Globus

&Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp najavio je da će danas razgovarati telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a zatim i s ukrajinskim Volodimirom Zelenskim. Njegov specijalni izaslanik Kit Kelog otkriva da prva tačka američkog mirovnog plana od 22 zahtijeva sveobuhvatno primirje između Moskve i Kijeva.&nbsp;
Rubio: Prvi razgovori između Rusije i Ukrajine nijesu bili potpuni gubitak vremena
Prvi razgovori između Rusije i Ukrajine za skoro tri godine održani u petak u Turskoj nijesu bili potpuni gubitak vremena, na primjer, postoji 1.000 zarobljenika koji će biti razmijenjeni, &scaron;to je sa humanitarnog aspekta veoma pozitivno, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Kako je Rubio rekao u intervjuu za CBS, predsjednik Rusije Vladimir Putin mu je objasnio da će pripremiti dokument u kojem će biti navedeni njihovi zahtjevi za prekid vatre, &scaron;to bi zatim trebalo da vodi ka &scaron;irim pregovorima.
&ldquo;Dakle, očigledno je da će i ukrajinska strana raditi na svom predlogu i nadamo se da će uskoro biti spreman&rdquo;, kazao je Rubio.
On je rekao da sa jedne strane, &ldquo;poku&scaron;avamo da postignemo mir i okončamo veoma krvav, skup i razoran rat, pa je određena doza strpljenja neophodna, dok sa druge strane, nemamo vremena za gubljenje&rdquo;.
Kako je naglasio, SAD ne žele da budu dio procesa koji se svodi na beskonačne razgovore, već mora da postoji neki napredak, neko kretanje naprijed.
&ldquo;Na kraju, jedna od stvari koja bi mogla da pomogne da se probije ovaj zastoj, a možda i jedina, jeste direktan razgovor između predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i Vladimira Putina. Tramp je već otvoreno izrazio želju i uvjerenje da do tog razgovora mora da dođe i nadamo se da će uskoro i biti ostvaren&rdquo;, rekao je Rubio.
Prema njegovim riječima, organizacija takvog sastanka zahtjeva određene pripreme.
Kako je ranije najavio, Donald Tramp će u 10 sati, razgovaraće telefonom s Vladimirom Putinom.
&ldquo;Teme razgovora biće zaustavljanje &lsquo;krvoprolića&rsquo; koje u prosjeku ubija vi&scaron;e od 5.000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, i trgovina. Zatim ću razgovarati sa predsjednikom Ukrajine, Zelenskim&rdquo;, objavio je Tramp na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social.
Zatim će razgovarati i, kako je rekao, s raznim članicama NATO-a.
&ldquo;Nadam se da će biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će se ovaj veoma nasilni rat, rat koji nikada nije trebalo da se desi, zavr&scaron;iti. Bog nas sve blagoslovio&rdquo;, poručio je Tramp.
Zelenski ističe da Krim, kao i cijela Ukrajina, mora da bude slobodan, navodeći da su sve imperije tokom istorije bile sru&scaron;ene.
Zahvalio je papi Lavu XIV u Vatikanu na podr&scaron;ci Ukrajini i rekao &ldquo;spremni smo za dijalog u bilo kom formatu zarad stvarnih rezultata&rdquo;.
Putin navodi da Moskva smatra da bi rezultat &ldquo;specijalne vojne operacije&rdquo; u Ukrajini trebalo da bude dugoročni mir, osiguravanje bezbjednosti Rusije i za&scaron;tita interesa ruskog govornog područja u Ukrajini.
Poručuje da Rusija ima dovoljno snage da zavr&scaron;i rat u Ukrajini sa željenim ishodom.
Trampov izaslanik Kit Kelog ističe da su kao rezultat sastanaka u Londonu, razvili sveobuhvatni plan od 22 tačke koji je postao osnova za postizanje mira. Prva tačka je sveobuhvatno prekid vatre koje može odmah zaustaviti ubijanje, nagla&scaron;ava Kelog.
Prema njegovim riječima, prekid vatre može zaustaviti rat upravo sada.

