Globus

Američki predsjednik Donald Tramp kaže da Volodimir Zelenski radi lo&scaron;e i da je Ukrajina izgubila 700.000 vojnika. Mađarska saop&scaron;tava da neće glasati za produženje sankcija ruskim i bjeloruskim pojedincima na predstojećem sastanku Savjeta za spoljne poslove Evropske unije.&nbsp;
Makron razgovarao sa Zelenskim, priprema strategiju pred odlazak u SAD
Francuski predsjednik Emanuel Makron saop&scaron;tio je da se čuo sa ukrajinskim predsjedenikom Volodimirom Zelenskim kako bi spremio sljedeće diplomatske korake pred put u SAD i susret sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
&ldquo;Imao sam jo&scaron; jedan telefonski razgovor sa predsjednikom Zelenskim, četvrti u ovoj sedmici&rdquo;, napisao je Makron na svom nalogu na mreži X.
Makron će se iduće sedmice, najvjerovatnije u ponedjeljak, sresti u Va&scaron;intonu sa Trampom.
Francuski predsjednik prethodno je rekao da će tokom posjete Va&scaron;ingtonu poku&scaron;ati da ubijedi američkog predsjednika Donalda Trampa da su njegovi interesi u skladu sa interesima evropskih saveznika, kao i da bi pokazivanje bilo kakve slabosti prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu otežalo odnose sa Kinom i Iranom.
Borbe na ukrajinskom frontu ne prestaju
Borbe na ukrajinskom frontu ne prestaju. Predsjednik Donald Tramp saop&scaron;tava da je Ukrajina izgubila 700.000 vojnika o čemu svjedoče američki satelitski snimci.
&ldquo;Zelenski radi lo&scaron;e. Njegovi ljudi ginu uzalud&rdquo;, rekao je &scaron;ef Bijele kuće.
Mnogo zamjerki posljednjih dana na račun Zelenskog upućuje Tramp, ali i njegova administracija.
Od Kijeva se traži da &ldquo;ublaži&rdquo; i zaključi sporazum o vađenju minerala u Ukrajini, koji je Zelenski odbio da potpi&scaron;e.
Biznismen Ilon Mask, koji trenutno vodi Odjeljenje za efektivnost vlade, pozvao je na istragu o tome gdje je oti&scaron;lo 100 milijardi dolara američke pomoći Kijevu, kao &scaron;to je ukrajinski predsjednik ranije izjavio.
Nakon razgovora s američkim izaslanikom Kitom Kelogom ipak stižu drugačije poruke.
&ldquo;Uspjeh ujedinjuje. Svima u svijetu je potreban uspjeh u odnosima sa Sjedinjenim Državama&rdquo;, smatra Zelenski.
Poručuje i da je Kijev spreman na snažan, zaista koristan sporazum sa predsjednikom Sjedinjenih Država o investicijama i bezbjednosti.
Tramp kaže da Rusija ima adute u pregovorima, po&scaron;to kontroli&scaron;e značajne teritorije i misli da Rusi žele da okončaju rat.
Kremlj saop&scaron;tava da bi svaki plan Velike Britanije da po&scaron;alje trupe u Ukrajinu kao dio potencijalne mirovne misije bio neprihvatljiv za Rusiju.
Mađarska neće glasati za produženje sada&scaron;njih sankcija ruskim i bjeloruskim pojedincima na predstojećem sastanku Savjeta za spoljne poslove Evropske unije, izjavio je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
I Sjedinjene Američke Države bi mogle da preispitaju sankcije Moskvi ako će to biti korisno za postizanje mira u Ukrajini, pi&scaron;e Blumberg, pozivajući se na američkog ministra finansija Skota Besenta.

Makron razgovarao sa Zelenskim, priprema strategiju pred odlazak u SAD

BORBE NA UKRAJINSKOM FRONTU NE PRESTAJU

Kremlj je saglasan sa novom administracijom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da bi rje&scaron;avanje situacije u Ukrajini, koliko je to moguće, trebalo postići pregovorima, rekao je portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina, Dimitrij Peskov.
On je kazao da je Rusiji to daleko prihvatljivije u odnosu na poziciju prethodne američke administracije.
&bdquo;Predstavnici nove administracije SAD govore da je neophodno &scaron;to prije uspostaviti mir i to učiniti pregovorima. Ta pozicija nam je daleko prihvatljivija u poređenju s pozicijom prethodne administracije&ldquo;, naveo je Peskov.
On je dodao da se svi ciljevi moraju postići prvenstveno mirnim sredstvima.

