Globus

Ruski i ukrajinski gradovi Zaporožje i Volgograd na&scaron;li su se pod udarom dronskih napada &ndash; u Zaporožju su izbili požari na industrijskim i garažnim objektima, dok je u Volgogradskoj oblasti nakon napada ukrajinskih bespilotnih letelica kratko bio obustavljen saobraćaj na mostu preko rijeke Don. Iako nema žrtava, &scaron;teta na infrastrukturi je značajna.
Normalizovan saobraćaj na mostu preko rijeke Don u Kalačevskom okrugu
U Volgogradskoj oblasti otvoren je saobraćaj na mostu preko Dona nakon napada dronova Oružanih snaga Ukrajine (OSU) tokom noći, saop&scaron;tila je regionalna administracija.
&ldquo;Saobraćaj na mostu je otvoren&rdquo;, saop&scaron;tio je Telegram kanal.
&nbsp;Guverner regionan Andrej Bočarov najavio je juče zatvaranje mosta preko rijeke Don usljed ukrajinskih napada dronovima.
Tokom noći, snage protivvazdu&scaron;ne odbrane uni&scaron;tile su 39 ukrajinskih dronova iznad ruske teritorije. Navedeno je da je 19 oboreno iznad Rostovske oblasti, 13 dronova uni&scaron;teno iznad Volgogradske oblasti, četiri iznad Krima , a jedan ukrajinski dron je neutralisan iznad Belgorodske, Brjanske i Samarske oblasti.
Sijarto: Ukrajina pogre&scaron;no misli da može da se pridruži EU bez podr&scaron;ke Mađarske
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine pogre&scaron;no misli da ta zemlja može da se pridruži Evropskoj uniji bez podr&scaron;ke građana EU, među kojima su i Mađari.
Sijarto je rekao da je ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova tvrdilo da Mađari nemaju pravo da odlučuju o kandidaturi Ukrajine za EU, kao i da nije u nadležnosti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ili njegove vlade, da odlučuju o članstvu Ukrajine u EU, već da o tome odlučuju građani EU, prenosi MTI.
Dodao je da Mađarska ne želi da učestvuje u pristupanju &ldquo;zemlje koja donosi prijetnju ratom&rdquo;, koja ugrožava &ldquo;energetsku bezbjednost&rdquo;, i jednom je &ldquo;skoro donijela&rdquo; propast mađarskim poljoprivrednicima.
Sijarto je kazao da je Ukrajina, iako zahtijeva podr&scaron;ku Mađara, &ldquo;sistematski oduzimala manjinska prava mađarskoj zajednici u Zakarpatju&rdquo; posljednjih 10 godina.
Napad ruskih dronova na Zaporožje, požari na industrijskim i garažnim objektima
Noćni napad ruskih dronova na Zaporožje izazvao je seriju požara i o&scaron;tećenja na industrijskim zgradama i garažnim objektima.
&Scaron;ef Zaporo&scaron;ke regionalne administracije, Ivan Fedorov, obavijestio je javnost putem Telegrama o napadu, u kojem je pogođeno najmanje &scaron;est različitih lokacija u regionalnom centru.
Prema njegovim riječima, ruske bespilotne letjelice pogodile su industrijsko preduzeće i teritoriju garažne zadruge, &scaron;to je dovelo do velikih požara. U napadu nisu stradali civili, a Fedorov je potvrdio da nije bilo žrtava, uprkos ozbiljnim materijalnim o&scaron;tećenjima.
Takođe, napad je izazvao velike &scaron;tete na infrastrukturi, ali i pored toga, napori protivvazdu&scaron;ne odbrane u Zaporožju pomogli su da se umanji potencijalna opasnost od većih posljedica.
U Zaporožju je trenutna situacija stabilizovana, a vlasti nastavljaju sa procjenom &scaron;tete.
Rusija: Odbijen snažan napad bespilotnih letjelica u Volgogradskoj oblasti, saobraćaj na mostu preko rijeke Don u prekidu
Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana odbila je snažan napad ukrajinskih bespilotnih letjelica na Surovikinski i Kalačevski okrug Volgogradske oblasti i grad Volžskij, a u napadu nije bilo žrtava, saop&scaron;tio je guverner Andrej Bočarov.
Saobraćaj na mostu preko rijeke Don u Kalačevskom okrugu je u prekidu, a vatrogasci rade na licu mjesta kako bi uklonili djelove oborenih dronova, saop&scaron;tile su ruske vlasti.
Prema saop&scaron;tenju, zapaljena je suva trava na mjestu udara koju gase vatrogasci.