Tramp danas razgovara s Putinom i Zelenskim; Rubio: Prvi razgovori između Rusije i Ukrajine nisu bili gubitak vremena

RAT U UKRAJINI

Biv&scaron;em predsjedniku Amerike Džou Bajdenu dijagnostikovan je "agresivan oblik" raka prostate, navodi se u saop&scaron;tenju iz njegove lične kancelarije, a rak se pro&scaron;irio i na kosti, prenosi CNN.
"Pro&scaron;le nedjelje, Bajden je pregledan zbog novog nalaza čvorića na prostati, nakon &scaron;to je iskusio pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, uz metastazu na kostima", navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi CNN.
Iako se radi o agresivnijem obliku bolesti, čini se da je rak osjetljiv na hormone, &scaron;to omogućava efikasno liječenje", prenosi CNN.
Bajden i njegova porodica &bdquo;razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Bajdenu dijagnostikovan "agresivan oblik" raka prostate

BIVŠEM PREDSJEDNIKU AMERIKE

Prema drugoj izlaznoj anketi objavljenoj večeras u 20 sati, u četiri najveća grada u Hrvatskoj vode poznata imena s izraženom predno&scaron;ću, a u nekima se već naslućuju učesnici drugog kruga lokalnih izbora za gradonačelnike.
U Zagrebu vodi aktuelni gradonačelnik Tomislav Toma&scaron;ević (Možemo i SDP) s 48,56 posto glasova. Njegova prednost je blago pala u odnosu na ranije ankete, dok je Marija Selak Raspudić, nezavisna kandidatkinja, zabilježila blagi rast i sada ima 15,91 posto. Ako se ovakvi rezultati potvrde, upravo bi njih dvoje mogli ući u drugi krug.
Slijede:
Mislav Herman (HDZ) &ndash; 12,70%
Davor Bernardić (Savez za Zagreb i partneri) &ndash; 7,65%
Tomislav Jonjić (Jedino Hrvatska!) &ndash; 6,70%
Ivica Lovrić (Plavi grad) &ndash; 3,32%
Pavle Kalinić (nezavisni) &ndash; 3,11%
U Splitu vodi gradonačelnik Ivica Puljak (Centar) sa 36,17 posto glasova. Drugi je Tomislav &Scaron;uta (HDZ) s 28,86 posto, &scaron;to ih najvjerovatnije vodi u drugi krug.
Ostali kandidati:
Željko Kerum (HGS) &ndash; 14,78%
Davor Matijević (SDP i Možemo!) &ndash; 10,86%
Franko Kelam (Most) &ndash; 4,91%
Marina Kovačević (nezavisna) &ndash; 2,19%
 U Rijeci uvjerljivo vodi Iva Rinčić (Akcija mladih i partnerske stranke) s 39,72 posto, a u drugi krug bi s njom mogao ići aktuelni gradonačelnik Marko Filipović (nezavisni) s 19,66 posto glasova.
Preostali kandidati:
Sandra Krpan (SDP) &ndash; 17,05%
Denis Vukorepa (HDZ) &ndash; 11,82%
Neboj&scaron;a Zelič (Možemo) &ndash; 5,47%
Petra Mandić (Most) &ndash; 4,66%
U Osijeku izlazne ankete pokazuju da bi moglo doći do pobjede u prvom krugu. Aktuelni gradonačelnik Ivan Radić (HDZ) osvojio je čak 71,18 posto glasova.
Slijede:
Vjeran Marija&scaron;ević (SDP) &ndash; 17,75%
Zlatko Ahić (DOMiNO) &ndash; 5,22%
Domagoj Bendeković (HDSSB i HSS) &ndash; 2,80%
U poređenju s ranijom anketom objavljenom neposredno nakon zatvaranja birali&scaron;ta u 19 sati, nema većih promjena: vodeći kandidati uglavnom zadržavaju svoje pozicije, s tek blagim oscilacijama u procentima.
Zvanični rezultati se očekuju tokom noći, dok će konačna potvrda kandidata za drugi krug uslijediti nakon obrade svih glasačkih listića.

Izbori u Hrvatskoj: Tomašević i Selak Raspudić će u drugi krug u Zagrebu, Puljak i Šuta u Splitu