Peskov: Situaciju u Ukrajini riješiti pregovorima

PORUČIO PORTPAROL RUSKOG PREDSJEDNIKA

U spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta&nbsp; predstavljen je nacrt izvje&scaron;taja o Srbiji, čiji je autor Tonino Picula stalni izvjestilac ove institucije ocijenio da je Srbija postigla &ldquo;ograničen ili nikakav op&scaron;ti napredak&rdquo; u ispunjavanju standarda za članstvo u Evropskoj uniji, pi&scaron;e RSE.
Dokument odražava izvje&scaron;taje Evropske komisije o Srbiji za 2023. i 2024. godinu, ali je prvi dokument koji obuhvata aktuelna de&scaron;avanja u zemlji i proteste koji su uslijedili nakon pada nadstre&scaron;nice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu kada je život izgubilo 15 osoba.
Izvjestilac za Srbiju Evropskog parlamenta Picula je prilikom predstavljanja izvje&scaron;taja ocijenio da bez obzira na otvaranja 22 poglavlja i privremenog zatvaranja dva poglavlja u pristupnim pregovorima, Srbija zaostaje u pristupnom procesu u posljednjih par godina.
&ldquo;Postignut je ograničen ili nikakav op&scaron;ti napredak u ispunjavanju mjerila za članstvo u EU u svim pregovaračkim poglavljima. Posebni nedostaci su u kritičnim oblastima kao &scaron;to su vladavina prava, reforma javne uprave i usklađivanje sa politikama EU&rdquo;, naveo je Picula.
Dodao je, takođe, da je korupcija &ldquo;rasprostranjena&rdquo;, da nije postignut nijedan napredak u poglavlju 31 koje se tiče spoljne politike.
Takođe je podvukao neophodnost obezbjeđivanja nezavisnosti ključnih institucija, uključujući Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM).
Picula je naveo da Evropski parlament spreman da podrži ponovno pokretanje političkih i demokratskih procesa u vezi s evropskim putem Srbije kori&scaron;ćenjem postojećih instrumenata i inicijativa za podr&scaron;ku demokratiji u svijetlu masovnih građanskih nemira u Srbiji predvođenih studentima.
&ldquo;Izvje&scaron;taj nagla&scaron;ava ozbiljnu zabrinutost u vezi sa sistemskim pitanjima koja su istakli demonstranti. Oni zahtijevaju odgovornost, institucionalnu i finansijsku transparentnost i po&scaron;tovanje građanskih sloboda&rdquo;, naveo je Picula, istakav&scaron;i da je &ldquo;apsolutno neprihvatljivo&rdquo; da se protiv nekih studenata ponovo pokreće sudski proces, dok su svi bili svjedoci nekoliko napada na njih.
Odbacio je ocijene zvaničnika u Beogradu da se studentskim protestima poku&scaron;ava organizovati &ldquo;obojena revolucija&rdquo; i podsjetio prisutne da je nacrt zakona o stranim agentima i dalje na čekanju u Skup&scaron;tini Srbije.
Picula je podvukao da je normalizacija odnosa Srbije i Kosova su&scaron;tinski elemenat za put ka Evropskoj uniji.
&ldquo;Obje strane moraju izbjegavati eskalaciju tenzija i po&scaron;tovati sve prethodne sporazume postignute preko dijaloga koji olak&scaron;ava EU. Pored toga, hitna pravda mora biti zadovoljena za počinioce terorističkog napada u Banjskoj 2023. godine, uključujući procesuiranje Milana Radoičića&ldquo;, naveo je Tonino Picula.
Upozenje zbog Kine i pristupa prema Republici Srpskoj
Zuzana Mićalcova Sutiakova, predstavnica Evropske službe za spoljne poslove, ocijenila je da se u Srbiji događa &ldquo;neviđena&rdquo; mobilizacija studenata, kojima su se pridružile i druge grupe građana nakon tragičnog incidenta u Novom Sadu.
Ocijenila je da je uče&scaron;će građana, transparentnost javnosti i politička odgovornost igraju vitalnu ulogu u razvoju demokratskih dru&scaron;tava.
