Globus

Predsjednik Volodimir Zelenski je izjavio da je zbog preciznih ukrajinskih udara na logistiku i infrastrukturu goriva Rusija sada primorana da uvozi benzin. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da je činjenica da ne postoji nikakva &ldquo;magična pilula&rdquo; ili &ldquo;magično oružje&rdquo; za kijevski režim da promijeni tok događaja.&nbsp;
O&scaron;tećeni objekti za električnu energiju u Ukrajini, 50.000 domaćinstava bez struje
Vi&scaron;e od 50.000 potro&scaron;ača u Černihivskoj oblasti ostalo je bez struje nakon sinoćnog napada ruskih dronova, saop&scaron;tile su ukrajinske vlasti.
Prema Černihivoblenergu, napad je o&scaron;tetio nekoliko ključnih objekata za snabdijevanje električnom energijom, izazivajući vanredne prekide struje, prenio je Ukrinform.
Nadležne službe rade na obnovi, a stanovnici su pozvani na &scaron;tednju električne energije.
Ruske trupe su izvr&scaron;ile su najveći napad na ukrajinsku infrastrukturu za proizvodnju gasa od početka rata, a pogođeni su objekti &ldquo;Naftogasa&rdquo; u Harkovskoj i Poltavskoj oblasti.
Ukrajinske snage odgovorile su udarom dronova na rafineriju nafte u Orsku, u Rusiji, 1.400 kilometara udaljenu od granice s Ukrajinom.
Predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je Rusija napala i energetski sektor u Donjeckoj oblasti i da je obnova snabdijevanja strujom u gradovima Kramatorsk, Slavjansk i Družkivka je u toku.
Najavio je da će Kijev pojačati napade dugog dometa na Rusiju i istakao da su se potpuno opravdanim pokazali udari na rusku logistiku i infrastrukturu goriva.
&ldquo;Rusija uvozi benzin i iz Azije, posebno iz Kine, i iz Evrope, posebno iz Bjelorusije. Ovo je jedan od rezultata Putinovog rata &ndash; zemlja benzinskih pumpi ne prodaje, već uvozi benzin&rdquo;, zaključio je Zelenski.
Kremlj upozorava da će, ukoliko Kijev izvede napade duboko na ruskoj teritoriji, Moskva adekvatno odgovoriti.
&ldquo;Ostaje činjenica da ne postoji nikakva magična pilula ili magično oružje za kijevski režim. Nijedno oružje ne može da promijeni tok događaja&rdquo;, poručuje portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ponavlja da Rusija ne predstavlja prijetnju Evropi, a tvrditi suprotno je, kako je ocijenio, &ldquo;namjerno eskaliranje situacije&rdquo;.

Zelenski: Rusija ne prodaje, već uvozi benzin; Kremlj: Nema magične pilule ni oružja za Kijev

OŠTEĆENI OBJEKTI ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU U UKRAJINI

Optužnica za požar u diskoteci Pulse u Kočanima je potvrđena, saop&scaron;tio je Osnovni krivični sud u Skoplju, a na suđenju, za najveću tragediju koja je zadesila Sjevernu Makedoniju, naći će se 34 osobe i tri kompanije.
Među njima su biv&scaron;i ministri ekonomije i direktori Direkcije za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje, gradonačelnici Kočana, inspektori, kao i odgovorne osobe u kompanijama koje su upravljale noćnim klubom.
U požaru koji se dogodio u diskoteci Pulse u noći između 15. i 16. marta poginule su 62 osobe, a vi&scaron;e od 200 je povrijeđeno.
Tačan datum početka suđenja jo&scaron; nije utvrđen.
Svim optuženima će se suditi za krivično djelo &ldquo;izazivanje opasnih radnji protiv javne sigurnosti&rdquo;.
Tragedija u Kočanima desila se tokom nastupa muzičke grupe DNK, kada su varnice iz pirotehnike zapalile plafon diskoteke, požar se brzo pro&scaron;irio, a panika i uzak izlaz iz objekta izazvali su stampedo.
Prema optužnici, objekat nije ispunjavao ni minimalne tehničke uslove za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, nije imao dozvolu za rekonstrukciju, osnovni projekat i izvje&scaron;taje o rekonstrukciji, niti poseban izvje&scaron;taj o za&scaron;titi od požara, eksplozija i opasnih materijala, niti plan i procjenu za&scaron;tite i spa&scaron;avanja.

