Globus

U Turskoj je danas na godinu i osam mjeseci zatvora osuđen gradonačelnik Istanbula, vođa opozicije Ekrem Imamoglu koji je glavni politički rival predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Očekuje se da će se Imamoglu koji je u zatvoru od 23. marta, žaliti na presudu izrečenu jer je navodno vrijeđao i prijetio jednom javnom funkcioneru, dok se protiv njega vodi jo&scaron; nekoliko sudskih postupaka.
Imamoglu je uhap&scaron;en, a sada i osuđen jer je 20. januara kritikovao glavnog javnog tužioca Istanbula Akina Gurleka rekav&scaron;i da kroz politički motivisane istrage cilja na opozicionare.
Sud je Imamoglua osudio zbog vrijeđanja i prijetnje Gurleku, ali ga je oslobodio optužbe da je "namjeravao da ga načini metom".
Imamoglu koji se smatra glavnim protivnikom Erdoganove vlasti, negirao je sve optužbe.
Uhap&scaron;en je zajedno sa drugim političarima iz glavne opozicione Republikanske narodne partije CHP u okviru istrage o navodnoj korupciji.
Njegovo hap&scaron;enje je izazvalo najveće ulične proteste u Turskoj za vi&scaron;e od decenije.
Uprkos tome &scaron;to je bio iza re&scaron;etaka, zvanično je nominovan za kandidata CHP na predsjedničkim izborima koji bi trebalo da budu najkasnije 2028.&nbsp;
Poslije Imamoglua uhap&scaron;ene su desetine zvaničnika op&scaron;tina gdje vlada opoziciona CHP zbog navodnog namje&scaron;tanja tendera i podmićivanja.
Hap&scaron;enja su izazvala velike kritike lidera opozicije, koji tvrde da su te optužbe politički motivisane.
Sam Imamoglu je opisao svoje suđenje kao "kaznu, a ne pravdu" i rekao da pravosuđe djeluje pod pritiskom Erdoganove vlade, ali ona insistira da su sudovi nepristrasni i da nema političkog pritiska.

Gradonačelnik Istanbula osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora

VOĐA OPOZICIJE

Reagujući na novi rok Donalda Trampa od 50 dana za okončanje rata u Ukrajini, &scaron;ef ruske diplomatije Sergej Lavrov kaže da Moskva poku&scaron;ava da razumije &scaron;ta predsjednik SAD hoće da kaže budući da je i ranije davao slične ultimatume. Iz Berlina kažu da će se Njemačka angažovati u isporuci oružja Ukrajini u okviru američke inicijative, dok iz Praga poručuju suprotno. Dosada&scaron;nji ukrajinski premijer Denis &Scaron;migalj podnio je ostavku na tu funkciju.
Rakete i 28 dronova pogodili Krivi Rog, mladić te&scaron;ko povrijeđen
U kombinovanom ruskom napadu na Krivi Rog, 17-godi&scaron;nji dječak je te&scaron;ko povrijeđen, uni&scaron;teno je industrijsko preduzeće, a dio grada je ostao bez struje, saop&scaron;tio je &scaron;ef Savjeta odbrane Krivog Roga, Oleksandar Vilkul.
"Ovo se nikada ranije nije dogodilo. Balistička raketa i 28 dronova '&scaron;ahed' istovremeno. Uni&scaron;teno je industrijsko preduzeće. Hvala Bogu, nije bilo žrtava, osoblje je bilo u skloni&scaron;tima", rekao je Vilkul, prenosi Ukrinform.
Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana uni&scaron;tila tokom noći osam ukrajinskih dronova
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da je njihova protivvazdu&scaron;na odbrana uni&scaron;tila tokom noći osam ukrajinskih dronova iznad teritorije Rusije.
U saop&scaron;tenju se navodi da su tri drona oborena iznad Krima i Azovskog mora, a u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti po jedan, prenijela je agencija Ria novosti.
Sedam osoba povrijeđeno u ruskom napadu na Vinicu
Prva zamjenica načelnika Viničke OVA Natalija Zabolotna saop&scaron;tila je da je sedam osoba povrijeđeno je u sinoćnom napadu ruskih dronova na Vinicu.
"Od 6.40 već imamo sedmoro povrijeđenih. Njih petoro ima opekotine", napisala je Zabolotna na dru&scaron;tvenoj mreži Fejsbuk.
Zabolotna je objasnila da su ruski dronovi pogodili objekte industrijske infrastrukture, izazvav&scaron;i požare, od kojih je jedan već lokalizovan.&nbsp;
Tokom sinoćnog napada 28 ruskih bespilotnih letjelica pogodilo je Vinički region, pri čemu je uni&scaron;teno oko 18 ciljeva, prenosi Ukrinform.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za Bi-Bi-Si da je razočaran u ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali da "nije zavr&scaron;io s njim".
Na pitanje kako će natjerati Putina da "zaustavi krvoproliće" u Ukrajini, američki predsjednik je rekao da "radi na tome".
Tramp je prethodno rekao da će Rusiji uvesti sekundarne sankcije od 100 odsto, ako se ukrajinsko rje&scaron;enje ne postigne u roku od 50 dana.
Njemački kancelar Fridrih Merc pozdravio je plan Donalda Trampa o isporukama oružja Ukrajini istakav&scaron;i da će se Berlin &ldquo;odlučno angažovati&rdquo;.
Trampov plan podrazumjeva da SAD isporuče Ukrajini sisteme protivvazduhoplovne odbrane "patriot", koje će finansirati EU.
Sa druge strane, Petr Fijala, če&scaron;ki premijer, rekao je da se Prag neće pridružiti toj inicijativi, dodav&scaron;i da će se fokusirati na druge projekte i načine pomoći Ukrajini, kao na primjer kroz nabavku granata velikog kalibra.
Ukrajinska Vrhovna rada produžila je ratno stanje i op&scaron;tu mobilizaciju u za jo&scaron; 90 dana, do 5. novembra.
Dosada&scaron;nji ukrajinski premijer Denis &Scaron;migalj u parlamentu je podnio ostavku na tu funkciju.
Volodimir Zelenski je u ponedjeljak predložio da ministarka ekonomije Julija Sviridenko preuzme dužnost, uz poruku da bi &Scaron;migalj bio koristan na mjestu ministra odbrane u rekonstruisanoj vladi.
Na navode Fajnen&scaron;el tajmsa da je Tramp pozvao Zelenskog da napadne Moskvu i Sankt Peterburg, iz Bijele kuće stigao je demanti.
&ldquo;Fajnen&scaron;el tajms je poznat po tome &scaron;to vadi riječi iz konteksta kako bi dobio vi&scaron;e pregleda dok njihove novine umiru. Predsjednik Tramp je samo postavio pitanje, nije dodatno podsticao ubijanja", rekla je portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

Lavrov: Pokušavamo da razumijemo Trampove izjave; Merc: Njemačka će se angažovati u isporuci oružja Ukrajini

RAT U UKRAJINI

Analiza Agencije Ujedinjenih nacija za okupirane palestinske teritorije pokazala je da u Gazi vi&scaron;e nema sigurnog prostora.
U izvje&scaron;taju se navodi da je 134.105 osoba, uključujući preko 40.500 djece, zadobilo povrede.
"Procjenjuje se da 25 odsto osoba ima nove invaliditete koji zahtijevaju akutnu i kontinuiranu rehabilitaciju. Vjeruje se da preko 35.000 ljudi ima značajno o&scaron;tećenje sluha zbog eksplozija. Desetero djece dnevno gubi jednu ili obje noge. Kako potrebe brzo rastu, službe za odgovor i dalje su napadnute i ometane. Bolnice, kola hitne pomoći i medicinsko i humanitarno osoblje sistematski su ciljani, pri čemu je ubijeno preko 1.580 zdravstvenih radnika i 467 humanitarnih radnika", navodi se u izvje&scaron;taju.
Istaknuto je da su zdravstvene ustanove uni&scaron;tene dok je 47 odsto bolnica djelimično funkcionalno, &scaron;to dovodi medicinski sistem do kolapsa i izaziva neposrednu i dugoročnu &scaron;tetu stanovni&scaron;tvu.
"Ozbiljna ograničenja pristupa, uključujući otežano kretanje i dostavu pomoći, drastično su ograničila dostupnost i pristup uređajima i njezi koji spa&scaron;avaju živote. Militarizovani nehumanitarni punktovi za prikupljanje hrane kojima upravlja "Humanitarna fondacija Gaze" izlažu ljude koji poku&scaron;avaju doći do hrane ekstremnom riziku od smrti i povreda, te u potpunosti isključuju cijele sektore stanovni&scaron;tva, uključujući osobe s invaliditetom i starije osobe. Preko 83 odsto osoba s invaliditetom u Gazi izgubilo je svoje pomagala, a 80 odsto starijih osoba u Gazi hitno treba lijekove ili medicinske potrep&scaron;tine", dodaje se u izvje&scaron;taju.