&ldquo;Žalimo zbog dezinformacija i neprijateljske političke retorike protiv EU, uključujući časnih članova Evropskog parlamenta i delegacije EU u Srbiji. Ovim pojavama nema mjesta u zemlji koja želi integraciju u EU&rdquo;, ocijenila je Sutiakova.
Navela je da Srbija održava principijelnu podr&scaron;ku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, te pruža značajnu humanitarnu i vojnu podr&scaron;ku Ukrajini, ali da jo&scaron; uvijek treba da uloži napore da pobolj&scaron;a usklađenost sa EU u tom pogledu.
To, prema njenom mi&scaron;ljenju, uključuje restriktivne mjere protiv Rusije. Potvrdila da stopa usklađenosti u Srbiji iznosi 61 odsto, &ldquo;a kvalitet usklađivanja se nije promijenio od prethodnog perioda&rdquo;.
Predstavnica Evropske službe za spoljne poslove je iznijela brigu zbog odnosa koje Beograd gaji s Pekingom.
&ldquo;Produbljivanje odnosa Srbije sa Kinom takođe predstavlja strate&scaron;ku brigu u trenutnom geopolitičkom kontekstu. EU želi da računa na Srbiju kao pouzdanog evropskog partnera, a Srbija nas jo&scaron; uvijek mora uvjeriti u svoj strate&scaron;ki smer. Održavanje dobrosusjedskih odnosa jednako je važno za napredak u EU&rdquo;, podvukla je Sutiakova.
Posebnu kritiku je Srbija dobila zbog odnosa sa Republikom Srpskom. Sutiakova je spomenula uče&scaron;će zvaničnika iz Srbije na ceremoniji dana Republike Srpske koji je u BiH ilegalan po odluci Ustavnog Suda, kao i proslavu dana državnosti Srbije u tom entitetu.
&ldquo;EU očekuje da Srbija bude u potpunosti posvećena Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj, ujedinjenoj i suverenoj zemlji i izbegne postupke koje stvaraju napetost&rdquo;, poručila je ona.
Evropska komisija: Zahtevi studenata odražavaju nalaze godi&scaron;njih izvje&scaron;taja
Predstavnik Evropske komisije Jiri Pleciti (Jiry Plecity), iz deska za Srbiju i Kosovo je tokom rasprave potvrdio da ova institucija pažljivo prati de&scaron;avanja u zemlji.
&ldquo;Upravo put Srbije ka članstvu u EU i reformama koje ona treba preduzeti se na ovom kursu su u sredi&scaron;tu zahtjeva demonstranata danas u Srbiji, posebno o prioritetima vladavine prava koji su takođe jasno istaknuti u na&scaron;em godi&scaron;njem izvje&scaron;taju. Tu spadaju pitanja kao &scaron;to su borba protiv korupcije, jačanje nezavisnosti pravosuđa, sloboda medija, ali i potreba da se obezbijedi zaista povoljno okruženje za civilno dru&scaron;tvo&rdquo;, naveo je Pleciti.
Osvrćući se na odluku Evropskog savjeta u decembru koji je potvrdio spremnost da se pozabavi otvaranjem klastera 3 u trenutku kada Srbija ispuni uslove i prelazna mjerila, zvaničnik Evropske komisije je ponovio da će napredak u oblasti vladavine prava i normalizacija odnosa s Kosovom nastaviti da određuju ukupan tempo pregovora o pristupanju.
Procedure nakon predstavljanja izvje&scaron;taja
Nakon ove rasprave, Tonino Picula će naredne nedjelje posjetiti Srbiju u prvoj misiji kao izvjestilac Evropskog parlamenta.
Poslanici Evropskog parlamenta imaju rok do &scaron;estog marta da predstave amandmane kojim će se dopuniti izvje&scaron;taj.
Predloženi amandmani će biti izglasani ponovo u spoljnopolitičkom komitetu gdje treba da se glasa o cjelokupnom, dopunjenom dokumentu.
Nakon usvajanja u spoljnopolitčkom komitetu, o izvje&scaron;taju će kasnije, sredinom godine, glasati svi poslanici na plenarnoj sjednici, kada izvje&scaron;taj dobije verziju Rezolucije Evropskog parlamenta o Srbiji.
Rezolucije Evropskog parlamenta nijesu pravno ni politički obavezujuće za EU institucije i države članice.

