Globus

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski navodi da je Rusija napala termoelektranu u Hersonu, uprkos obećanju da neće napadati energetsku infrastrukturu, istakav&scaron;i da je za nju &ldquo;diplomatija prazna riječ&rdquo;. Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas rekla je da su SAD potvrdile da neće ići protiv interesa i crvenih linija Ukrajine i Evrope.&nbsp;
Raste bilans žrtava u Krivom Rogu &ndash; 19 poginulih uključujući devetoro djece
Bilans poginulih u ruskom napadu na Krivi Rog porastao je na 19 ljudi, uključujući devetoro djece, saop&scaron;tili su lokalni zvaničnici, dok rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo da je cilj udara bio vojni skup.
Sergej Lisak, regionalni guverner, objavio je na Telegramu da je projektil pogodio stambene oblasti, ubiv&scaron;i 18 osoba. Kasnije su ruski dronovi napali kuće i ubili jednu osobu, rekao je Oleksandr Vilkul, vojni administrator grada.
Službe za vanredne situacije navele su da je najmanje 50 ljudi ranjeno i dodale da će taj broj rasti. Vi&scaron;e od 30 ljudi, uključujući tromjesečnu bebu, je u bolnici, dodao je Lisak.
Rusko ministarstvo odbrane je u svojoj objavi na istoj mreži saop&scaron;tilo da je riječ o &ldquo;visoko preciznom udaru&ldquo; koji je bio usmjeren na &ldquo;sastanak komandanata jedinica i zapadnih instruktora&ldquo; u jednom restoranu.
&ldquo;Kao rezultat udara, neprijateljski gubici iznose do 85 vojnika i oficira stranih država, kao i do 20 vozila&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je naveo da je Rusija napala termoelektranu u gradu Hersonu, čime je prekr&scaron;ila dogovor o prekidu vatre na energetsku infrastrukturu uz posredovanje SAD.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je, istovremeno, upozorio da Moskva i dalje predstavlja najveću prijetnju Alijansi, istakav&scaron;i da je &ldquo;lopta na ruskom terenu&rdquo; kada je riječ o prekidu vatre u Ukrajini.
Sa druge strane, rusko Ministarstvo odbrane navelo je da su njeni sistemi PVO uni&scaron;tili 107 ukrajinskih dronova iznad ruske teritorije, dodajući da je jednom od njih meta bila Moskva.
Kremlj je, u međuvremenu, istakao da je pitanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu predmet pregovora, ali da nema konkretnih dogovora u vezi sa tim.
Za to vrijeme, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas rekla je da joj je njen američki kolega Marko Rubio pružio uvjeravanja da SAD neće činiti ustupke protiv interesa i &ldquo;crvenih linija&rdquo; Ukrajine i Evrope.

Raste bilans žrtava u Krivom Rogu – 19 poginulih uključujući devetoro djece; Zelenski:Diplomatija je za Rusiju “prazna riječ”