Uznemirujuća analiza UN-a: Desetero djece u Gazi svaki dan ostaje bez dijela tijela

VIŠE OD 40.500 DJECE ZADOBILO POVREDE

Video-snimak jednog dječaka iz Gaze izazvao je nedavno veliku pažnju: iz centra za distribuciju hrane Mohamed se vratio praznih ruku i iz očaja jeo pijesak. Tim njemačkih novinara posjetio ga je mjesec kasnije.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/UM6N6xS6hKw" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Mohamed al Darbi cijepa karton za vatru. Njegova majka peče lepinje na improvizovanoj peći. &bdquo;Pečemo hljeb i jedemo ga sa začinima. Ni&scaron;to drugo nemamo.&ldquo;
Ipak, danas barem imaju bra&scaron;na za lepinju. Kuća te porodice na zapadu grada Gaze na prvi pogled djeluje netaknuto.
Prije mjesec dvanaestogodi&scaron;nji Mohamed postao je poznat zahvaljujući jednom video-snimku. O njemu su izvje&scaron;tavali svjetski mediji. Vratio se praznih ruku iz centra za distribuciju pomoći. Kada ga je novinar upitao kako mu je, Mohamed je pred kamerom počeo da jede pijesak. &nbsp;
&bdquo;Dobio sam malo bra&scaron;na, ali su mi ga lopovi oteli. Mnogo sam plakao, jer nijesmo imali ni bra&scaron;na, ni hrane.&ldquo;
Mohamed je bolestan. Ljekari su morali da mu odstrane dio pluća. Gleda ozbiljno svojim velikim smeđim očima i priča da gotovo uop&scaron;te nema hrane koja može da se kupi. Kilogram paradajza ko&scaron;ta (preračunato) oko 25 eura. &nbsp; Suvi&scaron;e malo pomoći, lo&scaron;a distribucija &nbsp; U Pojas Gaze i dalje stiže suvi&scaron;e malo pomoći. Ono &scaron;to stigne, ne distribuira se koordinirano. Na snimcima se vidi da sve vi&scaron;e naoružanih porodičnih klanova preuzima kamione, pi&scaron;e Dojče vele.
Fondacija za Gazu, koju podržavaju Izrael i SAD, dijeli pakete pomoći samo na jugu i u centralnom dijelu regiona. Centri za distribuciju otvoreni su samo povremeno. &nbsp; Očevici izvje&scaron;tavaju da izraelska vojska IDF gotovo svakodnevno puca na ljude koji traže pomoć. Vojne službe na te optužbe uglavnom ne reaguju. &nbsp; Potraga za hranom kao svakodnevni zadatak &nbsp; Na sjeveru, gdje živi Mohamed, postoje manji distributivni punktovi lokalnih organizacija. Potraga za hranom i vodom određuje svakodnevicu tog dvanaestogodi&scaron;njaka. U razgovoru s timom njemačkih novinara iz studija u Tel Avivu on gotovo uop&scaron;te ne priča o nečemu drugom. Već 21 mjesec nije i&scaron;ao u &scaron;kolu. &nbsp; &bdquo;Prvo gledamo da li je otvorena narodna kuhinja. Kad se probudim donesem vodu s cistijerne. Onda idem s loncem do narodne kuhinje. Ponekad donesem hranu, ponekad ne. Onda se igram s prijateljima, odmaram se i spavam. A sjutra sve ispočetka&ldquo;, priča Mohamed. &nbsp; &bdquo;Želim da se sve smiri&ldquo;
Mohamedov otac, Munzir al Darbi, ima slomljenu nogu. Zato je Mohamed morao da ide do konvoja kamiona kako bi dobio ne&scaron;to od pomoći. Al Darbi kaže da, naravno, želi sinu da bude srećan u životu, da se rat zavr&scaron;i, da djeca ponovo mogu u &scaron;kolu. &nbsp; &bdquo;Da mogu da uče, igraju se, imaju srećan život, kao prije rata. Želim da se sve smiri i da nam opet dođu hrana, bra&scaron;no i voda.&ldquo; &nbsp;&nbsp; U Gazi su mnogi nadaju primirju, ali se istovremeno boje da ono neće zaista da bude i kraj rata, prenosi Dojče vele. &nbsp; Mohamed ne gubi nadu: &bdquo;Bio bih veoma srećan, jer bih tada mogao da dobijem hranu iz narodne kuhinje i vodu. Mogao bih da se igram i da idem gdje god želim, jer ne bih morao da se bojim da ću da budem ubijen.&ldquo; &nbsp; Za primirje već ima planove. Želi da ide kod ljekara i da dobije lijekove. I naravno: da jede i da pije.

