Globus

Međunarodna inicijativa Integrisana klasifikacija faze bezbjednosti hrane (IPC) upozorila je danas da se u Pojasu Gaze trenutno "odvija najgori mogući scenario gladi" i saop&scaron;tila da se u tom području bez hitne akcije očekuje "veliki broj mrtvih".
Upozorenje ne predstavlja zvanično progla&scaron;enje gladi, a IPC ne raspolaže podacima kojima bi to potvrdila zbog ograničenog pristupa području.
IPC navodi da se Gaza već dvije godine nalazi na ivici gladi, dok su nedavni događaji, kako tvrdi, "dramatično pogor&scaron;ali situaciju".
Ta organizacija je do sada samo nekoliko puta proglasila glad - u Somaliji 2011. godine, Južnom Sudanu 2017. i 2020. godine, kao i u djelovima regiona Darfur u Sudanu pro&scaron;le godine, &scaron;to je potvrdio i Fond Ujedinjenih nacija (UN) za djecu (UNICEF).
Glad se zvanično progla&scaron;ava u nekom području ako ono ispunjava tri uslova - da najmanje 20 odsto domaćinstava pati od nedostatka hrane, da je najmanje 30 odsto djece od &scaron;est mjeseci do pet godina akutno neuhranjeno, kao i da najmanje dvije osobe ili četvoro djece na 10.000 stanovnika dnevno umre od gladi, ili bolesti koje su sa njom povezane.
Izvje&scaron;taj IPC zasnovan je na informacijama dostupnim do petka, 25. jula i u njemu se navodi da je humanitarna kriza u Pojasu Gaze dostigla "alarmantnu i smrtonosnu prekretnicu".
U izvje&scaron;taju se dodaje da je prag gladi dostignut u većem dijelu Gaze, kao i da u gradu Gaza vlada akutna neuhranjenost.
Prema podacima Programa UN za hranu (WFP), svaka treća osoba u Gazi ne jede po vi&scaron;e dana, a bolnice u pogođenim područjima svakodnevno prijavljuju da sve vi&scaron;e djece umire od gladi.
IPC je u maju ove godine u analizi upozorio da će Gaza "pasti u glad" ako Izrael ne ukine blokade humanitarne pomoći.
Izrael je tokom rata u Gazi, koji traje od oktobra 2023. ograničio isporučivanje humanitarne pomoći u različitim mjerama, a u martu ove godine je obustavio uvoz sve robe kako bi izvr&scaron;io pritisak na militantnu islamističku grupu Hamas, da bi ublažio ograničenja u maju.
Jerusalim je tada nastavio sa pružanjem pomoći sistemom koji podržavaju Sjedinjene Američke Države (SAD), a za koji tradicionalni dobavljači, predvođeni UN, tvrde da ograničava druge isporuke, kao i da često dolazi do incidenata pri preuzimanju hrane i ljekova.
Iako Izrael tvrdi da nema ograničenja u broju kamiona sa pomoći koji mogu da uđu u Gazu, agencije UN i druge međunarodne grupe tvrde da čak ni najnovije humanitarne mjere nijesu dovoljne da se suprotstave sve većoj gladi.
 
 
 
&nbsp;
&nbsp;

IPC: U Gazi se trenutno dešava najgori mogući scenario gladi

"BEZ HITNE AKCIJE, OČEKUJE SE VELIKI BROJ MRTVIH"

