Globus

Teroristički napad na božićnom sajmu u Magdeburgu, gdje je automobil proletio kroz masu ljudi na udaljenosti od najmanje 400 metara, povezan je s 50-godi&scaron;njim ljekarom porijeklom iz Saudijske Arabije, a mediji javljaju da, prema prvim informacijama, nije bio povezan sa radikalizmom.
Prema riječima zvaničnika, osumnjičeni je u Njemačku stigao 2006, a posljednjih godina radio je u gradu udaljenom oko 40 kilometara od Magdeburga.
Njemački mediji navode da se radi o osobi imena Taleb A. i da nije bio poznat vlastima kao islamistički ekstremista. Ipak, dru&scaron;tvene mreže i online objave sugeri&scaron;u da je bio kritičan prema islamu.
Taleb A. je bio zapo&scaron;ljen u specijalizovanoj ustanovi za liječenje i sigurnost osoba s kriminalnim pona&scaron;anjem povezanim sa zavisno&scaron;ću. Prema pisanju medija, uživao je profesionalnu reputaciju, ali privatno je bio poznat po kontroverznim stavovima.
Kako saznaje Bild Taleb A. nije bio poznat ili upadljiv kao islamista. U intervjuu za &ldquo;Frankfurter Allgemeine Zeitung&rdquo; čak je kritikovao islam 2019. "Ja sam najagresivniji kritičar islama u istoriji", rekao je tada.
Osim toga, tvrdio je da je osnovao onlajn platformu koja pomaže saudijskim ženama u traženju azila u Njemačkoj. Na dru&scaron;tvenim mrežama bio je vrlo aktivan, dijeleći teorije zavjere o njemačkoj politici. Na jednoj od svojih platformi optužio je Njemačku za "islamizaciju Evrope" i progon saudijskih azilanata.
Njegov profil sadržao je fotografije i objave koje podržavaju radikalne stavove, uključujući fotografiju automatske pu&scaron;ke s natpisom "USA". Dijelio je i sadržaje koji hvale desničarsku stranku AfD, dok je kritikovao biv&scaron;u kancelarku Angelu Merkel, optužujući je za "uni&scaron;tavanje Evrope".
Zločin na božićnom sajmu u Njemačkoj tretira se kao teroristički napad
Istražitelji jo&scaron; nijesu otkrili motiv, ali vjeruju da je osumnjičeni djelovao samostalno. Policija ga je uhapsila na licu mjesta, pored zaustavljenog vozila.
U napadu je poginulo najmanje dvoje ljudi, od čega jedno dijete, dok je vi&scaron;e od 70 ljudi povrijeđeno. Zvaničnici su rekli da je 15 ljudi zadobilo veoma te&scaron;ke povrede.

Osumnjičeni za napad u Njemačkoj tvrdi da je "kritičar islama", podržavao AfD

ZA NAPAD OSUMNJIČEN LJEKAR IZ SAUDIJSKE ARABIJE

&nbsp;Automobil je uletio u masu posjetilaca božićnog sajma u Magdeburgu i tom prilikom je &nbsp;dvoje ljudi ubijeno, od kojih je jedno dijete, potvrdio je premijer savezne pokrajine Saska-Anhalt Reiner Haselof.
Preko 70 posjetilaca bazara je povrijeđeno, od kojih je većina te&scaron;ko.
Vozač je uhap&scaron;en, a policija sumnja da je riječ o terorističkom napadu.
Prema prvim informacijama, mu&scaron;karac je star oko 50 godina, ljekar je i porijeklom je iz Saudijske Arabije.
<div class="article-banner">
<div id="div-gpt-ad-1620632716371-0" class=" div-gpt-ad-1620632716371-0-loaded">
<div id="/21876124292/N1-SRB/n1-srb-inText" data-google-query-id="CJex4cyXt4oDFSNeHgIdeOAWAQ"></div>
</div>
</div>
Kako prenose tamo&scaron;nji mediji, automobil je proletio kroz barijere koje &scaron;tite tržnicu u Magdeburgu i udario tačno u kupce, izvijestili su očevici.
Video zapis koji je navodno snimljen obližnjom kamerom prikazuje automobil kako kosi pje&scaron;ake dok je jurio uskom uličicom sa &scaron;tandovima s obje strane.
Upozoravamo slijedi uznemirujući snimak:
&nbsp;
<blockquote class="twitter-tweet">
Direkte Aufnahme von der Tat, ich bin unfassbar best&uuml;rzt. Warum ist das in Deutschland m&ouml;glich⁉️ Magdeburg, Weihnachtsmarkt <a href="https://t.co/7CEQhH2GCS">pic.twitter.com/7CEQhH2GCS</a>
&mdash; Michael (@Michael27184036) <a href="https://twitter.com/Michael27184036/status/1870186172120699211?ref_src=twsrc%5Etfw">December 20, 2024</a></blockquote>
Kako je izvijestila njemačka novinska agencija DPA policija je zatvorila tržnicu jer su tražili eksploziv.
Izvor iz lokalne policije izjavio je da jo&scaron; uvijek nije utvrđeno &scaron;ta se zaista dogodilo.