RAT U UKRAJINI

Najmanje 14 ljudi je stradalo, a 50 ih je povrijeđeno u ruskom napadu na grad Krivi Rog, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaničnici.
Rute: Rusija i dalje najveća prijetnja za NATO, lopta je na njenom terenu za mir
Generalni sekretar NATO-a&nbsp;Mark Rute&nbsp;izjavio je da Rusija i dalje predstavlja najveću prijetnju za tu vojnu alijansu i istakao da je &ldquo;lopta na ruskom terenu&rdquo; kad je riječ o prekidu vatre u Ukrajini.
Rute je, nakon sastanka sa ministrima spoljnih poslova zemalja članica NATO u Briselu, rekao da je cijela Alijansa saglasna u tome da Rusija ostaje najveća prijetnja po taj savez.
Lami: Putin bi mogao da prihvati primirje, ali odugovlači
Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi odmah da prihvati predloženo primirje sa Ukrajinom, ali nastavlja da odugovlači, izjavio je britanski ministar spoljnih poslova&nbsp;Dejvid Lami&nbsp;prilikom dolaska u sjedi&scaron;te NATO-a u Briselu na sastanak sa svojim kolegama iz zemalja članica Alijanse.
Dodao je da je bilo važno čuti od američkog državnog sekretara&nbsp;Marka Rubija&nbsp;juče da su Sjedinjene Američke Države posvećene NATO-u.
Mediji: Ko i za&scaron;to savjetuje Trampa da ne zove Putina
Najuži krug Donalda Trampa savjetuje mu da ne razgovara sa Vladimirom Putinom dok se ne obaveže na potpuni prekid vatre u Ukrajini, saznaje NBC News od dvojice zvaničnika administracije.
Do danas popodne nije zakazan nijedan razgovor između Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, prema dvojici zvaničnika administracije. Trampov uži krug mu savjetuje da ne razgovara sa Putinom dok se ne obaveže na potpuni prekid vatre, rekli su zvaničnici.
Zvaničnici administracije su upozorili da bi Tramp mogao iznenada da odluči da želi da razgovara sa Putinom. Ali oni su rekli da mu je rečeno da telefonski poziv nije dobra ideja osim ako Putin ne kaže Bijeloj kući da pristaje na potpuni prekid vatre u ratu između Rusije i Ukrajine.
Tramp je u nedjelju za NBC News, rekao da planira da razgovara sa Putinom ove nedjelje. Takođe je rekao da je &ldquo;veoma ljut&rdquo; na Putina &scaron;to je rekao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski treba da se povuče.
Putinov izaslanik: Rusija otvorena za bezbjednosne garancije Ukrajini u nekim formama
Specijalni predstavnik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom,&nbsp;Kiril Dmitrijev&nbsp;izjavio je da bi neki oblik bezbjednosnih garancija za Ukrajinu &ldquo;mogao da bude prihvatljiv&rdquo;, objavio je briselski Politiko.
Dmitrijev je doputovao u Va&scaron;ington ove nedjelje, &scaron;to je prvi susret visokih ruskih zvaničnika sa Sjedinjenim Državama od početka rata u Ukrajini.
Održao je dvodnevne razgovore s američkim izaslanikom&nbsp;Stivom Vitkofom, koji je pro&scaron;log mjeseca razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi kao dio napora predsednika SAD Donalda Trampa za prekid vatre i mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.
Dmitrijev je naveo da je Ukrajina napala ruske energetske ciljeve, ali je istakao da su razgovori u Bijeloj kući dali &ldquo;pozitivan ishod&rdquo; i priznao je da bi Kremlj mogao da bude otvoren za bezbjednosne garancije za Kijev.
&nbsp;

Napad na Krivi Rog – 14 mrtvih, 50 povrijeđenih; Rute: Rusija i dalje najveća prijetnja za NATO