Novi rok Moskvi za postizanje primirja u Ukrajini je 10&ndash;12 dana, istakao je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp. Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev upozorava da takvi ultimatumi predstavljaju prijetnju koja bi mogla dovesti do direktnog sukoba sa SAD.&nbsp;
Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da je razočaran predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da je prvobitni rok dat Moskvi od 50 dana za postizanje dogovora o primirju u Ukrajini skratio. Dodao je da Rusiji daje jo&scaron; 10 do 12 dana.
U suprotnom, kako je ranije najavio, uve&scaron;će Rusiji carine od 100 odsto.
Obraćajući se novinarima tokom sastanka sa britanskim premijerom Kirom Starmerom, Tramp je istakao da nema razloga za čekanje: &bdquo;Jednostavno ne vidimo nikakav napredak.&ldquo;
Dodao je i da ne zna hoće li se sastati sa Putinom i da trenutno nije &bdquo;posebno zainteresovan&ldquo; za kontakte s njim.
U odgovoru Trampu, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev izjavio je da poku&scaron;aji američkog predsjednika da postavi ultimatume Rusiji predstavljaju prijetnju koja bi mogla dovesti, ne do eskalacije sukoba sa Ukrajinom, već do direktnog sukoba sa SAD.
&bdquo;Tramp se igra ultimatumima sa Rusijom &ndash; 50 dana ili 10. Trebalo bi da zapamti dvije stvari: Rusija nije Izrael, pa čak ni Iran. Svaki novi ultimatum je prijetnja i korak ka ratu, ne između Rusije i Ukrajine, već sa njegovom sopstvenom zemljom. Ne idi putem &lsquo;uspavanog Džoa!&rsquo;&ldquo;, naveo je Medvedev u objavi na platformi Iks.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da Evropa ozbiljno želi da pobijedi Rusiju i da Moskva po prvi put u istoriji nema saveznike u borbi protiv Zapada.
&bdquo;Uvijek, čak i tokom Hladnog rata, dijalog se razvijao i omogućavao suprotstavljenim stranama da bolje razumiju namjere jedni drugih, prije svega kako bi se spriječio veliki rat. Taj instinkt je izgubljen u Evropi, ba&scaron; kao &scaron;to &lsquo;vakcina protiv nacizma&rsquo; prestaje da djeluje u Evropi&ldquo;, naveo je Lavrov.
Njemačka planira da poveća vojne izdatke na 162 milijarde eura do 2029, od čega će Ukrajina dobiti devet milijardi eura tokom naredne četiri godine, prenosi Blumberg, pozivajući se na visokog zvaničnika njemačke vlade.
Ukrajinska vojska saop&scaron;tila je da su jedinice PVO uni&scaron;tile 309 od ukupno 324 bespilotne letjelice.
Moskva, s druge strane, tvrdi da su ruske trupe zauzele jo&scaron; dva naselja na istoku Ukrajine.

Tramp: Ne zanima me susret sa Putinom; Medvedev: Prijetnje Rusiji mogu dovesti do rata sa SAD

RAT U UKRAJINI

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je postavio novi rok Moskvi od 10 do 12 dana da učini napredak ka okončanju rata u Ukrajini.
U suprotnom, kako je ranije najavio, uve&scaron;će Rusiji carine od 100 odsto.
Govoreći u &Scaron;kotskoj sa evropskim liderima, Tramp je istakao da je razočaran Putinom i da je skratio rok od 50 dana koji je postavio po tom pitanju ranije ovog mjeseca.
"Postaviću novi rok od oko 10 ili 12 dana od danas&ldquo;, rekao je Tramp novinarima tokom sastanka sa britanskim premijerom Kirom Starmerom.
"Nema razloga za čekanje. Jednostavno ne vidimo nikakav napredak", dodao je američki predsjednik.

