Globus

Potpredsjednica SAD-a i potencijalna kandidatkinja Demokrata na predsjedničkim izborima Kamala Haris obećala je da "neće ćutati" o patnjama u Gazi, rekav&scaron;i da je u četvrtak izrazila "ozbiljnu zabrinutost" izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu i rekla mu da je vrijeme da zaključi sporazum o prekidu vatre.
"Izrael ima pravo da se brani, a važan je i način na koji to čini. Ono &scaron;to se dogodilo u Gazi u proteklih devet mjeseci je poražavajuće", rekla je Haris, potencijalni demokratski predsjednički kandidat, novinarima nakon sastanka s Netanjahuom u Va&scaron;ingtonu.
Dodala je da kada kaže poražavajuće misli na "slike mrtve djece i očajnih gladnih ljudi, koji bježe u sigurnost, ponekad raseljeni po drugi, treći ili četvrti put".
"Ne možemo skrenuti pogled pred ovim tragedijama. Ne možemo sebi dozvoliti da otupimo na patnju i neću ćutati", nastavila je.
Harisovi komentari pružili su do sada najjasnije obja&scaron;njenje njenih stavova o sukobu dok radi na balansiranju pitanja koje ne samo da je podijelilo zemlju već je izazvalo trvenja unutar Demokratske stranke.
Haris je, takođe, ponovila Bajdenove uzastopne komentare o američkoj "gvozdenoj podr&scaron;ci" i "nepokolebljivoj posvećenosti" Izraelu, ali je prenijela stav o tome koliko je važno okončanje rata.
Podsjećajući na detalje predloženog sporazuma o prekidu vatre i taocima, koji podržava SAD, Haris je rekla da je "vrijeme da se ovaj rat zavr&scaron;i, na način gdje je Izrael siguran, svi taoci oslobođeni, patnja Palestinaca u Gazi se zavr&scaron;ava i palestinski narod može ostvariti svoje pravo na slobodu, dostojanstvo i samoopredjeljenje".
Potpredsjednica kaže da se u razgovorima nazire nada za okončanje rata i da je na to nagovarala Benjamina Netanjahua tokom njegove posjete SAD-.u.
"Kao &scaron;to sam upravo rekla premijeru Netanjahuu, vrijeme je da se ovaj dogovor zavr&scaron;i", rekla je i dodala: "Dakle, svima koji su pozivali na prekid vatre i svima koji žude za mirom, vidim vas i čujem."
&nbsp;

Kamala Haris: Vrijeme za kraj rata u Gazi, neću ćutati

UPOZORILA NETANJAHUA

&nbsp;Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džo Bajden danas je u razgovorima sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom tražio prekid vatre u devetomjesečnom ratu u Gazi, pi&scaron;e Rojters. Portparol Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Džon Kirbi rekao je da i dalje postoje praznine između Izraela i militanata Hamasa koji upravljaju palestinskom enklavom u nastojanju za prekidom vatre. "Ali sada smo bliži nego &scaron;to smo bili prije", dodao je Kirbi. On je istakao da obje strane moraju napraviti kompromise, prenosi Radio Slobodna Evropa. Portparol Stejt Departmenta Met Miler ocijenio je da će poruka američke strane na tom sastanku biti da taj dogovor moraju zavr&scaron;iti. Posjeta Netanjahua se podudara sa promjenom američke politike, nakon &scaron;to se u nedjelju Bajden povukao iz trke za predsjednika SAD-a pod pritiskom kolega demokrata i podržao Kamalu Harris za stranačku predsjedničku nominaciju. Netanjahu odao počast Bajdenu za 50 godina podr&scaron;ke Izraelu. "Od ponosnog jevrejskog cioniste do ponosnog irsko-američkog cioniste, želim da vam se zahvalim za 50 godina javne službe i 50 godina podr&scaron;ke državi Izrael", rekao je Netanjahu. Sastanak je upriličen dan nakon &scaron;to je Netanjahu održao govor u Kongresu dok su se ispred okupile hiljade propalestinskih protestanata.

