Globus

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o povećanju pripadnika Oružanih snaga tako da novi broj zaposlenih iznosi gotovo dva i po miliona ljudi, od kojih milion i po vojnih lica, prenosi Tanjug.
Osim toga, u ukazu stoji nalog Vladi da izdvoji novac potreban za sprovođenje uredbe, prenosi RIA Novosti.
Prethodno je Putin potpisao ukaz o povećanju broja oružanih snaga u decembru 2023. godine, kada je broj vojnog osoblja podignut na ne&scaron;to vi&scaron;e od dva miliona i 200 hiljada ljudi, od čega oko milion i 300.000 vojnika.
Prema riječima zamjenika predsjednika Savjeta bezbjednosti Dmitrija Medvedeva, u ovoj godini oko 190.000 građana sklopilo je ugovore sa Ministarstvom odbrane.
Putin je početkom ovvog mjeseca rekao je da broj zainteresovanih da pristupe vojnom osoblju naglo povećan nakon &scaron;to su ukrajinske snage pokrenule upade u rusku pograničnu Kursku oblast.

Putin potpisao ukaz kojim se broj vojnika povećava na milion i po

ODLUKA RUSKOG PREDSJEDNIKA

Broj poginulih u poplavama u centralnoj Evropi popeo se na osam, po&scaron;to su hiljade ljudi evakuisane iz svojih domova u Poljskoj, Če&scaron;koj, Austriji i Rumuniji.
Ciklon Boris donio je obilne ki&scaron;e od Austrije do Rumunije, &scaron;to je dovelo do najgorih poplava u skoro tri decenije u te&scaron;ko pogođenim područjima Če&scaron;ke i Poljske.
"Na nogama" je i Mađarska, a u Budimpe&scaron;ti je od ponoći na snazi najvi&scaron;i nivo pripravnosti za odbranu od poplava duž cijele obale Dunava. Prema najavama, poplavni talas se očekuje u narednim danima.
Gradonačelnik Budimpe&scaron;te Gergelj Karačoni izjavio je da Budimpe&scaron;ti prijeti najveća poplava u posljednjoj deceniji.
Zbog ogromnog rasta vodostaja Dunava usljed obilnih padavina prethodnih dana, Budimpe&scaron;ta se ozbiljno priprema za moguće poplave. Po&scaron;to je ciklon Boris donio olujne ki&scaron;e i katastrofalne poplave u djelove Europe, vlasti Budimpe&scaron;te ni&scaron;ta ne prepu&scaron;taju slučaju.
Načelnik Glavne uprave za vode objavio je saop&scaron;tenje u kojemu se stanovni&scaron;tvu daju uputstva kako da postupaju i kome da se obrate u slučaju poplava.
Od 20 sati zatvaraju se donje obale Budima i Pe&scaron;te. Parkirani automobili moraju biti uklonjeni do popodneva, a u protivnom će biti odvezeni.
Od utorka u za&scaron;tićeno područje Margit-sigeta moći će da uđu samo vozila koja učestvuju u odbrani, a pje&scaron;ački saobraćaj će biti ograničen. Očekuju se saobraćajna ograničenja u trećem okrugu, gdje se gradi odbrambena linija visoka četiri metra.
U ovom trenutku, kako pi&scaron;e mađarski portal Telex, angažovano je 350 vojnika, koji rade na tome da ne dođe do katastrofe.
Firme i ustanove u Budimpe&scaron;ti su već započele radove na za&scaron;titi od poplava, objasnio je gradonačelnik Budimpe&scaron;te.
&bdquo;Budimpe&scaron;ti se približava najveća poplava decenije&ldquo;, najavio je on.