Tramp: Rusiji dajem još 10-12 dana

AMERIČKI PREDSJEDNIK POSTAVIO NOVI ROK

Stanovnici Gaze s oprezom pozdravljaju izvje&scaron;taje o privremenoj humanitarnoj pauzi, koja omogućava unos hrane i lijekova u opkoljenu enklavu, ali mnogi ističu da pomoć mora biti početak &scaron;ireg, trajnog rje&scaron;enja ove krize.
Stanovni&scaron;tvo Gaze, koje broji preko dva miliona ljudi, od čega je polovina mlađa od 18 godina, mjesecima se suočava sa ekstremnim nesta&scaron;icama hrane, čiste vode i osnovnih medicinskih sredstava, jer su bombardovanja i zatvaranje granica paralizovali svakodnevni život, pi&scaron;e BBC.
&bdquo;Naravno da ponovo osjećam malo nade, ali sam zabrinuta da će se glad nastaviti kada pauza zavr&scaron;i.Jedan konvoj pomoći ili nekoliko paketa iz vazduha nije dovoljno. Potrebno nam je pravo rje&scaron;enje i kraj ove noćne more &ndash; kraj rata&ldquo;, kazala je Ra&scaron;a Al-&Scaron;eik Halil, majka četvoro djece iz grada Gaze.
Druga majka ističe da nije u pitanju samo količina hrane, već i njen kvalitet.
&bdquo;Već četiri mjeseca nismo jeli svježe voće ili povrće. Nema piletine, mesa, jaja. Sve &scaron;to imamo je konzervirana hrana kojoj često istekne rok i bra&scaron;no&ldquo;, kaže Nevin Saleh, majka &scaron;estoro djece.
&bdquo;Za kilogram bra&scaron;na 85 dolara&ldquo;
Stanovnici Gaze s nestrpljenjem očekuju dolazak kamiona sa hranom, ali i dalje ostaje neizvjesno kada će pomoć zaista stići, navodi BBC.
U međuvremenu, na lokalnim pijacama bilježi se pojačana aktivnost, jer su trgovci požurili da prodaju zalihe hrane koje su čuvali.
Cijene su i dalje ekstremno visoke, iako su ne&scaron;to niže u odnosu na prethodne dane &ndash; cijena kilograma bra&scaron;na pala je sa 85 dolara na 15 dolara u svega četiri dana.
Cjevovod iz Egipta
Odobren je novi cjevovod za čistu vodu između Egipta i Gaze, saop&scaron;tio je COGAT, izraelski vojni organ koji nadgleda ulazak pomoći u Pojas Gaze.
Novi cjevovod ići će od postrojenja za desalinizaciju u Egiptu do područja Al-Mavasi duž obale Gaze.
&bdquo;Cjevovod je namijenjen da opslužuje oko 600.000 ljudi u tom području i radiće nezavisno od izraelskog sistema vodosnabdijevanja&ldquo;, saop&scaron;teno je iz COGAT-a.
Dodali su da će izgradnja početi narednih dana i trajati nekoliko sedmica.
&bdquo;Vazdu&scaron;ne isporuke ne mogu obezbijediti dovoljno hrane&ldquo;
Iako su vazdu&scaron;ne isporuke izazvale veliku pažnju, brojke pokazuju da one nisu dovoljne.
Pro&scaron;le godine, tokom sličnih misija, svaki transportni avion C-130 nosio je oko 12.500 obroka po letu, prema podacima američke Centralne komande.
Čak i da svaki od oko 20 C-130 aviona iz Jordana i UAE leti svakodnevno, bilo bi potrebno oko 160 letova da se obezbijedi samo jedan obrok po osobi za približno dva miliona stanovnika Gaze.
Zato je, ističe BBC, potencijalno mnogo značajnije najavljeno otvaranje humanitarnih koridora, ukoliko dovoljan broj kamiona dobije dozvolu da uđe i dopremi pomoć.
&Scaron;ef UN operacija pozdravio otvaranje kopnenih puteva
&Scaron;ef kancelarije UN za humanitarnu pomoć Tom Flečer pozdravio je odluku Izraela o otvaranju bezbjednosnih kopnenih puteva za konvoje pomoći i istakao da će UN nastojati da dopru do &scaron;to većeg broja ljudi.
&bdquo;Dobrodo&scaron;la odluka o humanitarnim pauzama u Gazi kako bi na&scaron;a pomoć mogla da stigne. Na&scaron;e ekipe na terenu će dati sve od sebe da dođu do gladnih&ldquo;, napisao je na mreži X.
Njegova kancelarija (OCHA) upozorila je da su uslovi u Gazi katastrofalni i da se rapidno pogor&scaron;avaju.
&bdquo;Kriza gladi se produbljuje&ldquo;, navodi OCHA i upozorava da neuhranjenost i glad dodatno povećavaju rizik od bolesti, a posljedice bi mogle vrlo brzo biti smrtonosne.
Timovi UN su, kako je saop&scaron;teno, spremni da pojačaju dostavu pomoći čim dobiju odobrenje za ulazak u Gazu.
Izraelska vojska je danas objavila da u tri naseljena područja Gaze, na deset sati dnevno, neće izvoditi napade i da će otvoriti bezbjedne rute za dostavu humanitarne pomoći Palestincima kojima je ona očajnički potrebna.