Napad ruskih dronova na Zaporožje, požari na industrijskim objektima

RAT U UKRAJINI

&nbsp;Američki predsjednik Donald Trump potpisao je odluku o Zapadnom Balkanu, kojom se za godinu produžavaju vanredne mjere koje je prije 16 godina donio biv&scaron;i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džordž Bu&scaron;, objavila je američka vlada. Odluka, između ostalog, obuhvata i objavu tzv. crne liste osoba i organizacija koje su pod sankcijama SAD-a zbog kr&scaron;enja Dejtonskog mirovnog sporazuma i prijetnje nacionalnoj sigurnosti i interesima SAD-a. Na listi se od 2017. godine nalazi i predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik. Tramp je mjere produžio za jo&scaron; godinu, a to je uradio i u prethodnom mandatu, 2017. godine, kao i njegovi prethodnici na predsjedničkoj funkciji, prenosi Radio Slobodna Evropa. Bu&scaron; je 26. juna 2001. godine donio izvr&scaron;nu uredbu kojom se progla&scaron;ava da su ugroženi interesi SAD-a od pojedinaca i organizacija u Bosni i Hercegovini (BiH), Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu. Uredba predviđa niz pravnih posljedica, uključujući blokadu imovine, zabranu ulaska u SAD i finansijskih transakcija za ha&scaron;ke optuženike i oko 150 osoba i organizacija koje se dovode u vezu s optuženicima za ratne zločine, terorističkim organizacijama ili podrivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Va&scaron;ington smatra da te osobe ugrožavaju mir i proces stabilizacije u regionu. &ldquo;Prijetnja koja se ogleda u postupcima osoba koje su uključene, pomažu ili finansiraju ekstremističko nasilje u Sjevernoj Makedoniji i na drugim mjestima na zapadnom Balkanu, ili u opstrukcijama provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i rezolucije Ujedinjenih nacija na Kosovu nije otklonjena&rdquo;, navedeno je u odluci koju je, nakon Bu&scaron;a, Baraka Obame i Džoa Bajdena potpisao i Tramp. Na osnovu te Bu&scaron;ove odredbe iz 2001. godine formirana je tzv. crna lista osoba i organizacija s kojima je američkoj vladi i kompanijama zabranjeno sarađivati i kojima se u SAD blokiraju imovina i novčane transakcije. Listu, na koju se stavljaju osobe koje obuhvata i ova odluka, kao i druge sličnog tipa, objavljuje Kancelarija za kontrolu stranih sredstava, koji djeluje u sklopu američkog ministarstva finansija. SAD su do sada, osim kada je u pitanju BiH, stavile na svoju listu sankcija vi&scaron;e desetina pojedinaca sa područja država Zapadnog Balkana. Nerijetko, radi se o državnim funkcionerima i ljudima na vlasti. U državama Zapadnog Balkana, najvi&scaron;e sankcionisanih je u BiH i Srbiji.