Njemačka: Automobilom uletio u masu na božićnom sajmu, dvoje mrtvih, među njima i dijete, više od 70 povrijeđenih

SUMNJA SE NA TERORISTIČKI NAPAD

Mladić (19) je danas u osnovnoj &scaron;koli u zagrebačkom naselju nožem ranio &scaron;est osoba, od kojih je jedno dijete (7) podleglo povredama, dok se učiteljici ljekari bore za život.
Napad se dogodio u zagrebačkoj Osnovnoj &scaron;koli Prečko, a prema nezvaničnim saznanjima, napadač je i sebi naneo povrede.
Na snimku koju je objavio HRT Radio Sljeme vide se ljudi kako bježe iz zgrade,
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=476&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fradiosljeme%2Fvideos%2F2020235665090595%2F&amp;show_text=false&amp;width=269&amp;t=0" width="269" height="476" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Policija je potvrdila kako je do&scaron;lo do incidenta, a prema pisanju Dnevnik.hr na prostoru osnovne &scaron;kole sada se nalazi &scaron;est kola Hitne pomoći kao i helikopter. Napadač je, prema pisanju medija, uhap&scaron;en.
"Ne možemo biti dobro, nijesmo dobro. Ne dajemo nikakvu izjavu, molim vas imajte razumijevanja u ovome trenutku", izjavila je direktorica O&Scaron; Prečko za Jutarnji list.
Takođe, navedeno je kako povrijeđena učiteljica predaje u prvom razredu. Ujedno, danas je učenicima u ovoj &scaron;koli trebao biti i posljednji dan &scaron;kole u prvom polugodi&scaron;tu.
U dvori&scaron;te &scaron;kole stigao je i gradonačelnik Zagreba Tomislav Toma&scaron;ević, a očekuje se kako će nadležni uskoro dati i izjave za javnost.

Zagreb: Sedmogodišnje dijete preminulo, učiteljica životno ugrožena, uhapšen 19-godišnji napadač

NAPAD NOŽEM U OSNOVNOJ ŠKOLI

Lider Stranke slobode i pravde Dragan Đilas povrijeđen je sinoć u tuči koja je izbila nakon &scaron;to je zatekao ljude koji su lijepili plakate protiv njega, saop&scaron;tieno je iz SSP.
<blockquote class="twitter-tweet">
Banditi koji lepe plakate tuku Dragana Đilasa&hellip; <a href="https://t.co/CFFIOY9naZ">pic.twitter.com/CFFIOY9naZ</a>
&mdash; Stranka slobode i pravde (@SlobodaIPravda) <a href="https://twitter.com/SlobodaIPravda/status/1869888643235529215?ref_src=twsrc%5Etfw">December 19, 2024</a></blockquote>
"Ta grupa koja je predvođena Lukom Petrovićem koji je inače gradski sekretar za investicije i koji je jedan od najvažnijih ljudi u SNS, preko kog idu svi poslovi, nas je napala, udarila vi&scaron;e puta. To nije bila tuča - sigurno nijesmo nas dvojica do&scaron;la da se bijemo sa njih deset", rekao je Đilas nakon pregleda u Urgentnom centru.
Mediji bliski predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću tvrde da je Đilas napao aktiviste SNS-a.
Sekretar za investicije Grada Beograda i funkcioner SNS Luka Petrović tvrdi da je Đilas sinoć uputio prvi udarac, i da se omladina naprednjaka samo branila.