Za kilogram brašna 85 dolara: Glad u Gazi i humanitarna kriza

S NESTRPLJENJEM OČEKUJU DOLAZAK KAMIONA SA HRANOM

Najmanje osam osoba je povrijeđeno u ruskom napadu na Kijev, saop&scaron;tile su ukrajinske vlasti. Nakon napada na Ukrajinu, Poljska je podigla avione, navela je Operativna komanda poljskih oružanih snaga.&nbsp;
Poljska podigla avione nakon ruskih napada na Ukrajinu
Poljski i saveznički avioni aktivirani su jutros kako bi se osigurala bezbjednost poljskog vazdu&scaron;nog prostora nakon &scaron;to je Rusija pokrenula raketne napade usmjerene na zapadnu Ukrajinu, blizu granice sa Poljskom, saop&scaron;tila je Operativna komanda poljskih oružanih snaga.
U većem dijelu Ukrajine rano jutros ogla&scaron;ena je vazdu&scaron;na opasnost zbog ruskih napada dronovima i raketama.
Ruska PVO oborila sedam dronova tokom noći
Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana oborila je sedam ukrajinskih dronova tokom noći, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
U saop&scaron;tenju se precizira da su četiri ukrajinska drona uni&scaron;tena iznad teritorije Rostovske oblasti i po jedan iznad Orlovske, Kalu&scaron;ke i Brjanske oblasti.
Lokalni zvaničnci su saop&scaron;tili da je napad dronova izazvao manji požar, koji je brzo uga&scaron;en.
Napad na Kijev, osmoro povrijeđenih
Najmanje osam osoba je povrijeđeno u ruskom napadu na Kijev, saop&scaron;tile su vlasti u ukrajinskoj prijestonici.
Ukrajinska vojska, takođe, navela je da je tokom noći oborila 78 od 83 bespilotne letjelice koje je lansirala Rusija.