Picula u Evropskom parlamentu na predstavljanju izvještaja o Srbiji: Ograničen ili nikakav napredak

IZVJESTILAC ZA SRBIJU EVROPSKOG PARLAMENTA

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vans upozorio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da ne &ldquo;napada&rdquo; Donalda Trampa , rekav&scaron;i da bi &ldquo;blaćenje&rdquo; njega u javnosti samo imalo suprotan efekat. EU ima na stolu predlog kako da zamijeni američku pomoć Ukrajini ako SAD konačno odustanu, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.&nbsp;
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se oslanja na jedinstvo i hrabrost svojih sunarodnika, kao i na pragmatizam i konstruktivan pristup u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama.
&ldquo;Stojimo čvrsto na sopstvenim nogama. Oslanjamo se na ukrajinsko jedinstvo, na&scaron;u hrabrost, na jedinstvo Evrope i pragmatizam Amerike. Americi je potreban uspjeh isto koliko i nama&rdquo;, rekao je Zelenski u svom večernjem video obraćanju, prenosi Rojters.
Zelenski je potvrdio da će u četvrtak imati sastanak sa američkim izaslanikom za Rusiju i Ukrajinu Kitom Kelogom i dodao je da je za Ukrajinu od presudne važnosti da ovaj sastanak bude konstruktivan, kao ukupna saradnja sa Amerikom.
&ldquo;Zajedno sa Amerikom i Evropom mir bi mogao biti sigurniji i to je na&scaron; cilj. Uspjeh nas spaja. Na&scaron;e jedinstvo je najsnažnija za&scaron;tita za na&scaron;u budućnost. Budućnost bez Putina, ali sa mirom&rdquo;, rekao je Zelenski.
Ove izjave ukrajinskog predsjednika uslijedile su nakon verbalnih razmjena u kojima ga je američki predsjednik Donald Tramp opisao kao &ldquo;diktatora bez izbora&rdquo;, sugeri&scaron;ući da je Ukrajina odgovorna za rusku invaziju 2022. godine.
&ldquo;Zapelo&rdquo; oko 350 milijardi dolara
Kako izračunati koliko ko&scaron;ta rat u Ukrajini kad od vrtoglave cifre, novac jo&scaron; i negdje nestane. U računu je zapelo ba&scaron; kod 350 milijardi dolara.
Američki predsjednik Donald Tramp tvrdi da je Kijevu dato tih 350 milijardi, ali tvrdi, da ne vidi gdje je taj novac.
Volodimiru Zelenskom je, ipak, kako kaže, sve jasno. Odgovara na Trampove optužbe da ih je rat ko&scaron;tao 320 milijardi, 120 milijardi od naroda Ukrajine, poreskih obveznika, 200 milijardi je od SAD i EU.
Nakon toga i Tramp je bio veoma jasan, pa poručio da je Zelenski &ldquo;skromno uspje&scaron;an komičar i diktator bez izbora&rdquo;.
&ldquo;Zamislite, skromno uspje&scaron;ni komičar Volodimir Zelenski nagovorio je SAD da potro&scaron;e 350 milijardi dolara da uđu u rat koji nije mogao biti dobijen, koji nikada nije trebalo da počne, ali koji on, bez SAD i &rsquo;Trampa&lsquo;, nikada neće moći da okonča. &Scaron;tavi&scaron;e, Zelenski priznaje da je pola novca koji smo mu poslali &rsquo;nestalo&rdquo;, napisao je Tramp na dru&scaron;tvenoj mreži.
Rekao je Zelenskom i da mora brzo da reaguje, &ldquo;ili će ostati bez zemlje&rdquo;.
Po svemu sudeći, ukrajinski predsjednik se negdje ipak preračunao, jer mu je brzo stigla kritika i od američkog potpredsjednika.
Džej Di Vans upozorava Zelenskog da ne &ldquo;napada&rdquo; Trampa, jer bi &ldquo;blaćenje&rdquo; njega u javnosti samo imalo suprotan efekat.
Priča o novcu se tu ne zavr&scaron;ava. Mađarski premijer Viktor Orban kaže da EU ima na stolu predlog kako da zamijeni američku pomoć. A po njemu, navodi Orban, to bi Mađarsku ko&scaron;talo 500 miliona eura godi&scaron;nje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je objavio da su borci 810. brigade Oružanih snaga Rusije pre&scaron;li granicu sa Ukrajinom u Kurskoj oblasti.
General&scaron;tab Oružanih snaga Ukrajine je to demantovao.
Putin poručuje da bi bio srećan da se sastane sa američkim kolegom Trampom, jer ga dugo nije vidio.
Trenutno ne može da kaže kada će tačno biti sastanak, jer se mora pripremiti.