Gradonačelnik Budimpešte: Prijeti nam najveća poplava u posljednjoj deceniji

DATA UPUSTVA STANOVNIŠTVU

Ukrajinske vazduhoplovne snage oborile su, tokom noći, 53 od 56 otkrivenih ruskih bespilotnih letjelica usmjerenenih na Kijev.
Ukrajinske snage su saop&scaron;tile da je "glavna meta" bombardovanja bio glavni grad, dok su vojne vlasti prijavile "masovni" ruski napad, osmi u Kijevu tokom ovog mjeseca.
&Scaron;ef regionalne vojne administracije Kijeva Ruslan Kravčenko rekao je da je jedna žena hospitalizovana nakon &scaron;to je povrijeđena fragmentima oborenog drona, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Načelnik gradske vojne uprave Sergej Popko rekao je da je Kijev bio napadnut vi&scaron;e od tri sata tokom noći, po&scaron;to je protivvazdu&scaron;na odbrana oborila "skoro dvadesetak neprijateljskih bespilotnih letjelica oko glavnog grada".
Rusija je vi&scaron;e puta bombardovala Ukrajinu bespilotnim letjelicama, raketama i raznim vrstama projektila tokom invazije koja traje 36 mjeseci.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je pozvao Sjedinjene Američke Države i druge saveznike da "brzo implementiraju" sporazume o oružju i drugim zalihama kako bi pomogli u borbi protiv invazije.
Ukrajinski premijer Denis &Scaron;mihal je 10. septembra rekao da se nada da će drugi veliki mirovni samit biti zasnovan na sličnom skupu u &Scaron;vajcarskoj prije tri mjeseca sa ciljem da se okonča rat.

Ukrajina odbila masovni napad ruskih letjelica na Kijev

TOKOM NOĆI

Mu&scaron;karac koji je uhap&scaron;en u vezi sa poku&scaron;ajem ubistva republikanskog predsedničkog kandidata Donalda Trampa u Vest Palm Biču na Floridi identifikovan je kao Rajan Vesli Raut (58), prenosi agencija AP pozivajući se na troje zvaničnika.
Agenti tajne službe otvorili su vatru na osobu naoružanu poluautomatskom pu&scaron;kom koja je uperila oružje ka golf klubu biv&scaron;eg predsednika Donalda Trampa u Vest Palm Biču na Floridi, dok je on igrao golf. Republikanski predsjednički kandidat je nepovrijeđen i na bezbjednom, saop&scaron;tila je policija, a FBI incident istražuje kao &bdquo;poku&scaron;aj ubistva&ldquo;, prenosi &bdquo;Glas Amerike&ldquo;.
&Scaron;erif okruga Martin Vilijam Snajder saop&scaron;tio je da je osumnjičeni uhap&scaron;en u roku od nekoliko minuta po&scaron;to su FBI, Tajna služba i kancelarija &scaron;erifa Palm Biča izdali hitan nalog za potjeru. Osumnjičeni nije bio naoružan kada je uhap&scaron;en, a &scaron;erif Snajder je saop&scaron;tio da je bio miran i nije pokazivao mnogo emocija, niti je pitao zbog čega je zaustavljen.
Biv&scaron;i predsjednik je imao pojačano obezbjeđenje od neuspje&scaron;nog atentata u julu. Kada drži mitinge na otvorenom, sada govori iza neprobojnog stakla.
Poslije incidenta, Tramp se vratio u svoj privatni klub Mar-a-Lago u susjednom Palm Biču.

Identifikovan napadač na Donalda Trampa: FBI incident istražuje kao „pokušaj ubistva“

OSUMNJIČENI UHAPŠEN U ROKU OD NEKOLIKO MINUTA

Izborni &scaron;tab Donalda Trampa saop&scaron;tio da je biv&scaron;i predsjednik &bdquo;bezbjedno nakon pucnjave koja se dogodila u njegovoj blizini&ldquo;, javlja CNN.
<div class="article-banner">
<div id="div-gpt-ad-1620632716371-0" class=" div-gpt-ad-1620632716371-0-loaded">
<div id="/21876124292/N1-SRB/n1-srb-inText" data-google-query-id="CPGbw_jgxYgDFbg7BgAdHpAW5w"></div>
</div>
</div>
Kako prenosi CNN, biv&scaron;i predsjednik i kandidat na izborima u novembru igrao je golf u u njegovom međunarodnom golf klubu u Vest Palm Biču.&nbsp;
Tajna služba je na dru&scaron;tvenoj mreži Iks saop&scaron;tila da "sarađuje sa &scaron;erifom okruga Palm Bič na istrazi incidenta koji uključuje Trampa".
Incident se dogodio ne&scaron;to prije 14 sati po lokalnom vremenu.
Jedna osoba je privedena u vezi sa incidentom u Trampovom međunarodnom golf klubu.
Tajna služba je pucala na osumnjičenog, potvrdilo je vi&scaron;e izvora. Mediji prenose i da je pronađeno oružje.
Podsjetimo, Tramp je povrijeđen u atentatu na političkom skupu u Pensilvaniji 13. jula.&nbsp;