Granatiran Kijev, osmoro povrijeđenih; Poljska zbog napada podigla avione

Dogovor sa EU najveći je sporazum ikad postignut, poručio je predsjednik SAD Donald Tramp nakon sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom Fon der Lajen. Sporazum uključuje carinu od 15 odsto na robu koja iz EU ulazi u SAD, kao i značajne evropske investicije i kupovinu američke energije i vojne opreme.
Predsjednik SAD Donald Tramp, nakon sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom Fon der Lajen, rekao je da je dogovor sa EU najveći sporazum ikad postignut.
"Dogovorili smo se. To je sporazum koji je dobar za sve. Približiće nas jedne drugima. Na izvjestan način, riječ je o partnerstvu", izjavio je Tramp.
Sporazum uključuje carinu od 15 odsto na robu koja iz EU ulazi u SAD. Carina od 15 odsto će mnogima u Evropi izgledati kao lo&scaron; ishod u poređenju sa prvobitnim evropskim ciljem dogovora bez carina, iako je bolja od pretnji carinom od 30, ukazuje Rojters.
&Scaron;ta će EU morati da kupi u SAD
Kako je Tramp naveo, EU će u SAD investirati 600 milijardi dolara, a kupiće energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara.
Takođe, najavio je i da će EU kupiti i američku vojnu opremu.
U izjavi novinarima, Tramp je rekao da će sporazum biti "odličan za automobile" i da će imati veliki uticaj na poljoprivredu.
Dodao je da "razmatra tri ili četiri druge zemlje" sa kojima želi da sklopi sporazume, ali da će oni najverovatnije uključivati neki vid carina.
Fon der Lajen: Sporazum će donijeti stabilnost
Prema riječima Fon der Lajen, sporazum će donijeti stabilnost.
"Ovo je ogroman sporazum. Do&scaron;ao je nakon te&scaron;kih pregovora", izjavila je predsjednica Evropske komisije.
Fon der Lajen je dodala i da će sporazum povratiti ravnotežu u trgovini između dva velika trgovinska partnera.
&Scaron;ta Tramp zamjera EU
Tramp je povremeno o&scaron;tro kritikovao Evropsku uniju, tvrdeći da je "formirana kako bi na&scaron;kodila SAD" u oblasti trgovine.
Njegova glavna zamjerka je deficit SAD u robnoj razmeni sa EU, koji je 2024. godine dostigao 235 milijardi dolara, prema podacima američkog Zavoda za statistiku.
EU ističe američki suficit u uslužnom sektoru, koji, kako tvrdi, djelimično balansira situaciju.
Američki predsjednik, koji nastoji da preoblikuje globalnu ekonomiju i smanji dugogodi&scaron;nje trgovinske deficite SAD za drugim zemljama, do sada je postigao sporazume sa Velikom Britanijom, Japanom, Indonezijom i Vijetnamom, iako njegova administracija nije ispunila obećanje o "90 sporazuma za 90 dana."

SAD i EU postigle trgovinski sporazum

UKLJUČUJE, IZMEĐU OSTALOG, CARINU OD 15 ODSTO NA ROBU KOJA IZ EVROPSKE UNIJE U AMERIKU

Putnički voz iskočio je danas iz &scaron;ina u okrugu Biberah, u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Virtemberg, a u nesreći ima vi&scaron;e mrtvih, prenosi Bild.
Kako je saop&scaron;teno, broj mrtvih i povrijeđenih jo&scaron; nije poznat, javlja Bild.
Hitna služba u Rajtlingenu interno je proglasila situaciju kao &bdquo;masovni incident sa povrijeđenima&ldquo;, &scaron;to u njemačkom sistemu označava događaj sa velikim brojem povrijeđenih ili bolesnih koji zahtijevaju dodatne resurse i angažovanje vi&scaron;e ekipa, poja&scaron;njava Bild.
"Najmanje troje je povrijeđeno. O težini njihovih povreda za sada ne možemo da damo informacije", rekao je portparol.
Kako prenose očevici, dio voza leži na boku, a krov jednog vagona je otvoren. Vagoni, koji su potpuno iskočili iz &scaron;ina, nalaze se na &scaron;umovitoj padini između drveća.
<blockquote class="twitter-tweet">
🚨 BREAKING: In the Biberach district (Baden-W&uuml;rttemberg), Germany, a passenger train has derailed. A police spokesperson could not yet say whether there were any fatalities or injuries. Part of the train is on its side, and the roof of one carriage is open.<a href="https://twitter.com/hashtag/Biberach?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Biberach</a> <a href="https://t.co/ZGygBReMY1">pic.twitter.com/ZGygBReMY1</a>
&mdash; Intel Tower🗽 (@inteltower) <a href="https://twitter.com/inteltower/status/1949520284278456479?ref_src=twsrc%5Etfw">July 27, 2025</a></blockquote>
&nbsp;