Zelenski: Oslanjamo se na pragmatizam u odnosima sa SAD

"STOJIMO ČVRSTO NA SOPSTVENIM NOGAMA"

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp nazvao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog diktatorom koji je i dalje na vlasti bez održavanja izbora i rekao da je bolje da djeluje brzo kako bi obezbijedio mir, ili će ostati bez države.
&bdquo;Diktatoru bez izbora, Zelenskom je bolje da radi brzo ili će ostati bez države&ldquo;, napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social Media.
Ta reakcija Trampa je uslijedila nakon &scaron;to je&nbsp; Zelenski rekao da američki predsjednik živi u prostoru ruskih dezinformacija.
Tramp je Zelenskog nazvao &bdquo;umjereno uspje&scaron;nim komičarem".
&bdquo;Nagovorio je SAD da potro&scaron;e 350 milijardi dolara, da uđu u rat u kome ne mogu dobiti, koji nikada nije morao da počne, ali rat koji on, bez SAD i &bdquo;TRAMPA&ldquo;, nikada neće moći da rije&scaron;i&ldquo;, napisao je američki predsjednik.
On je naveo da su SAD uložile 200 milijardi dolara vi&scaron;e od Evrope, dok Evropa ima garancije za svoj novac, a Amerika neće dobiti ni&scaron;ta zauzvrat.
Zelenskom je petogodi&scaron;nji mandat istekao pro&scaron;le godine, ali ukrajinski zakon ne zahtijeva izbore tokom rata.

Tramp: Zelenski je diktator bez izbora, bolje da radi brzo ili će ostati bez države

ODGOVORIO UKRAJINSKOM PREDSJENIKU

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da i dalje ima visoku podr&scaron;ku stanovnika Ukrajine i dodao da američki predsjednik Donald Tramp živi u prostoru ruskih dezinformacija.
Zelenski je na konferenciji za novinare rekao da Ukrajina primjećuje brojne dezinformacije koje dolaze iz Rusije.
&ldquo;Uz dužno po&scaron;tovanje prema predsjedniku Trampu kao lideru, on živi u tom prostoru dezinformacija&rdquo;, istakao je Zelenski, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tramp je prethodno rekao da je Zelenskom, koji je osvojio petogodi&scaron;nji predsjednički mandat 2019. godine, a nije organizovao nove izbore, rejting pao na svega četiri odsto.
Međutim, Zelenski tvrdi, citirajući jedno istraživanje, da 58 odsto ukrajinskog naroda ima povjerenja u njega kao lidera.
On je dodao da, ako neko želi da ga sada zamijeni na mjestu lidera, to neće uspjeti, jer je njegov rejting visok.
Komentari&scaron;ući Trampov predlog da Sjedinjene Američke Države (SAD) dobiju procenat ukrajinskih vrijednih zemnih minerala, uključujući litijum i titanijum, Zelenski je rekao da je to odbio.
On je kazao da je to odbio jer je prva ponuda bila da Ukrajina odobri SAD-u 50 odsto vlasni&scaron;tva, a da pritom nijesu pominjane bezbjednosne garancije koje je Zelenski tražio.
&ldquo;&Scaron;titim Ukrajinu, ne mogu da je prodam, ne mogu da prodam na&scaron;u državu&rdquo;, poručio je Zelenski.
On je dodao da se Ukrajina &ldquo;nada savezničkoj poziciji u Evropi, u Evropskoj uniji i SAD-u, u ovom nepravednom ratu&rdquo;.