Potvrđena optužnica protiv 34 osobe i tri kompanije u slučaju požara u Kočanima

POGINULE 62 OSOBE, A VIŠE OD 200 POVRIJEĐENO

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa povukla je nominaciju Marka Brnovića za ambasadora u Srbiji, navodi se u odluci objavljenoj na sajtu Odbora Senata SAD za spoljne poslove.
Razlozi za povlačenje nominacije nijesu navedeni.
Tramp je krajem marta predložio Brnovića, člana Republikanske stranke i biv&scaron;eg državnog tužioca Arizone, za ambasadora u Beogradu. Međutim, iako je nominacija proslijeđena Odboru Senata za spoljne poslove, Brnović se nikada nije pojavio pred tim tijelom koje potvrđuje naimenovanja.
Sjedinjene Američke Države od januara ove godine nemaju ambasadora u Beogradu, nakon &scaron;to je tu poziciju napustio Kristofer Hil povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću.

Bijela kuća povukla nominaciju Marka Brnovića za ambasadora u Srbiji

RAZLOZI NIJESU NAVEDENI

Sud Bosne i Hercegovine donio je drugostepenu presudu kojom je Borislav Gligorević osuđen na deset godina zatvora. Protiv drugostepene presude nije dozvoljena žalba.
On je optužen za silovanje počinjeno 1992. u Liplju kod Zvornika na istoku Bosne.
Tužila&scaron;tvo Bosne i Hercegovine ga tereti da je kao pripadnik jedinice &ldquo;Bijeli orlovi&rdquo;, krajem maja i početkom juna 1992. godine u mjestu Liplje, op&scaron;tina Zvornik, sa drugim pripadnicima jedinice, upotrebom sile i prijetnji oružjem, silovao i seksualno zlostavljao tri žrtve bo&scaron;njačke nacionalnosti.
Prema navodima optužnice, jedinica u čijem je sastavu bio, nezakonito je zatvorila vi&scaron;e stotina civila bo&scaron;njačke nacionalnosti, a tri žrtve su prisilno odvajane od ostalih zatvorenika, te odvođene u okolne objekte gdje su nad njima počinjeni zločini.
Zločini su se, prema optužnici, dogodili u okviru &scaron;irokog i sistematičnog napada na civilno stanovni&scaron;tvo bo&scaron;njačke nacionalnosti na području Zvornika i okoline.
Granična policija Bosne i Hercegovine je Gligorevića uhapsila krajem maja 2023. na graničnom prelazu sa Srbijom.
Tokom suđenja, koje je počelo u oktobru 2023. svjedočilo je vi&scaron;e od 20 osoba, među kojima i pet svjedoka i svjedokinja pod mjerama za&scaron;tite, te dva stručna vje&scaron;taka.
Gligorević je bio u pritvoru nakon prvostepene presude koja je donesena 21. februara ove godine zbog opasnosti od bjekstva.
U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru.
U logoru Liplje, prema navodima svjedoka pred Međunarodnim krivičnim sudom za biv&scaron;u Jugoslaviju (MKSJ), bilo je zatočeno vi&scaron;e od 400 osoba, a 27 je ubijeno.
Za ratne zločine na području ove op&scaron;tine pred Međunarodnim krivičnim sudom za biv&scaron;u Jugoslaviju progla&scaron;eni su krivim Momčilo Kraji&scaron;nik, Biljana Plav&scaron;ić, Mićo Stani&scaron;ić, Stojan Župljanin.
I dalje se traga za oko 400 osoba nestalih s područja op&scaron;tine Zvornik.
Procjenjuje se da je najmanje 20.000 žena silovano tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ipak, malo je počinioca kažnjeno.
Do zatvaranja Međunarodnog krivičnog suda za biv&scaron;u Jugoslaviju 2017. godine, manje od 40 osoba je osuđeno za ratna seksualna zlodjela, a suđenja se nastavljaju na domaćim sudovima.
&nbsp;