Tragedija u Njemačkoj: Voz iskočio iz šina, poginulo više osoba

TAČAN BROJ MRTVIH I POVRIJEĐENIH JOŠ NIJE POZNAT

Ukrajinska služba bezbjednosti tvrdi da su njihovi dronovi pogodili fabriku jednog od najvećih ruskih proizvođača radio-elektronike. Žrtve napada dronovima zabilježene su s obje strane &ndash; tri osobe su poginule u Dnjepropetrovskoj oblasti, dok su dvije izgubile život u Rostovskoj oblasti. Predsjednik SAD Donald Tramp i dalje je uvjeren da će doći do sastanka između Putina i Zelenskog.
Rusija: Oboreno 99 ukrajinskih dronova tokom noći
Ministarstvo odbrane Rusije saop&scaron;tilo je da su jedinice protivvazdu&scaron;ne odbrane tokom noći uni&scaron;tile 99 ukrajinskih bespilotnih letjelica.
Svi dronovi oboreni su između 21:50 i 5:20 po moskovskom vremenu, navodi se u saop&scaron;tenju.
&bdquo;Najveći broj dronova, njih 36, uni&scaron;ten je iznad Brjanske oblasti, dok je 21 oboren iznad Smolenske&ldquo;, dodaje se.
Navodi se i da je deset dronova presretnuto iznad Kalu&scaron;ke oblasti, po devet iznad Volgogradske i Rostovske oblasti, četiri iznad Krima, po dva iznad Voronje&scaron;ke i Kurske oblasti, kao i iznad Crnog mora.
Po jedan dron oboren je u Moskovskoj oblasti, Nižnjem Novgorodu, Orlovskoj i Tambovskoj oblasti.
Napad ukrajinskog drona prekinuo snabdijevanje željeznice strujom u Volgogradu
Zbog napada ukrajinskog drona, do&scaron;lo je do prekida u snabdijevanju električnom energijom željezničke mreže u dijelu Volgogradske oblasti, saop&scaron;tile su lokalne vlasti.
Na stanici Žutovo, krhotine drona izazvale su kvar na kontaktnoj mreži, &scaron;to je dovelo do ka&scaron;njenja vozova, iako u napadu nije bilo žrtava.
Željeznice su saop&scaron;tile da je do&scaron;lo do poremećaja u redu vožnje putničkih vozova.
Južno transportno tužila&scaron;tvo potvrdilo je da vozovi kasne usljed dron napada u Volgogradskoj oblasti.
Aerodrom u Volgogradu privremeno je obustavio polijetanja i slijetanja poslije ponoći.
Putin najavio jačanje kapaciteta nuklearnih podmornica
Predsjednik Rusije Vladimir Putin najavio je jačanje potencijala grupe ruskih nuklearnih podmornica.
U video-obraćanju povodom Dana ruske mornarice, Putin je istakao da pomorska komponenta ruske nuklearne trijade jača.
&bdquo;Bazira se na grupi nuklearnih podmornica koja samouvjereno povećava svoj kapacitet. Zavr&scaron;ena je izgradnja krstarice &lsquo;Knez Požarski&rsquo;, dok su dvije podmornice projekta &lsquo;Borej-A&rsquo; i &scaron;est vi&scaron;enamjenskih podmornica projekta &lsquo;Jasenj-M&rsquo; u različitim fazama razvoja&ldquo;, kazao je Putin.
Dodao je da mornarica igra ključnu ulogu u očuvanju bezbjednosti i odbrane Rusije.
Istakao je da ruska mornarica posjeduje savremenu vojnu opremu, kao i napredne sisteme za upravljanje, obavje&scaron;tavanje i komunikaciju.
Tramp: Vjerujem da će se Putin i Zelenski sastati
Predsjednik SAD Donald Tramp izrazio je uvjerenje da će doći do sastanka predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Na pitanje &scaron;ta je potrebno da se taj susret održi, Tramp je odgovorio: &bdquo;Desiće se. Ali trebalo je da se desi prije tri mjeseca.&ldquo;
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u petak da je malo vjerovatno da bi do sastanka moglo doći do kraja avgusta, kako je predloženo iz Kijeva.
Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova poručila je da, kada bi Zapad i NATO zaista željeli okončanje rata, ne bi snabdijevali Ukrajinu oružjem.
Lokalna policija u Dnjepropetrovskoj oblasti saop&scaron;tila je da su tri osobe poginule, a pet ih je povrijeđeno u napadu ruske vojske na gradove u toj oblasti.
S druge strane, vr&scaron;ilac dužnosti guvernera Rostovske oblasti Jurij Sljusar naveo je da su dvije osobe poginule u napadu ukrajinskog drona u Zimovnikovskom okrugu.
Dronovi Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU) pogodili su fabriku &bdquo;Signal&ldquo; u Stavropolju, jednog od najvećih proizvođača radio-elektronike u Rusiji, javlja Ukrinform pozivajući se na izvore iz SBU.
&nbsp;

