U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari obelježava se 30. godišnjica genocida nad Bošnjacima koji su srpske snage u Bosni i Hercegovini počinile u julu 1995.

Na komemoraciju su stigle desetine hiljada ljudi i brojni zvaničnici iz zemlje, regiona i svijeta.

U Potočarima će danas biti sahranjeni posmrtni ostaci još sedam srebreničkih žrtava, koji su pronađeni na različitim lokacijama.

Najmlađe žrtve koje će biti sahranjene su dva mladića koji su imali 19 godina.

Zamjenik načelnika Srebrenica Hamdija Fejzić, koji je bio prvi govornik na komemoraciji, istakao je da je prije 30 godina u Srebrenici “civilizacija pala na testu čovječnosti”.

“U tišini koja je odzvanja jače od bilo kakvog govora stojimo s ponosom. Trideset godina živimo s istinom o genocidu, a slušamo laži. Nećemo pokleknuti", naveo je on.

Predsjednica udruženja "Majke Srebrenice" Munira Subašić pozvala je danas Evropu "da se probudi" na komemoraciji povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici i dodala da se u svijetu danas "umjesto pravde budi fašizam".

Ona je pozvala prisutne komemoraciji da pomognu u borbi protiv mržnje, nepravde, silovanja i protjerivanja.

"Niko nema pravo da ubija ničije dijete, niko nema pravo da siluje ničiju ćerku. Dok stojim ovdje mnoge majke u Ukrajini i Palestini doživljavaju ono što smo mi doživjele 1995. godine", rekla je Subašić.

Ona je navela da su u ljeto 1995. godine ubijena 22 njene člana porodice, uključujući sina i supruga.

Subašić je zahvalila svim zemljama koje su glasale za Rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama (UN) i rekla da oni koji nisu glasali za tu rezoluciju "žive u mraku", kao i da im majke srebreničkih žrtava to nikada neće oprostiti ni zaboraviti.

"Trideset godina slušamo laži, gledamo mržnju, gledamo veličanje ratnih zločinaca. Svijet i Evropa to tolerišu", ocijenila je ona.

Fon der Lajen: EU priznaje svoju odgovornost

Evropska unija nikada neće zaboraviti šta se dogodilo u Srebrenici, prihvata svoju prošlost i priznaje svoju odgovornost, jer nije uspela da spriječi i zaustavi genocid, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i naglasila da "EK osuđuje svako poricanje tog zločina, jednog od najmračnijih poglavlja evropske istorije".

Ursula fon der Lajen je podsjetila u pisanoj izjavi da je "prošlo 30 godina od genocida u Srebrenici i da se danas odaje pošta za više od 8.300 bošnjačkih dječaka i muškaraca koji su među ubijenima i onima koji se i dalje vode kao nestali".

"U trenutku dok se neke od posljednjih žrtava Srebrenice sahranjuju, odajem počast majkama, ženama, ćerkama koje nastavljaju da žale, noseći teret gubitka ove tri decenije", navela je ona.

Prema njenim rečima, "dužnost svih je da se sjećaju i čuvaju istinu kako bi buduće generacije tačno znale šta se dogodilo".

"One moraju znati da su u ljeto 1995. godine, žrtve sistematski ubijane i sahranjivane u masovnim grobnicama u enklavi pod zaštitom Ujedinjenih nacija. U gradu u kojem su vjerovali da će biti zaštićeni od rata koji je bijesnio u Bosni i Hercegovini", kazala je Ursula fon der Lajen.

Ona je naglasila da EU nikada neće zaboraviti šta se dogodilo u tom gradu.

"Prihvatamo svoju prošlost i priznajemo svoju odgovornost jer nijesmo uspjeli da spriječimo i zaustavimo genocid. Nikada nećemo dozvoliti da istorija da bude promijenjena", poručila je Ursula fon der Lajen.

"Čvrsto odbacujemo i osuđujemo svako poricanje, izvrtanje ili minimiziranje genocida u Srebrenici, kao i veličanje ratnih zločinaca", istakla je ona i naglasila da politički lideri imaju ogromnu odgovornost u tome, posebno u Bosni i Hercegovini i u cijelom regionu.

Fon der Lajen navodi da lideri u regionu moraju da predvode u primjeru da se priznaju činjenice i istinski oda počast žrtavama.

"Lideri moraju aktivno da rade na pomirenju, protiveći se korijenima mržnje koja je dovela do zločina, jer je to jedini način da se napreduje ka svjetlijoj i prosperitetnoj budućnosti za nove generacije", poručila je ona.

Ursula Fon der Lajen je poručila građanima BiH da je EU uz njih.

"Ostajemo predani podršci članstvu vaše zemlje u EU. Vaši politički lideri moraju da odrade svoj dio kako bi zemlja pronašla svoje mjesto u srcu naše Unije, gde i pripada", zaključila je Ursula fon der Lajen.