Napadnut lider opozicije u Srbiji: Đilas u Urgentnom

PREDSJEDNIK STRANKE SLOBODE I PRAVDE

Na tradicionalnoj godi&scaron;njoj konferenciji za medije predsjednik Rusije Vladimi Putin istakao da je za Rusiju suverenitet posebno važan, jer se u slučaju njegovog gubitka gubi i državnost, kao i da je rast ruske ekonomije umnogome uslovljen jačanjem suvereniteta. Istakao je da se "situacija u Ukrajini&nbsp; 'kardinalno menja" i da ruska vojska napreduje duž cijele linije fronta. Ruski predsjednik tvrdi da se raketa "ore&scaron;nik" ne može oboriti.
Putin je na godi&scaron;njoj konferenciji ocijenio da je sve u ekonomiji, prenosi Sputnjik.
Kako je rekao ruska ekonomija je stabilna, uprkos svim izazovima, uključujući i spoljne i istakao da je za dvije godine Rusija ostvarila rast od osam odsto, a da je u Americi taj pokazatelj pet-&scaron;est odsto, u evrozoni - jedan, a u Njemačkoj - nula.
"Kada je sve mirno onda nam je dosadno. Kad se stvari ustalasaju onda nas hvata strah", ocijenio je Putin.
Dodao je da su međunarodne finansijske i ekonomske institucije stavile Rusiju na prvo mjesto po ekonomskom rastu među evropskim zemljama, a četvrto na svijetu, ali da ne smije da se zaspi kada je u pitanju taj pokazatelj, istakao je Putin.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih ekonomskih pokazatelja je stopa nezaposlenosti, a ona je u Rusiji na rekordno niskom nivou - 2,3 odsto, istakao je Putin.
Industrijski rast u Rusiji je 4,4 odsto, rekao je on.
"Situacija u Ukrajini se kardinalno mijenja"
Odgovarajući na pitanja o ratu u Ukrajini, Vladimir Putin je rekao da se ruske snage kreću ka postizanju svojih primarnih ciljeva u tom sukobu.
Naglasio je da se situacija ''kardinalno menja'', da ruska vojska napreduje duž cijele linije fronta, kao i da trupe na terenu svakodnevno vraćaju kontrolu nad teritorijom.
''Vojska napreduje duž cijele linije fronta, svaki dan. Kao &scaron;to sam već rekao, ne radi se o napredovanju za 100, 200, 300 metara. Na&scaron;i borci vraćaju kvadratne kilometre teritorije'', rekao je Putin u okviru svog godi&scaron;njeg obraćanja ''direktna linija''.
Naglasio je da je raketa ''Ore&scaron;nik'' savremeno oružje proizvedeno na osnovu prethodnih projekata koji su bili dorađeni, i potvrdio da je učestvovao u dono&scaron;enju odluke o proizvodnji tih projektila.
''Nema nikakve &scaron;anse da se "Ore&scaron;nik" obori. Ako zapadni eksperti tako misle nek obezbijede da organizujemo visokotehnolo&scaron;ki dvoboj. Mi smo spremni za takav eksperiment. Pa da vidimo &scaron;ta će biti. Nek zapadni eksperti odrede objekat u Kijevu koji ćemo gađati 'Ore&scaron;nikom'. Spremni smo na to'', rekao je Putin.
&nbsp;

Putin na godišnjoj konferenciji: Blizu smo svojih primarnih ciljeva u Ukrajini, pozivam Zapad na duel

"SITUACIJA U UKRAJINI SE KARDINALNO MIJENJA"

