Globus

Zagrebačka policija oglasila se o toku istrage nakon požara koji je izbio u zgradi Vjesnika.
Potvrdili su da je dosada&scaron;njim radom obuhvaćeno nekoliko mlađih osoba.
"Jedna osoba je uhap&scaron;ena i nad njom se sprovodi kriminalističko istraživanje", saop&scaron;tili su.
Dodaju kako će, čim okolnosti budu dozvoljavale, javnost dobiti vi&scaron;e informacija:
Ističu da je kriminalističko istraživanje započelo odmah po dojavi, uz istovremeno obezbjeđivanje mjesta događaja i preduzimanje mjera radi bezbjednosti građana.
U saop&scaron;tenju nagla&scaron;avaju kako je u ranoj fazi izviđaja ključno &scaron;to hitnije i neometano prikupiti obavje&scaron;tenja od svih osoba koje mogu imati korisna saznanja o događaju. Objavljivanje informacija u javnosti u toj fazi može otežati rad policije.
"To može dovesti u rizik da informacije dođu i do osoba koje je potrebno obuhvatiti kriminalističkim istraživanjem, a za koje se saznalo upravo u toj početnoj fazi izviđaja", navode iz tamo&scaron;nje policije.

Uhapšena mlađa osoba zbog požara u neboderu Vjesnika

SAOPŠTENO IZ ZAGREBAČKE POLICIJE

Vi&scaron;e od 417 miliona djece &scaron;irom svijeta živi u siroma&scaron;tvu i li&scaron;eno je najmanje dvije osnovne potrebe, kao &scaron;to su ishrana i sanitarija, pokazao je najnoviji izvje&scaron;taj UNICEF-a.
Izvje&scaron;taj "Stanje djece u svijetu 2025: Iskorenjivanje siroma&scaron;tva djece &ndash; na&scaron; zajednički imperativ", objavljen je povodom Svjetskog dana djeteta i zasnovan je na podacima iz vi&scaron;e od 130 zemalja.
Procjena vi&scaron;edimenzionalnog siroma&scaron;tva uključuje &scaron;est kategorija: obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, ishrana, sanitarija i voda.
Prema izvje&scaron;taju, 118 miliona djece doživljava tri ili vi&scaron;e oblika uskraćenosti, dok 17 miliona trpi četiri ili vi&scaron;e.
Najvi&scaron;e stope siroma&scaron;tva prisutne su u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.
Iako je procenat djece pogođene jednom ili vi&scaron;e te&scaron;kih uskraćenosti smanjen sa 51 odsto 2013. na 41 odsto 2023. godine, napredak se usporava zbog sukoba, klimatskih kriza, demografskih promjena i smanjenja međunarodne razvojne pomoći.
Izvje&scaron;taj takođe pokazuje da vi&scaron;e od 19 odsto djece u svijetu živi u ekstremnom siroma&scaron;tvu, sa manje od tri dolara dnevno, pri čemu skoro 90 odsto ove djece živi u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.
U zemljama sa visokim prihodima, oko 50 miliona djece &ndash; 23 odsto dječje populacije, živi u relativnom siroma&scaron;tvu, &scaron;to može da ograniči njihov svakodnevni život.
UNICEF je istakao i pozitivne primjere.
Slovenija je između 2013. i 2023. smanjila dječje siroma&scaron;tvo za vi&scaron;e od četvrtine, zahvaljujući sistemu porodičnih davanja i minimalnoj plati.
U Italiji, relativna stopa monetarnog siroma&scaron;tva među djecom pala je na 23,2 odsto u 2023. godini, dok je životni standard djece pobolj&scaron;an za 8,6 odsto u posljednjih pet godina, rekao je predsjednik UNICEF-a Italija Nikola Gracijano.
U izvje&scaron;taju je istaknuto da će bez hitnih globalnih i nacionalnih politika, djeca i dalje biti najranjivija grupa pogođena siroma&scaron;tvom i uskraćeno&scaron;ću osnovnih prava.

