Globus

Zdravstveno stanje većine povrijeđenih u požaru koju je preksinoć zahvatio Dom penzionera u Tuzli je stabilino. Prema dana&scaron;njim zvaničnim informacijama u bolnici i dalje 15 osoba, od kojih je četvoro na mehaničkoj ventilaciji.
U Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli na hospitalizaciji je zadržano 15 pacijenata, povrijeđenih u požaru koji je zahvatio tamo&scaron;nji Dom penzionera.
"U Klinici za anesteziologiju i reanimatologiju hospitalizirano je sedam pacijenata, od kojih je četvoro na aparatu za mehaničku ventilaciju. Trenutno je pet pacijenata, &scaron;tićenika Doma penzionera, hospitalizirano u Klinici za plućne bolesti. Svi pacijenti su stabilnih vitalnih parametara", kazali su iz UKC-a Tuzla.
Dva pacijenta hospitalizirana su u Klinici za interne bolesti, a njihovo zdravstveno stanje je trenutno stabilno.
"U Klinici za urologiju hospitaliziran je jedan pacijent povrijeđen u požaru, koji je stabilnog stanja. Osoblje i svi raspoloživi kapaciteti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla i dalje su na raspolaganju za potrebe smje&scaron;taja korisnika Doma penzionera Tuzla", dodali su.
Podsjetimo, u požaru koji je u utorak uveče zahvatio Dom penzionera u Tuzli, povrijeđen je veći broj osoba, dok je prema zvaničnim informacijama zabilježeno 11 smrtnih slučajeva.

Nakon požara u Tuzli: U bolnici i dalje 15 pacijenata, četiri su priključena na mehaničku ventilaciju

POGINULO 11 OSOBA

Administracija Donalda Trampa razvila je nekoliko planova za vojnu operaciju protiv Venecuele, sve do eliminacije njenog lidera Nikolasa Madura, pi&scaron;e Njujork Tajms.
Istovremeno, Ministarstvo pravde priprema pravni osnov za takve akcije. Predsjednik se ne žuri da donese odluku i ne bi volio da ugrozi američku vojsku, ali mu se sviđa ideja o sticanju kontrole nad naftnim poljima Venecuele, prenosi njujor&scaron;ki list, pozivajući se na brojne američke zvaničnike.
Prva opcija uključuje vazdu&scaron;ne napade na vojne objekte, od kojih bi se neki mogli koristiti za snabdijevanje drogom u Sjedinjenim Državama, za koje je Tramp vi&scaron;e puta optužio Madurov režim.
Obrazloženje Ministarstva pravde moglo bi biti da su Maduro i njegovi najvi&scaron;i bezbjednosni zvaničnici centralne ličnosti u kartelu Cartel de los Soles, koji je Va&scaron;ington označio kao narko-terorističku grupu.
Svrha takve operacije bila bi da se Maduru oduzme vojna podr&scaron;ka. Ako osjeća da ga vi&scaron;e ne &scaron;tite, može poku&scaron;ati da pobjegne, &scaron;to će otežati potragu za njim. Kritičari takvog pristupa upozoravaju da on može imati suprotan efekat i dodatno ujediniti vojsku oko Madura.
Druga opcija je slanje specijalnih snaga da poku&scaron;aju da uhvate ili elimini&scaron;u Madura. Zabrana ubistava stranih lidera može se zaobići upravo tvrdnjom da je venecuelanski lider pre svega &scaron;ef narko-terorističke grupe.