Zelenski: Tramp živi u prostoru ruskih dezinformacija

SAOPŠTIO PREDSJENDIK UKRAJINE

U Sudu Bosne i Hercegovine počelo je izno&scaron;enje zavr&scaron;nih riječi Tužila&scaron;tva i odbrane na suđenju predsjedniku bih entiteta Republike Srpske Miloradu Dodiku i biv&scaron;em vr&scaron;iocu dužnosti direktora Službenog glasnika RS Milo&scaron;u Lukiću. Tužila&scaron;tvo je predložilo da sud osudi Dodika na maksimalnu kaznu i zabrani mu političko djelovanje na 10 godina.
Dodika i Lukića terete da su od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Kristijan &Scaron;mit donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne sprovodeći odluke visokog predstavnika.
Dodika su pred dana&scaron;nje izricanje zavr&scaron;nih riječi u Sudu BiH sačekale desetine pristalica, koje su ponijele i njegovu fotografiju. On je u sud do&scaron;ao u pratnji kćerke Gorice. Kao i ranijih puta, pristalice su ga dočekale uzvicima &bdquo;Mile, Mile, Mile&hellip;&ldquo;
Među okupljenima su i brojni funkcioneri SNSD-a Željka Cvijanović, članica Predsjedni&scaron;tva BiH, Nenad Stevandić, predsjednik NSRS, Radovan Vi&scaron;ković, premijer Republike Srpske, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Sta&scaron;a Ko&scaron;arac i drugi.
Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Sta&scaron;a Ko&scaron;arac izjavio je da u BiH ni&scaron;ta neće biti isto u slučaju bilo kakve presude Dodiku i da je jedino ispravno rje&scaron;enje da se &bdquo;momentalno obustavi ovaj sramni postupak&ldquo;.
&ldquo;Vi&scaron;e od godinu traje ova kvazipravna igrarija, pri čemu je evidentno da tu nema niti prava, niti pravičnosti. Pravde ponajmanje. I to svima treba da bude jasno&rdquo;, rekao je Ko&scaron;arac.
Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedni&scaron;tva BiH, je uoči dana&scaron;njeg roči&scaron;ta kazala da je u pitanju montirani politički proces preko kojem se u stvari sudi Ustavu RS i njenim institucijama.
&bdquo;Da je BiH pravna država, ovaj sramni politički progon uz kori&scaron;ćenje pravosudnih institucija nikada ne bi ni otpočeo. Niti bi &Scaron;mit ikada mogao doći u BiH, mimo Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, niti bi u svojstvu lažnog visokog predstavnika mogao nametati bilo kakve odluke, na osnovu kojih se danas sudi legalnom i legitimnom predsjedniku Republike Srpske&ldquo;, kazala je Cvijanović.
Oko zgrade Suda BiH primjetne su jake policijske snage.
Dodik i Lukić optuženi su jer su 2023. omogućili objavljivanje u Službenom glasniku dva zakona koje je donio parlament RS iako ih je visoki predstavnik Kristijan &Scaron;mit prije toga poni&scaron;tio.

Tužilaštvo traži da se Dodiku zabrani bavljenje politikom na 10 godina

U SUDU BOSNE I HERCEGOVINE POČELO IZNOŠENJE ZAVRŠNIH RIJEČI

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbacio je primjedbe Ukrajine zbog toga &scaron;to nijesu prisustvovali sastanku u Saudijskoj Arabiji i poručio da su imali dovoljno vremena da pregovaraju.
&bdquo;Veoma sam razočaran. Čujem da su uznemireni zbog toga &scaron;to nemaju mjesto za pregovaračkim stolom. Pa, imali su mjesto u prethodne tri godine i mnogo prije toga&ldquo;, rekao je Tramp.
&bdquo;To je moglo da se rije&scaron;i prije mnogo godina bez gubitka mnogo zemlje, vrlo malo zemlje. Bez gubitka života i bez gubitka gradova&ldquo;, istakao je Tramp, prenosi BBC.
Dodao je da pod njegovim vođstvom Amerika sada &bdquo;gasi požare &scaron;irom svijeta&rdquo;.
Upitan kako su protekli razgovori sa Rusijom, Tramp je ocijenio da su &bdquo;bili veoma dobri&ldquo;.
&bdquo;Rusija želi ne&scaron;to da uradi, hoće da zaustavi divlje varvarstvo. Hiljade vojnika ubijaju na nedeljnom nivou, to je smije&scaron;no. Želimo da to okončamo, to je besmislen rat&ldquo;, rekao je Tramp.
Komentari&scaron;ući mogućnost da evropske trupe budu stacionirane u Ukrajini nakon dogovora o okončanju rata, Tramp je rekao da bi to bilo sjajno.
&bdquo;Ako to žele, to je sjajno, ali mi nećemo morati da ih &scaron;aljemo tamo, jer smo veoma daleko&ldquo;, kazao je Tramp.
Dodao je da želi da okonča rat u Ukrajini kako bi spasio milione života.
&bdquo;To mi je želja, iako je ta tema možda važnija za Evropljane nego za nas. Mi imamo okean između, a oni ga nemaju&ldquo;, naveo je.&nbsp;

Tramp o tome što Ukrajina nije učestvovala u pregovorima: Imali su dovoljno vremena da pregovaraju, sve je moglo da se riješi prije mnogo godina

"POD MOJIM VOĐSTVOM AMERIKA SADA GASI POŽARE ŠIROM SVIJETA”