Gligorević osuđen na deset godina zatvora zbog silovanja početkom rata u BiH

DRUGOSTEPENA PRESUDA

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Rusija u Ukrajini ne ratuje sa samom Ukrajinom, već sa čitavim NATO savezom i istakao da njegova država proizvodi sopstvenu vojnu opremu, dok se sa ukrajinske strane nalazi ne samo zapadna tehnika, već i instruktori iz zemalja NATO-a. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarao je sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom o suprotstavljanju ruskim provokacijama.&nbsp;
Peskov: Ne postoji &ldquo;magično oružje&rdquo; za Kijev koje bi promijenilo stanje na frontu
Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je sinoć da će Moskva adekvatno odgovoriti ukoliko Kijev izvede napade duboko na ruskoj teritoriji.
Kako je naveo, ne postoji to &ldquo;magično oružje&rdquo; koje bi promijenilo stanje na frontu.
Odgovarajući na pitanje na kanalu &ldquo;Rusija 1&rdquo;, Peskov se osvrnuo na to da su ove sedmice predstavnici američkog rukovodstva govorili o mogućoj isporuci raketa &ldquo;tomahavk&rdquo; Ukrajini.
&ldquo;U su&scaron;tini, dopu&scaron;tali su mogućnost udara duboko u rusku teritoriju. To je poprilično opasan simptom i ne može da prođe nezapaženo u Moskvi &ndash; primijetili smo to. Ako se to desi, to će biti jo&scaron; jedan talas napetosti, koji će zahtijevati adekvatan odgovor ruske strane&rdquo;, naglasio je Peskov.
Na plenarnoj sjednici 22. godi&scaron;njeg sastanka Međunarodnog diskusionog kluba &ldquo;Valdaj&rdquo; u Sočiju predsjednik Rusije Vladimir Putin izrazio je uvjerenje da će &ldquo;kijevski režim&rdquo; na kraju morati da sjedne za pregovarački sto.
On je rekao da Kijevu nedostaje ljudstvo, a da davanje raketa &ldquo;tomahavk&rdquo; Ukrajini neće promijeniti situaciju na rati&scaron;tu.
Biv&scaron;i Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je moguće da će Ukrajina morati da ustupi dio teritorije zarad mira.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je evropske lidere da Rusija i dalje &ldquo;misli da je dovoljno smjela da eskalira rat&rdquo; kroz incidente sa dronovima &scaron;irom Evrope.
Zelenski je razgovarao sa &scaron;vedskim premijerom Ulf Kristerson o budućoj saradnji u protivvazdu&scaron;noj odbrani, i o &scaron;vedskim vojnim &ldquo;gripen&rdquo; avionima, za koje je Kijev zainteresovan.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da bi ukrajinski predsjednik trebalo da pokaže po&scaron;tovanje kada govori o Mađarskoj, posebno imajući u vidu, kako je naveo, da Ukrajina u velikoj mjeri zavisi od podr&scaron;ke EU gdje nijedna odluka ne može da se donese bez pristanka Budimpe&scaron;te.
Zelenski je ranije objavio da bi Evropa trebalo da poslu&scaron;a poziv američkog predsjednika Donalda Trampa da prestane da kupuje naftu od Rusije, kao i da Mađarska to mora jasno da čuje.
U napadu ruskih dronova na Odesu povrijeđene su dvije osobe, a 46.600 potro&scaron;ača u tom regionu ostalo je bez struje, saop&scaron;tila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine.
Rusko ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su Rusija i Ukrajina razmijenile ratne zarobljenike po formuli 185 za 185.

Putin: Davanje "tomahavka" Kijevu neće promijeniti ništa; Stoltenberg: Ukrajina će možda morati da ustupi dio teritorije

RAT U UKRAJINI

Dvije osobe ubijene su u napadu automobilom i nožem na ulazu u sinagogu u Mančesteru u Velikoj Britaniji, saop&scaron;tila je lokalna policija i dodala da je napadač ubijen.
Policija je pozvana da dođe u sinagogu u 9.31 po lokalnom vremenu, a očevidac koji je pozvao policiju rekao je da je vidio kako se osoba automobilom zalijeće u okupljene ljudi i kako je jedan čovek izboden nožem.
BBC je najpre javio da četiri osobe imaju povrede od vozila i uboda nožem.
Vjeruje se da je osumnjičeni napadač na koga je policija pucala mrtav, rekao je gradonačelnik Mančestera Endi Bernam.
Incident se dogodio na Jom Kipur, najsvetiji dan u jevrejskom vjerskom kalendaru.