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je administracija Donalda Trampa posvećena ostanku u NATO-u i pozvao 32 članice vojne alijanse da obećaju povećanje izdvajanja za jačanje svojih odbrambenih kapaciteta.
Rubio je, po dolasku na dvodnevni sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu, rekao da su SAD u Alijansi "aktivne kao nikada ranije", nastojeći da otkloni zabrinutost saveznika da Tramp podriva transatlantske odnose.
"Predsjednik Tramp je jasno stavio do znanja da podržava NATO. Mi ćemo ostati u NATO-u", rekao je Rubio prije sastanka.
"Želimo da odemo odavde sa razumijevanjem da smo na putu, realnom putu, da se svaka članica posveti i ispuni obećanje da će dostići pet odsto potro&scaron;nje. To uključuje i SAD", rekao je on.
Uoči sastanka, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, takođe, je poku&scaron;ao da ublaži bojazni o Trampovoj posvećenosti alijansi, rekav&scaron;i da je, po njegovom mi&scaron;ljenju, posvećenost SAD NATO-u "apsolutno jasna".
"Znam da je bilo te&scaron;kih riječi. Znam da je bilo saveznika, na primjer, sa ove strane okeana koji su zabrinuti zbog dugoročne posvećenosti SAD NATO-u", rekao je Rute u srijedu.
"Apsolutno sam uvjeren da će ovaj savez opstati uz SAD. Njihova posvećenost je apsolutno jasna", dodao je on.
Saveznici u NATO-u odlučni su da prikažu jedinstven front naspram invazije Rusije na Ukrajinu, ali evropski saveznici smatraju da su njihovi napori marginalizovani.
U potrazi za brzim sporazumom o prekidu vatre, Va&scaron;ington je sugerisao da bi Ukrajina možda morala da napravi teritorijalne ustupke i preduzme korake ka ponovnom pokretanju dijaloga s Rusijom.
Očekuje se da će Rubio biti suočen sa pitanjima saveznika koji su uznemireni, ljuti i zbunjeni potezima Trampove administracije u popravljanju odnosa s Rusijom, kao i njenim verbalnim napadima na dugogodi&scaron;nje transatlantske partnere.
Na osnovu onoga &scaron;to su vidjeli i čuli otkako je Tramp preuzeo dužnost u januaru, evropski zvaničnici izrazili su duboku zabrinutost u vezi s budućom ulogom SAD u alijansi.
Rubio će vjerovatno takođe biti prinuđen da objasni Trampovu želju da od NATO saveznika Kanade napravi 51. saveznu državu i njegov napor da anektira Grenland, koji je autonoman u okviru Danske, jo&scaron; jednog NATO saveznika.
Očekuje se da će lideri NATO-a u junu odlučiti hoće li povećati ciljanu potro&scaron;nju za odbranu za svaku pojedinu članicu sa trenutnog minimuma od dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Trampova administracija je ranije iznijela ideju o minimalnoj potro&scaron;nji od pet odsto BDP-a, dok je Rute tražio da se svaki saveznik obaveže na potro&scaron;nju od najmanje 3,7 odsto BDP-a na odbranu &scaron;to je prije moguće.
Neki evropski saveznici neće biti voljni da brzo izdvoje vi&scaron;e na odbranu, s obzirom na probleme s niskim rastom i rastućim deficitima.
Trampova najava carina za skoro sve zemlje &scaron;irom svijeta &ndash; koju je komesar EU za trgovinu Maro&scaron; &Scaron;efčović nazvao "neopravdanom" &ndash; pojačala je bojazan da bi ekonomski rast mogao dodatno da se uspori.
Sastanku NATO-a prisustvovaće i ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, koji će, kako se očekuje, dati najnovije informacije o situaciji na bojnom polju u ratu protiv Rusije.
Iako članstvo Ukrajine u NATO-u za sada nije na stolu, većina evropskih saveznika želi barem uvjeravanja da će američko oružje nastaviti da stiže u Ukrajinu i da će NATO-ova misija za obuku ukrajinskih vojnika nastaviti da funkcioni&scaron;e.
Međutim, SAD vi&scaron;e ne predsjedavaju Kontakt grupom za odbranu Ukrajine, poznatom kao Ram&scaron;tajn grupa, koja koordinira vojnu podr&scaron;ku Kijevu. Velika Britanija predsjedavala je posljednjim sastankom grupe u februaru, a sljedećim, okvirno zakazanim za 11. april, mogli bi kopredsjedavati Velika Britanija i Francuska.
&nbsp;

Rubio pozvao Evropu da više izdvaja za odbranu

AMERIČKI DRŽAVNI SEKRETAR

Njemački kancelar Olaf &Scaron;olc danas je o&scaron;tro osudio uvođenje carina koje je najavio američki predsjednik Donald Tramp, nazvav&scaron;i ih napadom na globalnu trgovinu.
"Američka vlada je krenula jednim putem na kraju kojeg može biti samo gubitnika", rekao je &Scaron;olc u prvoj reakciji na vijest o uvođenju carina na robu koja se izvozi u SAD.
&Scaron;olc je rekao kako se radi o "napadu na globalni trgovinski poredak koji je stvorio blagostanje svuda na planetu Zemlji".
"Najnovije odluke glede carina američkog predsjednika smatram temeljno pogre&scaron;nima. Cijela svjetska ekonomija će patiti zbog ovih nepromi&scaron;ljenih poteza", rekao je &Scaron;olc, koji do izbora nove njemačke vlade vr&scaron;i funkciju kancelara.
Socijaldemokratski političar je istovremeno najavio kako su Njemačka i Evropska unije spremne na razgovore kako bi se otklonila opasnost "trgovinskog rata" te da Unija pritom istraje na saradnji a ne na konfrontaciji, ali da će znati za&scaron;tititi vlastite interese.
On je rekao kako će EU sa svojih 450 miliona stanovnika "pokazati mi&scaron;iće". "Evropa će odlučno, snažno i primjereno odgovoriti na odluke SAD-a", rekao je &Scaron;olc.
Njemački kancelar je zaključio kako će uvođenje carina, čak i ako ne dođe do protvimjera Evropske unije, značajno na&scaron;tetiti američkoj ekonomiji.&nbsp;
"To je jednostavno rečeno velika gre&scaron;ka. Industrijski razvoj SAD-a će biti oslabljen zbog carina koje su sami uveli", rekao je &Scaron;olc i dodao kako je o &scaron;tetnosti uvođenja drastičnih carina "dovoljno toga napisano u posljednjih 100 godina".
Donald Tramp je najavio uvođenje dodatnih carina na robu iz Evropske unije u visini od 20 posto. Carine posebno pogađaju njemačku ekonomiju koje se pojačano oslanja na izvoz.