Trampova administracija, takođe, može tvrditi da je to zato &scaron;to je Maduro potisnuo opoziciju i name&scaron;tao izbore, te da nije legitiman predsjednik.
Treća opcija je mnogo složeniji plan za slanje antiterorističkih snaga da preuzmu kontrolu nad aerodromima i barem nekim naftnim poljima i infrastrukturom.
Posljednje dvije opcije predstavljaju visok rizik za američke komandose, kao i za civile ako se operacija mora izvesti u urbanoj sredini.
Prema izvorima Njujork Tajmsa, državni sekretar Marko Rubio, koji takođe služi kao savjetnik za nacionalnu bezbjednost, i Stiven Miler, Trampov zamjenik &scaron;efa osoblja i savjetnik za unutra&scaron;nju bezbjednost, insistiraju na agresivnijim akcijama.
Maduro treba da bude uklonjen, rekli su u privatnim razgovorima.
Ali nema garancije da će uspjeti ili da će nova vlada biti prijateljskija prema Sjedinjenim Državama. Prema riječima upućenih, mnogo vi&scaron;e pažnje posvećuje se planiranju udara na Madurovu vladu nego tome &scaron;ta će biti potrebno za upravljanje Venezuelom u slučaju uspjeha operacije.
Tramp, s druge strane, ne želi da izloži američku vojsku nepotrebnom riziku i strahuje od neuspjeha. Osim toga, mnogi njegovi saveznici ističu da je izabran sa obećanjem da će okončati ratove, a ne započeti nove.
Prema riječima upućenih izvora, on je vi&scaron;e puta postavljao pitanje &scaron;ta će SAD dobiti zauzvrat i posebno se interesovao za mogućnost kori&scaron;tenja venecuelanskih naftnih nalazi&scaron;ta, najvećih na svijetu.
U martu, na nagovor Rubija administracija je ukinula licencu &Scaron;evronu, jedinoj američkoj naftnoj kompaniji koja nastavlja da posluje u Venecueli. Ali onda ga je ponovo izdao, zabranjujući &Scaron;evronu da prenosi čvrstu valutu venecuelanskim bankama.
Iz tih razloga, protiv Venecuele se za sada planiraju koristiti morske bespilotne letjelice i oružje dugog dometa.
Njihova aktivna upotreba postaće moguća nakon dolaska udarne grupe nosača aviona &bdquo;Džerald Ford&ldquo; u Karipsko more, otprilike sredinom novembra, koji trenutno kreće iz Jadranskog mora.
Na brodu nosača aviona sa istim imenom nalazi se oko 5000 vojnika i vi&scaron;e od 75 aviona za udarne, izviđačke i pomoćne zadatke, uključujući i lovce F/A-18.
Osim toga, u Karipskom basenu SAD ima oko 10.000 vojnika &ndash; otprilike podjednako raspoređenih između brodova i Portorika, gdje se trenutno premje&scaron;taju dodatne snage i gdje su u toku radovi na velikoj bazi koja je zatvorena 2004.
Sam Tramp je nedavno potvrdno odgovorio na pitanje voditeljke CBS-a da li su dani Madura kao predsjednika Venecuele odbrojani, ali je odbio da kaže novinarki da li planira da izvede udar na zemlju.