Bajden u razgovorima s Netanjahuom traži prekid vatre u Gazi

DEVETOMJESEČNI RAT

Predsjednik SAD Džo Bajden obratio se prvi put naciji, tri dana po&scaron;to je odlučio da se povuče iz trke za predsjednika Amerike.
&bdquo;Odbrana demokratije je važnija od bilo koje funkcije. Crpim snagu i nalazim radost da radim za američki narod. Ovaj sveti zadatak usavr&scaron;avanja na&scaron;e unije nije o meni. Radi se o vama. Va&scaron;oj porodici. Va&scaron;oj budućnosti. Riječ je o nama, o ljudima", rekao je Bajden.
&ldquo;Odlučio sam da je najbolji način da predam &scaron;tafetu novoj generaciji. To je najbolji način da ujedinimo na&scaron;u naciju&rdquo;, obrazložio je svoju odluku da se povuče kao demokratski kandidat za predsjednika SAD.
&bdquo;Ja po&scaron;tujem ovu funkciju, ali vi&scaron;e volim svoju zemlju. Bila mi je čast u životu da služim kao va&scaron; predsjednik. Ali odbrana demokratije, koja je pod prijetnjom, mislim da je važnija od bilo koje funkcije&ldquo;, rekao je Bajden.
Dodao je da će u narednih &scaron;est mjeseci biti fokusiran na obavljanje svog posla kao predsjednika.
"To znači da ću nastaviti da smanjujem tro&scaron;kove za vrijedne porodice i razvijam na&scaron;u ekonomiju. Nastaviću da branim na&scaron;e lične slobode i na&scaron;a građanska prava, od prava glasa, do prava na izbor. Nastaviću da se borim za na&scaron;u djecu protiv oružanog nasilja", naveo je predsjednik Amerike.
"Velika stvar u Americi je &scaron;to ovdje kraljevi i diktatori ne vladaju. Ljudi to rade. Istorija je u va&scaron;im rukama. Moć je u va&scaron;im rukama. Ideja Amerike, leži u va&scaron;im rukama&rdquo;, poručio je Bajden.
"Kamala Haris je iskusna, čvrsta, sposobna. Ona mi je bila nevjerovatan partner i lider na&scaron;e zemlje", naveo je u obraćanju Bajden.
"Nastaviću da osuđujem mržnju i ekstremizam i jasno stavljam do znanja da u Americi nema mjesta za političko nasilje, ili za bilo kakvo nasilje, ikada. Nastaviću da &scaron;titim na&scaron;u planetu od klimatske krize", naveo je predsjednik SAD u obraćanju naciji.
U obraćanju naciji predsjednik Amerike, nije pominjao Donalda Trampa.
Dosta osoblja u&scaron;la je u Bijelu kuću ranije kako bi zajedno gledali govor. Jedan zvaničnik je rekao da se okupljanja i gledanje obraćanja naciji presjednika održavaju &scaron;irom Bijele kuće.
Ovo je bio četvrti put da je Bajden koristio Ovalnu sobu za obraćanje otkako je preuzeo dužnost 2021. Njegov posljednji govor u Ovalnoj sobi bio je 15. jula kada je pozvao Amerikance da smire političke strasti nakon poku&scaron;aja atentata na Donalda Trampa.
Bajdenu su se u Ovalnoj sobi pri obraćanju naciji pridružili prva dama Džil Bajden i drugi članovi njegove porodice, uključujući njegovog sina Hantera Bajdena.
Prva dama Amerike Džil Bajden nekoliko minuta nakon &scaron;to je je njen suprug zavr&scaron;io obraćanje javnosti, napisala na dru&scaron;tvenoj mreži Iks da joj je srce puno zahvalnosti za one koji se nikada nisu pokolebali, koji su odbijali da sumnjaju, koji su uvijek vjerovali.
"Hvala vam na povjerenju koje ste ukazali Džou - sada je vrijeme da to povjerenje ukažete Kamali. Volim vas, Džil", navela je Bajdenova supruga.
Američki predsjednik Džo Bajden odlučio je u nedjelju da okonča kampanju za drugi mandat u Bijeloj kući, poslije velikog pritiska demokrata, i da podrži potpredsjednicu Kamalu Haris za prvu afroameričku predsjedničku kandidatkinju jedne od vodećih stranka u američkoj istoriji.
U prvoj reakciji na obraćanje nacije predsednika Amerike, republikanski kandidat za predsjednika Amerike Donald Tramp saop&scaron;tio je na svojoj Truth social dru&scaron;tvenoj mreži:
"Govor pokvarenog Džoa Bajdena u Ovalnoj kancelariji bio je jedva razumljiv i tako lo&scaron;!", napisao je Tramp.

Bajden u obraćanju naciji: Odlučio sam da predam štafetu novoj generaciji da ujedinimo našu naciju

"ODBANA DEMOKRATIJE VAŽNIJA OD BILO KOJE FUNKCIJE"

Potpredsjednica SAD Kamala Haris izjavila je danas da je obezbijedila podr&scaron;ku većine delegata Nacionalne demokratske konvencije da postane kandidat Demokratske stranke za predstojeće predsjedničke izbore.
"Ponosna &scaron;to sam obezbijedila podr&scaron;ku koja je potrebna da postanem kandidat na&scaron;e stranke, i kao "kćerka Kalifornije", ponosna sam &scaron;to je delegacija moje matične države pomogla da na&scaron;a kampanja bude na vrhuncu. Radujem se &scaron;to ću uskoro i zvanično prihvatiti nominaciju", rekla je Haris, prenosi Si-En-En.
Istakla&nbsp; jeda joj je cilj da pobijedi republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa.
"Tokom narednih nekoliko meseci, putovaću &scaron;irom zemlje i razgovarati sa Amerikancima o svemu. U potpunosti namjeravam da ujedinim na&scaron;u stranku, na&scaron;u naciju i pobijedim Donalda Trampa u novembru", izjavila je Kamala.
Anketa AP koja je sprovedena među delegatima demokrata pokazala je da bi Haris mogla da ima podr&scaron;ku 2.538 delegata, &scaron;to je znatno vi&scaron;e od 1.976 potrebnih za pobjedu na glasanju delegata idućih sedmica.
Predsjednik Demokratskog nacionalnog odbora Džejmi Harison rekao je da će stranka dati predsjedničkog kandidata do 7. avgusta.
Delegati se jo&scaron; mogu da se predomisle prije 7. avgusta, ali niko drugi nije dobio nijedan glas u anketi AP-a, a 57 delegata reklo je da su neodlučni.