Šolc: Evropa će odlučno, snažno i primjereno odgovoriti na odluke SAD-a

PORUČIO NJEMAČKI KANCELAR

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u Briselu da Zapadni Balkan nije eksplicitno na dnevnom redu sastanka &scaron;efova diplomatija članica Alijanse, ali da bi mogao da bude tema jer su saveznici veoma fokusirani na taj region.
&bdquo;Bio sam nedavno u Sarajevu i Pri&scaron;tini (10. i 11. marta), razgovarao sam sa predsjednikom Srbije (Aleksandrom Vučićem) u Briselu (19. marta). NATO je veoma angažovan na tome da osigura da Zapadni Balkan ostane stabilan i bezbjedan&ldquo;, kazao je Rute novinarima po dolasku na dvodnevni skup u sjedi&scaron;tu zapadne vojne Alijanse.
Rute je rekao da će ministri danas i sjutra razgovarati o mnogim stvarima, ali da će u fokusu biti povećanje izdvajanja evropskih članica NATO-a za odbranu.
&bdquo;Sjajne stvari se de&scaron;avaju u posljednjih nekoliko mjeseci, mnogi evropski saveznici su objavili da povećavaju sredstva za odbranu. To je najveće povećanje među evropskim članicama od kraja Hladnog rata 1989. godine. To je izuzetno pozitivno i neophodno jer moramo da se branimo od dugoročne prijetnje koju Rusija predstavlja&ldquo;, kazao je Rute.
&nbsp;

Rute o ministarskom sastanku NATO: Zapadni Balkan nije na dnevnom redu, ali možda bude tema

SAOPŠTIO GENERALNO SEKRETAR ALIJANSE

Grupa studenata koji blokiraju fakultete u Srbiji krenula je danas biciklima na put od Novog Sada do Strazbura.
Studenti su ranije saop&scaron;tili da im je cilj da se obrate nekim od najvažnijih evropskih institucija, da im ukažu na svoje zahtjeve kao i pokažu istrajnost i posvećenost studenata borbi za pravdu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U fokusu zahtjeva studenata, koji gotovo četiri mjeseca blokiraju fakultete u Srbiji, je utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za smrt 16 osoba u padu nadstre&scaron;nice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, 1. novembra.
Na put do francuskog grada koji je sjedi&scaron;te Evropskog parlamenta i Savjeta Evrope krenula je iz kampusa Univerziteta u Novom Sadu grupa od 80 studenata i drugih članova sva četiri univerziteta u Srbiji &ndash; novosadskog, beogradskog, ni&scaron;kog i kragujevačkog.
Studente su na put ispratili brojni građani, a plan je da se kreću kroz Mađarsku, Slovačku, Austriju, Njemačku i na kraju stižu u Francusku.
Studenti će biciklima preći preko 1,3 hiljade kilometara, za &scaron;ta će im, kako su najavili, biti potrebno od 12 do 13 dana.
Oni su prethodno na konferenciji za medije kazali da su za tu akciju pomoć dobili od dijela poljoprivrednika, motociklista koji su i ranije bili uz njih, ali i srpskih državljana u dijaspori koji su im ponudili smje&scaron;taj u gradovima kroz koje prolaze.