CNN: Pucnjava u blizini golf kluba u kojem se nalazio Tramp, sumnjaju da je bio meta

TAJNA SLUŽBA PUCALA NA OSUMNJIČENOG

Zemlje Srednje Evrope pogodile su velike poplave. U olujnom nevremenu u istočnoj Rumuniji stradalo je pet osoba.
Lokalne poplave, koje je jugu Poljske i istoku i sjeveru Če&scaron;ke donio ciklon Boris, odnijele su sinoć prvi život u Poljskoj, a u Če&scaron;koj se traga za četvoro nestalih.
Hiljade građana u obje zemlje noć se provele u evakuaciji pred bujicom dok jo&scaron; nije doprla do njihovih domova.
&ldquo;Potvrđena je prva žrtva, ovdje u Klodskom okrugu. Tu je evakuisano 1.600 ljudi, očekujemo da će biti mnogo vi&scaron;e evakuacija. U Klodskoj kotlini situacija je najdramatičnija&ldquo;, kazao je jutros poljski premijer Donald Tusk.
U Če&scaron;koj vodostaj dostigao opasne nivoe u desetak oblasti &scaron;irom zemlje, plaveći kuće i puteve u vi&scaron;e gradova i sela. U Poljskoj evakuacije iz predostrožnosti, nadležni upozoravaju da "najgore tek dolazi". Vodostaj Dunava preti Budimpe&scaron;ti i Bratislavi.
Upozorenja u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji. Na Alpima već pao prvi snijeg. Zabijelilo se i na Jahorini.
Nadležne službe u nekoliko zemalja centralne Evrope upozorile su na snažno nevrijeme i poplave tokom vikenda u Če&scaron;koj, Poljskoj, Austriji, Njemačkoj, Slovačkoj i Mađarskoj, a u međuvremenu na većim nadmorskim visinama već je pao i prvi snijeg.
Nevrijeme je pogodilo 19 mjesta u osam okruga u Rumuniji, pet osoba je stradalo u istočnoj Rumuniji. Jak vjetar je oborio desetine stabala, koja su o&scaron;tetila automobile i blokirala puteve i saobraćaj u toj zemlji.
Djelove Austrije okovao je snijeg, a na visinama iznad 1.400 metara pao je snijeg visine od preko metar.
"Ono &scaron;to su u nizijama ki&scaron;a i poplave, na visinama iznad 1.400 metara, kao &scaron;to je Obertauern, pao je snijeg visine metar", pi&scaron;u austrijski mediji.
Zbog obilne ki&scaron;e u nekoliko regiona u Austriji progla&scaron;ena je vanredna situacija, a operativni centri proglasili su vi&scaron;e desetina op&scaron;tina za područja katastrofe zbog obilnih padavina.
Situacija sa poplavama u Donjoj Austriji pogor&scaron;ala se u juče u večernjim satima. U Valdfirtelu, oko 120 kilometara sjeverozapadno od Beča, očekuju se poplave, koje se u prosjeku de&scaron;avaju svakih 100 godina.
"Naredni sati će biti veliki test za na&scaron;e hitne službe i brojne sunarodnike. Naročito se u Valdfirtelu očekuju izazovi istorijskih dimenzija", upozorila je guvernerka Donje Austrije Johana Mikl-Lajtner.

U Rumuniji pet osoba stradalo, i u Poljskoj prva žrtva poplava, četvoro nestalih u Češkoj