Patnja djece u Pojasu Gaze: Glad, očaj, iscrpljenost

SNIMAK KOJI JE OBIŠAO SVIJET

Visoki ruski zvaničnik Konstantin Kosačov izjavio je da prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa o tarifama od 100 odsto ne utiču na stav Moskve i da ih to nimalo ne pogađa.
&bdquo;Ako je to sve &scaron;to je Tramp rekao o Ukrajini, onda je sav pritisak ispario&ldquo;, rekao je zamjenik predsjednika gornjeg doma ruskog parlamenta, prenosi b92.
Kosačov tvrdi da će Evropa sada &bdquo;morati da plaća sve vi&scaron;e i vi&scaron;e&ldquo;, jer se &bdquo;besplatan ručak za njih ispostavio kao zamka&ldquo;.
Optužio je SAD da su jedini pravi pobjednici nove politike, jer američka vojna industrija ima koristi.
&bdquo;Ukrajina može da nastavi da se bori do posljednjeg Ukrajinca&ldquo;, rekao je Kosačov, zaključujući: &bdquo;Za 50 dana, koliko se toga može promijeniti &ndash; i na bojnom polju i u raspoloženju donosilaca odluka u SAD i NATO.&ldquo;
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp izjavio je&nbsp; da će Sjedinjene Američke Države distribuirati Ukrajini vojnu opremu vrijednu milijarde dolara, kao i da će SAD uvesti Rusiji sankcije od 100 odsto ako se u roku od 50 dana ne postigne dogovor o primirju u ratu.