Šmit: Srebrenica ne smije biti zaboravljena

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit izjavio je u Potočarima, na komemoraciji žrtvama srebreničkog genocida da Srebrenica ne može biti zaboravljena, a da "negiranje genocida i mržnja ne smiju da imaju mjesta u BiH".

"Ovdje smo da odamo poštu žrtvama genocida u Srebrenici. Odavanje pošte nije samo iskazivanje poštovanja prema nasljeđu žrtava, već i čuvanje dostojanstva žrtava", rekao je Šmit u obraćanju na komemoraciji.

Istakao je da “Srebrenica ne može biti zaboravljena”, izrazivši nadu da će iz Potočara danas biti dat signal da se istovremeno može “oplakivati i raditi na budućnosti”.

“Preživjelima odajem poštu zbog humanosti koja je primjer svima nama, hvala na hrabrosti i odlučnosti da gradite bolju budućnost i što nikada ne odustajete. Hvala što ste nas pozvali, nas koji 1995. godine nijesmo intervenisali protiv Mladića i saučesnika", kazao je Šmit.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je da se Srebrenica desila “za njenog života i u njenoj blizini”.

“Podsjeća nas da mržnja i dehumanizacija može dovesti do najtežih zločina. Odajmo poštu žrtvama Srebrenice tako što ćemo braniti prava koja su njima bila uskraćena. Stvorimo budućnost u kojoj ćemo biti definisani jedino prema onome što nas čini ljudima", istakla je Kos na komemoraciji.

Švedska ministarka spoljnih poslova Maria Malmer Stenergard rekla je u svom obraćanju da se “mir se ne može uzimati zdravo za gotovo” i da se nastavlja raditi na na identifikaciji preostalih žrtava i “obezbjeđenju nulte tolerancije na negiranje genocida”.

“Švedska ostaje predan partner i prijatelj. Odajmo poštu žrtvama boreći se za budućnost obilježenu mirom, tolerancijom i međusobnim uvažavanjem", istakla je ona.

Danski ministar spoljnih poslova Lars Rasmusen istakao je da je obaveza svih da obezbijede da se Srebrenica nikada više ne ponovi.

“Danska stoji uz narod BiH i u njihovom radu na izgradnji mirne, stabilne i prosperitetne zemlje", rekao je on.

Na komemoraciji je prenijeta i poruka bitanskog kralja Čarlsa, u kojoj je navedeno da su mnogi pojedinci odgovorni za genocid stali su pred lice pravde, ali da treba raditi na tome da se takvo nešto nikada više ne ponovi.

"Ako ne budemo radili zajedno sve se može ponoviti. Danas se sramotimo pred Gazom. Iz Srebrenice se oglašavamo čitavom čovječastnu da budemo još osetljiviji. Svi smo jednaki, ne možemo se dijeliti ni po čemu, samo po ljudskosti", rekao je predsjednik Velike narodne skupštine Republike Turske Numan Kurtulmuš.

Podsekretarka Ujedinjenih nacija za politička pitanja i pitanja izgradnje mira Rosemari Di Karlo citirala je generalnog sekretara UN-a Antonija Gutereša: "Priznajemo tešku istinu. Zakazali smo prije 30 godina".

Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove sudija Graciela Gati Santana navela je da ni nakoj tri decenije  još nisu pronađene sve žrtve, kao i da su neki osumnjičeni još bjegunci, dok se “neki i veličaju".

Crnogorski ministar spoljnih poslova Ervin Ibrahimović rekao je u svom obraćanju da se samo insistiranjem na istini i iskrenim suočavanjem s prošlošću “otvaraju vrata za zdravu budućnost".

Bramerc: Kampanja negiranja genocida i slavljenja ratnih zločinaca nikada nije bila jača

Glavni haški tužilac Serž Bramerc izjavio je da je danas na prostoru bivše Jugoslavije mnogo prisutnija kampanja slavljenja ratnih zločinaca i negiranja genocida u Srebrenici, iako je on neopozivo priznat kao takav, uključujući i pred Međunarodnim sudom pravde.

Bramerc je za današnji austrijski dnevnik Štandard, u intervjuu podovom 30. godišnjice od masakra više od 8.000 Bošnjaka u okolini Srebrenice, rekao da strahuje da u atmosferi kakva danas postoji, vođe bosanskih Srba Ratko Mladić i Radovan Karadžić ne bi bili uhapšeni i osuđeni za ratne zloćine pred Haškim tribunalom.

Bramerc je rekao da se danas "i u Zagrebu i u Beogradu ponašaju kao da se radilo o građanskom ratu unutar Bosne, sa kojim oni nijesu imali nikakve veze, a ne o međunarodnom sukobu, kao što je to bio slučaj".