Tramp razmatra tri opcije vojne operacije protiv Venecuele, dvije su rizične

ADMINISTRACIJA AMERIČKOG PREDSJEDNIKA IMA NEKOLIKA PLANOVA

General&scaron;tab Oružanih snaga Ukrajine saop&scaron;tava da ruske trupe poku&scaron;avaju da se infiltriraju i akumuliraju u gradu Pokrovsku. Poljska pregovara o sporazumu za uvoz većih količina tečnog naftnog gasa (LNG) iz Sjedinjenih Američkih Država, kako bi snabdjela Slovačku i Ukrajinu, prenosi Rojters pozivajući se na neimenovane izvore.&nbsp;
U napadu dronom u Volgogradskoj oblasti poginuo mu&scaron;karac
Mu&scaron;karac je poginuo u napadu dronom u Volgogradskoj oblasti, saop&scaron;tio je guverner tog regiona Andrej Bočarov.
&ldquo;Civil, 48-godi&scaron;nji mu&scaron;karac, poginuo je od &scaron;rapnela usljed granatiranja. Na&scaron;e iskreno sauče&scaron;će njegovoj porodici i prijateljima&rdquo;, naveo je Bočarov u saop&scaron;tenju na Telegram kanalu administracije, prenio je Interfaks.
Guverner je dodao da je u napadu pričinjena &scaron;teta na stambenim zgradama i vozilima, dok su djelovi drona koji su pali izazvali požar u industrijskoj zoni u Krasnoarmejskom okrugu. Požar su, prema njegovim riječima, vatrogasci brzo stavili pod kontrolu.
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane tokom noći oborili ukupno 75 ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad ruske teritorije.
Prema navodima ministarstva, 49 dronova oboreno je iznad Volgogradske oblasti, sedam iznad Krima, &scaron;est iznad Voronje&scaron;ke oblasti, četiri iznad Rostovske, tri iznad Belgorodske, dvije iznad Orlovske, a po jedna letjelica iznad Moskovske, Kurske, Lipecke i Tambovske oblasti.
Rusija je grupisala oko 170.000 vojnika u pravcu Pokrovska i poku&scaron;ava da opkoli grad primjenom taktike &ldquo;klije&scaron;ta&rdquo;, upozorava ukrajinska vojska.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ukrajisnke snage odvraćaju rusku vojsku, kao i da je u Kupjansku ostalo oko 60 ruskih vojnika i da se nastavlja operacija &ldquo;či&scaron;ćenja&rdquo; grada. Rusko Ministarstvo odbrane ocijenilo je navode Zelenskog kao &ldquo;potpuni gubitak kontakta sa stvarno&scaron;ću&rdquo;.
Poljska radi na sporazumu o uvozu tečnog prirodnog gasa (LNG) iz SAD radi snabdijevanja Ukrajine i Slovačke, &scaron;to bi dodatno ojačalo veze Evropske unije sa američkom energetskom industrijom, prema dva izvora upoznata sa pregovorima, prenosi Rojters.
Sastanak ruskog i američkog predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trampa zahtijeva pažljivu pripremu, a potrebni uslovi za njegovu organizaciju trenutno nisu ispunjeni, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjapkov.
Putin je naložio visokim vojnim i odbrambenim zvaničnicima da podnesu predloge za moguće sprovođenje nuklearnih testova kao odgovor na izjave Trampa da će Va&scaron;ington sprovesti sopstvene testove.
Ruska crnomorska luka &ldquo;Tuapse&rdquo; obustavila je izvoz goriva, a lokalna rafinerija nafte zaustavila je preradu sirove nafte nakon napada ukrajinskog drona 2. novembra, objavio je Rojters, pozivajući se na izvore iz industrije i podatke o praćenju brodova.

Kijev: Ruske snage pokušavaju da se stacioniraju u Pokrovsku; Poljska i SAD razmatraju dopremanje tečnog gasa

RAT U UKRAJINI

Vozač automobila uletIo je među pe&scaron;ake i bicikliste na ostrvu Oleron na zapadu Francuske, povrijediv&scaron;i 10 ljudi, među kojima su neki u te&scaron;kom stanju.
Mu&scaron;karac u srednjim tridesetim godinama namjerno je uletio među ljude, a uhap&scaron;en nakon &scaron;to je onesposobljen elektro&scaron;okerom, navele su vlasti, pi&scaron;e BBC.
Mu&scaron;karac je pre&scaron;ao određenu razdaljinu između dva sela na ostrvu, pokosiv&scaron;i nekoliko ljudi, uključujući i jednu djevojčicu, rekao je lokalni gradonačelnik.
Na kraju je napustio vozilo, poku&scaron;av&scaron;i da ga zapali, prije nego &scaron;to je pobjegao, dodao je taj zvaničnik.
Javni tužilac rekao je da je osumnjičeni poznat policiji i da je vikao "Alahu akbar" (Bog je najveći) u trenutku hap&scaron;enja.
Ministar unutra&scaron;njih poslova Francuske Loren Nunjez da je otvorena istraga o incidentu.
Lokalni mediji pi&scaron;u da su u prtljažniku automobila osumnjičenog pronađene plinske boce.
&nbsp;

Francuska: Automobilom uletio među pješake, povrijeđeno 10 osoba, među njima i dijete

UHAPŠEN OSUMNJIČENI ZA NAPAD

Direktor Doma penzionera u Tuzli Mirsad Bakalović podnio je jutros ostavku, nakon &scaron;to je u požaru u tom objektu poginulo 11 osoba, javlja Klix.ba.
U požaru je povrijeđeno vi&scaron;e od 30 osoba, od kojih se četvoro nalazi u te&scaron;kom stanju.
Među povrijeđenima je i pet vatrogasaca i tri policajca, koji su učestvovali u spa&scaron;avanju korisnika doma.
Rano jutros počeo je uviđaj, u kome učestvuju inspektori protivpožarne za&scaron;tite, dežurni tužilac i tim Uprave MUP-a Tuzlanskog kantona, uz prisustvo vje&scaron;taka kako bi se utvrdile sve okolnosti koje su dovele do požara.
Iz Doma penzionera su izuzeti i snimci video nadzora.
Požar je izbio sinoć ne&scaron;to oko 21 sat na sedmom spratu, gdje su boravile nepokretne osobe, a potom se pro&scaron;irio i na ostale djelove zgrade.