Haris: Obezbijedila sam podršku delegata, namjeravam da pobijedim Trampa

DA POSTANE KANDIDAT DEMOKRATSKE STRANKE ZA PREDSTOJEĆE PREDSJEDNIČKE IZBORE

Američki predsjednik&nbsp;Džo Bajden, koji je u nedjelju najavio da neće tražiti reizbor u ovogodi&scaron;njoj predsjedničkoj trci, služio je u Va&scaron;ingtonu skoro pola vijeka &ndash; u Senatu, kao potpredsjednik i na kraju u Ovalnoj kancelariji.
Kada Bajden u januaru napusti Bijelu kuću, ostaviće iza sebe skoro cijelu karijeru provedenu u politici na nacionalnom nivou. Sa 82 godine, koliko će napuniti u novembru, Bajden će imati karijeru u javnom životu dužu nego &scaron;to neke njegove demokratske kolege imaju godina.
Pitanja u vezi sa Bajdenovim godinama i zdravljem obilježila su zavr&scaron;etak njegove karijere u Va&scaron;ingtonu.
Godine 1972. iznenadio je demokrate pobijediv&scaron;i u maratonskoj trci za Senat sa 29 godina, postav&scaron;i &scaron;esti najmlađi senator u američkoj istoriji. Sada je to &scaron;to je u poznim godinama jedan od ključnih razloga koji je naveo demokratske lidere da ga pozivaju da se povuče iz novembarske predsjedničke trke, a ankete pokazuju da većina Amerikanaca vjeruje da je prestar da bi služio jo&scaron; jedan predsjednički mandat.
Bajdenove decenije na pozicijama javno izabranog zvaničnika dovele su do dugog spiska uspjeha i neuspjeha u karijeri. Evo pogleda na ključne momente u njegovoj karijeri:
Predsjedničke godine
Bajdenove godine na mjestu predsjednika obilježili su brojni globalni izazovi, među kojima su iscrpljujuća pandemija kovida 19, ruska invazija na Ukrajinu, sve jača Kina i ekonomske i dru&scaron;tvene posljedice svega toga.
Na domaćem planu, Bajden se borio protiv rastuće inflacije &ndash; najvi&scaron;e u posljednje četiri decenije &ndash; koja je naglo povećala tro&scaron;kove života Amerikanaca, kao i protiv rastuće migracije duž južne granice SAD i pitanjima socijalne, rasne i rodne pravde.
Bajden je, kao predsjednički kandidat 2020. godine, obećao da će povratiti uljudnost u Bijelu kuću poslije administracije biv&scaron;eg predsjednika&nbsp;Donalda Trampa, koju su obilježili gotovo svakodnevni zajedljivi tvitovi usmjereni protiv demokrata, njegovih političkih neprijatelja u Republikanskoj stranci i nacionalnih medija.
Bajden je obećao da će raditi na prevazilaženju političke podjele u Kongresu kako bi postigao zakonodavni uspjeh.
U izvjesnoj mjeri, Bajden je bio uspje&scaron;an, osvojiv&scaron;i manji dio republikanskih glasova za ključne zakone da bi se potro&scaron;ile milijarde dolara na popravku zastarjelih i pokvarenih puteva i mostova u zemlji, promovisanje američke proizvodnje kompjuterskih čipova i uvođenje novih mehanizama kontrole oružja &ndash; &scaron;to je prvi put usvojeno u Sjedinjenim Državama za skoro tri decenije.
U odvojenom zakonu, demokrate su, preko ujedinjene republikanske opozicije, odobrile nacrt zakona o ekonomskoj pomoći od koronavirusa, a kasnije i plan od 369 milijardi dolara za pomoć u kontroli efekata klimatskih promjena, &scaron;to je najveća takva alokacija SAD ikada za pomoć u za&scaron;titi životne sredine.
Značajna državna potro&scaron;nja se, međutim, pokazala problematičnom, a neki ekonomisti su je krivili za naglo povećanje potro&scaron;ačkih cijena u SAD koje tek treba da se potpuno povuku.
U svom možda najvećem spoljnopolitičkom dostignuću, Bajden je predvodio koaliciju zapadnih nacija koja je poslala u Ukrajinu naoružanje vrijedno milijarde dolara kako bi pomogla ukrajinskoj vojsci da se odbrani od ruskih snaga za koje se u početku očekivalo da će pregaziti prijestonicu u roku od nekoliko dana poslije početka ruske invazije u februaru 2022. Međutim, čak i uz Bajdenovu nepokolebljivu podr&scaron;ku, rat je zapao u ćorsokak iz kog se ne nazire lak izlaz.
Takođe na spoljnom frontu, Bajdenov rejting je naglo opao po&scaron;to je 13 američkih vojnika ubijeno u povlačenju američkih i savezničkih snaga iz Avganistana.
Sukob Izraela i Hamasa, takođe je postao izazov za Bajdena, koji je stajao uz Izrael čak i po&scaron;to su u kampusima američkih koledža izbili propalestinski protesti. Po&scaron;to se rat odužio &ndash; sada je u desetom mjesecu &ndash; Bajden je sve učestalije pozivao na njegovo okončanje i postao je kritičan prema onome kako izraelski premijer Benjamin Netanjahu&nbsp;vodi sukob.
Na funkciji potpredsjednika SAD
Prije nego &scaron;to se Bajden kandidovao za Bijelu kuću 2020, bio je glavni savjetnik predsjednika Baraka Obame&nbsp;tokom svojih osam godina kao potpredsjednik, počev&scaron;i od 2009. godine.
Bajden je bio zadužen za mnoge velike projekte, uključujući povlačenje američkih trupa iz Iraka i raspodjelu stotina milijardi federalnih dolara državnim i lokalnim vlastima kako bi pomogao ekonomiji da se oporavi od Velike recesije, kao i da blisko sarađuje sa liderom tada&scaron;nje republikanske manjine u Senatu&nbsp;Mičom Mekonelom&nbsp;kako bi se izbjeglo zatvaranje vlade i neplaćanje duga.
Kada je Obama iznenadio Bajdena 2017. godine najvi&scaron;im civilnim priznanjem u zemlji, Predsjedničkom medaljom slobode, opisao ga je kao &ldquo;najboljeg potpredsjednika kojeg je Amerika ikada imala&rdquo;.
Bila je poznata prisnost njih dvojice, zabilježena u bezbroj internet mimova, a njihove porodice su takođe bile bliske, uključujući prijateljstvo između prve dame&nbsp;Mi&scaron;el Obame&nbsp;i druge dame&nbsp;Džil Bajden, kao i prijateljstva između Obaminih ćerki i Bajdenovih unuka.
Obama je izabrao Bajdena za svog potpredsjedničkog kandidata u velikoj mjeri zbog Bajdenovog dugog iskustva na međunarodnoj sceni kao američkog senatora, za koje se Obama nadao da će uravnotežiti njegovo ograničeno iskustvo u toj oblasti.
Bajden se dugo smatrao mogućim Obaminom nasljednikom, ali se nije kandidovao za predsjednika 2016, navodeći kao razlog tugu svoje porodice poslije smrti svog sina Boa od tumora na mozgu u 46. godini. Međutim, 2019. Njujork tajms je naveo da je Obama obeshrabrio Bajdena da se kandiduje za predsjednika 2016. jer je vjerovao da je tada&scaron;nja predvodnica u anketama, Hilari Klinton&nbsp;imala najbolje &scaron;anse da pobijedi na op&scaron;tim izborima.
Godine u Senatu
Po&scaron;to je Bajden pobijedio u trci za Senat kao predstavnik Delavera 1972. godine, proveo je narednih 36 godina u tom tijelu, vozeći se većinom dana vozom skoro 200 kilometara između Vilmingtona i Va&scaron;ingtona. Uzdigao se kroz demokratske redove i dva puta je služio kao &scaron;ef moćnog Odbora za spoljne poslove i jednom kao predsjednik traženog Pravosudnog odbora Senata.
Poznat kao neko ko je mogao da radi sa republikancima kao &scaron;to su&nbsp;Džon Mekejn i Čak Hejgel,&nbsp;Bajden se uvijek zalagao za dvostranačje. Međutim, uprkos svojim vezama sa republikanskim zakonodavcima, morao je da se bori da svoje odnose pretvori u zakonodavni uspjeh kada je do&scaron;ao u Ovalni kabinet.
Bajdenovi uspjesi u Senatu uključivali su promovisanje Zakona protiv nasilja nad ženama, koji je olak&scaron;ao krivično gonjenje za nasilje u porodici, seksualni napad, nasilja tokom izlazaka i sastanaka i za uhođenje. Takođe je bio ključan u pomaganju da se donese Brejdijev zakon, koji je zahtijevao provjeru pro&scaron;losti kao uslov za kupovinu većine vatrenog oružja.
Kritičari kažu da su u retrospektivi neki od njegovih glasova bili neuspje&scaron;ni. Bajden je izrazio žaljenje zbog nekoliko svojih odluka u Senatu, uključujući podr&scaron;ku zakonu o zločinima iz 1994. koji je doprineo većoj stopi zatvaranja Afroamerikanaca i svog glasanja za odobravanje invazije na Irak 2003. godine.
Takođe je bio kritikovan zbog svoje uloge predsedavajućeg na saslu&scaron;anju za potvrđivanje imenovanja sudije Vrhovnog suda&nbsp;Klarensa Tomasa&nbsp;1991, koga je&nbsp;Anita Hil&nbsp;optužila za seksualno uznemiravanje. U 2019, Bajden je ponudio izvinjenje &ndash; ne svoje prvo &ndash; zbog situacije, rekav&scaron;i:
&ldquo;Do danas mi je žao &scaron;to nijesam mogao da smislim način da izdejstvujem vrstu saslu&scaron;anja koju (Anita Hil) zaslužuje&rdquo;.
Hil i njene pristalice okrivile su Bajdena &scaron;to nije učinio dovoljno da je za&scaron;titi od klevete tokom saslu&scaron;anja.
Predsjednički izbori
Prije pobjede na predsjedničkim izborima 2020, Bajden se dva puta ranije kandidovao za predsjednika, ali nije uspio da 1988. i 2008. dobije nominaciju svoje Demokratske stranke.
Na kraju je pobeijdio na nacionalnim izborima 2020. protiv Trampa, koji je odbio da prizna Bajdenovu pobjedu i nastavio da lažno tvrdi da je prevaren u trci za reizbor zbog prevara birača i nepravilnosti u brojanju glasova. Bajden je pobijedio na izborima tako &scaron;to je tijesno trijumfovao u nekoliko ključnih država i obezijbedio pobjedu u Elektorskom koledžu sa solidnom razlikom od 306 prema 232, &scaron;to je isti ukupan broj kojim je Tramp pobijedio Hilari Klinton na predsjedničkim izborima 2016.
Bajden je osvojio sedam miliona glasova vi&scaron;e od Trampa, ali predsjednici SAD zapravo osvajaju funkcije na izborima od države do države, pri čemu najmnogoljudnije države imaju najvi&scaron;e glasova u Elektorskom koledžu i samim tim najvi&scaron;e utiču na određivanje ishoda na nacionalnom nivou.
Kada je preuzeo dužnost predsjednika 20. januara 2021, Bajden je sa 78 godina postao najstariji čovjek na izvr&scaron;noj funkciji u zemlji, nadma&scaron;iv&scaron;i Trampa, koji je imao 70 godina kada je u&scaron;ao u Bijelu kuću 2017.