NEVRIJEME U SREDNJOJ EVROPI

Republikanski kandidat za predsjednika Donald Tramp objavio je da neće učestvovati u jo&scaron; jednog predsjedničkoj debati sa demokratskom kandidatkinjom Kamalom Haris.
"Kada borac izgubi meč prvo &scaron;to traži je revan&scaron;. Ankete jasno pokazuju da sam, u utorak uveče, pobijedio u debati protiv drugarice Kamale Haris - kandidatkinje radikalne ljevice demokrata. Ona je odmah pozvala na jo&scaron; jednu debatu", napisao je biv&scaron;i predsjednik na dru&scaron;tvenoj mreži &ldquo;Istina&rdquo;, okrivi&scaron;i aktuelnu administraciju za lo&scaron;e stanje u državi.
&ldquo;Neće biti treće debate&rdquo;, jasno je ukazao Tramp.
On je u utorak bio učesnik debate sa aktuelnom američkom potpresjednicom.
Haris je na stranačkom skupu u Sjevernoj Karolini, jednoj od američkih država ključnih za ishod novembarskih izbora, izjavila da vjeruje da se biračima duguje jo&scaron; jedna debata.
Takav stav dijeli i Džo Jang, profesor na Univerzitetu Kentakija.
On je Glasu Amerike u nedavnom intervjuu, rekao da je poslije debate predsjedničkih kandidata imao dva osnovna utiska.
"Jasno je da je prva debata bila potpuna katastrofa za demokrate i Kamala Haris je od samog početka uspjela da pridobije podr&scaron;ku i obavi posao koji se od nje očekivao, mislim da je to bilo potpuno jasno. Drugo, uspjela je da se podvuče Trampu pod kožu i dovede ga u defanzivni položaj gde je govorio neke prilično nevjerovatne i nerazumljive stvari... i to mu je nanijelo &scaron;tetu", smatra Jang koji je i direktor Paterson &scaron;kole za diplomatiju i međunarodnu trgovinu.
Procjenjuje se da je debatu Trampa i Haris u utorak gledalo 67,1 milion ljudi, &scaron;to predstavlja povećanje u odnosu na junsku debatu.
Tada je sa biv&scaron;im predsjednikom snage odmjerio vjerovatni kandidat demokrata Džo Bajden, koji se nakon neubjedljivog nastupa povukao iz predsjedničke trke.

Tramp ne želi debatu, Haris smatra da se biračima duguje još jedna

IZBORI U SAD

Televizijsku debatu između kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD Kamale Haris i Donalda Trampa gledalo je 57,5 miliona gledalaca na sedam različiih televizijskih kanala, prenio je&nbsp; Rojters.
Prethodnu, junsku debatu kandidata, kad su učestvovali Tramp i tada&scaron;nji kandidat demokrata i predsjednik SAD Džo Bajden, gledalo je oko 51 milion gledalaca.
Nilsen, kompanija koja prati gledanost, obuhvatila je samo gledaoce koji su preko televizije pratili debatu, ali ne i one koji su putem lajv strimova i na drugim internet platformama gledali duel dvoje kandidata.
Debata u utorak bio je prvi put da Tramp i Haris sučele stavove licem u lice.

Debatu Kamale Haris i Donalda Trampa pratilo gotovo 60 miliona TV gledalaca

BILO JE TO NJIHOVO PRVO SUČELJAVANJE LICEM U LICE

SAD će obezbijediti Ukrajini novu pomoć, vi&scaron;e od 700 miliona dolara, a Britanija najmanje 600 miliona funti, najavili su &scaron;efovi diplomatija tih država tokom posjete Kijevu. Predsjednik Rusije Vladimir Putin poručuje da bi Moskva mogla da uvede ograničenje izvoza strate&scaron;kih sirovina, posebno kada je riječ o uranijumu, titanijumu i niklu.&nbsp;
Kremlj je saop&scaron;tio da će Moskva primijeniti, kako su nazvali, &ldquo;srazmjeran odgovor&rdquo; ako Sjedinjene Američke Države dozvole Ukrajini da koristi američke rakete sistema ATAKMS za udare duboko unutar teritorije Rusije.
Američki predsjednik Džo Bajden rekao je da njegova administracija trenutno rje&scaron;ava to pitanje.
Rusija mora da vrati kontrolu nad poluostrvom Krim Ukrajini, izjavio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan u video-poruci četvrtom Samitu lidera Krimske platforme.
Marija Zaharova, portparolka Ministarstva spoljnih poslova kaže, međutim, da regioni u sastavu Ruske federacije nijesu tema mirovnih pregovora.
&Scaron;efovi diplomatija SAD i Velike Britanije najavili su u Kijevu novu pomoć Ukrajini.
Va&scaron;ington će obezbijediti vi&scaron;e od 700 miliona dolara pomoći, a London najmanje 600 miliona funti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je dao nalog Vladi da razmotri ograničenje izvoza strate&scaron;kih sirovina, kao &scaron;to su uranijum, titanijum i nikl, ako to ne &scaron;teti ekonomiji države.
&ldquo;U nekim zemljama se stvaraju strate&scaron;ke rezerve, preduzimaju se neke druge mjere, generalno, ako nam to ne &scaron;teti, mogli bismo da razmi&scaron;ljamo o određenim ograničenjima&rdquo;, naveo je Putin.