U Rijadu su se danas susrele američka i ruska delegacija koje su predvodili &scaron;efovi diplomatija SAD i Rusije, Marko Rubio i Sergej Lavrov. Počeli su pregovore dvije države o obnavljanju rusko-američkih diplomatskih odnosa i o zavr&scaron;etku rata u Ukrajini.
Delegacije Sjedinjenih Država i Rusije saglasile su se da se "pozabave problemima u bilateralnim odnosima u cilju preduzimanja koraka neophodnih za normalizaciju rada diplomatskih misija", rekla je portparolka američkog Stejt departmenta Tami Brus nakon dana&scaron;njih razgovora u Rijadu.
Tokom razgovora, kako je navela, zvaničnici SAD-a i Rusije su se saglasili da:
- Osnuju mehanizam za konsultacije kako bi rje&scaron;avali smetnje u bilateralnim odnosima, sa ciljem preduzimanja potrebnih koraka za normalizaciju rada na&scaron;ih diplomatskih misija
- Naimenuju odgovarajuće timove visokog nivoa koji će početi da rade na okončanju konflikta u Ukrajini &scaron;to je prije moguće, na način koji će biti trajan, održiv i prihvatljiv za sve strane
- Postave temelje za buduću saradnju u pitanjima od zajedničkog geopolitičkog interesa i istorijskim ekonomskim i investicionim prilikama koje će se pojaviti kao rezultat uspje&scaron;nog zavr&scaron;etka konflikta u Ukrajini
- Ostanu angažovani kako bi osigurali da proces napreduje na pravovremen i produktivan način.
Oglasio se i Rubio: Samo Tramp može rat da dovede do kraja
Rubio je nakon sastanka kazao i da je samo američki predsjednik Donald Tramp uspio da &bdquo;dovede rat (u Ukrajini) do kraja&ldquo;.
&bdquo;Za samo nekoliko mjeseci, predsjednik Tramp je pomjerio cio globalni razgovor sa ne da li će se rat zavr&scaron;iti, već kako će se zavr&scaron;iti. Samo predsjednik Tramp to može da uradi&ldquo;, rekao je Rubio nakon razgovora sa ruskim zvaničnicima u Rijadu.
Njegovi komentari odražavaju raniju izjavu portparola američkog Stejt departmenta, koji je rekao da je Tramp &bdquo;jedini lider na svijetu koji može da natera Ukrajinu i Rusiju&ldquo; da pristanu na mir.
Rusi zadovoljni sastankom
&bdquo;Razgovor je bio, mislim, veoma koristan. Ne samo da smo slu&scaron;ali, već i čuli jedni druge. Imam razloga da vjerujem da je američka strana počela da bolje razumije na&scaron;u poziciju&ldquo;, rekao je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Ruski savjetnik za spoljnu politiku Jurij U&scaron;akov, koji je učestovao na sastanku, ocijenio je razgovore kao uspje&scaron;ne i ozbiljne.
&ldquo;Razgovori su protekli dobro, bila je to ozbiljna diskusija o svim pitanjima&rdquo;, izjavio je U&scaron;akov.
Stigla prva reakcija Zelenskog: "Govore o Ukrajini bez Ukrajine"
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je sastanak američkih i ruskih predstavnika u Rijadu, nazvav&scaron;i ga "razgovorima o Ukrajini bez Ukrajine". Podsjetimo, nijedan ukrajinski zvaničnik nije bio pozvan na pregovore.
Zelenski je govorio na konferenciji za novinare u turskoj prijestonici Ankara, gdje se sastao s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
"Danas smo detaljno razgovarali o globalnim procesima koji bi mogli dovesti do kraja ovog rata", rekao je Zelenski i dodao da su razmatrali različite mogućnosti.
Naglasio je da je "temeljno da se bilo kakvi razgovori o okončanju rata ne vode iza leđa strana koje su u njega direktno uključene".
Za trajni mir, poručio je, "važno je ne napraviti nikakve gre&scaron;ke".
"Za pregovaračkim stolom moraju biti sve strane - Amerika, Evropa i Ukrajina", zaključio je Zelenski.

Rusi i Amerikanci dogovorili četiri principa; Zelenski: Govore o Ukrajini bez Ukrajine