Pogled na Bajdenovu političku karijeru, dugu skoro 50 godina

KLJUČNI MOMENTI

Stejt department je objavio da će novi zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja umjesto Gabrijela Eskobara biti Aleksandar Kasanof.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, Kasanof je prethodno obavljao funkciju pomoćnika biv&scaron;eg podsekretara za politička pitanja Viktorije Nuland i vr&scaron;ioca dužnosti podsekretara za politička pitanja Džona Basa.
&bdquo;Kasanof je radio u Irskoj, Turkmenistanu, Čileu i Ukrajini. Dobio je nagradu Džejms Klement Dan za zasluge na radu kao politički savjetnik u američkoj ambasadi u Kijevu tokom Majdanske revolucije i ruske invazije na Ukrajinu koja je uslijedila&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Stejt departmenta.
Njegovi zadaci u Va&scaron;ingtonu uključuju funkciju direktora Kancelarije za globalnu politiku i programe u Birou za međunarodne narkotike i poslove sprovođenja zakona, zamjenika direktora osoblja Izvr&scaron;nog sekretarijata (&bdquo;Linija&ldquo;), direktora Kancelarije za istočnoevropske poslove i Zamjenik direktora Kancelarije za pitanja Kavkaza i regionalne konflikte.
Kasanof je zavr&scaron;io Nacionalni ratni koledž, &scaron;kolu za napredne međunarodne studije Džon Hopkins i Hamilton Koledž. Govori francuski, italijanski, ruski i &scaron;panski.

Umjesto Eskobara: Aleksandar Kasanof novi zamjenik pomoćnika sekretara SAD za Evropu i Evroaziju

OBJAVIO STEJT DEPARTMENT

Delegacija koju predvodi &scaron;ef izraelskog Mosada David Barnea otputovaće u četvrtak u Dohu na pregovore o prekidu vatre i sporazumu o međusobnoj razmjeni zarobljenika u Pojasu Gaze.
Iz Kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanjahua kazali su da će izraelski pregovarački tim predvođen Barneom u četvrtak otići u Dohu na indirektne pregovore s Hamasom.
Prema izvje&scaron;tajima izraelskih medija, Netanjahu se prije posjete Va&scaron;ingtonu sastao sa bezbjednosnim kabinetom i razgovarao o dogovoru koji je postignut u pregovorima, prenosi Anadolija.
Navedeno je da izraelska delegacija radi na formulisanju dva nova uslova na kojima je Netanjahu insistirao u pregovorima, u skladu sa sporazumom.
Uz nacrt predloga o prekidu vatre koji su pripremile Sjedinjene Američke Države (SAD), Netanjahu je tražio "uslove za uspostavljanje kontrolnog mehanizma za Izrael koji će kontrolisati graničnu liniju Gaze i Egipta i spriječiti povratak elemenata Hamasa na sjever Gaze".
Izraelski ministar odbrane Joav Galant rekao je da želi uspjeh Netanjahuu, koji će se sjutra u Bijeloj kući sastati sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom.
Ističući da postoji ograničena mogućnost za oslobađanje izraelskih zarobljenika, Galant je kazao da je izraelska bezbjednosna agencija "potpuno podržala" pregovarački tim da se vrati sa dogovorom.
Porodice izraelskih zatvorenika u Pojasu Gaze kritikovale su Netanjahua &scaron;to je otputovao u SAD bez potpisivanja sporazuma o razmjeni zatvorenika.

Izraelska delegacija u četvrtak ide na pregovore o prekidu vatre

OTPUTOVAĆE U DOHU

Petoro ljudi ubijeno je u Domu za starije i nemoćne osobe u Daruvaru, javlja Jutarnji list. Hrvatski ministar zdravlja Vili Bero&scaron; rekao je da je jo&scaron; jedna osoba preminula u bolnici, kao i da su četiri osobe te&scaron;ko povrijeđene, a jedna lak&scaron;e.
Kako Jutarnji nezvanično saznaje, mu&scaron;karac je u&scaron;ao u Dom za starije i nemoćne osobe i počeo da puca.
Napadač je nakon toga pobjegao, ali ga je policija ubrzo uhvatila.
N1 Zagreb nezvanično saznaje da je napadač vjerovatno član porodice jedne od ubijenih osoba iz Doma, kao i da je riječ o mu&scaron;karcu koji je 1973. godi&scaron;te.
Gradonačelnik Daruvara Damir Lneniček kazao je da se tragedija dogodila u privatnom domu, u kojem je smje&scaron;teno 20-ak starijih osoba.
<section data-role="embed-wrapper">
<div class="uc-embed uc-embed-Facebook" data-social-network="Facebook" data-thumbnail-url="">&nbsp;</div>
</section>
<div class="article-banner">
<div id="div-gpt-ad-1620632716371-0" class=" div-gpt-ad-1620632716371-0-loaded">
<div id="/21876124292/N1-SRB/n1-srb-inText" data-google-query-id="CJGHmZGRu4cDFTsHogMdcfYA9w"></div>
</div>
</div>