IZLAZNE ANKETE

U dana&scaron;njem prvom krugu izbora za predsjednika Poljske neočekivani senzacionalni uspjeh doživela je ekstremna desnica kada je sa 15,4 odsto odsto prema prognozama ishoda osvojio Slavomir Mencen iz radikalne nacionalističke Konfederacije i treći je a na četvrtom mjestu na&scaron;ao se antisemita Gžegož Braun sa neočekivanih 6,2 odsto glasova.
Ako zvanični rezultati potvrde izlazne prognoze drugi krug 1. juna biće jo&scaron; neizvesniji od predizbornih anketa jer je kandidat vladajuće koalicije proevropski gradonačelnik Var&scaron;ave Rafal T&scaron;askovski osvojio 30,8 odsto glasova a njegov rival, kandidat konzervativnih nacionalista iz stranke Pravo i Pravda direktor Instituta pamćenja naroda Karol Navrocki osvojio je 29,1 odsto.
Za drugi krug važniji od pojedinačnih procenata za kandidate po ocjenama analitičara jeste ukupni procenat glasova na koje može da računa koncept proevropske Poljske, sa nezavisnim pravosudjem i medijima i jakim gradjanskim dru&scaron;tvom i Poljska po ugledu na Madjarsku premijera Viktora Orbana.
Proevropski, demokratski kandidati u prvom krugu osvojili su 39,7 odsto glasova, dok su konzervativci iz opozicione stranke Pravo i pravda zajedno sa radikalnim nacionalistima i ekstremnom desnicom osvojili 51,5 odsto glasova.
Karol Navrocki u prvom reagovanju na izbornu prognozu upozorio je na opasnost da vladajuća koalicija premijera Donalda Tuska dobije monopol vlasti u Poljskoj jer ima većinu u oba doma parlamenta, a ako Navrocki bude poražen imala bi i predsjednika.
&bdquo;Ovo je trenutak da spasimo Poljsku&ldquo;, zatražio je Navrocki podr&scaron;ku od Mencena a premijeru Tusku je zaprijetio da mu je ovo posljednji trenutak da obezbijedi da drugi krug bude po&scaron;ten.
&bdquo;Angažovanje institucija u izbornu kampanju uru&scaron;ava povjerenje Poljaka u institucije. 25. maja pozivam vas na veliki mar&scaron;. Moramo da zaustavimo taj Tuskov pohod na monopol vlasti&ldquo;, kazao je Navrocki.
Tokom osam godina koliko je na vlasti bila stranka Pravo i Pravda koja je izabrala Navrockog kao svog kandidata i finansira mu kampanju, iako se on deklari&scaron;e kao nezavisni kandidat u Poljskoj je postojao upravo takav monopol za koji sada Navrocki optužuje premijera Tuska.
Pravo i Pravda Jaroslava Kačinjskog imala je većinu u parlamentu, a 10 godina i preds,ednika Andžeja Dudu koga se neistomi&scaron;ljenici nazivali &bdquo;preds,ednik penkalo&ldquo; jer je poslu&scaron;no potpisivao sve reforme i zakoni koje su mu stizale iz njegove stranke.
I posmatrači OEBS-a na predsjedničkim, ali i parlamentarnim izborima tokom tih osam godina upozoravali su na nefer izborne uslove, kada je javni tv servis tada pod kontrolom vlasti vodio prljavu kampanju protiv tada&scaron;nje demokratske proevropske opozicije, a javna sredstva obilato su kori&scaron;ćena za predizborne kampanje vlasti, uključujući i zloupotrebu funkcionerskih kampanja.

U prvom krugu predsjedničkih izbora u Poljskoj neočekivani uspjeh ekstremne desnice