Vijeće od pet sudija osudilo je Dominika Pelikoa (72) za te&scaron;ko silovanje biv&scaron;e supruge Žizel Peliko (72), fotografisanje i distribuciju fotografija i dodelilo mu kaznu od 20 godina zatvora. U Avinjonu, na jugoistoku Francuske, sudi se ukupno 51 mu&scaron;karcu, optuženom za silovanje i napad zajedno sa Dominikom Pelikoom.
Dominik Peliko je, takođe, progla&scaron;en krivim za snimanje i distribuciju seksualnih fotografija svoje odrasle kćerke Karoline i žena njegovih sinova.
On je takođe progla&scaron;en krivim za poku&scaron;aj te&scaron;kog silovanja žene jednog od saoptuženih, Žan Pjera Mare&scaron;ala, Silije.
Kako prenosi BBC, Dominik Peliko nije pokazao nikakve emocije dok je sudija iznosio presudu.
Žan-Pjer Mare&scaron;al drugi je čovjek kome je izrečena presuda i progla&scaron;en je krivim za poku&scaron;aj silovanja i te&scaron;ko silovanje svoje supruge, kao i za drogiranje.
Mada su tužioci tražili 17 godina zatvora, on je osuđen na 12.
Ovaj 63-godi&scaron;njak priznao je ranije da je slijedio primer Dominika Pelikoa, drogirajući sopstvenu ženu pet godina, silovajući je, a pozivao je i Dominika da je siluje.
Od tada je rekao da je to &scaron;to je učinio svojoj supruzi &bdquo;grozno&ldquo; i priznao: &bdquo;Bio sam silovatelj, ali vi&scaron;e nijesam&ldquo;.
Svi optuženi osim Dominika Pelikoa dobili su manje godina nego &scaron;to su tužioci tražili.
Optuženi sada imaju 10 dana za žalbu.
Predsjednik suda Rodžer Arata kaže da svi optuženi sada imaju vremena da razgovaraju sa svojim advokatima prije nego &scaron;to budu odvedeni u zatvor.
Advokat Žizel Peliko, Stefan Babonu rekao je ranije na BBC Radiju 4 da nema kazne koja bi joj vratila izgubljene godine, ali da &bdquo;sve &scaron;to sada može da očekuje jeste pravda&ldquo;.
On kaže da je nemoguće razumjeti način razmi&scaron;ljanja Žizelinog biv&scaron;eg supruga Dominika, rekav&scaron;i da je najbliža stvar koju je rekao da bi možda odgovorila za&scaron;to je uradio to &scaron;to je uradio bila želja da &bdquo;podnese nezavisnu ženu&ldquo;.
Upitan o Žizelinoj budućnosti, on kaže da je umorna i da joj je laknulo &scaron;to se suđenje bliži kraju.
&bdquo;Rekao sam joj da je obavila svoj dio posla i da sada to treba da posveti dru&scaron;tvu, debatama i kako to treba da utiče na razmi&scaron;ljanje ljudi,&ldquo; kaže on.
&bdquo;Ona ne želi da je smatraju ikonom,&ldquo; dodaje on, rekav&scaron;i da se odrekla prava na anonimnost i da je slučaj iznijela u oči javnosti djelimično kako bi pokazala drugim ženama da &lsquo;imaju snagu u sebi koju nijesu mogle ni da zamisle i da treba da vjeruju sebi.&rsquo; To je njena poruka.&ldquo;
Uoči presude, mu&scaron;karcima optuženim zajedno sa Dominikom Pelikoom data je u ponedjeljak prilika da daju zavr&scaron;ne izjave. Otprilike polovina njih je jednostavno rekla &bdquo;nema &scaron;ta da se doda&ldquo;.
Oko 15 njih je, međutim, zamolilo Žizel Peliko za opro&scaron;taj.
&bdquo;Izvinjavam se gospođi Peliko, kajem se i molim je za opro&scaron;taj,&ldquo; izjavio je Romen V, 63, jedan od četvorice optuženih koji su &scaron;est puta odgovorili na poziv koji je Dominik Peliko postavio na internet.
Drugi optuženi koji je &scaron;est puta odlazio u kuću porodice Pelicot, Džerom V. (46), rekao je da &bdquo;koju god kaznu&ldquo; da mu izreknu krajem nedelje, neće se žaliti &bdquo;iz po&scaron;tovanja prema žrtvi, tako da ona ne mora da trpi&ldquo; novo suđenje. Tužila&scaron;tvo je za njega zatražilo kaznu od 16 godina zatvora.
Ko su mu&scaron;karci optuženi za silovanje i napad na Žizel Peliko?
U Avinjonu se sudi ukupno 51 mu&scaron;karcu, optuženom za silovanje i napad zajedno sa Dominikom Pelikoom. Imaju malo toga zajedničkog; starosti su od 26 do 74 godine, neki imaju djecu, a neki su osuđeni za druga krivična djela.
U njihovim redovima su medicinski radnik, novinar, upravnik zatvora, odbornik, vojnik, vozači kamiona i radnici na farmi.