UNICEF: Više od 400 miliona djece širom svijeta živi u siromaštvu

NAJNOVIJI  IZVJEŠTAJ

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odobrio je plan od 28 tačaka za mir između Rusije i Ukrajine, prenosi En-Bi-Si. Plan predviđa da Ukrajina ustupi Rusiji preostale djelove Donbasa. Sa druge strane, načelnik Glavne obavje&scaron;tajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Kirilo Budanov tvrdi da Rusija u proljeće 2026. planira da potpuno okupira Donjecku oblast.
Porastao broj stradalih i povrijeđenih u Ternopolju
Najmanje 26 ljudi je poginulo, a skoro ih je 100 povrijeđeno u ruskom napadu dronovima i raketama na grad Ternopolj, saop&scaron;tilo je ukrajinsko Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova.
Ministar resonog ministarstva Igor Klimenko rekao je da se 26 ljudi i dalje vodi kao nestalo, uključujući troje djece.
Rusija je ispalila 476 dronova i 48 raketa na Ukrajinu, pogodiv&scaron;i energetsku i transportnu infrastrukturu, &scaron;to je dovelo do vanrednih prekida struje u brojnim regionima.
<h4 class="short-story-title">Budanov: Rusija planira potpunu okupaciju Donjecke oblasti</h4>
Načelnik Glavne obave&scaron;tajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Kirilo Budanov izjavio je da Rusija planira da potpuno okupira Donjecku oblast u proljeće 2026. godine, napominjući da vjeruje da je sprovođenje ovog plana nerealno.
"Rusi su sebi postavili cilj potpune okupacije Donjecke oblasti. To žele da urade kako ne bi otkrili, kako kažu, državnu tajnu, u proljeće 2026. godine. To je nerealno", naglasio je Budanov.
Prema njegovim riječima, Rusija na jugu poku&scaron;ava da se približi Zaporožju i započne artiljerijski i "teror dronovima" kako bi primorala vojnu komandu da napusti lijevu obalu, a civile da napuste grad.
Komentari&scaron;ući borbe u gradu Pokrovskua, Budanov je ocijenio da je situacija "te&scaron;ka".
Zaharova: Zapad želi da uni&scaron;ti Ukrajince, kao Hitler Slovene
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ocijenila je da zapadne zemlje planiranju da &ldquo;istrijebe&rdquo; Ukrajince na sličan način kao &scaron;to je Hitler planirao da istrebi Slovene.
&ldquo;Nikada nijesam imala sumnje da je, osim kori&scaron;ćenja Ukrajine kao sredstva za pritisak i uticaj na na&scaron;u zemlju, jedna od ludih ideja Zapada koji je izazvao sukob, bila istrebljenje ukrajinskog stanovni&scaron;tva&rdquo;, rekla je Zaharova.
Napomenula je da su zapadne zemlje &ldquo;imale slične planove prije 85 godina&rdquo; i podsetila da su &ldquo;nacizam i fa&scaron;izam bjesneli u Ukrajini&rdquo;.
&ldquo;Izgleda da Zapadu nije bila potrebna slobodna Ukrajina, a nisu mu bili potrebni ni Ukrajinci, kao &scaron;to su kolaboracionisti učinili prije 85 godina, pod zastavom nacizma. Ukrajinci, iz perspektive Zapada, moraju da ustanu pod zastavom nacizma, sada neonacizma ili, iz perspektive Zapada, moraju da budu istrijebljeni&rdquo;, rekla je Zaharova.
Ocijenila je da je &ldquo;upravo tako formulisan Hitlerov plan za preuzimanje Sovjetskog Saveza&rdquo;.
&ldquo;Plan je formulisan u odnosu na slovensko stanovni&scaron;tvo. Sada vidimo istu stvar&rdquo;, zaključila je Zaharova.
Kremlj: Razgovor između Putina i Trampa mogao bi biti organizovan u bilo kom trenutku
Telefonski razgovor između ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog američkog kolege Donalda Trampa može se organizovati u bilo kom trenutku, izjavio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.