DRUGI KRUG 1. JUNA

Na Trgu svetog Petra u Vatikanu danas se održava inauguraciona misa koju predvodi papa Lav XIV, čime zvanično počinje svoju službu kao 267. poglavar Rimokatoličke crkve.
Papa Lav je zavr&scaron;io svoju homiliju u kojoj je govorio o potrebi za jedinstvom u Crkvi, ali i upozorio na opasnosti vjerske propagande.
&bdquo;Braćo i sestre, želio bih da na&scaron;a prva velika želja bude za jedinstvenom Crkvom, znakom zajedni&scaron;tva koji postaje pokretačka snaga za pomireni svijet&ldquo;, rekao je na italijanskom.
Govoreći o &bdquo;Petrovom služenju&ldquo; &ndash; učeniku Isusa Hrista na čijem se grobu, prema vjerovanju, nalazi Vatikan &ndash; istakao je da se ono &bdquo;odlikuje ljubavlju koja se daje bez zadr&scaron;ke&ldquo;.
&bdquo;Budući da Crkva Rima predvodi u ljubavi, a njena prava vlast je Hristova ljubav, nikada se ne smije raditi o tome da se drugi osvajaju silom, vjerskom propagandom ili moći&ldquo;, dodao je.
&bdquo;Uvijek i samo se radi o ljubavi &ndash; onako kako je to činio Isus.&ldquo;
Kritika globalnog sistema
 U nastavku govora, papa je kritikovao globalni ekonomski sistem koji, kako je rekao, &bdquo;iskori&scaron;ćava Zemlju i gura najsiroma&scaron;nije na marginu&ldquo;.
Upozorio je i na opasnost od centralizacije moći unutar papinske službe, poručiv&scaron;i da će nastojati da upravlja bez da ikada podlegne isku&scaron;enju da postane autokrata.
Na kraju je pozvao vjernike da ostanu &bdquo;zajedno kao jedan narod&ldquo;, da &bdquo;koračaju ka Bogu i ljube jedni druge&ldquo;.
Liturgijska služba počela je u 10 sati ispred Bazilike svetog Petra u Vatikanu i prisustvuje joj desetine hiljada vjernika, prenijeli su mediji.
Papi su uručeni zvanični simboli njegove papske službe &ndash; na prst mu je stavljen prsten ribara koji simbolizuje papinu vezu sa Svetim Petrom. Prsten se uni&scaron;tava ili lomi poslije smrti pape.
Papa se prije mise prvi put provozao papamobilom Trgom svetog Petra, kada je i pozdravio vjernike. .
Vjernici su mahali peruanskim, američkim, vatikanskim, kao i zastavama drugih država.
Sveta stolica saop&scaron;tila je da će ovom događaju pridružiti brojni politički lideri iz cijelog svijeta.&nbsp;
Crnu Goru predstavlja premijer Milojko Spajić sa delegacijom.
Među zvaničnicima koji prisustvuju misi su i potpredsjednik SAD Džej Di Vens sa suprugom i američki državni sekretar Marko Rubio, austrijski kancelar Kristijan &Scaron;toker, kanadski premijer Mark Karni, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski premijer Fransoa Bajru, njemački kancelar Fridrih Merc.
Misi prisustvuju i predsjednik Italije Serđo Matarela i premijerka Đorđa Meloni, predsjednik Izraela Isak Hercog, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ministarka kulture Rusije Olga Ljubinova.
<div class="uc-tags-wrapper">
<div class="uc-tags-items" data-gtm-vis-recent-on-screen32724603_211="64150" data-gtm-vis-first-on-screen32724603_211="64150" data-gtm-vis-total-visible-time32724603_211="100" data-gtm-vis-has-fired32724603_211="1">&nbsp;</div>
</div>

Papa Lav XIV: Globalna ekonomija izrabljuje i gura najsiromašnije na marginu, ne želim da budem autokrata

PORUKA SA INAUGURACJE

Kremlj je potvrdio da će sjutra biti održan telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa.
- Razgovor se priprema- izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prema navodima ruskih novinskih agencija.
Tramp je na platformi Truth Social objavio da će u ponedjeljak telefonski razgovarati s Putinom. A nakon toga i sa Zelenskim.
- Predmet razgovora će biti zaustavljanje krvoprolića u kojem gine u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, ali i trgovina - napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.
Istakao je da će nakon toga razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i određenim članicama NATO-a.
- Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji nikada nije trebao izbiti, zavr&scaron;iti - napisao je Tramp.
Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, saop&scaron;tio je Stejt Dipartment.
&nbsp;

Sjutra razgovor Trampa i Putina o ratu u Ukrajini

POTVRDIO KREMLJ

<div class="font-medium post-intro-content content">
Na zvaničnu inauguraciju pape Lava XIV u Vatikan doći će danas izaslanstva vi&scaron;e od 150 zemalja, saop&scaron;tila je Sveta stolica.Crnogorsku delegaciju na inauguraciju pape Lava XIV predvodiće premijer&nbsp;Milojko Spajić.
</div>
Predstavnici Italije, Perua i Sjedinjenih Država imaće mesta u VIP loži, s obzirom na to da papa ima peruansko i američko državljanstvo, javljaju agencije.
Američku delegaciju predvodiće potpredsjednik Džej Di Vence, a dolazak planira i državni sekretar Marko Rubio.
Dolazak na misu na Trgu svetog Petra potvrdili su njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đirđa Meloni, kanadski premijer Mark karni i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Evharistijska proslava počeće 10 sati po srednjoevropskom vremenu u baziliki i na Trgu Svetog Petra, čime će papa Lav XIV svečano početi svoju službu na čelu Rimokatoličke crkve.
&nbsp;