Nakon požara u kome je poginulo 11 osoba, direktor Doma penzionera u Tuzli podnio ostavku

U POŽARU POVRIJEĐENO VIŠE OD 30 OSOBA

Ukrajinski front i dalje je žari&scaron;te intenzivnih borbi, dok obje strane istovremeno pojačavaju vojne i diplomatske aktivnosti. Moskva nastavlja ofanzivu u istočnim djelovima Ukrajine, a Kijev dobija novu vojnu i finansijsku podr&scaron;ku od zapadnih saveznika, prije svega Njemačke i EU.&nbsp;
Putin: Rusija je započela serijsku proizvodnju raketnog sistema "ore&scaron;nik"
Rusija je započela serijsku proizvodnju raketnog sistema "ore&scaron;nik", saop&scaron;tio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
"Stvorili smo, pustili u rad i započeli serijsku proizvodnju raketnog sistema srednjeg dometa 'ore&scaron;nik', rekao je juče Putin, tokom ceremonije dodjele nagrada proizvođačima sistema "posejdon" i "burevestnik", prenosi RIA Novosti.
On je saop&scaron;tio i da proizvodnja "burevesnika" i "posejdona" ima istorijski značaj za ruski narod i da je važna je za bezbjednost i strate&scaron;ki paritet u decenijama koje dolaze.
Putin jej takođej dodao da će raketni sistemi "sarmat" biti stavljeni u borbenu pripravnost sledeće godine.
Putin je saop&scaron;tio 26. oktobra da su zavr&scaron;ena ispitivanja krstareće rakete neograničenog dometa "burevesnik" na nuklearni pogon.
Načelnik General&scaron;taba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov rekao je da je raketa tokom testiranja provela oko 15 sati u vazduhu i preletjela 14.000 kilometara, &scaron;to, kako je naglasio, nije njen maksimum.
Rusija je takođe, krajem oktobra testirala podvodni plovilo "posejdon".
Balistička raketa srednjeg dometa "ore&scaron;nik", opremljena nenuklearnom hipersoničnom bojevom glavom, prvi put je uspje&scaron;no testirana u borbenim uslovima 21. novembra 2024. godine, navodi agencija.
Njemačka povećava pomoć Ukrajini za tri milijarde eura za 2026.
Njemačka planira da poveća svoju vojnu pomoć Ukrajini za tri milijarde eura tokom 2026. godine, čime će ta pomoć dostići oko 11,5 milijardi eura, saznaje danas agencija Frans pres iz izvora bliskih njemačkom Ministarstvu finansija.
Ministar finansija Lars Klingbejl, u dogovoru sa svojim kolegom u Ministarstvu odbrane Borisom Pistorijusom, &ldquo;predložiće, kao dio reorganizacionog budžeta, dodatnih tri milijarde eura pomoći za Ukrajinu&rdquo; za 2026. godine, rekao je neimenovani portparol Ministarstva finansija.
On je dodao da će pomoć uključivati &ldquo;artiljeriju, dronove, oklopna vozila, kao i zamjenu dva sistema Patriot&rdquo;.
Ukrajinski dronovi napali energetsku infrastrukturu u Vladimirskoj oblasti u Rusiji
Gubernator Vladimirske oblasti Aleksandar Avdejev saop&scaron;tio je da su dronovi napali energetsku infrastrukturu u predgrađu Vladimira u Rusiji.
&ldquo;Dronovi su napali energetsku infrastrukturu u predgrađu Vladimira&rdquo;, napisao je Avdejev na Telegramu, prenio je Interfaks.
Prema njegovim riječima, stručnjaci rade na licu mjesta, a či&scaron;ćenje terena počeće sa prvim jutarnjim satima.
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane tokom noći uni&scaron;tili 40 ukrajinskih dronova.
Prema saop&scaron;tenju tog ministarstva, 11 bespilotnih letjelica oboreno je iznad Voronje&scaron;ke oblasti, osam iznad Rostovske, po &scaron;est iznad Kurske oblasti i Krima, pet iznad Brjanske oblasti, a po dvije iznad Belgorodske i Orlovske oblasti.
Ukrajinske snage nastavile su prethodnog dana operaciju u Pokrovsku, gdje se vode žestoke borbe s ruskom vojskom, dok je Rusija tokom posljednjih 48 sati izvr&scaron;ila vi&scaron;e napada na energetsku i lučku infrastrukturu u Odeskoj oblasti.
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da nastavlja da koncentri&scaron;e trupe u oblasti Kupjanska u Harkovskoj oblasti, gdje jedinice &Scaron;este armije, kako navode, stežu obruč oko ukrajinskih položaja.
S druge strane, predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski smatra da je članstvo te zemlje u Evropskoj uniji ključna bezbjednosna garancija zbog čega bi, kako kaže, &scaron;to prije trebalo &scaron;to pre otvoriti klastere.
Zelenski tvrdi i da je Njemačka prebacila Kijevu dva sistema &ldquo;patriot&rdquo;, poručiv&scaron;i da ruski predsjednik Vladimir Putin nastoji da izazove haos uoči zime.
Za to vrijeme, Savjet EU odobrio je petu tran&scaron;u pomoći Ukrajini u iznosu od najmanje 1,8 milijardi eura.