SBU: Pogođena najveća ruska fabrika radio-elektronike; Moskva: Tokom noći oboreno 99 ukrajinskih dronova

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kaže da bi samit između Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog mogao da se dogodi samo kao posljednji korak ka postizanju mirovnog sporazuma. Zelenski je potpisao dva zakona o produženju ratnog stanja i o nastavku op&scaron;te mobilizacije do 5. novembra. Tvrdi da Kijev ima obezbjeđena sredstva za tri sistema "patriot" i da nastoji da, uz pomoć partnera, nabavi jo&scaron; sedam.
Najmanje dvoje povrijeđenih u ruskom napadu na Harkov
Najmanje dvije osobe povrijeđene su tokom noći u ruskom napadu na Harkov.
Kako je navedeno, u napadu su kori&scaron;ćene rakete tipa KAB i balistički projektili, prenio je Unian.
Kijevski okrug pogođen je balističkim raketama.
Gradonačelnik Harkova Igor Terehov apelovao je na građane da se sklone u skloni&scaron;ta.
Očekuju se dodatne informacije o broju povrijeđenih i &scaron;teti.
Tramp: Održaće se sastanak Putina i Zelenskog
Američki predsjednik Donald Tramp uvjeren je da da će se održati sastanak predsjednika Rusije Vladimira Putina i Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Tramp je to rekao novinarima prije nego &scaron;to je otputovao u &Scaron;kotsku, prenio je Ukrinform.
Na pitanje &scaron;ta bi bilo potrebno da se Zelenski i Putin sastanu, Tramp je odgovorio: "Desiće se. Ali trebalo je da se desi prije tri mjeseca".
Istovremeno, Tramp je rekao da bi sekundarne sankcije prema Rusiji možda morale da budu uvedene prije isteka njegovog ultimatuma od 50 dana.
Ukrajinska strana je na pregovorima u Istanbulu predložila održavanje ličnog sastanka između Zelenskog i Putina sljedećeg mjeseca.
Ministarstvo spoljnih poslova je saop&scaron;tilo da Ukrajina insistira na sastanku lidera kako bi se postigli stvarni koraci ka miru.
U međuvremenu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izrazio je sumnje u mogućnost pripreme takvog sastanka do kraja avgusta.
Ministarstvo odbrane Rusije saop&scaron;tilo je da su PVO sistemi presreli i uni&scaron;tili 105 ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad vi&scaron;e ruskih regiona.
Iz Kijeva tvrde da su u udarima ukrajinskih dronova pogođena dva strate&scaron;ki važna postrojenja ruskog vojnoindustrijskog kompleksa &ndash; fabrika hemikalija "Azot&rdquo; u Stavropoljskoj i fabriku baruta u Tambovskoj oblasti.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kaže da Kijev ima obezbjeđena sredstva za tri protivvazduhoplovna sistema "patriot" i da nastoji da, uz pomoć partnera, finansira nabavku jo&scaron; sedam.
Zelenski je potpisao i dva zakona o produženju ratnog stanja i o nastavku op&scaron;te mobilizacije do 5. novembra.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kaže da bi samit između Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog mogao da se dogodi samo kao posjlednji korak ka postizanju mirovnog sporazuma.
Kako je dodao, malo je vjerovatno da bi se takav sastanak mogao održati do kraja avgusta, kako je Kijev predložio.