Danas inauguracija pape Lava XIV

PRISUSTVOVAĆE IZASLANSTVA VIŠE OD 150 ZEMALJA

Bez ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ruskog lidera Vladimira Putina i predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, održani su ukrajinsko-ruski razgovori u Istanbulu, ali i bez konkretnog plana o miru. Ruska delegacija saop&scaron;tila je da je zadovoljna rezultatima sastanka, dok su Zelenski i evropski lideri pozvali na snažniji pritisak na Moskvu. Tramp, takođe, želi da se &scaron;to prije sastane sa Putinom. Devet osoba poginulo je u ruskom napadu na autobus u ukrajinskoj Sumskoj oblasti izvijestio je Načelnik regionalne vojne administracije.
Ukrajinska policija: Ruske snage napale autobus u Sumskoj oblasti, devetoro mrtvih
Ruske oružane snage napale su autobus u blizini Bilopilja, u Sumskoj oblasti, pri čemu je poginulo devetoro ljudi, a četiri osobe su povrijeđene, saop&scaron;tila je nacionalna policija.
"Preliminarno, devet osoba je poginulo, a četiri su povrijwđene", navodi se u izvje&scaron;taju koji prenosi Ukrinform.
Načelnik regionalne vojne administracije Oleg Grigorov saop&scaron;tio je da će povrijeđeni biti hospitalizovani, a da je u toku akcija spasavanja.
Grigorov je naveo da su Rusi izveli napad bespilotnom letjelicom "lancet" na autobus koji je prevozio civile na relaciji Bilopilje - Sumi, a napad je izvr&scaron;en na obodu grada Bilopilja.
Prema njegovim rečima, na licu mjesta su vozila Hitne pomoći, spasioci Državne službe za vanredne situacije i policija.
Nakon &scaron;to su zavr&scaron;eni razgovori ukrajinske i ruske delegacije u Istanbulu, turski &scaron;ef diplomatije Hakan Fidan, koji je predsjedavao sastanku, izjavio je da su se obje strane "u principu" saglasile da se ponovo sastanu. Rusija i Ukrajina dogovorile su najveću razmjenu ratnih zarobljenika od početka rata, 2022. godine &ndash; obje strane predaće po hiljadu vojnika.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, koji je predvodio ukrajinsku delegaciju, izjavio je da sljedeći korak treba da bude sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog lidera Vladimira Putina, istakav&scaron;i da je ruska strana iznela niz "neprihvatljivih" stavova za stolom, ali da su ukrajinski zvaničnici reagovali mirno.
Zelenski je, istovremeno, sa evropskim liderima telefonom razgovarao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, nakon čega je izjavio da je Ukrajina spremna na brze korake ka miru, ali da pritisak na Rusiju mora da se nastavi dok ne odluči da okonča sukob.
Evropski lideri, među kojima su francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Fridrih Merc i britanski premijer Kir Starmer, saglasni su da je potrebna veća pomoć Ukrajini, ali i snažne sankcije Moskvi.
Sa druge strane, &scaron;ef ruske delegacije Vladimir Medinski saop&scaron;tio je da su zadovoljni razgovorima u Istanbulu, kao i da je Rusija spremna da nastavi kontakte. Naveo je i da su uzeli u obzir ukrajinski predlog za sastanak lidera dviju zemalja, kao i da će narednih dana doći do velike razmene zarobljenika.
Tramp je, u međuvremenu, istakao da &scaron;to prije želi da se sastane sa Putinom, jer bez tog razgovora, kako kaže, neće biti ni mira na istoku Evrope.
U međuvremenu, Vatikan je ishod razgovora u Istanbulu opisao kao "tragičan", ističući da je papa Lav XIV predložio održavanje mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije upravo u Vatikanu.

Razgovori u Istanbulu završeni bez mirovnog plana; U napadu na autobus u Sumskoj oblasti poginulo devet osoba