Kijev dobija naoružanje i novac sa Zapada; Putin: Rusija je započela serijsku proizvodnju raketnog sistema "orešnik"

Prema posljednjim zvaničnim informacijama, 11 osoba je poginulo&nbsp;u požaru koji je sinoć zahvatio dio zgrade Doma penzionera u Tuzli, dok je 35 osoba zatražilo ljekarsku pomoć u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Prema nezvaničnim informacijama, troje povrijeđenih je u kritičnom stanju.
Prema informacijama kojima raspolaže Klix.ba, u požaru su stradali &scaron;tićenici doma koji su se nalazili na sedmom spratu zgrade. Riječ je o nepokretnim osobama, sa prilično naru&scaron;enim zdravstvenim stanjem.
Brzom intervencijom požar su stavili pod kontrolu i ugasili pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Tuzla, uz podr&scaron;ku Profesionalne vatrogasne jedinice Srebrenik, dobrovoljnih vatrogasnih dru&scaron;tava Gornja Tuzla i Tuzla, kao i Uprave policije Tuzlanskog kantona, javio je portal Tuzlanski.ba.

Tuzla: Nastradalo 11 štićenika Doma penzionera, 35 povrijeđeno, a troje u kritičnom stanju

RASTE BROJ ŽRTAVA

Zohran Mamdani (34), pobijedio je na izborima za gradonačelnika Njujorka i postaće prvi muslimanski gradonačelnik najvećeg grada u SAD.
Demokratski socijalista, kako sam sebe opisuje, bio je relativno nepoznat prije samo nekoliko meseci, a pobjedio je uz obećanja da će oporezovati milionere, kako bi se finansirali pro&scaron;ireni socijalni programi, prenosi BBC.
"U ovom trenutku političkog mraka, Njujork će biti svjetlost," kazao je Mamdani u pobjedničkom govoru, u kojem je govorio o svojoj politici i uputio izazov američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
Tramp je prijetio da će smanjiti savezno finansiranje Njujorka, ako Mamdani pobijedi nezavisnog Endrjua Kuoma i republikanca Kertisa Silvu.
U međuvremenu, očekuje se da će demokrate pobijediti na izborima za guvernere u Virdžiniji i Nju Džersiju.
Takođe danas, građani Kalifornije glasali su da preoblikuju kongresne okruge države, kako bi favorizovali Demokratsku stranku pred izbore naredne godine.
Tramp nije bio na glasačkom listiću u utorak, ali je bacio sjenku na sve ove izbore, pi&scaron;e dopisnik za Sjevernu Ameriku.