OVO SU KLJUČNE STVARI KOJE SU DOGOVORENE TOKOM PREGOVORA U RIJADU

Egipat razvija plan za obnovu Pojasa Gaze koji ne bi podrazumijevao prisilno iseljavanje Palestinaca sa tog područja, dok se arapske nacije bore protiv predloga američkog predsjednika Donalda Trampa da iseli stanovnike i dozvoli Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da preuzmu kontrolu.
Prema izvje&scaron;taju egipatskih državnih novina Al-Ahram, egipatski plan predviđa uspostavljanje sigurnih područja unutar teritorije gdje bi Palestinci privremeno boravili dok egipatske i druge međunarodne građevinske firme uklanjaju ru&scaron;evine i obnavljaju infrastrukturu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, tri sigurne zone bile bi određene unutar Gaze prema planu tokom početnog &scaron;estomjesečnog perioda.
Predviđa se izgradnja mobilnih kućica i skloni&scaron;ta, pristizala bi i humanitarna pomoć.
Projekat obnove, za koji se očekuje da će trajati pet godina, obezbijedio bi i desetine hiljada radnih mjesta za stanovnike Gaze.
Dva egipatska zvaničnika i arapski i zapadni diplomate rekli su za AP da Kairo razgovara o planu sa zvaničnicima u Evropi, Saudijskoj Arabiji, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Tramp je početkom mjeseca na konferenciji za novinare u Bijeloj kući rekao da će SAD preuzeti Pojas Gaze i da će ga obnoviti i posjedovati.
Kako je istakao, Palestinci koji trenutno žive tamo biće trajno preseljeni u arapske zemlje u regiji, dok će SAD predvoditi napore da se Gaza pretvori u "Rivijeru Bliskog Istoka".
Vi&scaron;e od 2,3 miliona ljudi živi u Pojasu Gaze, iako je većina raseljena nakon 16 mjeseci napada izraelske vojske, koja je obećala da će iskorijeniti uticaj Hamasa.
Palestinci su odlučno izjavili da neće napustiti svoju domovinu.
Medijski izvje&scaron;taji navode da Saudijska Arabija predvodi hitne napore arapskih nacija da razviju plan za Gazu kako bi se suprotstavili Trampovom prijedlogu.
Egipat, Jordan i Ujedinjeni Arapski Emirati navodno su uključeni u te napore.
Egipat, Jordan i druge arapske nacije odbacile su pozive da prime stanovni&scaron;tvo Gaze.
Američki državni sekretar Marko Rubio, koji je stigao u Izrael 15. februara na turneju po Bliskom Istoku, izrazio je punu podr&scaron;ku ratnim ciljevima Izraela u Pojasu Gaze.
"Dok god (Hamas) postoji kao sila koja može vladati, ili kao sila koja može upravljati, ili kao sila koja može prijetiti upotrebom nasilja, mir postaje nemoguć", rekao je Rubio na zajedničkoj konferenciji za novinare s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
Izrael i Hamas postigli su sporazum o prekidu vatre koji je uglavnom okončao borbe koje su izazvane invazijom ekstremističke grupe na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Primirje je i dalje krhko, čak i dok Hamas oslobađa izraelske taoce u zamjenu za oslobađanje zatvorenih Palestinaca iz Tel Aviva.

Egipat priprema plan za obnovu Gaze bez prisilnog iseljavanja

OČEKUJE SE DA ĆE PROJEKAT OBNOVE TRAJATI PET GODINA

Američki Senat naimenovao je Ka&scaron;a Patela za novog direktora Federalnog istražnog biroa (FBI) na mandat od deset godina.
Za direktora ga je predložio američki predsjednik Donald Tramp, a Senat je odobrio naimenovanje sa 51 glasom za naspram 49 protiv.
Republikanske senatorke Suzan Kolins iz Mejna i Liza Murkovski sa Aljaske jedine nijesu podržale Patela po stranačkoj liniji, prenosi Glas Amerike.
Patel, biv&scaron;i zvaničnik obavje&scaron;tajne službe i Sekretarijata za odbranu u Trampovom prvom mandatu, pozvao je na radikalno preoblikovanje FBI-ja, obećavajući da će pro&scaron;iriti njegovu ulogu i na ilegalnu imigraciju i nasilni kriminal, ključne Trampove prioritete.
Direktori FBI-a dobijaju desetogodi&scaron;nji mandat kao način da se izoluju od političkog uticaja i spriječe da služe određenom predsjedniku ili administraciji.
Patel je izabran da zamijeni Kristofera Reja, koga je Tramp izabrao 2017. i koji je bio na funkciji vi&scaron;e od sedam godina, ali ga je smatrao nedovoljno lojalnim.
On je podnio ostavku prije nego &scaron;to je Tramp preuzeo dužnost.
Od Rejeve ostavke, FBI su predvodili privremeni lideri, koji su se sukobili sa Sekretarijatom pravosuđa zbog zahtjeva o detaljima o agentima koji su istraživali pobunu na Kapitolu.
Tramp je rekao da očekuje da će neki od tih agenata biti otpu&scaron;teni, ali je Patel negirao da ima saznanja o potencijalnim otpu&scaron;tanjima.&nbsp;

Patel novi direktor FBI