Završeno suđenje za masovno silovanje Žizel Peliko: Svi proglašeni krivim, bivšem suprugu 20 godina zatvora

SLUČAJ KOJI JE CIO SVIJET PRATIO DOBIO JE EPILOG

Ruske vlasti su 18. decembra saop&scaron;tile da su uhapsile državljanina Uzbekistana koji je priznao da je podmetnuo eksplozivnu napravu u kojoj je ubijen visoki ruski oficir, prenosi Radio Slobodna Evropa.
General-pukovnik Igor Kirilov i njegov pomoćnik ubijeni su bombom skrivenom u skuteru ispred ulaza u zgradu u Moskvi rano 17. decembra.
Iako nijedan pojedinac ili grupa nije zvanično preuzela odgovornost za ubistvo, izvor u ukrajinskoj bezbjednosnoj službi (SBU) rekao je za RSE da je eksplozija rezultat specijalne operacije SBU.
Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) je u saop&scaron;tenju od 18. decembra navela da su neimenovanog osumnjičenog regrutovale i obučavale ukrajinske specijalne službe.
FSB je saop&scaron;tio da je osumnjičeni po uputstvima iz Ukrajine "stigao u Moskvu, dobio eksplozivnu napravu velike snage domaće izrade i stavio je na električni skuter, koji je parkirao blizu ulaza u kuću (generala Igora) Kirilova".
U saop&scaron;tenju se navodi da je osumnjičeni aktivirao bombu kada su Kirilov i njegov pomoćnik izlazili iz zgrade.
Neimenovani osumnjičeni, koji je rođen 1995. godine, dobio je, navodno, 100.000 dolara za ubistvo, kao i boravak u jednoj evropskoj zemlji, navodi se u saop&scaron;tenju i dodaje da osumnjičenom za navodni zločin prijeti doživotni zatvor.
"Ukrajinski službenici specijalnih službi uključeni u organizaciju terorističkog napada biće pronađeni i dobiće kaznu koju zaslužuju", saop&scaron;tio je FSB.
Kirilov je najvi&scaron;i ruski vojni oficir koji je ubijen u očiglednom atentatu od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Ubistvo Kirilova uslijedilo je dan nakon &scaron;to je SBU izvijestila da su ukrajinski tužioci podigli optužnicu protiv njega, optužujući ga da je odgovoran za upotrebu hemijskog oružja protiv ukrajinskih trupa tokom rata koji je započeo ruskom invazijom na Ukrajinu.
SBU je saop&scaron;tila da su ruske snage koristile hemijsko oružje skoro 5.000 puta tokom rata u Ukrajini pod Kirilovljevim vodstvom. Tvrdnja se nije mogla nezavisno provjeriti.
Ruske trupe za nuklearnu, biolo&scaron;ku i hemijsku za&scaron;titu (RKhBZ) su specijalne snage koje djeluju u uslovima radioaktivne, hemijske i biolo&scaron;ke kontaminacije.
Kirilov je jedan od brojnih ruskih oficira i proratnih ličnosti koji su ubijeni u Rusiji i dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom.