&ldquo;Moguće je, ako je potrebno, odmah organizovati telefonski razgovor između dva lidera, ali posao koji mora da prethodi sastanku jo&scaron; nije obavljen&rdquo;, naveo je portparol Kremlja.
Peskov je ranije izjavio da je Moskva spremna za pregovore o rje&scaron;avanju ukrajinskog sukoba, dok je za obustavu dijaloga optužio je Kijev.
NBC: Tramp odobrio plan za mir između Rusije i Ukrajine
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ove nedjelje odobrio je plan od 28 tačaka za mir između Rusije i Ukrajine, koji su visoki zvaničnici administracije razvijali posljednjih nedjelja u konsultaciji sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim i ukrajinskim zvaničnicima, rekao je visoki zvaničnik administracije za NBC.
U izradu plana bili su uključeni Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik SAD Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i Trampov zet Džared Ku&scaron;ner.
Zvaničnik je rekao da se plan fokusira na bezbjednosne garancije za obje strane da bi se obezbijedio trajni mir, ali nije iznio detalje, jer se jo&scaron; vodi određeni stepen pregovora.
Tri američka zvaničnika navela su da okvir sporazuma jo&scaron; nije predstavljen Ukrajincima, kao i da se vrijeme finalizacije poklopilo sa posjetom američke vojne delegacije Kijevu.
Prema izvorima, plan predviđa da Ukrajina ustupi preostale djelove Donbasa, prepolovi broj svojih oružanih snaga i odustane od ključnih kategorija naoružanja.
Takođe bi bila smanjena američka vojna pomoć, zabranjeno raspoređivanje trupa bilo koje strane na ukrajinskoj teritoriji i ukinuta isporuka zapadnog naoružanja dugog dometa.
Plan uključuje i priznanje ruskog jezika kao zvaničnog, kao i formalni status za lokalnu granu Ruske pravoslavne crkve.
Jučera&scaron;nja de&scaron;avanja
U Ternopolju je nakon ruskog raketnog udara na dvije stambene zgrade progla&scaron;ena trodnevna žalost. Poginulo je 26 osoba, među kojima troje djece. Ranjeno je najmanje 95 ljudi, od kojih je 18 djece u bolnicama.
Ruske snage pogodile su i stambenu zgradu u Harkovu, gdje je ranjeno vi&scaron;e od 30 ljudi. Eksplozije su odjekivale i u vi&scaron;e ukrajinskih regiona.
Predsjednik Sjedinjenih država Donald Tramp ponovio je svoje tvrdnje da će rije&scaron;iti ukrajinski sukob, podsećajući na svoje razočaranje pristupom Moskve tom procesu.
&ldquo;Rije&scaron;io sam osam ratova, a imam jo&scaron; jedan da rije&scaron;im. Mislio sam da će ovo biti najlak&scaron;i rat za rje&scaron;avanje, jer imam dobar odnos s ruskim predsjednikom Putinom. Ali sam malo razočaran Putinom. I on to zna&ldquo;, rekao je Tramp.
Rusija je spremna za pregovore o ukrajinskom rje&scaron;enju, saop&scaron;tava Kremlj.
&ldquo;Moskva je otvorena za pregovore. Pauza koja je nastala je, zapravo, posljedica nevoljnosti kijevskog režima da nastavi ovaj dijalog&rdquo;, naglasio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Međutim, navodi da Kremlj nema inovacija na tu temu od samita u Enkoridžu.
Takođe, ukazuje i da treba obaviti određeni posao prije samita Rusija-SAD.
Turski predsjednik Tajip Erdogan, koji je s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim razgovarao o postizanju mira poručuje da istanbulski proces mora da bude ponovo aktiviran.
&ldquo;Vjerujemo da istanbulski pregovori predstavljaju važnu prekretnicu u naporima ka diplomatskom rje&scaron;enju u vrijeme kada razarajuće posljedice rata postaju sve dublje&rdquo;, istakao je Erdogan u Ankari.