Hrvatska: Pet osoba ubijeno u Domu za starije, još jedna preminula u bolnici

VIŠE OSOBA POVRIJEĐENO

Bijela kuća saop&scaron;tila je da će predsjednik SAD, Džozef Bajden, obavljati svoj mandat do kraja, uprkos pozivima pojedinih republikanaca iz Kongresa da se povuče.
U saop&scaron;tenju se navodi da je Bajden rekao da se "raduje zavr&scaron;etku svog mandata" kada su ga pitali o republikancima u Kongresu koji su ga pozvali da se povuče sa mjesta predsjednika.
Portparol Bijele kuće Endrju Bejts rekao je za "CNN" da je Bajden tokom svog mandata postigao uspjeh da ekonomija SAD koja je bilježila pad, postane ekonomija sa najsnažnijim rastom u svijetu, kao i da je za vrijeme njegovog mandata zabilježena najniža stopa nasilnog kriminala za gotovo 50 godina.
Bejts je naveo da je Bajden učinio NATO većim nego ikad.
"I nastaviće da se bori da za&scaron;titi slobode Amerikanaca od radikalnih zabrana abortusa i napada na vladavinu zakona", istakao je Bejts.
Vi&scaron;e republikanca iz Kongresa pozvalo je Bajdena da podnese ostavku, uključujući predsjednika Predstavničkog doma američkog Kongresa, Majka Džonsona i predsjedavajućeg ogranka republikanske kampanje u Predstavničkom domu Ričarda Hadsona.
Bajden se ranije povukao iz kampanje za reizbor na predsjedničkim izborima 5. novembra. Bajden je u pismu na dru&scaron;tvenoj mreži X poručio da vjeruje da je u najboljem interesu njegove stranke i države da se povuče i da se fokusira samo na ispunjavanje svoje dužnosti kao predsjednika do kraja mandata.
Bajden je, takođe, rekao da podržava potpredsjednicu SAD Kamalu Haris kao kandidatkinju demokrata na predsjedničkim izborima na kojima bi se suprotstavila republikanskom kandidatu Donaldu Trampu.