Napad ispred sinagoge u Mančesteru: Dvije osobe ubijene, napadač ubijen

INCIDENT SE DOGODIO NA NAJSVETIJI DAN U JEVREJSKOM VJERSKOM KALENDARU

Na područjima svih policijskih uprava na teritoriji&nbsp; Srbije, danas do 9.30 prijavljeno je da su postavljene bombe u ukupno 807 osnovnih i srednjih &scaron;kola.
&ldquo;Angažovani su policijski službenici nadležnih policijskih uprava i Policijske uprave za grad Beograd, Uprave kriminalističke policije, kao i Uprave za tehniku. O svemu je obavije&scaron;teno nadležno tužila&scaron;tvo&rdquo;, naveo je MUP u saop&scaron;tenju.
Ministarstvo dodaje da policijski službenici postupaju po Instrukciji o načinu postupanja prilikom saznanja ili dojave o postavljenom eksplozivnom sredstvu ili napravi.
MUP Srbije je naveo da će policijski službenici Službe za borbu protiv visokotehnolo&scaron;kog kriminala Uprave za tehniku se partnerima u inostranstvu obratiti svim raspoloživim mehanizmima međunarodne saradnje u cilju identifikacije po&scaron;iljaoca ovih prijetnji.

MUP Srbije: Prijavljeno da su postavljene bombe u 807 osnovnih i srednjih škola širom države

"O SVEMU JE OBAVIJEŠTENO NADLEŽNO TUŽILAŠTVO”

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da poku&scaron;ava da izazove rizik od nuklearnih incidenata, dok su lideri G7 poručili da će preduzeti mjere protiv zemalja i kompanija koje povećavaju uvoz ruske nafte, čime podrivaju sankcije.&nbsp;
G7: Preduzećemo mjere protiv onih koji povećavaju kupovinu ruske nafte
Ministri finansija zemalja G7 saop&scaron;tili su da će preduzeti zajedničke korake kako bi povećali pritisak na Rusiju, ciljajući one koji nastavljaju da povećavaju kupovinu ruske nafte, kao i one koji olak&scaron;avaju zaobilaženje sprovođenja uvedenih sankcija prema Rusiji.
Ministri finansija G7 su, takođe, naveli da su se saglasili o važnosti trgovinskih mjera, uključujući carine i zabrane uvoza i izvoza, u naporima da se prekinu ruski prihodi zbog, kako kažu, invazije na Ukrajinu.
Zajednička izjava ministara finansija zemalja G7 usledila je nakon dana&scaron;njeg virtuelnog sastanka, prenio je Rojters.
Zelenski: Rusija poku&scaron;ava da stvori rizik od nuklearnih incidenata
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je kasno sinoć da Rusija poku&scaron;ava da stvori rizik od nuklearnih incidenata i da je namjerno izvela napad kojim je prekinuto snabdijevanje strujom nuklearke u Černobilju.
Zelenski je naveo na Telegramu da je vi&scaron;e od 20 ruskih dronova učestvovalo u napadu na obližnji grad kojim je prekinuto snabdijevanje nuklearke u Černobilju.
Takođe tvrdi da Moskva ne čini ni&scaron;ta da rije&scaron;i problem prekida spolja&scaron;njeg napajanja nuklearne elektrane u Zaporožju, kao i da zloupotrebljava Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) i njenog generalnog direktora Rafaela Grosija, prenio je Rojters.
U nuklearnoj elektrani u Černobilju nestala je struja i nastala je vanredna situacija nakon ruskog napada na energetsku infrastrukturu u Slavutiču u Kijevskoj oblasti, saop&scaron;tilo je ukrajinsko ministarstvo energetike.
U saop&scaron;tenju objavljenom na Facebooku navodi se da je bez struje ostao ključni objekat koji izoluje uni&scaron;teni četvrti energetski blok nuklearne elektrane i sprečava ispu&scaron;tanje radioaktivnih materijala u životnu sredinu. Stručnjaci rade na obnavljanju snabdijevanja električnom energijom, navodi se u objavi, prenio je Ukrinform.
Ministarstvo energetike je ranije saop&scaron;tilo da su ruske snage napale energetsku infrastrukturu u Kijevskoj oblasti.
&ldquo;Kao rezultat napada bespilotnih letjelica, stanovnici Kijevske i Černigovske oblasti su ostali bez struje&rdquo;, navelo je ministarstvo. U Slavutiču u Kijevskoj oblasti nema struje zbog ruskog napada na trafostanicu.
Tokom jučera&scaron;njeg dana ruske oružane snage u vi&scaron;e navrata granatirale su ukrajinsku teritoriju.
U jednom od raketnih napada u blizini sela Lavi, istočno od Černigova, pogođeno je mjesto za lansiranje bespilotnih letjelica i uni&scaron;teno 20 kamiona sa 100 bespilotnih letjelica dugog dometa, a poginulo je najmanje 60 vojnika, uključujući operatere i tehničare bespilotnih letjelica, navodi to ministarstvo.
Eksplozije su aktivirale i sirene za vazdu&scaron;nu uzbunu u Konotopu, u Sumskoj oblasti na sjeveroistočnom dijelu Ukrajine.
Pet snažnih eksplozija se čulo i na nebu iznad Donjecka u različitim djelovima grada, prenose RIA Novosti.
Poslanici Državne dume Rusije i Evropskog parlamenta nakon 11 godina održali su video-konferenciju na kojoj su razgovarali o sukobu u Ukrajini i mogućnostima obnove saradnje Ruske Federacije sa evropskim državama, saop&scaron;tila je pres-služba Dume.
Ministri finansija iz Grupe G7, takođe, su održali onlajn sastanak kako bi razgovarali o strožim sankcijama protiv Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu, rekao je japanski ministar finansija Kacunobu Kato, prenio je Rojters.
Parlamentarna skup&scaron;tina Savjeta Evrope pozvala je na hitno oslobađanje najmanje 26 ukrajinskih novinara koje je Rusija zarobila.
Premijer Mađarske Viktor Orban rekao je da je situacija u svijetu takva da &rdquo;samo jedna gre&scaron;ka može izazvati svjetski rat&rdquo; i dodao da pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji znači i &ldquo;uvođenje EU u rat Rusije i Ukrajine&rdquo;.