NBC: Tramp odobrio plan za mir između Rusije i Ukrajine; Budanov: Rusija planira potpunu okupaciju Donjecka

PORASTAO BROJ STRADALIH I POVRIJEĐENIH U TERNOPOLJU

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država potpisao je zakon kojim se od Ministarstva pravde traži da u roku od 30 dana objavi dosijee povezane sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, nakon gotovo jednoglasnog usvajanja zakona u Predstavničkom domu i Senatu ove nedjelje.
Tramp je potpisivanje zakona objavio na mreži "Truth Social", kritikujući istaknute demokrate povezane sa Epstinom.
"Možda će istina o ovim demokratama i njihovim vezama sa Džefrijem Epstinom uskoro da bude otkrivena, jer sam upravo potpisao zakon o objavljivanju Epstinovih dosijea", napisao je on.
Tramp je podržao zakon tokom vikenda, nakon &scaron;to se nekoliko republikanaca u Predstavničkom domu pridružilo demokratama i primoralo glasanje.
Zakon je u utorak usvojen sa 427 glasova "za" i jednim "protiv", dok je Senat usvojio mjeru jednoglasno.
Marija Farmer, koja je optužila Epstina i njegovu saradnicu Gislen Maksvel za seksualno zlostavljanje tokom 1990-ih, rekla je da je potpisivanje zakona "dugo trajalo".
Ona je navela da je decenijama čekala odgovore o tome kako su federalne vlasti istraživale njene prijave i da su njeni pozivi na transparentnost ignorisani kroz gotovo pet administracija.
Farmer trenutno tuži FBI, tvrdeći da je ignorisao njenu početnu prijavu, i istakla je da zakon ne oslobađa odgovornosti za neuspjeh vlasti u proteklih 30 godina.
Ona je dodala da se nada potpunoj transparentnosti, uz uklanjanje samo materijala koji se odnosi na seksualno zlostavljanje djece i identifikacione podatke žrtava.
Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea nalaže državnoj tužiteljki Pem Bondi da objavi sve neklasifikovane zapise, komunikacije i istražne materijale Ministarstva pravde i FBI-ja koji se odnose na Epstina i Maksvel.
Nije poznato koji će novi dokumenti biti objavljeni, ali njih dvoje bili su predmet brojnih federalnih istraga skoro dvije decenije, a desetine hiljada strana dosijea već su objavljene posljednjih mjeseci.
Epstina su 2000-ih istraživale savezne i lokalne vlasti na Floridi, &scaron;to je zavr&scaron;eno sporazumom o priznanju krivice po optužbama za prostituciju, kojim je izbjegao federalnu optužnicu.
On je 2019. godine optužen na saveznom sudu u Njujorku za trgovinu maloljetnicima u svrhu seksualne eksploatacije, ali je izvr&scaron;io samoubistvo u pritvoru.
Maksvel je 2020. optužena za trgovinu maloljetnicima i osuđena na 20 godina zatvora.
Demokrate su kritikovali Trampa zbog njegovog ranijeg prijateljstva sa Epstinom, dok je Tramp prozivao biv&scaron;eg predsjednika SAD, Bila Klintona.
Ni Tramp ni Klinton nijesu optuženi niti protiv njih postoje optužbe, a obojica negiraju nezakonite radnje.
Usvajanje zakona predvodili su demokratska poslanica Ro Kana i republikanski poslanik Tomas Masi.
Oni su pokrenuli "peticiju za razrje&scaron;enje" (discharge petition), kojom poslanici mogu da primoraju rukovodstvo da stavi neki zakon na glasanje ukoliko peticiju potpi&scaron;e većina članova.
Peticiju su podržala četiri republikanca, uključujući Masija i Mardžori Tejlor Grin, nekada&scaron;nju Trampovu saveznicu.
Tramp je pro&scaron;le nedjelje povukao podr&scaron;ku Grin, &scaron;to je, prema spekulacijama, povezano sa slučajem Epstin.
Peticija je nedjeljama imala 217 potpisa &ndash; jedan manje od potrebnog broja, dok novoizabrana demokratska poslanica Adelita Grihalva nije položila zakletvu.
Demokrate su optužile predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona za odlaganje zakona, a on je rekao da Predstavnički dom nije zasjedao zbog blokade vlade.

Tramp potpisao zakon o objavljivanju Epstinovih dosijea

U ROKU OD 30 DANA MINSISRASTVO DA OBJAVI DOSIJEE POVEZANE SA OSUĐENIM SEKSUALNIM PRESTUPNIKOM

U ruskom kombinovanom napadu u Ternopolju je poginulo 20 ljudi, uključujući dvoje djece, a 66 je povrijeđeno, saop&scaron;tio je Sergej Danilin, portparol Državne službe za vanredne situacije u Ternopiljskoj oblasti