SAD će obezbijediti Ukrajini 700 miliona dolara, Britanija 600 miliona funti

NAJAVLJENA NOVA POMOĆ

Vazdu&scaron;ne snage Ukrajine oborile su vi&scaron;e od 20 dronova koje je Rusija tokom noći lansirala u &scaron;est regija.
Vojska je saop&scaron;tila da je Rusija tokom noći ispalila 25 dronova &Scaron;ahed, balističku raketu Iskander, dvije protivavionske vođene rakete S-300 i &scaron;est antiradarskih projektila Kh-31p.
Regionalni guverner Kijeva Ruslan Kravčenko izvijestio je da nema &scaron;tete na stambenoj i kritičnoj infrastrukturi ili žrtava u regionu oko glavnog grada, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Guverner regije Čerkasi Ihor Taburets rekao je da je protivvazdu&scaron;na odbrana oborila jedan dron iznad centralnog regiona, bez izvje&scaron;taja o razaranju.
U Dnjepropetrovskoj oblasti, kako je rekao guverner Serhi Lisak, oboreno je &scaron;est dronova.
U napadima tokom noći u tom centralnom regionu povrijeđena je jedna osoba, a o&scaron;tećene su četiri stambene zgrade i infrastruktura.
Guverner Hersona Oleksandar Prokudin rekao je da je vazdu&scaron;na odbrana oborila pet dronova iznad tog regiona, gdje je u napadima u posljednja 24 sata povrijeđeno 13 ljudi.
Ruske snage su, prema riječima regionalnog guvernera Vjačeslava Čausa, artiljerijom granatirale bolnicu u sjevernoj regiji Černihiv tokom noći, u napadu koji prema preliminarnim informacijama nije izazvao žrtve.

Ukrajina oborila više od 20 ruskih dronova

U ŠEST REGIJA

Palestinci danas obilježavaju godi&scaron;njicu "Nakbe" ili "katastrofe" koja se dogodila 1948. u vrijeme stvaranja Izraela.
Tokom "Nakbe", oko 760 hiljada Palestinaca je pobjeglo ili protjerano iz svojih domova, a mnogi su se sklonili na teritorije koje su danas poznate kao Pojas Gaze i Zapadna obala, prenosi Radio Slobodna Evropa.
"Nakba" se ove godine obilježava dok &scaron;irom Pojasa Gaze vi&scaron;estruke bitke između izraelskih trupa i pripadnika Hamasa izazivaju talase masovnog raseljavanja Palestinaca.
Pod prijetnjom izraelske kopnene ofanzive hiljade bježe iz grada Rafa na jugu Pojasa Gaze.
Skoro 450 hiljada Palestinaca raseljeno je iz Rafe od 6. maja, a oko 100 hiljada iz sjeverne Gaze, saop&scaron;tile su agencije Ujedinjenih nacija (UN).
To znači da je, za otprilike sedmicu, oko četvrtine stanovni&scaron;tva Gaze od 2,4 miliona ljudi ponovo raseljeno.
Generalni sekretar UN Antonio Gutere&scaron; ponovio je poziv na humanitarni prekid vatre kako bi se omogućile veće isporuke pomoći na opkoljenu teritoriju.
"Ponavljam svoj apel za hitan humanitarni prekid vatre u Gazi i za oslobađanje svih talaca. Pozivam da se odmah ponovo otvori prelaz Rafa i dopusti nesmetan humanitarni pristup &scaron;irom Gaze", objavio je Gutere&scaron; na dru&scaron;tvenoj mreži X.
U izvje&scaron;taju koji su objavile UN ove sedmice, od ulaska izraelskih trupa u istočni dio Rafe, zatvoren je granični prelaz s Egiptom koji se koristio za dopremanje, a obližnji prelaz Kerem &Scaron;alom nema "bezbijedan i logistički održiv pristup".
Katar, koji je posredovao u mirovnim pregovorima, saop&scaron;tio je da stanovnici Gaze "nijesu primili nikakvu pomoć" od 9. maja.

Palestinci obilježavaju godišnjicu "Nakbe"