Rusija tvrdi da je uhapsila osumnjičenog za ubistvo Kirilova

GENERAL-PUKOVNIK I NJEGOV POMOĆNIK UBIJENI SU JUČE

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić&nbsp; kritikovao&nbsp; je ministre na dana&scaron;njoj sednici Vlade Srbije &scaron;to, kako je rekao, ćute na izvođenje maloljetne djece na proteste.
Poručio je da studenti mogu da rade &scaron;ta hoće, jer su punoljetni, i da to &scaron;to čine na sopstvenu odgovornost, ali je upitao članove Vlade &scaron;ta su preduzeli u vezi sa uče&scaron;ćem maloljetne djece u protestima.
Vučić je rekao da na prste jedne ruke može da prebroje ljude koji su spremni da se politički bore i da ne&scaron;to rizikuju, čak i kao članovi Vlade.
&bdquo;Mnogi od vas misle da je dovoljno da izdate jedno saop&scaron;tenje u deset dana, pa ste time valjda ne znam &scaron;ta učinili. Ljutite se na mene koliko god hoćete, to vam govorim kao neko ko i dalje ima najveći politički legitimitet u Srbiji. I imam pravo i ovo govorim zbog istorije&ldquo;, rekao je Vučić.
Dodao je kako je uvijek najlak&scaron;e sakriti se i kritikovati one "koji su pod baražnom paljbom&ldquo;.
&bdquo;Za mene je neshvatljivo da cijela Vlada ćuti na skandalozne stvari koje se događaju oko izvođenja na&scaron;e djece u pozori&scaron;tu Dadov, u &scaron;kolama &scaron;irom Srbije, izvođenju maloljetne djece iz &scaron;kola. I da svi ćute kao zaliveni&ldquo;, naveo je Vučić.
Vučić je konstatovao da su direktori i nastavnici &bdquo;valjda rekli da je nedozvoljeno da djecu izvode izvan &scaron;kolske zgrade&ldquo;.
&bdquo;Ako im to direktori nijesu rekli, moje pitanje za vas je: a &scaron;ta direktori rade? Čime se bave? Sportom? Muzikom? Čime? Ili ste se to sopstvene sjenke upla&scaron;ili pa ćete da me ubjeđujete kako je potrebno da se maloljetna djeca bave politikom?
Zato &scaron;to ne smijete to da kažete, a ja smijem, niste vi rekli, ja sam rekao. Ko ste, bre, vi da vodite bilo čije dijete na ulicu? Imate političke komesare po &scaron;kolama koji hoće da budu popularni, pa sad ćemo mi da izvedemo djecu van &scaron;kole&ldquo;, kazao je Vučić.
&nbsp;

Vučić kritikuje ministre: Neshvatljivo mi je da ćutite, čime se bave direktori škola?

"STUDENTI IMAJU PRAVO NA PROTEST, ALI NE I MALOLJETNICI"

