri&scaron;e da regionalni NATO saveznici, Albanija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, lobiraju kako unutar NATO struktura, tako i direktno u SAD, za očuvanje američke uloge na Balkanu.
- Bilo bi u najboljem interesu Kosova da izabere funkcionalnu vladu koja može preuzeti odgovornost i efikasno upravljati. To je uvijek važno, ali postaje posebno kritično u slučajevima kada SAD možda neće biti u potpunosti kooperativane- kaže Montgomeri.
Na taj način, iako iz različitih perspektiva, posmatrači dolaze do zajedničke tačke: svaki korak unazad Sjedinjenih Država ne ostaje prazan, već stvara prostor koji može biti ispunjen nesigurno&scaron;ću ili uticajem konkurentskih aktera.
Stoga, pragmatičan i izbalansiran pristup svih strana ostaje ključan za izbjegavanje eskalacije rizika u regionu koji je i dalje krh.

RSE: Američki kišobran nad Balkanom polako se zatvara

FOKUS SE PREMJEŠTA NA EKONOMSKU SARADNJU

Pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz ponovo je obustavljen, saop&scaron;tila je Revolucionarna garda. Razlog za zatvaranje moreuza su izraelski napadi na jug Libana, gdje je vi&scaron;e od 20 ljudi stradalo.&nbsp;
U saop&scaron;tenju se navodi da je odluka o ponovnom zatvaranju Ormuza donijeta zbog "naru&scaron;avanje bezbjednosne situacije u regionu", s obzirom na očigledno kr&scaron;enje obećanja Va&scaron;ingtona i nesprovođenja prvog pasusa Memoranduma o razumijevanju za okončanje rata, koji nalaže prekid neprijateljstava na svim frontovima uključujući Liban, prenosi agencija Tasnim.
Ukazuje se na "neprekidno i kontinuirano" kr&scaron;enje prekida vatre od strane Izraela u južnom Libanu i "nemilosrdno ubijanje i raseljavanje stotina hiljada ugnjetavanih ljudi te zemlje", ali i na to da se izraelske snage nijesu povukle sa teritorija južnog Libana.
Ističe se da će zbog svega ovoga Ormuski moreuz biti zatvoren za brodski saobraćaj i napominje da je ovo "prvi korak odgovora na kr&scaron;enje obećanja neprijatelja".
"Ukoliko se agresija nastavi, biće planirani i preduzeti dalji koraci kako bi se neprijatelj primorao da ispuni svoje obaveze", zaključuje se u saop&scaron;tenju.
Nova runda libansko-izraelskih pregovora održaće se od 23. do 25. juna u Va&scaron;ingtonu, najavio je Stejt department.
Nastavak pregovora Irana i SAD na tehničkom nivou sjutra u &Scaron;vajcarskoj, saop&scaron;tilo Ministarstvo spoljnih poslova Pakistana.

Iran: Ormuski moreuz ponovo zatvoren