Zelenski upozorava na nuklearnu prijetnju iz Rusije; G7 najavljuje sankcije zbog ruske nafte

Broj poginulih u zemljotresu koji je pogodio centralno područje Filipina povećao se na 69, saop&scaron;tili su iz regionalne kancelarije za civilnu za&scaron;titu, dodajući da spasilački timovi jo&scaron; tragaju za preživjelima.
Zemljotres jačine 6,9 stepeni Rihterove skale dogodio se u utorak nedaleko od obale ostrva Cebu, izazvao prekid napajanja električnom energijom i o&scaron;tetio zgrade, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Navodi se da nije jo&scaron; poznato koliko je osoba nestalo.
Nacionalna agencija za vanredne situacije ranije je izvijestila da bi broj žrtava mogao dostići 60, kao i da je 150 osoba povrijeđeno.
Filipinska obalska straža poslala je brod sa desetinama ljekara, medicinskih sestara i zdravstvenih radnika prema Bogou.
Predsjednik Ferdinand Marcos obećao je brzu pomoć preživjelima, navodeći da će članovi kabineta lično rukovoditi akcijama pomoći na terenu.
"Procjenjujemo &scaron;tetu i potrebe", rekao je Marcos novinarima nakon &scaron;to je podijelio pomoć na ostrvu Masbate, koje se jo&scaron; oporavlja od posljedica moćnog tajfuna Ragasa koji je pogodio to područje pro&scaron;le sedmice.

Najmanje 69 poginulih u zemljotresu na Filipinima

JOŠ NIJE POZNATO KOLIKO JE OSOBA NESTALO

Jedna osoba je ubijena, a druga ranjena u pucnjavi i eksplozijama u sjevernom Minhenu, gdje je od ranih jutarnjih sati u toku velika policijska i vatrogasna operacija, saop&scaron;tila je lokalna policija.
Incident se dogodio u Ulici Lerhenauer, prenio je "Bild", a na mjestu događaja su specijalne jedinice i stručnjaci za deaktiviranje bombi.
Policija je blokirala veliko područje.
Svjedoci navode da se ogroman oblak dima vidi sa velike udaljenosti, dok su okolnosti napada, za sada nejasne.

Pucnjava u Minhenu: Jedna osoba ubijena, druga ranjena

U TOKU VELIKA POLICIJSKA AKCIJA

Vazdu&scaron;ni saobraćaj bio je obustavljen sinoć na aerodromu u Minhenu zbog preleta drona nepoznatog porekla, izjavio je portparol njemačke policije.
Prema saop&scaron;tenju, 17 letova iz Minhena bilo je otkazano ili preusmereno, &scaron;to je pogodilo skoro 3.000 putnika.
Mediji su javili da je saobraćaj ponovo uspostavljen rano jutros, oko pet sati.
Nekoliko evropskih zemalja prijavilo je upade bespilotnih letjelica koji se pripisuju Rusiji.

Minhenski aerodrom ponovo otvoren nakon prekida rada zbog dronova