Bajden će obavljati svoj mandat do kraja

OGLASILA SE BIJELA KUĆA

Vijest da je američki predsjednik demokrata Džo Bajden poslije vi&scaron;enedjeljnog unutarstranačkog pritiska odlučio da se povuče iz predizborne trke stavila je tačku na priču koja je, uz atentat na republikanca Donalda Trampa, bila glavna tema u američkoj javnosti posljednjih nedjelja. Istovremeno, Bajdenova odluka je otvorila pitanje da li će ga na mjestu predsjedničkog kandidata zamijeniti Kamala Haris, aktuelna potpredsjednica Sjedinjenih Država, kao i da li demokrate imaju dovoljno vremena da reorganizuju kampanju i povećaju &scaron;anse za pobjedu u novembru, pi&scaron;e Glas Amerike VoA.
Bajden je, poslije objavljivanja odluke o povlačenju, ubrzo podržao Haris za predsjedničku kandidatkinju demokrata, a to su do nedjelje veče uradile i mnogi drugi uticajni pripadnici stranke.
Stručnjaci sa kojima je Glas Amerike razgovarao navode da je Bajden mogao i drugačije da &bdquo;tempira&ldquo; konačnu odluku o pojavljivanju na glasačkom listiću, kao i da očekuju jo&scaron; intenzivniju kampanju narednih mjeseci, ali i da bi &scaron;ansu u Demokratskoj stranci sada mogla da dobiju nova lica.
&bdquo;Proteklih nedjelja se postepeno pojačavao pritisak na predsjednika, od članova njegove stranke, ljudi iz Predstavničkog doma, senatora, guvernera, članova drugih institucija. Odluci su doprinijele i ankete koje ne samo da su pokazivale da Bajden zaostaje za Trampom na nacionalnom nivou i u ključnim državama već, podjednako važno, da je većina demokratskih glasača do&scaron;la do tačke da želi da se on povuče iz trke&ldquo;, kazao je za Glas Amerike Alan Abramovic, počasni profesor političkih nauka na Univerzitetu Emori u Atlanti.
Bajden je u pismu, objavljenom na dru&scaron;tvenoj mreži X, naveo da će ostati predsjednik i glavnokomandujući do kraja mandata u januaru 2025. godine i da će se obratiti naciji tokom nedjelje. Haris, biv&scaron;a senatorka i sekretarka za pravosuđe Kalifornije, u saop&scaron;tenju je navela da joj je čast &scaron;to ima Bajdenovu podr&scaron;ku i da joj je namjera da &ldquo;zasluži i osvoji&rdquo; nominaciju demokrata.
&bdquo;Većina demokratskih vjerovatnih alternativnih kandidata će podržati Haris, kao znak dobre volje. Međutim, iza zatvorenih vrata &ndash; ako bude značajnog neslaganja u pogledu toga da li ona može da pobijedi ili ako bude saglasnosti da ne može da pobijedi ili da vjerovatno ne može, onda ćete vidjeti tajne napore nekih, naročito guvernera, da ponude svoje kandidature. Narednih nekoliko dana će biti ključno kada je riječ o tome koliko će demokratski zvaničnici i donatori stati iza Haris&ldquo;, rekao je za gruzijski servis Glasa Amerike Geri &Scaron;mit, vi&scaron;i saradnik u konzervativnom Institutu Američko preduzetni&scaron;tvo.
Za Čarlsa Kapčana, vi&scaron;eg saradnika u va&scaron;ingtonskom Savjetu za međunarodne odnose (CFR), Bajdenova odluka je &bdquo;hrabra, te&scaron;ka, ali i neophodna&ldquo;, jer se povećavao pritisak članova stranke i donatora, a pitanje njegovih godina dominiralo je vijestima.
&bdquo;Moja pretpostavka je da će se, po&scaron;to je Bajden podržao, Haris pojaviti kao nova predsjednička kandidatkinja. Ona će izabrati guvernera jedne od ključnih država da joj bude kandidat za potpredsjednika. To će biti ratifikovano na Demokratskoj konvenciji. A nas čeka trka ka novembru&ldquo;, obja&scaron;njava Kapčan.
On ocjenjuje da će kampanja sada postati &bdquo;sve že&scaron;ća i da će države koje su možda čvrsto bile u Trampovoj koloni sada da se vrate u neizvjesnu&ldquo;.
Kapčan smatra i da slijedi borba republikanaca i demokrata za neodlučne birače, pogotovo u ključnim državama poput Mičigena, Viskonsina i Pensilvanije, uz ocjenu da je republikanac Donald Tramp to najavio izborom senatora iz Ohaja Džej Di Vensa za potpredsjedničkog kandidata.
&bdquo;Amerikanci sada imaju dobar, jasan izbor pred sobom. Vens i Tramp, mnogo vi&scaron;e su neoizolacionisti. Demokrate, bez obzira ko zavr&scaron;i na listiću, mnogo su vi&scaron;e internacionalističke, za savezni&scaron;tvo, za Ukrajinu. A sada mislim da ćemo vidjeti jednu vrstu žestokog, direktnog takmičenja koje Amerikanci zaslužuju&ldquo;, smatra Kapčan.
Uprkos zabrinutosti demokrata da nema mentalne kapacitete za drugi mandat, te sve većem zaostatku u anketama za Trampom, Bajden je do jučera&scaron;njeg saop&scaron;tenja insistirao da će ostati u trci. Prema izvoru, na koji se poziva Rojters, Bajden je u subotu uveče rekao saradnicima da planira da ostane u trci, da bi promijenio mi&scaron;ljenje u nedjelju popodne.
Za En Danehi, profesorku strate&scaron;ke komunikacije Bostonskog univerziteta, Bajdenova odluka je bila neizbježna, ali smatra da je za Demokratsku stranku lo&scaron;e to &scaron;to su unutarstranačka neslaganja gotovo bez filtera izlazila u javnost prethodnih sedmica.
&ldquo;Mislim da zaista vi&scaron;e nije imao izbora, ne samo zbog pritiska ljudi u stranci, već i zbog svog razumijevanja onoga &scaron;to se događa, pa kovid, debata. Ne razumijem ba&scaron; za&scaron;to je stranka javno obznanjivala pozive da se povuče i ne znam &scaron;ta se de&scaron;avalo iza kulisa&rdquo;, objasnila je Danehi.