Reakcija Rusije na Trampov ultimatum: To nas nimalo ne pogađa

ODGOVORILI NA UPOZORENJE AMERIČKOG PREDSJEDNIKA

Dvije osobe su poginule u ruskim napadima dronovima na Hersonsku oblast, saop&scaron;tile su lokalne vlasti. Istovremeno, Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je da je tokom noći presretnuto i uni&scaron;teno 55 ukrajinskih dronova iznad vi&scaron;e regiona u zemlji, uključujući i područje Crnog mora.
Predsjednik Donald Tramp je objavio da su NATO i SAD postigli sporazum o isporuci američkog oružja Ukrajini o tro&scaron;ku EU. Tramp ističe da će Kijev dobiti naoružanje vrijedno vi&scaron;e milijardi dolara. Rusiji je zaprijetio sekundarnim carinama od 100 odsto, ako se ukrajinsko rje&scaron;enje ne postigne u roku od 50 dana.
Moskva: Tokom noći oboreno 55 ukrajinskih dronova iznad vi&scaron;e oblasti
Ruske snage protivvazdu&scaron;ne odbrane presrele su i uni&scaron;tile ukupno 55 ukrajinskih dronova tokom noći iznad vi&scaron;e regiona u Rusiji, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane te zemlje.
&ldquo;Od 20 sati, 14. jula do sedam satu 15. jula po moskovskom vremenu, protivvazdu&scaron;ni sistemi otkrili su i neutralisali 55 bespilotnih letjelica ukrajinske proizvodnje&rdquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Prema detaljima iz izvje&scaron;taja, 32 drona oborena su iznad Belgorodske oblasti, 12 iznad Voronje&scaron;ke, &scaron;est iznad Crnog mora, tri iznad Lipecke oblasti, dok je po jedna letjelica oborena iznad oblasti Rostova i Kurska.
Novi ruski udari na Herson &ndash; poginule dvije osobe
Dvije osobe poginule su u ruskim napadima dronovima na Hersonsku oblast na jugu Ukrajine, saop&scaron;tio je regionalni guverner Oleksandar Prokudin.
U objavi na aplikaciji Telegram, Prokudin je naveo da je jedna žena poginula u samom gradu Hersonu, dok je mu&scaron;karac poginuo sjeverno od grada, u oblasti duž rijeke Dnjepar.
Uprkos ukrajinskoj kontraofanzivi iz 2022. godine, tokom koje su oslobođeni grad Herson i okolna područja, ruske snage i dalje kontroli&scaron;u značajan dio Hersonske oblasti, navela je agencija.
Sjedinjene Američke Države i NATO dogovorili su isporuku oružja Ukrajini, objavio je predsjednik Donald Tramp na sastanku sa generalnim sekretarom Alijanse Markom Ruteom.
Naglasio je da će oružje za Ukrajinu proizvoditi Sjedinjene Američke Države, ali će evropske zemlje platiti za njega. Rekao je da Va&scaron;ington razmatra mogućnost prebacivanja 17 protivvazdu&scaron;nih raketnih sistema &ldquo;patriot&rdquo; u Kijev.
&ldquo;Mi ni&scaron;ta nećemo platiti za to, ali ćemo ih poslati. Za nas je to samo biznis i poslaćemo im &lsquo;patriote&rdquo;, rekao je Tramp.
Na taj način će, prema njegovim riječima SAD distribuirati Kijevu vojnu opremu vrijednu milijarde dolara.
Ponovio je da je veoma nezadovoljan ruskim stavom o ukrajinskom pitanju. Zaprijetio je Rusiji da će joj uvesti sekundarne sankcije od 100 odsto, ako se ukrajinsko rje&scaron;enje ne postigne u roku od 50 dana.
Tramp je, ipak izrazio nadu u brz dogovor o Ukrajini, napominjući da je Rusija &ldquo;velika zemlja&rdquo;.
Kremlj saop&scaron;tava da je ruska strana spremna da održi treću rundu direktnih pregovora s Ukrajinom, ali da je, kako tvrdi, očigledno da se Kijevu ne žuri.

Novi ruski udari na Herson – poginule dvije osobe;  Rusija saopštila da je uništila 55 ukrajinskih dronova tokom noći

DOGOVORENA ISPORUKA ORUŽJA UKRAJINI VRIJEDNOG MILIJARDE DOLARA

Njemačka je izdala upozorenje da je prona&scaron;la viruse hepatitisa A u zamrznutom voću iz Srbije, objavljeno je na sajtu Evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavje&scaron;tavanje o hrani (RASFF).
Kako se navodi, riječ je o zamrznutom mije&scaron;anom bobičastom voću, a konzumiranje ovog proizvoda imalo bi ozbiljan rizik po zdravlje ljudi, napominje se na sajtu RASFF.
Podsjećamo, početkom jula Italija je prona&scaron;la bakteriju listeriju u dimljenom lososu iz Srbije.

U Njemačkoj otkriven virus hepatitisa A u uzorcima zamrznutog bobičastog voća iz Srbije

"KONZUMIRANJE OVOG PROIZVODA IMALO BI OZBILJAN RIZIK PO ZDRAVLJE LJUDI"

Rok od 50 dana koji je predsjednik Donald Tramp dao Rusiji prije mogućih sankcija je "veoma dug kada nevini civili umiru svakog dana", izjavila je&nbsp; visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas (Kallas).
"Veoma je pozitivno &scaron;to predsjednik Tramp zauzima čvrst stav prema Rusiji. S druge strane, 50 dana je veoma dugo kada vidite da i oni svakodnevno ubijaju nevine civile", rekla je ona novinarima, prenosi N1.
Tramp je ranije danas u razgovoru sa generalnim sekretarom NATO, Markom Ruteom&nbsp; u Bijeloj kući, zaprijetio da će uvesti veoma stroge carine protiv ruskih saveznika, ako ne bude dogovora o okončanju ratu u Ukrajini, u roku od 50 dana.
"Razočaran sam u predsjednika (Rusije Vladimira) Putina, jer sam mislio da ćemo imati dogovor prije dva mjeseca, ali izgleda da se to ne de&scaron;ava", rekao je američki predsjednik.
Tramp je dodao da će stoga primijeniti sekundarne carine saveznicima Moskve.
"Ako ne budemo imali dogovor u roku od 50 dana, to je veoma jednostavno (carinske mjere) biće 100 odsto, i to je to", rekao je predsjednik SAD.

Kalas: Trampov rok od 50 dana dat Putinu je veoma dug

SAOPŠTILA VISOKA PREDSTAVNICA EU ZA SPOLJNU POLITIKU I BEZBJEDNOST

Visoke temperature uzrokovale su 1.180 smrtnih slučajeva u &Scaron;paniji u posljednja dva mjeseca, &scaron;to je značajan porast u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, saop&scaron;tilo je &scaron;pansko Ministarstvo za&scaron;tite okoline.
Prema podacima, velika većina umrlih bila je starija od 65 godina, a vi&scaron;e od polovine bile su žene.
Najteže pogođene regije bile su Galicija, La Rioja, Asturija i Kantabrija &ndash; sve se nalaze u sjevernoj polovini zemlje, gdje su inače hladnije ljetne temperature posljednjih godina naglo porasle, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Poput drugih zemalja zapadne Evrope, &Scaron;paniju su posljednjih sedmica pogodile ekstremne vrućine, s temperaturama koje često prelaze 40 stepeni Celzijusa.
Prema podacima Ministarstva, koje se poziva na podatke Zdravstvenog instituta Carlos III, 1.180 ljudi je umrlo od uzroka povezanih s vrućinom od 16. maja do 13. jula, u poređenju sa 114 u istom periodu pro&scaron;le godine.
Broj smrtnih slučajeva naglo je porastao u prvoj sedmici jula.
Podaci pokazuju događaj &ldquo;izuzetnog intenziteta, koji karakteri&scaron;e neviđeno povećanje prosječnih temperatura i značajno povećanje broja smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotnim talasima&rdquo;, saop&scaron;tilo je ministarstvo.
Tokom tog perioda bilo je 76 crvenih upozorenja za ekstremne vrućine, dok godinu ranije nije bilo nijednog.
Pro&scaron;log ljeta, 2.191 osoba je umrla u &Scaron;paniji od uzroka povezanih s vrućinom, prema podacima Zdravstvenog instituta Carlos III.
Podaci iz &Scaron;panije slijede brzu naučnu analizu objavljenu 9. jula, u kojoj se navodi da je oko 2,3 hiljade ljudi umrlo od uzroka povezanih s vrućinom u 12 evropskih gradova tokom jakog toplotnog talasa u deset dana do 2. jula.

Toplotni talasi uzrokovali 1.180 smrtnih slučajeva u Španiji

U POSLJEDNJA DVA MJESECA

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će Rusiji uvesti carine od 100 odsto ukoliko za 50 dana ne zaključi mirovni sporazum sa Ukrajinom.
"Uve&scaron;ćemo veoma visoke carine, ako ne postignemo sporazum u roku od 50 dana. Namet od oko 100 odsto možemo da nazovemo sekundarnim carinama, a znate &scaron;ta to znači&ldquo;, rekao je Tramp na konferenciji za medije sa generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom, prenosi CNN.
On je istakao da je sada pravi trenutak da Moskva vrati rusku ekonomiju na pravi put, dodav&scaron;i da Rusija ima "ogroman potencijal&ldquo; i da bi trebalo da koristi svoje resurse za trgovinu, a ne za rat.
"Mnogo razgovaram sa Putinom i ti razgovori su veoma prijatni, ali ne znače ni&scaron;ta kada rakete i dalje pogađaju gradove", kazao je Tramp.
Na pitanje novinara dokle je spreman da ide ako Putin nastavi sa eskalacijom sukoba, Tramp je rekao: &bdquo;Ne postavljajte mi takvo pitanje, ja želim da se rat zavr&scaron;i".
Zvaničnik Bijele kuće je pojasnio za CNN da je, govoreći o "sekundarnim carinama", Tramp mislio i na sankcije za zemlje koje kupuju rusku naftu, koje bi onda, takođe, imale carine od 100 odsto kada izvoze u SAD.
&Scaron;to se tiče oružja za Ukrajinu, pored raketnih baterija Patriot, za koje je Tramp u nedelju rekao da su ključne za odbranu, SAD bi mogle da prodaju rakete kratkog dometa, haubice i rakete vazduh-vazduh srednjeg dometa članicama NATO, koje bi zatim bile prebačene u Ukrajinu.
Prodajom oružja evropskim zemljama, umjesto da ga prebaci direktno u Ukrajinu, Tramp se nada da će se za&scaron;tititi od političkih kritika da poni&scaron;tava predizborno obećanje o smanjenju uloge SAD u vi&scaron;egodi&scaron;njem ratu, navodi CNN.
Osim toga, on očekuje i značajnu zaradu, jer jedan raketni sistem Patriot ko&scaron;ta otprilike milijardu dolara, a američki predsjednik se već pohvalio velikim profitom od tog posla i istakao da će u ovom paketu članicama NATO biti prodato oružje vrijedno "vi&scaron;e milijardi" dolara, a one mogu da ga &scaron;alju kome žele.
Neki američki zvaničnici smatraju da bi neočekivano slanje velike količine naoružanja u Ukrajinu moglo poslati signal Moskvi da je Tramp ozbiljan u vezi sa svojim frustracijama ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Tramp prijeti Rusiji: Carine od 100 odsto, ako ne zaključi mirovni sporazum sa Ukrajinom za 50 dana

"RUSIJA BI TREBALO DA KORISTI SVOJE RESURSE ZA TRGOVINU, A NE ZA RAT"

Evropska centralna banka (ECB)&nbsp; objavila je konkurs za dizajn sljedeće generacije novčanica eura. Dvije sveobuhvatne teme su već odabrane - evropska kultura i rijeke i ptice, prenosi Biznis.ba ECB je, takođe, otkrila koje će istorijske ličnosti i vrste ptica biti predstavljene.
Kulturne ličnosti koje su u&scaron;le u uži izbor su Maria Callas, Ludwig van Beethoven, Marie Curie, Miguel de Cervantes, Leonardo da Vinci i Bertha von Suttner. Konkurs za dizajn otvoren je za grafičke dizajnere s prebivali&scaron;tem u Evropskoj uniji (EU). Panel nezavisnih stručnjaka pregledaće prijave i odabrati do pet finalista za svaku temu. Članovi javnosti će, takođe, imati priliku da daju povratne informacije o dizajnima koji su u&scaron;li u uži izbor. Očekuje se da će ECB donijeti konačnu odluku do kraja naredne godine. Nove novčanice će ući u opticaj nekoliko godina kasnije.

Konkurs za dizajn nove generacije novčanica eura