Zohran Mamdani - novi gradonačelnik Njujorka, prvi musliman na čelu najvećeg grada u SAD

POBJEDIO JE UZ OBEĆANJA DA ĆE OPOREZOVATI MILIONERE

Prema posljednjim informacijama najmanje devet osoba je preminulo u požaru koji je večeras izbio u Domu penzionera u Tuzli, potvrđeno je za portal "Avaz".
Kako prenosi taj medij, pet osoba primljeno u UKC Tuzla.
Požar je lokalizovan, a &scaron;ta je uzrok jo&scaron; nije poznato.
<div class="detail-related">&nbsp;</div>
&nbsp;

Devet osoba nastradalo u požaru u Domu penzionera u Tuzli

UZROK POŽARA NIJE POZNAT

Dik Čejni, najmoćniji potpredsjednik u modernoj istoriji SAD i glavni arhitekta &bdquo;rata protiv terorizma&ldquo;, koji je pomogao da se zemlja uvede u rat u Iraku zasnovan na pogre&scaron;nim pretpostavkama, preminuo je, prema saop&scaron;tenju njegove porodice, javio je CNN. Imao je 84 godine.
Čejni, 46. potpredsjednik Sjedinjenih Država, služio je uz republikanskog predsjednika Džordža V. Bu&scaron;a tokom dva mandata, od 2001. do 2009. godine, prenosi CNN.
Tokom decenija bio je jedna od najuticajnijih i najkontroverznijih ličnosti u Va&scaron;ingtonu. U posljednjim godinama, međutim, Čejni, i dalje tvrdi konzervativac, postao je uglavnom izolovan unutar svoje partije zbog o&scaron;trih kritika na račun predsjednika Donalda Trampa, kojeg je nazvao &bdquo;kukavicom&ldquo; i najvećom prijetnjom državi u istoriji.
U ironičnom epilogu njegove bogate političke karijere, svoj poslednji glas na predsjedničkim izborima 2024. godine dao je liberalnoj demokrati i koleginici iz &bdquo;kluba potpredsjednika&ldquo; Kamali Haris, &scaron;to je odraz činjenice da se populistička Republikanska stranka okrenula protiv njegovog tradicionalnog konzervativizma.
Čejni je veći dio svog odraslog života bolovao od kardiovaskularnih bolesti, preživio je niz srčanih udara, ali je uprkos tome vodio dug i aktivan život. Nakon transplantacije srca 2012. godine, živeo je jo&scaron; mnogo godina u penziji, nazivajući operaciju u intervjuu iz 2014. godine &bdquo;samim darom života&ldquo;.
Čejni, sarkastični biv&scaron;i kongresmen iz Vajominga, &scaron;ef kabineta Bijele kuće i ministar odbrane, imao je bogatu karijeru u korporativnom svijetu, kada mu je Džordž V. Bu&scaron; povjerio zadatak da procijeni potencijalne kandidate za potpredsjednika. Potraga je zavr&scaron;ena time &scaron;to je Čejni položio za to zakletvu i postao iskusni potpredsjednik.

Preminuo Dik Čejni, bivši potpredsjednik SAD i arhitekta „rata protiv terora“

JEDNA OD NAJUTICAJNIJIH I NAJKONTROVERZNIJIH LIČNOSTI U VAŠINGTONU

Izraelski ministar za pitanja dijaspore i antisemitizam Amihaj Čikli pozvao je Jevreje da se odsele iz Njujorka posle izbora Zohrana Mamdanija za gradonačelnika.
"Grad koji je nekada bio za svijet simbol slobode, upravo je predao svoje ključeve pristalici (palestinskog islamističkog pokreta) Hamasa", napisao je Čikli na platformi Iks (X).
On je ocijenio da "Njujork vi&scaron;e nikada neće biti isti, posebno za svoju jevrejsku zajednicu", prenosi N1.
Taj desničarski ministar, poznat po radikalnim izjavama, pozvao je "njujor&scaron;ke Jevreje da ozbiljno razmotre da Zemlju Izrael učine svojim novim domom".
Ministar bezbjednosti Izraela Itamar Ben-Gvir ponovio je taj stav, nazivajući novog gradonačelnika Njujorka "antisemitom".
"Antisemitizam je prevladao nad zdravim razumom. Mamdani je pristalica Hamasa, neprijatelj Izraela i otvoreni antisemita", rekao je Ben-Gvir.

Izraelski ministar pozvao Jevreje da se odsele iz Njujorka zbog izborne pobjede Mamdanija