Grupa studenata u blokadi krenula bicikima do Strazbura

OD NOVOG SADA

Reakcije iz cijelog sveta pristižu nakon &scaron;to je Donald Tramp najavio nove globalne carine.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da će &bdquo;posljedice biti stra&scaron;ne za milione ljudi &scaron;irom svijeta&ldquo; i dodala da Evropa finalizuje svoj prvi paket odgovora na carine na čelik, javlja BBC.
Kina je obećala &bdquo;odlučne kontramjere&ldquo; kao odgovor na ovaj potez.
Premijer Kanade, Mark Karni, izjavio je da je &bdquo;od su&scaron;tinske važnosti djelovati odlučno i snažno&ldquo;.
Đorđa Meloni iz Italije nazvala je američke carine &bdquo;pogre&scaron;nim&ldquo; i upozorila da bi mogle izazvati trgovinski rat.
Premijer Australije Entoni Albaneze rekao je: &bdquo;Ovo nije potez prijatelja&ldquo;.
Vr&scaron;ilac dužnosti predsjednika Južne Koreje Han Duk-Su izjavio je da je &bdquo;globalni trgovinski rat postao stvarnost&ldquo;.
U Republici Irskoj, Mi&scaron;el Martin rekao je da ne vidi &bdquo;nikakvo opravdanje&ldquo; za uvođenje carina.
Karin Keler-Suter iz &Scaron;vajcarske izjavila je da će zemlja &bdquo;brzo odlučiti&ldquo; o svojim sljedećim koracima.

Fon der Lajen: Posljedice će biti strašne po milione ljudi širom svijeta

REAKACIJE NA NOVE GLOBALNE CARINE KOJE JE NAJAVIO TRAMP

Nastavljaju se sukobi i napadi dronovima na ukrajinskom frontu i u pograničnim oblastima Rusije. Kremlj tvrdi da je ruski predsjednik Vladimir Putin otvoren za mirovne pregovore, dok lider Ukrajine Volodomir Zelenski traži da se na Moskvu izvr&scaron;i dodatni pritisak. Za to vrijeme, Va&scaron;ington smatra da je prekid vatre blizu i da će obje strane morati da se odreknu pojedinih zahtjeva.&nbsp;
Najmanje pet civila poginulo je u Krivom Rogu i Harkovu, dok su dvije osobe povrijeđene u Belgorodskom i Kurskom regionu.
Kremlj tvrdi da je predsjednik Vladimir Putin otvoren za mirovne pregovore i okončanje &ldquo;specijalne operacije&rdquo;.
Sa druge strane, lider Ukrajine Volodomir Zelenski smatra da Moskva ne želi nikakav mirovni sporazum zbog čega je, ističe, potrebno da se izvr&scaron;i jači pritisak na Putina.
Kit Kelog, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu i Rusiju, kaže da je prekid vatre blizu, ali da obje strane moraju biti svjesne da neće dobiti sve &scaron;to žele.
Za to vrijeme, Kijev traži dodatna sredstva za ekonomski oporavak zemlje, računajući da im je potrebno jo&scaron; najmanje 10 milijardi dolara.