Hiljade stanovnika Gaze mogle bi umrijeti od gladi &ldquo;ukoliko se ne preduzmu hitne mjere&rdquo;, upozorili su lideri sedam evropskih zemalja u apelu Izraelu.
U saop&scaron;tenju, koje su istovremeno objavili Island, Irska, Luksemburg, Malta, Norve&scaron;ka, Slovenija i &Scaron;panija, Izrael se poziva da zaustavi svoju obnovljenu ofanzivu na pojas Gaze i da dozvoli ponovni pristup međunarodnim agencijama za pomoć.
&ldquo;Nećemo ćutjeti pred humanitarnom katastrofom koju je napravio čovjek i koja se de&scaron;ava pred na&scaron;im očima u Gazi. Vi&scaron;e od 50.000 mu&scaron;karaca, žena i djece je izgubilo živote. Mnogo vi&scaron;e bi moglo umrijeti od gladi u narednim danima i sedmicama ako se ne preduzmu hitne mjere&rdquo;, poručili su čelnici navedenih zemalja.
Ranije ove sedmice, Svjetski program za hranu UN-a upozorio je da se 470.000 stanovnika Gaze suočava s katastrofalnom glađu zbog akcije Izraela da obustavi priliv pomoći od 2. marta. Rečeno je da je blokirano vi&scaron;e od 116.000 metričkih tona pomoći.
Izrael je navodno započeo izgradnju novih centara za isporuku pomoći pod svojom vojnom kontrolom. Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa&rsquo;ar kaže da će ovaj pristup koji podržavaju SAD spriječiti krađu budućih isporuka pomoći, izjavljujući: &ldquo;Hamas vi&scaron;e ne smije imati koristi od toga!&rdquo;
U izjavi od petka, sedmoro evropskih lidera izjavilo je da su Palestinci sve odlučniji da se okupe na Zapadnoj obali.
&ldquo;Prisilno raseljavanje ili protjerivanje palestinskog naroda, na bilo koji način, neprihvatljivo je i predstavljalo bi kr&scaron;enje međunarodnog prava. Odbacujemo sve takve planove ili poku&scaron;aje demografske promjene. Moramo preuzeti odgovornost da zaustavimo ovu devastaciju&rdquo;, rekli su čelnici.
Pro&scaron;le godine su Irska, Norve&scaron;ka i &Scaron;panija jednostrano odlučile priznati palestinsku državnost. Izrael je djelimično odgovorio zatvaranjem svoje ambasade u Dablinu i protjerivanjem norve&scaron;kih diplomata.

Evropski lideri upozoravaju: Stanovnici Gaze na ivici gladi, hitna pomoć neophodna

POZIVAJU IZRAEL DA ZAUSTAVI SVOJU OBNOVLJENU OFANZIVU NA POJAS GAZE

Papa Lav XIV predložio je održavanje mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije u Vatikanu, nakon &scaron;to se na sastanku u Istanbulu nijesu okupili glavni akteri u sukobu, objavio je Politiko.
Nakon &scaron;to se ruski predsjednik Vladimir Putin nije pojavio na mirovnim pregovorima u Turskoj koje je sam predložio, Vatikan je nazvao ishod tragičnim i saop&scaron;tio da papa Lav XIV želi da posreduje između dvije strane u poku&scaron;aju da okonča ovaj rat.
Sve je to tragično jer smo se nadali da će to biti možda spor proces, ali sa mirnim rje&scaron;enjem sukoba, a umjesto toga smo se vratili na početak, rekao je danas novinarima u Rimu kardinal Pjetro Parolin, visoki diplomata Svete stolice.
Papa planira da stavi Vatikan, Svetu stolicu, na raspolaganje za direktan sastanak između dvije strane, rekao je Parolin.
Kako Politiko podsjeća, papa Lav XIV, koji je izabran pro&scaron;le sedmice, jasno je stavio do znanja da će rad na miru u Ukrajini biti glavni prioritet njegovog pontifikata.
U nedjelju je telefonom razgovarao sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i pomenuo patnju voljenog ukrajinskog naroda u svom prvom nedjeljnom blagoslovu na Trgu Svetog Petra.
Papa je u srijedu, na audijenciji sa predstavnicima istočnih crkava, iz dubine srca pozvao dvojicu lidera na pregovore.
Sveta stolica je uvek spremna da pomogne u suočavanju neprijatelja licem u lice... Hajde da se sastanemo, hajde da razgovaramo, hajde da se dogovorimo, dodao je.
&nbsp;

Papa Lav XIV predložio održavanje pregovora Ukrajine i Rusije u Vatikanu

NAKON ŠTO SE RUSKI PREDSJEDNIK NIJE POJAVIO NA MIROVNIM PREGOVORIMA U TURSKOJ

Proevropski gradonačelnik Bukure&scaron;ta Niku&scaron;or Dan (Nicusor) u vođstvu je u drugom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji, prema dvije izlazne ankete čiji su rezultati objavljeni poslije zatvaranja birali&scaron;ta.
Centristički kandidat Dan osvojio je vi&scaron;e od 54 odsto glasova, dok je njegov protivnik, lider ekstremno desničke stranke AUR Đorđe Simion (George) dobio oko 45 odsto.
Međutim, Simion je proglasio pobjedu pominjući "prevaru" na tek zavr&scaron;enim izborima.
Izbori su održani u napetoj atmosferi i prema prvim procjenama bio je veliki odziv birača.

Izlazne ankete: Proevropski kandidat u vođstvu u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji