Globus

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će biti "veoma te&scaron;ko" sklopiti trgovinski sporazum sa Kanadom, nakon &scaron;to je njen premijer Mark Karni najavio planove da priznavaju državu Palestinu.
Veće carine za zemlje koje nemaju trgovinski sporazum sa SAD stupiće na snagu od sjutra.
Kanada će se suočiti sa carinama od 35 odsto na većinu robe koju prodaje SAD-u, ako se danas ne postigne dogovor.
Potez Kanade da prizna palestinsku državu uslijedio je nakon sličnih najava iz Velike Britanije i Francuske, prenosi BBC.
Pojas Gaze je na ivici gladi zbog izraelske blokade humanitarne pomoći, a većina stanovni&scaron;tva je neuhranjena.
Ranije ove sedmice, Tramp je rekao da u Gazi vlada "prava glad" i da sarađuje sa Izraelom kako bi "sredio stvari". Specijalni izaslanik SAD za Bliski istok Stiv Vitkof trebalo bi danas da se sastane sa zvaničnicima u Izraelu.

Tramp: Najava Kanade da će priznati Palestinu ugrožava trgovinski sporazum

REAKCIJA

Američke Federalne rezerve zadržale su referentnu kamatnu stopu nepromijenjenom u rasponu od 4,25 posto do 4,50 posto.
"Iako promjene u neto izvozu i dalje utiču na podatke, nedavni pokazatelji sugeriraju da je rast ekonomske aktivnosti usporen u prvoj polovini godine", navodi se u saop&scaron;tenju Feda.
Komitet za otvoreno trži&scaron;te (FOMC) istakao je da im je cilj postizanje maksimalne zaposlenosti i inflacije od dva posto na duži rok.
Stopa nezaposlenosti ostaje niska, a trži&scaron;te rada i dalje stabilno. In"flacija ostaje ne&scaron;to povi&scaron;ena", dodaje se.
U vezi s mogućim budućim korekcijama ciljanog raspona kamatne stope, Fed je naveo da će FOMC pažljivo analizirati pristigle ekonomske podatke, promjene u ekonomskim izgledima i procjenu rizika.
"Komitet će nastaviti smanjivati svoj portfelj državnih obveznica, dužničkih hartija agencija i hipotekarno podržanih vrijednosnica agencija", saop&scaron;teno je.
Odluka je donesena u kontekstu nesigurnosti izazvanih globalnim carinama koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp, kao i njegovih čestih kritika na račun predsjednika Feda Jeromea Powella, kojeg je optuživao da ne reaguje dovoljno brzo u suočavanju s ekonomskim rizicima.
Tramp je vi&scaron;e puta tražio smanjenje kamatnih stopa, pozivajući se na poteze evropskih centralnih banaka, te upozoravao da bi odgađanje moglo zakočiti američku ekonomiju.
Odluka je uslijedila i nakon kritika Trampove administracije na račun projekta obnove zgrada sjedi&scaron;ta Feda u Va&scaron;ingtonu.
Tokom pro&scaron;losedmične posjete tim objektima, koji su trenutno u fazi renoviranja, Tramp je izjavio da bi bilo bolje da taj projekat nikada nije ni započet, poredeći ga nepovoljno s jednim od svojih građevinskih poduhvata.
"Uprkos svemu tome, hajde samo da se to zavr&scaron;i i, &scaron;to je jo&scaron; važnije, smanjite kamatne stope", rekao je tada.
U međuvremenu, pojavili su se i izvje&scaron;taji da Tramp razmatra otpu&scaron;tanje Powella, iako je kasnije to demantovao, rekav&scaron;i da je vrlo malo vjerovatno da će to učiniti, ali da ne isključuje mogućnost pokretanja postupka zbog moguće finansijske prevare.
Centralna banka je zadržala kamatnu stopu na istorijski visokom nivou od 5,5 posto od jula 2023. do septembra 2024. godine, prije nego &scaron;to je počela postepeno snižavanje do 4,5 posto.
Uprkos političkom pritisku, Fed je na posljednjih pet sjednica zadržao kamatnu stopu nepromijenjenom.
&nbsp;

Federalne rezerve i dalje oponiraju Trampu: Zadržan isti nivo kamatnih stopa

UPKOS POLITIČKOM PRITISKU

Kanada će priznati Palestinu u septembru, rekao je novinarima&nbsp; kanadski premijer Mark Karni.
&bdquo;Kanada je dugo bila posvećena rje&scaron;enju o dvije države, nezavisnoj, održivoj i suverenoj palestinskoj državi koja živi rame uz rame sa državom Izrael u miru i bezbjednosti&ldquo;, rekao je Karni, prenosi CNN.
Ovaj potez slijedi nakon sličnih najava Francuske, koja je saop&scaron;tila da će priznati palestinsku državu u septembru, i Velike Britanije, koja je saop&scaron;tila da će to učiniti ako Izrael ne ispuni uslove koji uključuju pristanak na prekid vatre u Gazi.
&bdquo;Kanada namjerava da prizna državu Palestinu na 80. Generalnoj skup&scaron;tini Ujedinjenih nacija&ldquo;, rekao je Karni.
&bdquo;Namjeravamo to da učinimo jer se Palestinska uprava obavezala da će voditi veoma potrebne reforme&ldquo;, dodao je kanadski premijer.
Karni je dodao da ga je predsjednik Palestinske uprave Mahmud Abas uvjerio da će njegova administracija održati dugo odgađane izbore 2026. u kojima Hamas &bdquo;neće igrati nikakvu ulogu&ldquo;.

Kanada će priznati Palestinu u septembru

SAOPŠIO KANADSKI PREMIJER

Najmanje &scaron;est osoba je poginulo, među kojima i dijete, dok je desetine povrijeđeno u vazdu&scaron;nom napadu na Kijev. Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su ruske snage zauzele grad Časiv Jar u Donjeckoj oblasti Ukrajine.
 Kijev: Broj poginulih u napadu na prijestonicu porastao na &scaron;est osoba, među njima dijete
U ruskom kombinovanom napadu raketama i dronovima na Kijev ubijeno je najmanje &scaron;est ljudi, uključujući dijete, saop&scaron;tio je gradski vojni upravnik Timur Tkačenko navodeći nove podatke o žrtvama.
Među poginulima je i &scaron;estogodi&scaron;nji dječak, rekao je Tkačenko. Desetine građana je ranjeno, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaničnici.
Dodao je da je noćni napad izazvao &scaron;tetu na 27 lokacija u četiri okruga ukrajinske prestonice.
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su ljudi i dalje zarobljeni ispod ru&scaron;evina jedne stambene zgrade.
"Užasno je jutro u Kijevu. Brutalni ruski napadi uni&scaron;tili su čitave stambene zgrade i o&scaron;tetili &scaron;kole i bolnice", objavio je ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha na Iks-u sa slikom razorene stambene zgrade.
Rusija tvrdi da je zauzela Časov Jar
Ruske snage su zauzele grad Časov Jar u Donjeckoj oblasti Ukrajine, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
"Pripadnici grupe 'jug' ruskih Oružanih snaga su oslobodili Časov Jar u DNR", saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
&nbsp;

Vazdušni napad na Kijev, poginulo šest osoba, među kojima je dijete; Moskva: Ruska vojska zauzela Časov Jar

RAT U UKRAJINI

Pet osoba poginulo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na &scaron;tajerskom autoputu, ispred odmori&scaron;ta Tepanje u smjeru ka Ljubljani. &emsp;
Policijska uprava Celje je prvobitno saop&scaron;tila da su četiri osobe poginule, a dvije povređene, ali je kasnije potvrdila da je povredama zadobijenim u udesu podlegla jo&scaron; jedna osoba. &emsp;
Udes se dogodio kada je vozač kombija, zbog neprilagođene brzine, udario u zadnji dio kamiona u koloni. &emsp;
Vozač kombija je ukrajinski državljan, koji je i sam lak&scaron;e povrijeđen, jedan od putnika je zadobio teže povrede, dok je pet njih&nbsp; stradalo. &emsp;
Prema prvim policijskim informacijama, vozač kamiona je ruski državljanin.

Slovenija: Pet osoba poginulo u saobraćajnoj nesreći na auto-putu

KOMBI UDARIO U KAMION

Evropska unija (EU) je objavila da će odgođeni novi sistem graničnih provjera za državljane zemalja izvan EU, koji će ukinuti pečate u paso&scaron;ima, konačno biti pokrenut u oktobru.
Takozvani Sistem ulaska/izlaska (EES) prvobitno je trebao početi s radom pro&scaron;log novembra, ali je odgođen u posljednji trenutak jer nekoliko zemalja nije bilo spremno, prenosi RSE.
Komisija je odredila 12. oktobar 2025. kao datum početka rada EES-a. Od 12. oktobra nadalje, EES će se postepeno uvoditi na vanjskim granicama 29 evropskih zemalja, tokom perioda od &scaron;est mjeseci. Ovo postepeno uvođenje će dati graničnim vlastima, putnicima i transportnoj industriji vi&scaron;e vremena da se prilagode novim procedurama, saop&scaron;teno je.
Sistem je ustanovljen u novembru 2017. godine a njegova primjena vi&scaron;e puta odlagana. Primjena sistema bi trebala da se odnosi na državljane oko 60 država, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana, za njihov ulazak u EU, te &Scaron;vajcarsku, Norve&scaron;ku, Island i Lihten&scaron;tajn koje su članice &Scaron;engenskog prostora.
Paso&scaron;i u svim zemljama Zapadnog Balkana su biometrijski, u čipovima se nalaze otisci prstiju i fotografija, te su u potpunosti usklađeni s uslovima koje je tražila EU kako bi zemlje Zapadnog Balkana dobile bezvizni režim.EES je napredni IT sistem koji će digitalno bilježiti ulaske i izlaske državljana zemalja izvan EU koji putuju u 29 evropskih zemalja, za kraće boravke. Registrovaće biometrijske podatke, kao &scaron;to su otisci prstiju, slike lica i druge informacije o putovanju.
EES će modernizovati i pobolj&scaron;ati upravljanje vanjskim granicama. Preciznim praćenjem podataka, pomoći će u sprječavanju ilegalne imigracije, identifikaciji osoba koje prekoračuju dozvoljeni boravak i smanjenju prevare identiteta. Unutra&scaron;nja sigurnost će biti pobolj&scaron;ana pristupom pouzdanim informacijama u stvarnom vremenu, omogućavajući relevantnim nacionalnim vlastima da brzo identifikuju osobe koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju.
Osim toga, kako navode iz Evropske komisije, uz povećanu upotrebu automatizovanih graničnih provjera, putovanje će postati lak&scaron;e i sigurnije za sve.
EES ispunjava najvi&scaron;e standarde za&scaron;tite podataka i privatnosti, osiguravajući da lični podaci putnika ostanu za&scaron;tićeni i sigurni, kaže se u saop&scaron;tenju.
Od 12. oktobra nadalje, evropske zemlje koje koriste EES će početi postepeno uvoditi EES tokom perioda od &scaron;est mjeseci, naveli su iz Evropske komisije.
Granične vlasti će postepeno registrovati podatke državljana trećih zemalja koji prelaze vanjske &scaron;engenske granice. Na kraju progresivnog perioda, EES će biti u potpunosti raspoređen na svim graničnim prelazima.
U narednim mjesecima, Komisija će, zajedno s Agencijom Evropske unije za operativno upravljanje velikim IT sistemima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA), nastaviti blisku saradnju s evropskim zemljama koje koriste EES kako bi se osiguralo nesmetano uvođenje sistema.
Kako se približava datum pokretanja sistema, putnici mogu očekivati informativne kampanje i aktivnosti podizanja svijesti na graničnim prelazima, uključujući aerodrome &scaron;irom evropskih zemalja koje koriste EESU, kao i u konzulatima u trećim zemljama, napominju u saop&scaron;tenju iz Evropske komisije.

Primjena novih pravila ulaska i izlaska iz Šengen zone od 12. oktobra

KOJI ĆE UKINUTI PEČATE U PASOŠIMA

Najmanje 280 hiljada ljudi evakuisano je iz &Scaron;angaja od sinoć kao mjera predostrožnosti zbog velikih vremenski nepogoda koje su pogodile istok Kine, prenijeli su kineski mediji.
Pojedine gradove na istočnoj obali pogodio je tropski ciklon i očekuju se tokom dana izuzetno obilne ki&scaron;e, navodi CCTV.
Kako se navodi, u gradu Žu&scaron;an u provinciji Žeđijang rano jutros zabilježen je vetar jačine 23 metra u sekundi.
&nbsp;
&nbsp;

Ciklon stiže u Šangaj, 280.000 evakuisanih

VELIKE VREMENSKE NEPOGODE NA ISTOKU KINE

Ministar ekologije Damjan Ćulafić tvrdi da su tri člana Odbora direktora Eko-fonda nezakonito odlučila da za direktora te institucije predlože Ljubi&scaron;u Konatara. To kaže nijesu mogli da urade, jer vi&scaron;e nemaju mandat. Aktuelnom direktoru Dra&scaron;ku Boljeviću uskoro ističe mandat.
"Njima je mandat prestao po dva osnova - prije svega 16. jula ove godine kada je jedna od članica Odbora direktora podnijela ostavku. A 17-og jula Vlada usvojila Izvje&scaron;taj o poslovanju i finansijski iskaz Eko fonda i to je takođe, shodno odluci o osnivanju Fonda, jedan od okolnosti zbog koje Odboru prestaje mandat. Ovo troje ljudi je naprosto odlučilo da krene putem pravnog puča", kazao je Ćulafić.
Riječ je, kaže, o Svetlani Drobnjak, Andreju Vučekoviću i Miloju &Scaron;undiću.
Vučeković pak, tvrdi da im mandat jo&scaron; traje, jer je članica koja je navodno najavila ostavku učestvovala na sjednici Odbora na kojoj se odlučivalo o kandidatima koji su konkurisali za mjesto direktora Eko-fonda, koji na računu trenutno ima 24 miliona eura.
&ldquo;Mandat Odboru mogu prekinuti samo oni koji su mu taj mandat i dali odnosno, u ovom slučaju Vlada Crne Gore", uvjeren je Vučeković.
On poja&scaron;njava da su bili dužni da raspi&scaron;u konkurs, s obzirom na to da Boljeviću, koji je prije tri godine bio na listi Demokrata za podgoričke izbore, ističe direktorski mandat. Tvrdi da su bili dužni da raspi&scaron;u konkurs, te da je od svih prijavljenih potpunu dokumentaciju imao Ljubi&scaron;a Konatar, koji je bio na čelu Direktorata za inspekcijiski nadzor tokom mandata nekada&scaron;njeg ministra ekologije Ratka Mitrovića.
Vučeković optužuje pravnu službu da ih je opstruirala da ovu odluku arhivski zavedu.
"Taj predlog odluke direktor je onemogućio da bude zaveden na način &scaron;to je organizovao deratizaciju poslovnih prostorija u Eko-fondu. Međutim, nakon ulaska inspekcije u poslovne prostorije, direktor je jedan broj zaposlenih vratio na posao, te smo uspeli da zavedemo svoju odluku, da je uputimo dalje resornom ministru i mi smo svoj posao uradili", kaže on.
Resorni ministar, međutim, tvrdi da su tri člana Odbora poku&scaron;ala da izigraju sistem.
&ldquo;Posebno me iznenadila biv&scaron;a predsjednica Odbora direktora &ndash; Svetlana Drobnjak, da se odlučila da ipak sačini neki akt i iskoristi Memorandum Eko-fonda koji je dostupan na internetu i da taj akt u formi predloga zavede i na arhivi Eko-fonda, i na arhivi Generalnog sekretarijata Vlade CG, a jutros i na arhivi Ministarstva ekologije. Ne postoji nijedan zakonski osnov da on ide dalje u proceduru&rdquo;, navodi Ćulafić.
Ko je uradio svoj posao kako treba, a ko suprotno zakonu utvrdiće Tužila&scaron;tvo po&scaron;to im je ministar Čulafić podnio krivičnu prijavu.
&ldquo;Tri biv&scaron;a člana Odbora direktora Eko fonda počinila umi&scaron;ljeno krivično djelo &ndash; lažno predstavljanje i falsifikovanje isprave&rdquo;, kazao je ministar.
Andreju Vučekoviću ne smeta potez ministra, &scaron;tavi&scaron;e &ndash; poziva ga da preduzme sve potrebne mjere i zaključuje da bilo čiju krivicu i mogu utvrditi jedino nadležne institucije.

Ćulafić podnio krivične prijave protiv tri člana borda direktora Eko-fonda,

RESORNI MINISTAR TVRDI DA SU TRI ČLANA ODBORA POKUŠALA DA IZIGRAJU SISTEM

Snažan zemljotres jačine 8,8 stepeni koji je pogodio Daleki istok Rusije izazvao je cunami, Japan i Havaji naredili su evakuaciju.Za sada nema izvje&scaron;taja o povijeđenima ili stradalima.
Nuklearno postrojenje Fuku&scaron;ima, o&scaron;tećena u udaru cunamija 2011. godine, obustavila je ispu&scaron;tanje obrađene radioaktivne vode u Tihi okean.&nbsp;
U Severo-Kurilskom okrugu Sahalinske oblasti Rusije progla&scaron;eno je vanredno stanje zbog zemljotresa i cunamija, saop&scaron;tila je regionalna vlada.
Zemljotres magnitude 8,7 stepeni Rihterove skale dogodio se rano jutros kod obale Kamčatke, &scaron;to je najjači potres u tom regionu od 1952. godine, prenosi Ria Novosti.
Severo-Kurilsk, grad u Sahalinskoj oblasti je djelimično poplavljen nakon zemljotresa i naknadnog cunamija. Lokalno Odjeljenje za hidrometeorologiju i praćenje životne sredine zabilježilo je cunami talas visine do četiri metra u regionu.
Treći, najmoćniji talas cunamija, otkinuo je brodove sa vezova u luci, koja je poplavljena, kao i lokalno ribarsko preduzeće. Nekoliko ljudi je potražilo medicinsku pomoć, u jednom od vrtića na poluostrvu se sru&scaron;io zid, a u trenutku incidenta tamo nikoga nije bilo.
Prema podacima Ministarstva zdravlja Kamčatke, svi povrijeđeni su bez težih povreda. Na Kamčatki je već zabilježeno jo&scaron; 30 potresa intenziteta od 2-5 stepeni Rihterove skale, a naknadni potresi su mogući u roku od mjesec dana, uključujući i one magnitude do 7,5 stepeni, saop&scaron;tili su iz seizmolo&scaron;ke službe.
Upozorenje na cunami izdato je za skoro cijelu istočnu obalu Japana, u Indoneziji i na Filipinima, kao i na Havajima i u vi&scaron;e američkih saveznih država na zapadnoj obali.
Zemljotres jačine 8,8 stepeni Rihterove skale pogodio je grad Petropavlovsk na Kamčatki, a prema prvim izvje&scaron;tajima ima i povrijeđenih, objavili su ruski mediji. Prvi talas cunamija pogodio je Kurilska ostrva, a cunami visine od 3-4 metra udario je u poluostrvo Kamčatka.
Guverner Sahalinske oblasti Valerij Limarenko saop&scaron;tio je da su stanovnici evakuisani na vi&scaron;a područja dok prijetnja od novih talasa ne prestane u potpunosti.
Upozorenja na cunami i za evakuaciju izdata su i za Japan, Havaje, zapadnu obalu SAD i druge pacifičke zemlje, objavila je agencija AP.&nbsp;
Opasnost od cunamija izazvala je poremećaje u redovnom funkcionisanju željezničkog i avio-saobraćaja na istoku Japana, u priobalnom dijelu, navodi Kjodo.
Nuklearno postrojenje Fuku&scaron;ima, o&scaron;tećena u udaru cunamija 2011. godine, obustavila je ispu&scaron;tanje obrađene radioaktivne vode u Tihi okean.
Zvaničnici su pozvali stanovni&scaron;to oblasti ugoržene od cunamija da se evakui&scaron;u dok god je progla&scaron;ena opasnost na snazi.
Premijer Japana &Scaron;igeru I&scaron;iba, navodi Kjodo, rekao je da će preduzeti sve neophodne mjere da osigura da stanovni&scaron;tvo bude bezbjedno i naložio ministarstvima da ublaže posljedice cunamija.
Američki sistem za upozoravanje na cunami, takođe, je izdao upozorenje na "opasne talase cunamija".
Na američkom ostrvu Havaji u Tihom okeanu je počela evakuacija stanovni&scaron;tva, prenijeli su američki mediji. Zvaničnici su upozorili stanovnike tog ostrva da napuste plaže i odu u mjesta koja su na vi&scaron;oj nadmorskoj visini.
Guverner Havaja Džo&scaron; Grin rekao je da ljudi koji ostanu na plaži rizikuju da izgube život.
"Uz Božiju pomoć, talasi nas neće povrijediti. Ipak, treba poći od pretpostavke da bi mogli biti smrtonosni", izjavio je Grin, prenosi Ej-Bi-Si (ABC) njuz.
Lokalne službe za vanredne situacije saop&scaron;tile su da se mogu očekivati razorni talasni udari.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp putem dru&scaron;tvenih mreža pozvao je ljude u ugroženim područjima da "budu bezbjedni i jaki".
Upozorenje na opasnost od cunamija izdato je i u Kaliforniji, prenosi Si-En-En (CNN). Kako se navodi, očekuju se talasi visine i do metar i po. Lokalnom stanovni&scaron;tvu stigla su javna obavje&scaron;tenja u kojima se ljudi pozivaju na oprez, jer bi talasi mogli da budu smrtonosni.
Talasi visine preko tri metra mogući su duž nekih obala Rusije i Ekvadora, dok su talasi visine 1-3 metra mogući u Japanu, na Havajima, u Čileu i Solomonskim Ostrvima, navodi se.
Tlo se ne smiruje, pa je nakon ovog zemljotresa u istoj oblasti zabilježena serija jakih potresa.

Zemljotres 8,8 stepeni na istoku Rusije, zbog cunamija evakuacija u Japanu i Havajima

IZDATO UPOZORENJE I U AMERICI

Međunarodna inicijativa Integrisana klasifikacija faze bezbjednosti hrane (IPC) upozorila je danas da se u Pojasu Gaze trenutno "odvija najgori mogući scenario gladi" i saop&scaron;tila da se u tom području bez hitne akcije očekuje "veliki broj mrtvih".
Upozorenje ne predstavlja zvanično progla&scaron;enje gladi, a IPC ne raspolaže podacima kojima bi to potvrdila zbog ograničenog pristupa području.
IPC navodi da se Gaza već dvije godine nalazi na ivici gladi, dok su nedavni događaji, kako tvrdi, "dramatično pogor&scaron;ali situaciju".
Ta organizacija je do sada samo nekoliko puta proglasila glad - u Somaliji 2011. godine, Južnom Sudanu 2017. i 2020. godine, kao i u djelovima regiona Darfur u Sudanu pro&scaron;le godine, &scaron;to je potvrdio i Fond Ujedinjenih nacija (UN) za djecu (UNICEF).
Glad se zvanično progla&scaron;ava u nekom području ako ono ispunjava tri uslova - da najmanje 20 odsto domaćinstava pati od nedostatka hrane, da je najmanje 30 odsto djece od &scaron;est mjeseci do pet godina akutno neuhranjeno, kao i da najmanje dvije osobe ili četvoro djece na 10.000 stanovnika dnevno umre od gladi, ili bolesti koje su sa njom povezane.
Izvje&scaron;taj IPC zasnovan je na informacijama dostupnim do petka, 25. jula i u njemu se navodi da je humanitarna kriza u Pojasu Gaze dostigla "alarmantnu i smrtonosnu prekretnicu".
U izvje&scaron;taju se dodaje da je prag gladi dostignut u većem dijelu Gaze, kao i da u gradu Gaza vlada akutna neuhranjenost.
Prema podacima Programa UN za hranu (WFP), svaka treća osoba u Gazi ne jede po vi&scaron;e dana, a bolnice u pogođenim područjima svakodnevno prijavljuju da sve vi&scaron;e djece umire od gladi.
IPC je u maju ove godine u analizi upozorio da će Gaza "pasti u glad" ako Izrael ne ukine blokade humanitarne pomoći.
Izrael je tokom rata u Gazi, koji traje od oktobra 2023. ograničio isporučivanje humanitarne pomoći u različitim mjerama, a u martu ove godine je obustavio uvoz sve robe kako bi izvr&scaron;io pritisak na militantnu islamističku grupu Hamas, da bi ublažio ograničenja u maju.
Jerusalim je tada nastavio sa pružanjem pomoći sistemom koji podržavaju Sjedinjene Američke Države (SAD), a za koji tradicionalni dobavljači, predvođeni UN, tvrde da ograničava druge isporuke, kao i da često dolazi do incidenata pri preuzimanju hrane i ljekova.
Iako Izrael tvrdi da nema ograničenja u broju kamiona sa pomoći koji mogu da uđu u Gazu, agencije UN i druge međunarodne grupe tvrde da čak ni najnovije humanitarne mjere nijesu dovoljne da se suprotstave sve većoj gladi.
 
 
 
&nbsp;
&nbsp;

IPC: U Gazi se trenutno dešava najgori mogući scenario gladi

"BEZ HITNE AKCIJE, OČEKUJE SE VELIKI BROJ MRTVIH"

Kremlj ponovo odgovorio na izjavu predsjednika SAD Donalda Trampa o skraćenju ultimatuma datog Rusiji za rje&scaron;avanje ukrajinske krize.
Kako je danas novinarima izjavio portparol ruskog predsjednika Dmitirij Peskov, Kremlj "registruje nove izjave predsjednika SAD Donalda Trampa", prenosi B92.
"Rusija je razvila imunitet na sankcije, ekonomija dugo već funkcioni&scaron;e uz ogroman broj ograničenja", istakao je on.

Kremlj: Rusija je razvila imunitet na sankcije