Traju napadi dronovima; SAD: Nijedna strana neće dobiti sve što želi

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je sinoć talas novih carina na događaju u Bijeloj kući koji je nazao "Danom oslobođenja". On je potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore.
<blockquote class="twitter-tweet">
<a href="https://t.co/0LcmunmuQv">pic.twitter.com/0LcmunmuQv</a>
&mdash; The White House (@WhiteHouse) <a href="https://twitter.com/WhiteHouse/status/1907536532229046560?ref_src=twsrc%5Etfw">April 2, 2025</a></blockquote>
Carine su stupile na snagu u ponoć, i uključuju carinu od 25 odsto na sve automobile proizvedene u inostranstvu, a najvi&scaron;e su pogođeni najveći trgovinski partneri Kanada i Meksika, rekav&scaron;i da &bdquo;nijesu po&scaron;teni&ldquo;.&nbsp;
Tramp je rekao da će to pokrenut &bdquo;zlatno doba&ldquo; Amerike i dodao kako je do&scaron;lo vrijeme da SAD &bdquo;procvjeta.
&bdquo;Ovo je dan kada ćemo ponovo učiniti Ameriku bogatom. Radnici, farmeri i zanatlije patili su zbog stranih le&scaron;inara, koji su nas iskori&scaron;ćavali i krali od nas. Na&scaron;i poreski obveznici potkradani su vi&scaron;e od 50 godina i to se vi&scaron;e neće događati. Ovo je jedan od najvažnijih trenutaka u američkoj istoriji. Predugo smo posmatrali sa strane dok su se drugi bogatili na na&scaron; račun&ldquo;, rekao je Tramp.
Potom je jo&scaron; nekoliko puta ponovio da je američka ekonomija žrtva stranog uticaja i praksi. Optužio je druge da zagađuju životnu sredinu, dok se SAD kažnjava i napada zbog toga.
&bdquo;Evo nekoliko primjera. Naplaćujemo samo 2,4 odsto na motorna vozila, dok drugi naplaćuju i do 75 odsto. Zamislite to. Na&scaron;im kompanijama nije dozvoljeno da prodaju automobile u drugim zemljama. Za ovo krivim svoje prethodnike i ne mogu da vjerujem da su to dozvoljavali. Od ponoći uvodimo carine od 25 odsto na sva strana vozila&ldquo;, najavio je Tramp.
&bdquo;Ne možemo vi&scaron;e da plaćamo deficite Kanade, Meksika i drugih. Plaćamo im vojsku, nudimo za&scaron;titu i čim poželimo ne&scaron;to zauzvrat, uznemire se. Ne možemo ih vi&scaron;e izdržavati, moramo staviti na&scaron;e ljude na prvo mjesto, moramo staviti SAD na prvo mjesto&ldquo;.
Najavio je da će Evropskoj uniji recipročne carine biti 20 odsto.
&bdquo;Evropljani, sa njima je veoma te&scaron;ko trgovati. Daju utisak da su dobri i prijateljski nastrojeni, ali su užasni prema nama. Zato će od sada plaćati 20 odsto. I, ne krivim ljude, to su sve divni ljudi, ali njihovi lideri nijesu. Vi&scaron;e nas neće &lsquo;drati&rsquo;. Kao ni Indija, Japan&hellip;&ldquo;
Uvodi carine na sve uvozne proizvode i minimalna će biti deset odsto.
&bdquo;Mi smo najveće trži&scaron;te na svijetu, ali se u posljednje četiri godine na&scaron;a prednost smanjila zbog Džoa Bajdena&ldquo;, rekao je Tramp.
Poručio je stranim liderima da ukinu svoje carine, pa će tada i ove nove biti ukinute. &bdquo;Ako to i ne učine, ove carine će nas učiniti jačim i većim nego ikada prije.&ldquo;

Tramp objavio talas novih carina: Na robu iz Crne Gore 10 odsto

"OVO JE JEDAN OD NAJVAŽNIJIH TRENUTAKA U AMERIČKOJ ISTORIJI"

Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev BiH za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem.
To je potvrdio i sam Dodik, koji je kazao da je Interpol donio ispravnu odluku, te da su se "osim Srbije, Mađarska, Rusija i Crna Gora se angažovale po tome".
-Nisu oni to uradili zbog Dodika i Stevandića, nego zbog vjere u pravdu. Oni su vidjeli da je tu politička motivisanost, moraću da zahvalim nekim u Sarajevu &scaron;to su internacionalizovali ovaj problem. Putin me pitao zbog čega sam osuđen, rekao sam da je to zato &scaron;to ne po&scaron;tujem odluke stranca, pitao me kako je moguće da je to Sud presudio. Rekao sam da je to moguće kada je Volgang Petrič napravio taj Sud - kazao je Dodik na RTRS.

Dodik tvrdi da je i Crna Gora lobirala da on ne bude na potjernici Interpola

GENERALNI SEKRETARIJAT INTERPOLA ODBIO JE ZAHTJEV BIH ZA RASPISIVANJE MEĐUNARODNE POTJERNICE

Preminula je jo&scaron; jedna osoba iz požara u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji, koja se liječila u Litvaniji, objavio je ministar zdravstva Arben Taravari.
On je naveo da je preminuli imao 40 posto opekotina, a 1. aprila otkazali su mu bubrezi.
Prema prvim informacijama, radi se o Aleksandru Karadakoskom, menadžer diskoteke "Puls" u kojoj je 16. marta tokom koncerta izbio požar.
On je bio jedan od četiri pacijenta koji su bili u kritičnom stanju nakon požara u kojem je poginulo jo&scaron; 59 osoba i povrijeđeno vi&scaron;e od 200.
&nbsp;

Još jedna žrtva požara u Kočanima, preminuo menadžer diskoteke