Ukoliko izaberu Haris za predsjedničku kandidatkinju, demokrate će se naći u sličnoj situaciji kao 2016, kada se u trci za mjesto u Bijeloj kući takmičila, pa izgubila od Trampa &ndash; Hilari Klinton.
&ldquo;Mislim da je tada bilo vi&scaron;e razloga &scaron;to je Klinton izgubila, a ne mislim da je činjenica da je žena uzrok poraza. I ne očekujem ni da kod Kamale Haris to bude problem&rdquo;, odgovara Danehi na pitanje da li je američko dru&scaron;tvo spremno za ženu &scaron;eficu države.
Četiri dana uoči najave da odustaje od predsjedničke trke, Bajden je treći put bio pozitivan na kovid, &scaron;to ga je primoralo da skrati predizbornu posjetu Nevadi i vrati se kući u Delaver gdje je u izolaciji. Do sada ga je vi&scaron;e od 35 demokratskih članova Kongresa pozvalo da odustane od trke.
&ldquo;Bilo bi bolje da je donio tu odluku ranije, možda već poslije kongresnih izbora 2022. &scaron;to bi dalo vremena da se održe primarni izbori sa pravom konkurencijom, gdje bi se vi&scaron;e demokrata kandidovalo, uključujući i potpredsjednicu Haris. Ali sada je prekasno za to. Situacija nije idealna, ali mislim da jo&scaron; ima dovoljno vremena za Haris po&scaron;to će ona naslijediti organizaciju Bajdenove kampanje i veliku količinu novca koja je prikupljena&ldquo;, ocjenjuje profesor Alan Abramovic.
On dodaje i da mu djeluje da kod demokrata preovlađuje mi&scaron;ljenje da je, uprkos svim Bajdenovim slabostima poslije debate i anketama u kojima Tramp vodi, republikanski kandidat dostižan.
&bdquo;Vide da ima značajne slabosti, i da &ndash; iako je veoma popularan u republikanskoj bazi glasača &ndash; ta baza nije dovoljno velika da se pobijedi na predsjedničkim izborima. Ono &scaron;to smo vidjeli na konvenciji posebno kod Trampovog govora je bilo da nije načinio mnogo poku&scaron;aja da privuče glasače van svoje baze&hellip; Ni&scaron;ta nije sigurno, ali mislim da će se demokrate osjećati bolje u pogledu svojih &scaron;ansi, sada kada se Bajden povukao&ldquo;, smatra Abramović.
Odlukom o povlačenju Bajden je svakako ispisao stranice američke istorije, jer je postao prvi aktuelni predsjednik koji je odustao od kandidature za drugi mandat od kako je to učinio Lindon Džonson u martu 1968. godine.
&ldquo;Biće ovo značajna tačka u istoriji, iako glasači imaju kratko pamćenje i neke stvari brzo zaboravljaju, kako se odvijaju dan za danom&rdquo;, kaže profesorka En Danehi.
U prvoj reakciji na Bajdenovu odluku, Tramp je za televiziju CNN rekao da misli da će lak&scaron;e da pobijedi Haris nego Bajdena.
&bdquo;Mislim da će politika generalno postati važnija u kampanji, jer je do sada u vijestima skoro u potpunosti dominirao Bajden i pitanje njegove kandidature. Sada kada je to rije&scaron;eno, imaćemo kampanju koja se usredsređuje na probleme, u kojoj će demokrate i republikanci moći da iznesu svoje platforme i debatuju direktno. S obzirom na ulog novembarskih izbora, to je vrsta debate i jasnog izbora koje američki narod zaslužuje&ldquo;, kaže Kapčan.
Tokom stranačkih izbora, Bajden je osvojio skoro 3.900 delegata koji bi trebalo da formalno biraju predsjedničkog kandidata na stranačkoj konvenciji u Čikagu u avgustu. Samo nekoliko sati po&scaron;to je aktuelni predsjednik SAD objavio odluku o povlačenju, počele su da stižu poruke podr&scaron;ke za Haris od stranačkih kolega poput guvernera Kalifornije Gevina Njusoma, koga su mediji čak pominjali i kao mogućeg rivala za funkciju, ali i biv&scaron;eg &scaron;efa države Bila Klintona i njegove supruge Hilari Klinton, koja je bila predsjednički kandidat demokrata 2016.
&ldquo;Ne znamo tačno kako će se odvijati stvari u narednim nedjeljama. Možda će napraviti nezvaničnu anketu prije demokratske konvencije. Mislim da ćemo vidjeti kako se Demokratska stranka sabira prilično brzo, &scaron;to je važno, jer partija nije ideolo&scaron;ki jedinstvena. Postoje jako progresivno i jako centrističko krilo. Posljednja stvar koju demokrate žele jeste neorganizovana rasprava, &scaron;to se pretvara u ideolo&scaron;ku debatu unutar stranke. Zato je važno &scaron;to je Bajden podržao Kamalu Haris&ldquo;, ocjenjuje Kapčan.
Za očekivati je, u nastavku kampanje, predviđa profesorka En Danehi, da Haris dobije znatno vi&scaron;e prostora u medijima, ali i bude če&scaron;ća meta kritika Donalda Trampa i republikanaca.
&ldquo;Bajdenova strategija u osnovi bila je da kaže glasačima &ndash; nemojte da izaberete Trampa. Vi&scaron;e se nije pričalo o tome za&scaron;to neki misle da je Bajden bolji kandidat. Radilo se zaista o glasanju protiv Trampa. I mislim da je to bila strategija koja im je bila potrebna&rdquo;, analizira Danehi.
Smatra da bi strategija demokrata sada mogla da se okrene, ukoliko Haris zaista postane kandidatkinja za predsjednicu.
&rdquo;Moraće da predstave Haris biračima, jer iako je potpredsjednica, nije bila super vidljiva i ne znam koliko je glasači poznaju. Takođe, ako do toga dođe, očekujem veoma zanimljivu debatu. Ona je tužiteljka i mogla bi mnogo vi&scaron;e da napadne Trampa zbog njegovih komentara. Sa druge strane, očekujem da je republikanci napadnu i prije nego &scaron;to je demokrate ozvaniče i defini&scaron;u kao kandidatkinju&rdquo;, zaključila je Danehi.