Devetospratne stambene zgrade pogođene su u napadima, dok je Rusija tokom noći ispalila vi&scaron;e od 470 dronova i 47 raketa na Ukrajinu u &bdquo;drskom napadu&ldquo;, rekao je predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski.
Tri okruga drugog najvećeg ukrajinskog grada, Harkova, takođe su pogođena masivnim napadom dronova kojim je povrijeđeno vi&scaron;e od 30 ljudi, uključujući i djecu.&nbsp;
Nestanci struje utiču na vi&scaron;e regiona &scaron;irom zemlje, saop&scaron;tilo je ukrajinsko Ministarstvo energetike.
Napad u ranim jutarnjim satima &nbsp;jedan je od najsmrtonosnijih na zapadnu Ukrajinu od početka ruske invazije u februaru 2022.&nbsp;
Zelenski je rekao da je do&scaron;lo do &bdquo;značajnih razaranja&ldquo; u Ternopolju, dodajući da bi ljudi mogli biti zarobljeni ispod ru&scaron;evina.

Raste broj žrtava ruskog udara na Ternopolj – 20 poginulih, među njima dvoje djece

POVRIJEĐENO 66 OSOBA

Vi&scaron;e od 170 objekata o&scaron;tećeno je u velikom požaru koji je tokom noći zahvatio gusto naseljeno stambeno područje u japanskom gradu Oita, pri čemu je jedna osoba stradala, saop&scaron;tili su lokalni zvaničnici.
Policija je potvrdila da je na mjestu požara pronađeno tijelo jedne osobe i poku&scaron;ava da utvrdi da li je riječ o 76-godi&scaron;njem mu&scaron;karcu koji se vodi kao nestao, prenio je Kjodo.
Vatrogasci su i vi&scaron;e od 12 sati nakon izbijanja požara nastavili borbu sa vatrenom stihijom u luci Saganoseki, koji je prijavljen policiji u utorak.
Prefektura Oita zatražila je pomoć u ga&scaron;enju vatrene stihije, koja je zahvatila oko 48.900 kvadratnih metara i pro&scaron;irio se na &scaron;umovito područje.
Gradonačelnik Oite &Scaron;inja Adači rekao je novinarima da ne očekuje dalje &scaron;irenje plamena.
Visoki zvaničnik prefekture &Scaron;ogo Fudžikava izjavio je da se dim smanjuje i da bi požar uskoro trebalo da bude stavljen pod kontrolu, ali je upozorio da je rano za konačne procjene.
Premijerka Japana Sanae Takači poručila je na platformi Iks da će vlada pružiti "maksimalnu podr&scaron;ku u saradnji sa lokalnim vlastima".
Do 350 domaćinstava ostalo je bez struje, saop&scaron;tila je kompanija Kju&scaron;u elektrik.
Požar, koji je policiji prijavljen oko 17.45&nbsp; u utorak, izbio je u stambenom području sjeveroistočno od luke Saganoseki.
Meteorolo&scaron;ka agencija Japana prethodno je izdala upozorenje na jak vetar u tom regionu.