Da li će se ikada suditi Ba&scaron;aru al Asadu? Jedna stvar je jasna: suočavanje sa zločinima sirijskog režima veoma je složeno pitanje, pi&scaron;e DW.
Ulaskom sirijskih pobunjenika u glavni grad Damask okončane su godine tiranije biv&scaron;eg vladara Ba&scaron;ara al Asada, koji je optužen za zločine kao &scaron;to su mučenja i upotreba otrovnog gasa nad sopstvenim stanovni&scaron;tvom. Samo od početka građanskog rata 2011. pa do danas, vi&scaron;e od 15.000 ljudi mučeno je na smrt, prema Sirijskoj mreži za ljudska prava (SNHR), pi&scaron;e DW.
Ta nevladina organizacija za 98 odsto tih žrtava krivi oružane snage sirijskog režima, a za preostala dva procenta različite milicije &ndash; uključujući i sada vodeću islamističku grupu Hajat Tahrir al &Scaron;am (HTS), koju neke zapadne države vode kao terorističku organizaciju. Takođe se navodi da je Asadov režim odgovoran za veliku većinu od vi&scaron;e od 150.000 proizvoljnih hap&scaron;enja koliko je zabilježila SNHR.
I dok se situacija u Siriji iz zapadne perspektive i dalje smatra nejasnom, premijer privremene vlade Mohamed al Ba&scaron;ir, i lider HTS-a Abu Mohamed al Džulani, govore o novom vremenu mira i stabilnosti.
Međutim, da bi Sirija započela novo poglavlje, važno je da se ovo vrijeme razrije&scaron;i, kaže Patrik Kroker iz organizacije za ljudska prava Evropski centar za ustavna i ljudska prava (ECCHR). Cilj je da se moguća želja za osvetom kanali&scaron;e u proces koji bi bio odgovarajuća reakcija ljudi na nasilnu pro&scaron;lost, kaže taj pravnik za DW.
Da li će Ba&scaron;ar al Asad lično odgovarati?
Najočiglednije je da bi za optužnice protiv biv&scaron;eg vladara Asada nadležan bio Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu. Tu se odlučuje o ličnoj odgovornosti pojedinaca, između ostalog i za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Ali, ni Sirija, a ni Rusija u koju je Asad pobjegao, nijesu države-ugovornice tog suda. To znači da MKS u principu ne može da sprovede svoju nadležnost. Međutim, Klaus Kres, profesor krivičnog prava i međunarodnog prava na Univerzitetu u Kelnu, kaže da, zbog toga &scaron;to se situacija izmijenila, vi&scaron;e nije tako očigledno da MKS ostaje nenadležan.
Mogućnost da se pozove na odgovornost na osnovu odluke Savjeta bezbjednosti UN vjerovatno će za sada propasti zbog ruskog veta, kaže Kres u intervjuu za DW. Ali ujedno dodaje da nova sirijska vlada ima priliku da proglasi pristupanje Sirije Statutu MKS. Pod novom vladom, Sirija bi mogla i retroaktivno da se potčini jurisdikciji MKS.
&bdquo;U tom slučaju bi Asad bio legalno u viziru Krivičnog suda&ldquo;, obja&scaron;njava njemački stručnjak za međunarodno krivično pravo. Politički, međutim, Kres ne vjeruje da je moguće da će Rusija u bliskoj budućnosti Asada predati sudu.
Istrage i suđenja u samoj Siriji?
Stručnjak za ljudska prava Kroker sumnja da će nova sirijska vlada pristupiti Ha&scaron;kom sudu i zato misli da će o pitanjima pravde morati da se odlučuje unutar same zemlje.
Prema njemačkoj novinskoj agenciji dpa, lider HTS-a El Džulani već je najavio da će sastaviti spisak biv&scaron;ih oficira koji su bili umije&scaron;ani u mučenja i da će ih pozvati na odgovornost &ndash; uključujući i one koji su pobjegli u inostranstvo.
Za istrage u samoj Siriji bilo bi preporučljivo da se definicije zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina unesu u sirijski krivični zakon, ukazuje profesor međunarodnog prava Kres i podsjeća da se takve odredbe često ne nalaze u nacionalnim zakonima.
On, takođe, nagla&scaron;ava da se mora ispitati da li su postojeće sirijske pravosudne strukture uop&scaron;te sposobne za takve krivične istrage.
Advokat za ljudska prava Kroker vjeruje da je najvjerovatniji model za pravnu obradu slučajeva onaj u kojem bi bile i sirijske i međunarodne komponente. Postavlja se, međutim, pitanje da li u Siriji ima dovoljno specijalizovanog kadra, recimo sudija koje su nezavisne.
A potrebni su i drugi stručnjaci: &bdquo;Najvažnije je da se s tom nevjerovatno velikom količinom dokaza postupa profesionalno&ldquo;, nagla&scaron;ava Kroker, koji se u okviru Evropskog centra za ustavna i ljudska prava bavi Sirijom.
Dokazi se moraju osigurati
Na primjer, masovne grobnice ne bi trebalo da se otvaraju neprofesionalno. Takođe &ndash; i to uz svo razumijevanje za lokalno stanovni&scaron;tvo &ndash; ne bi trebalo da se uni&scaron;tavaju mjesta zločina kao &scaron;to je zatvor Sednaja ili dokazi kao &scaron;to su dokumenta tajnih službi. Sve to bi morali da obezbijede stručnjaci.
Inicijative za obezbjeđivanje dokaza već postoje na nivou UN: &bdquo;Međunarodni, nepristrasni i nezavisni mehanizam&ldquo; (IIIM) od 2011. prikuplja informacije i dokaze o mogućim zločinima u Siriji i stavlja ih na raspolaganje sudovima.
Postupci u drugim državama
Za zločine u Siriji sudilo se i u trećim zemljama, na primjer u Njemačkoj i Francuskoj. U Koblencu je 2022. godine jedan biv&scaron;i sirijski pukovnik obavje&scaron;tajne službe osuđen na doživotni zatvor zbog zločina protiv čovječnosti. U SAD je nedavno za mučenja optužen biv&scaron;i upravnik jednog sirijskog zatvora.
Do sada je takva vrsta postupaka bila &bdquo;najbolje moguće sredstvo (pravne) obrade&ldquo;, kaže Kroker. Ali, sada je situacija drugačija, jer je moguć pristup dokazima i potencijalnim počiniocima. Kroker zaključuje da bi međunarodnim pritiskom trebalo ubijediti novu sirijsku vladu da dozvoli međunarodnim stručnjacima da uđu u zemlju kako bi pružili podr&scaron;ku.