Kremlj: Mala vjerovatnoća za samit Putin-Zelenski krajem avgusta

Američki Stejt dipartment saop&scaron;tio je da je odobrio predlog za prodaju oružja Ukrajini u vrijednosti od 322 miliona dolara, da bi unaprijedio njene sposobnosti protivvazduhoplovne odbrane i obezbijedio Kijevu oklopna borbena vozila. U napadu ukrajinskih bespilotnih letjelica na Soči poginule su dvije osobe, a 11 je povrijeđeno. U Harkovu je broj povrijeđenih nakon ruskog granatiranja centra grada porastao na 41.&nbsp;
Tokom protekle noći, ruske snage protivvazdu&scaron;ne odbrane presrele su i uni&scaron;tile 105 ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad različitih ruskih regiona, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Dronovi su oboreni u Belgorodskoj oblasti, Brjansku, Rostovskoj i Krasnodarskoj oblasti, a takođe i u blizini Azovskog mora, prenio je TASS.
Najveći broj dronova, 26, uni&scaron;ten je iznad Belgoroda, dok je 25 oboreno iznad Brjanske oblasti.
Ruske vlasti navode da su tokom noći, takođe, presretnute 23 bespilotne letelice iznad Rostovske oblasti i devet iznad Azovskog mora.
Manji broj dronova bio je presretnut u Kurskoj, Stavropolskoj, Tambovskoj, Voronje&scaron;koj i Orlovskoj oblasti.
Istovremeno, ruske trupe su postigle značajan napredak na frontu.
Volodimir Zelenski kaže da je Rusija na predlog o prekidu vatre odgovorila napadom dronovima i raketama.
Harkovska policija saop&scaron;tila je da je broj povrijeđenih nakon ruskog granatiranja centra grada porastao na 41.
U vazdu&scaron;nom napadu na Harkov o&scaron;tećeno je 20 zgrada i jedna električna trafo-stanica.
Dvije osobe su poginule, a 11 je ranjeno u udaru ukrajinskih dronova na poznato rusko letovali&scaron;te Soči.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije poručuje da je Kijev &ldquo;izvr&scaron;io teroristički napad na civile u Sočiju&rdquo;.

Rusija oborila više od 100 ukrajinskih dronova; U napadu na Soči poginule dvije osobe

STEJT DIPARTMENT ODOBRIO PRODAJU ORUŽJA VRIJEDNOG 322 MILIONA DOLARA UKRAJINI

Napadač naoružan juri&scaron;nom pu&scaron;kom ubio je četiri osobe u neboderu na Menhetnu u kojem su kancelarije nekoliko velikih finansijskih kompanija, a zatim se ustrijelio, izjavili su tamo&scaron;nji zvaničnici.
Jedna od četiri žrtve ubijene u oružanom nasilju bio je 36-godi&scaron;nji policajac njujor&scaron;ke policije koji je imigrirao u SAD iz Banglade&scaron;a.
Gradonačelnik Erik Adams opisao je policajca, koji je u policiji bio oko tri i po godine, kao "pravog plavog" heroja, pi&scaron;e Radio Slobodna Evropa.
Vlasti su ponudile malo detalja o tri druge žrtve koje je ubio osumnjičeni - dva mu&scaron;karca i jednu ženu.
Treći mu&scaron;karac te&scaron;ko je ranjen u pucnjavi i "bori se za život" u obližnjoj bolnici, rekla je gradonačelnica.

Napadač ubio četvoro ljudi u poslovnom tornju u Njujorku