Šta poslije odustajanja Bajdena - šanse Kamale Haris i kako će izgledati kampanja?

NAKON ODLUKE DA SE POVUČE IZ PREDSJEDNIČKE TRKE

Palestinci danas obilježavaju godi&scaron;njicu "Nakbe" ili "katastrofe" koja se dogodila 1948. u vrijeme stvaranja Izraela.
Tokom "Nakbe", oko 760 hiljada Palestinaca je pobjeglo ili protjerano iz svojih domova, a mnogi su se sklonili na teritorije koje su danas poznate kao Pojas Gaze i Zapadna obala, prenosi Radio Slobodna Evropa.
"Nakba" se ove godine obilježava dok &scaron;irom Pojasa Gaze vi&scaron;estruke bitke između izraelskih trupa i pripadnika Hamasa izazivaju talase masovnog raseljavanja Palestinaca.
Pod prijetnjom izraelske kopnene ofanzive hiljade bježe iz grada Rafa na jugu Pojasa Gaze.
Skoro 450 hiljada Palestinaca raseljeno je iz Rafe od 6. maja, a oko 100 hiljada iz sjeverne Gaze, saop&scaron;tile su agencije Ujedinjenih nacija (UN).
To znači da je, za otprilike sedmicu, oko četvrtine stanovni&scaron;tva Gaze od 2,4 miliona ljudi ponovo raseljeno.
Generalni sekretar UN Antonio Gutere&scaron; ponovio je poziv na humanitarni prekid vatre kako bi se omogućile veće isporuke pomoći na opkoljenu teritoriju.
"Ponavljam svoj apel za hitan humanitarni prekid vatre u Gazi i za oslobađanje svih talaca. Pozivam da se odmah ponovo otvori prelaz Rafa i dopusti nesmetan humanitarni pristup &scaron;irom Gaze", objavio je Gutere&scaron; na dru&scaron;tvenoj mreži X.
U izvje&scaron;taju koji su objavile UN ove sedmice, od ulaska izraelskih trupa u istočni dio Rafe, zatvoren je granični prelaz s Egiptom koji se koristio za dopremanje, a obližnji prelaz Kerem &Scaron;alom nema "bezbijedan i logistički održiv pristup".
Katar, koji je posredovao u mirovnim pregovorima, saop&scaron;tio je da stanovnici Gaze "nijesu primili nikakvu pomoć" od 9. maja.

Palestinci obilježavaju godišnjicu "Nakbe"