Veliki požar u Japanu:  Jedna osoba poginula, oštećeno više od 170 objekata

DO 350 DOMAĆINSTAVA OSTALO JE BEZ STRUJE

Ukrajinski lider Volodimir Zelenski potvrdio je da će otputovati u Tursku kako bi s predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom poku&scaron;ao da oživi pregovore s Rusijom o okončanju rata. Kremlj je saop&scaron;tio da ruski predstavnici neće prisustvovati tim pregovorima.&nbsp;
Volodimir Zelenski kaže da se Kijev sprema da ponovo oživi pregovore s Rusijom o okončanju rata. Zbog toga danas putuje u Tursku gdje se sastati s predsjednikom Tajipom Erdoganom.
&ldquo;Razvili smo rje&scaron;enja koja ćemo predložiti na&scaron;im partnerima. Činjenje svega &scaron;to je moguće kako bi se okončao rat je glavni prioritet Ukrajine&rdquo;, rekao je Zelenski.
Dodao je i da o tome postoje &ldquo;neki signali iz Sjedinjenih Država&rdquo;.
Ruski predstavnici neće prisustvovati pregovorima koje je Kijev planirao u Turskoj, potvrdio je Kremlj.
Takođe iz Kremlja poručuju da Rusija ostaje otvorena za proces pregovora i čeka rezultate tih razgovora.
Pozivajući se na neimenovani izvor iz Turske, Rojters navodi da će se Zelenskom na razgovorima pridružiti i američki specijalni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof.
General&scaron;tab Oružanih snaga Ukrajine je saop&scaron;tio da su uspje&scaron;no gađali ruske vojne objekte taktičkim raketnim sistemima ATAKMS i da će njihova upotreba biti nastavljena. Nije precizirao kada je napad izvr&scaron;en i koje su mete pogođene.
S druge strane, ukrajinska vojska je potvrdila da su pogođene dvije termoelektrane u Donjeckoj oblasti koje su pod kontrolom Rusije. U toj oblasti je nakon udara, zbog masovnog nestanka struje, uvedeno vanredno stanje, objavile su vlasti DNR.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je putem video-konferencije pokrenuo izgradnju nuklearnog ledolomca &ldquo;Staljingrad&rdquo;. Poručio je da će Rusija nastaviti da &scaron;iri svoju flotu ledolomaca i razvija brodogradnju, uprkos trenutnim izazovima.
Izgradnja jo&scaron; dva ledolomaca u ovoj seriji, Čukotka i Lenjingrad, nastavlja se u Baltičkom brodogradili&scaron;tu.
<div class="titleShare">
<h4 class="short-story-title">Ukrajina: Najmanje 32 osobe povrijeđene u ruskom napadu na Harkov</h4>
<div id="sharer" class="shortStory">
<div class="addthis_toolbox addthis_default_style fix clearfix">
<div class="service-icons">Najmanje 32 osobe, uključujući i djecu, povrijeđene su u snažnom udaru ruskih dronova na Harkov, a u ukrajinskom gradu su prijavljeni i požari nakon napada, saop&scaron;tio je načelnik Harkovske regionalne državne administracije Oleg Sinegubov.</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="short-story-body-thumb">
<div class="short-story-body">
"Prema preliminarnim informacijama, neprijatelj je poslao 19 bespilotnih letelica Geran-2 u Slobidski, Osnovjanski i Nemi&scaron;ljanski okrug grada", napisao je Sinegubov na Telegramu.
Precizirao je da su povrijeđene 32 osobe, među kojima su djeca uzrasta 9 i 13 godina, kao i jedna osamnaestogodi&scaron;nja djevojčica.
Naveo je i da je &scaron;est povređenih hospitalizovano.
</div>
</div>

Zelenski sa Erdoganom o nastavku pregovora s Rusijom; Kremlj: Ruski predstavnici neće biti u Turskoj

RAT U UKRAJINI

Jo&scaron; dvije osobe, koje su povrijeđene u požaru u Domu penzionera u Tuzli 4. novembra, su preminule, prema navodima iz izvje&scaron;taja Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla (UKCT) od 17. novembra ujutro. Broj poginulih ovim je porastao na 17, prenosi Radio Slobodna Evropa RSE.
&ldquo;U protekla 24 sata u UKCT preminule su dvije korisnice Doma penzionera koje su nakon požara bile hospitalizirane na Klinici za anesteziologiju i reanimatologiju. Trenutno u UKCT na hospitalizaciji su dva pacijenta koja su hospitalizovana na Klinici za interne bolesti&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju iz ovog bolničkog centra.
Osim do sada preminulih 17 &scaron;tićenika Doma penzionera, u požaru je povrijeđeno vi&scaron;e od 30 osoba.
Uzrok požara bio je kratak spoj na provodnicima priključnog kabla radioprijemnika u sobi jednog od &scaron;tićenika Doma, pokazala je istraga Kantonalnog tužila&scaron;tva Tuzla na osnovu nalaza vje&scaron;taka elektro struke i protivpožarne za&scaron;tite.
Uz Kantonalnog tužila&scaron;tva su 14. novembra objavili da je istraga &ldquo;usmjerena na utvrđivanja krivične odgovornosti, odnosno elemenata za postojanje osnovane sumnje da su službene ili odgovorne osobe (ili neke druge osobe) počinili krivična djela&rdquo;.
&ldquo;Istraga je na početku utemeljena i vezuje se za krivično djelo te&scaron;ka krivična djela protiv op&scaron;te sigurnosti ljudi i imovine u vezi sa krivičnim djelom izazivanje op&scaron;te opasnosti, s posljedicom smrti vi&scaron;e osoba, kao i za krivično djelo nesavjestan rad u službi&rdquo;, naveli su iz Kantonalnog tužila&scaron;tva.
&ldquo;U toku su i saslu&scaron;anja svjedoka. Biće izuzeta sva relevantna materijalna dokumentacija koja će pomoći da se sagleda &scaron;ira slika tokom provođenja istražnih radnji&rdquo;, saop&scaron;tilo je Kantonalno tužila&scaron;tvo 14. novembra.
Direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je 5. novembra ostavku.
Ova ustanova se sama finansira od prihoda koje ostvari i prema izjavi direktora datoj u januaru za N1, nije ni na jednom budžetu.
Grad Tuzla je vlasnik zgrade Doma penzionera i naimenuje upravu, ali nemaju subvencije, niti novac iz budžeta.