Nakon pada Asada: Hoće li biti suđenja?

SUOČAVANJE SA ZLOČINIMA SIRIJSKOG REŽIMA VEOMA JE SLOŽENO PITANJE

Ukrajinska služba državne sigurnosti (SBU) preuzela je odgovornost za likvidaciju visokog dužnosnika ruske vojske u Moskvi, rekao je agenciji AFP izvor iz SBU-a, a Rusija je najavila odmazdu za taj čin.
&ldquo;Dana&scaron;nji atentat na general-pukovnika Igora Kirilova, komandanta ruskih snaga za nuklearnu, biolo&scaron;ku i hemijsku za&scaron;titu, je specijalna operacija SBU-a&rdquo;, rekao je izvor, prenosi Hina.
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, rekao je da će se ukrajinsko vodstvo suočiti s neminovnom osvetom za ubistvo visokog ruskog generala, izvijestila je novinska agencija RIA.
&ldquo;Shvaćajući neizbježnost vlastitog vojnog poraza, pokreće kukavičke napade vrijedne prijezira u mirnim gradovima&rdquo;, rekao je.
General-pukovnik Igor Kirilov, koji je bio komandant ruskih snaga za nuklearnu, biolo&scaron;ku i hemijsku za&scaron;titu, ubijen je ispred stambene zgrade u Moskvi zajedno s pomoćnikom, rekao je ranije danas ruski odbor koji istražuje te&scaron;ke zločine.
Kirilov, koji je zapovijedao snagama za za&scaron;titu od nuklearnih opasnosti, ubijen je rano jutros bombom skrivenom u električnom skuteru.
Iz vojno-policijskih izvora se saznaje da bi taj atentat mogao biti progla&scaron;en terorističkim činom.

Ukrajina preuzela odgovornost za ubistvo ruskog generala

MOSKVA NAJAVILA OSVETU

Najmanje 13 osoba je povrijeđeno u neredima u Tirani tokom demonstracija desničarske opozicije koja je zahtjevala ostavku albanskog premijera Edija Rame.
<blockquote class="twitter-tweet">
<a href="https://twitter.com/hashtag/Albania?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Albania</a> The opposition protests in Tirana. molotov is thrown at the headquarters of the Socialist Party and the Ministry of the Interior. <a href="https://t.co/uYrbO9K4Nh">pic.twitter.com/uYrbO9K4Nh</a>
&mdash; Mili Xhani (@milixhani) <a href="https://twitter.com/milixhani/status/1843347983078961219?ref_src=twsrc%5Etfw">October 7, 2024</a></blockquote>
Policija je saop&scaron;tila da je najmanje 10 policajaca povrijeđeno, dok je među demonstrantima troje povrijeđenih, navodi AFP.
Na protestu se na poziv desničarske opozicije okupilo nekoliko hiljada ljudi.
Demonstranti su poku&scaron;ali da probiju policijski kordon, a na sjedi&scaron;te Socijalističke partije Edija Rame i zgradu Ministarstva unutra&scaron;njih poslova su bacili Molotovljeve koktele.
Demonstranti traže ostavku premijera i uspostavljanje privremene vlade do parlamentarnih izbora zakazanih za narednu godinu.

Najmanje 13 povrijeđenih u demonstracijama opozicije u Tirani