Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je danas da bi predložene evropske vojne snage, koje bi eventualno bile raspoređene u Ukrajini, na osnovu potencijalnog mirovnog sporazuma, mogle da "odgovore na napad Rusije" ukoliko bi ga Moskva pokrenula.

Makron je to izjavio poslije razgovora sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, uoči samita u Parizu na kojem će predstavnici tridesetak nacija sjutra razgovarati o predloženim snagama za Ukrajinu, za koje predsjednik Francuske predlaže da budu raspoređene „po važnim gradovima“ i drugim mjestima.

„Ako opet bude opšte agresije protiv teritorije Ukrajine, ove borbene snage bi, zapravo, bile napadnute i onda bi uslijedio naš uobičajeni okvir angažovanja“, rekao je Makron i dodao: „Naši vojnici, kad su umiješani i raspoređeni, tamo su da reaguju i odgovore na odluke vrhovnog komandanta i, ako su u konfiliktnoj situaciji, da na nju odgovore“.

Makron u tandemu sa premijerom Velike Britanije Kirom Starmerom insistira na tome da se stvori koalicija zemalja voljnih da, na ovaj ili na onaj način, podrže raspoređivanje vojne sile u Ukrajini, sa ciljem da se obezbijedi trajan mir time što bi se Rusija odvratila od ideje da ponovo napadne tu zemlju.

Makron nije precizirao koju je vrstu odgovora zamislio u slučaju ruskog napada.

Rekao je da predložene evropske trupe ne bi bile stacionirane na linijama fronta u Ukrajini „niti bi se uključivale prvog dana u suprotstavljanje ruskim snagama“, već bi to „bile trupe za odvraćanje Rusije od ponovnog napada“.

„Time što bi držale strateške gradove, strateške baze, to bi označilo jasnu podršku nekoliko evropskih zemalja i saveznika“, dodao je.

Prema tome, kako je kazao, „mi nismo na linijama fronta, ne idemo u bitku, ali smo tamo da garantujemo trajni mir“.

„To je pacifistički pristup. Jedini koji bi u tom trenutku pokrenuli konflikt, ratnu situaciju, bili bi Rusi – ako bi se ponovo odlučili da krenu u agresiju“, rekao je predsjednik Francuske.

Makron očekuje 31 državnu delegaciju sjutra ujutru u Jelisejskoj palati, što je više no što ih je bilo prvi put istim povodom u Parizu, prije mesec. To je, kako tvrde zvaničnici iz predsjedničke palate, dokaz da stvaranje koalicije za pomoć Ukrajini – uz mogućnost slanja trupa u tu zemlju – dobija zamajac.

SAD na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom, međutim, ne pokazuju javni entuzijazam za razgovore o stvaranju koalicije koja bi potencijalno poslala trupe u Ukrajinu da bi odvraćala Rusiju od novog napada, ako bude postignut dogovor o prekidu vatre.

Specijalni Trampov izaslanik za Ukrajinu Stiven Vitkof odbacio je ideju o raspoređivanju evropskih trupa, pa čak i potrebu da se tako nešto uopšte radi.

„To je kombinacija držanja i pozeraja, kombinacija koja je uprošćena“, rekao je Vitkof u intervjuu sa nekadašnjim novinarem Foks njuza Takerom Karlsonom.

Evropa ne dijeli takav pogled, a koalicija koju predlažu Makron i Starmer zasniva se na premisi da se poslije svega što je predsjednik Rusije Vladimir Putin uradio u Ukrajini još od 2014. godine (odnosno od aneksije Krima), njemu ne može vjerovati, i da bi evropske trupe mogle pomoći u sprečavanju opasnosti od nekog potencijalnog budućeg napada.