Tuzla: Umrlo još dvoje, ukupno 17 poginulih u požaru u Domu penzionera

PORASTAO BROJ ŽRTAVA

Grupa ukrajinskih diverzanata pripremala je atentat na sekretara Savjeta bezbjednosti Rusije Sergeja &Scaron;ojgua koji je spriječila FSB, pi&scaron;u ruski mediji. Ministarstvo finansija SAD tvrdi da uvedene sankcije protiv Rosnjefta i Lukoila već smanjuju ruske prihode od nafte.&nbsp;
SAD: Sankcije Rosnjeftu i Lukoilu smanjuju ruske prihode od nafte
Američko Ministarstvo finansija saop&scaron;tilo je da sankcije uvedene protiv ruskih naftnih kompanija Rosnjefta i Lukoila već umanjuju prihode Rusije od nafte i da će vjerovatno dugoročno da smanje količinu ruske nafte na trži&scaron;tu.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) navela je da analiza uticaja sankcija, uvedenih 22. oktobra, pokazuje da mjere smanjuju ruske prihode obaranjem cijena ruske nafte, čime se ograničava sposobnost Moskve da finansira rat u Ukrajini, prenio je Rojters.
Ruski mediji: FSB spriječio atentat na Sergeja &Scaron;ojgua u Moskvi
Grupa atentatora koju su angažovale ukrajinske obavje&scaron;tajne službe, poku&scaron;ala je da izvr&scaron;i atentat na sekretara Savjeta bezbjednosti Rusije Sergeja &Scaron;ojgua, prenijeli su moskovski mediji.
Pozivajući se na Moskovski komsomolec, agencija TASS je prenijela da su atentatori planirali da ubiju &Scaron;ojgua tokom njegove posjete grobnom mjestu svojih rođaka na Trojekurovskom groblju u Moskvi.
Centar za odnose s javno&scaron;ću ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB) je objavio da je ujutru 14. novembra uhap&scaron;ena &rdquo;grupa sabotera&rdquo;.
Zelenski i Makron potpisali sporazum o isporuci Ukrajini sistema protivvazduhoplovne odbrane
Predsjednici Francuske i Ukrajine potpisali sporazum o isporuci Ukrajini sistema protivvazduhoplovne odbrane, borbenih aviona i raketa.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, nakon razgovora sa francuskim liderom Emanuelom Makronom juče u Parizu, izjavio je da je Ukrajina naručila sto borbenih aviona &ldquo;rafal&rdquo; od Francuske.
Makron je izrazio nadu da će mir u Ukrajini biti postignut prije 2027. godine.
U ruskom napadu na Nikopoljski okrug u Ukrajini poginule su dvije osobe, a tri ranjene, saop&scaron;tio je vr&scaron;ilac dužnosti načelnika Dnjepropetrovske administracije Vladislav Hajvanenko.
Premijer Mađarske Viktor Orban reagovao je na zahtjev predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da članice EU po&scaron;alju jo&scaron; novca Ukrajini komentari&scaron;ući da to podsjeća na &ldquo;poku&scaron;aj da se pomogne alkoholičaru slanjem jo&scaron; jedne gajbe votke&rdquo;.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održaće sastanak o Ukrajini u četvrtak, 20. novembra, najavljeno je na sajtu Svjetske organizacije.

Mediji: Spriječen atentat na Šojgua; SAD: Sankcije Rosnjeftu i Lukoilu smanjuju prihode Rusije od nafte

Protiv Anisa Kalajdžića koji je osumnjičen zbog sinoćnjeg ubistva Aldine Jahić u Mostaru, tokom ove godine je podignuta optužnica protiv njega zbog ugrožavanja sigurnosti druge ženske osobe, prenosi Klix.ba.
Sada se nameće pitanje za&scaron;to Kalajdžić nije bio pod nadzorom ukoliko je već prijavljivan zbog ugrožavanja sigurnosti i ukoliko je podignuta optužnica protiv njega.
Prema jo&scaron; nepotvrđenim informacijama, osumnjičeni je od pro&scaron;log mjeseca imao dozvolu za pi&scaron;tolj. Iz MUP-a HNK su rekli da trenutno provjeravaju ove navode.
Prema informacijama MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, u mostarskoj ulici Trg Ivana Krndelja je sinoć u 17:55 do&scaron;lo do upotrebe vatrenog oružja.
Odmah su na mjesto događaja iza&scaron;li pripadnici policije te je utvrđeno da je prilikom upotrebe vatrenog oružja stradala A.J. (1992).
Zbog osnova sumnje da je izvr&scaron;io gore&nbsp; krivično djelo, uhap&scaron;en je A.K.(1992) te je u toku kriminalistička obrada.
Dežurna tužiteljka HNK Vesna Pranjić, koja je rukovodila uviđajem, potvrdila je za Klix.ba da je žrtva ranije primala poruke prijetećeg sadržaja od počinioca.
Međutim, nije ih prijavila te se Tužila&scaron;tvo HNK upoznalo s ovim informacijama od njenih prijatelja nakon ubistva.
Prema informacijama svjedoka, Jahić je poku&scaron;ala pobjeći u objekat na platou Željezničke stanice kako bi se sakrila od Kalajdžića, ali on je sustigao u ugostiteljskom objektu i usmrtio.
&nbsp;
&nbsp;

Protiv osumnjičenog za ubistvo u Mostaru i ranije podizana optužnica zbog ugrožavanja sigurnosti druge ženske osobe

ŽRTVA JE POKUŠALA POBJEĆI, ALI JE NAPADAČ SUSTIGAO U UGOSTITELJSKOM OBJEKTU

Osam osoba za koje se sumnja da su dio albanskog kriminalnog klana u Belgiji privedeno je u okviru istrage o pretnjama briselskom tužiocu Žilijenu Moinilu, ali su juče pu&scaron;tene zbog nedostatka dokaza, saop&scaron;tilo je federalno tužila&scaron;tvo, pi&scaron;e VRT, a prenosi N1.
Policija je prekjuče obavila pretres na 18 adresa u Briselu i Luvenu u sklopu istrage o prijetnjama upućenim briselskom tužiocu, kada je privedeno osam osoba.
&ldquo;Trenutno nema dovoljno ozbiljnih indikacija da bi im bio određen pritvor&ldquo;, saop&scaron;tilo je federalno tužila&scaron;tvo koje vodi istragu, obrazlažući odluku da ih pusti na slobodu.
Ovog ljeta policija je dobila informaciju o mogućoj pripremi napada na tužioca. Nivo pretnje za Moinila odmah je podignut na 4, najvi&scaron;i nivo, a preduzete su i konkretne mjere za njegovu za&scaron;titu.
Prema dostupnim informacijama, prijetnje dijelom potiču od albanske kriminalne grupe koja je prije nekoliko godina izvela Moinila pred sud. U to vrijeme on je jo&scaron; radio u federalnom tužila&scaron;tvu, u odjeljenju za organizovani kriminal.
Pripadnici tog albanskog klana osuđeni su u međuvremenu zbog krijumčarenja kokaina skrivenog u prepravljenim pregradama automobila. Drogu su dopremali iz Latinske Amerike jedrilicama. Vođe grupe su osuđene na vi&scaron;egodi&scaron;nje kazne zatvora, a osobe koje su privođene navodno su povezane sa tim klanom.

Osam osumnjičenih pripadnika albanskog krimi-klana privedeno, pa pušteno zbog prijetnji tužiocu