Tramp produžio vanredne mjere za Zapadni Balkan na godinu

NAJVIŠE SANKCIONISANIH JE U BIH I SRBIJI

Samit Evropskog savjeta biće održan u Briselu danas i sjutra, a lideri će, između ostalog, razgovarati o reformama zemalja Zapadnog Balkana i napretku u procesu evrointegracija.
"Lideri će razmijeniti mi&scaron;ljenja o situaciji na Zapadnom Balkanu, posebno o podr&scaron;ci EU reformskim naporima partnera i njihovom evropskom putu. Diskusija će uslijediti nakon posjete predsjednika Savjeta Antonija Coste regionu od 12. do 16. maja 2025.", navodeno je u najavi na sajtu Savjeta.
Fokus samita biće i na Ukrajini i Bliskom istoku, a lideri EU razgovarat će i o članstvu Ukrajine u Uniji.
"Razgovaraćemo o tome kako dalje podržati napore za mir, zajedno s partnerima, uključujući vr&scaron;enje većeg pritiska na Rusiju da prihvati značajan prekid vatre i pokaže istinsku volju za pregovore", saop&scaron;teno je iz Savjeta.
Lideri će razmotriti humanitarnu situaciju u Pojasu Gaze, kao i nedavnu eskalaciju između Izraela i Irana.
Očekuje se da će lideri EU razgovarati o izgradnji odbrambenih kapaciteta EU, kao i o ishodima samita NATO-a u Hagu, gdje je dogovoreno da članice Alijanse povećaju potro&scaron;nju za odbranu na pet posto BDP-a.
Na sajtu Savjeta ističe se da migracije i jačanje bezbjednosti na vanjskim granicama ostaju ključni prioriteti Evropskog savjeta.
Lideri će razgovarati i o geoekonomskim izazovima s kojima se Evropa suočava i o konkurentnosti EU.
"Lideri će razgovarati o globalnim ekonomskim de&scaron;avanjima i odnosima koje EU teži s ključnim partnerima, uključujući predstojeće međunarodne samite. Takođe će razgovarati o mogućnostima za jačanje međunarodne uloge eura i produbljivanje jedinstvenog trži&scaron;ta", navodi se na sajtu Savjeta.

Samit Evropskog savjeta danas i sjutra u Briselu

NA DNEVNOM REDU I ZAPADNI BALKAN

PredsJednica Skup&scaron;tine Srbije Ana Brnabić izjavila je da će se &bdquo;apsolutno&ldquo; nastaviti akcija &bdquo;privođenja, hap&scaron;enja i identifikacija terorističkih organizacija&ldquo;.
&bdquo;Sinoć, tokom noći i danas tokom dana predsJednik Srbije Aleksandar Vučić će nastaviti da ima sastanke sa bezbjednosnim službama i sa vrhom MUP kako bi se nastavio rad na identifikaciji i privođenju i kako bi se sačuvao ustavni poredak, državno uređenje i kako bi se sprečilo krvoproliće koje su planirali na Vidovdan&ldquo;, rekla je Brnabić za TV Pink.
Ona je rekla i da je blokada raskrnice ispred Vlade Srbije, koje je prekinuta jutros, &bdquo;maltretiranje i terorisanje ljudi&ldquo;.
&bdquo;Za sve one ljude koji misle da su ti sa tog tzv. &bdquo;Pobunjenog univerziteta&ldquo; sklonili blokade i odlučili da prestanu da maltretiraju građane Beograda i sve one koji dolaze u Beograd zato &scaron;to im je žao &scaron;to maltretiraju i terori&scaron;u ljude, zato &scaron;to im je žao &scaron;to sprečavaju slobodu kretanje &ndash; ni&scaron;ta od toga nije tačno&ldquo;, izjavila je Brnabić.
Ona je dodala da je jedan od uhap&scaron;enih ljudi, Ivan Matović, koji je član stranke Novo lice Srbije htio da izvr&scaron;i atentat na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
&bdquo;Nosite pi&scaron;tolj sa bru&scaron;enim serijskim brojem. To znači da ste vi planirali najteža krivična djela. I to bi bilo problematično. Vjerovatno atentat, na najveće državne funkcionere, prije svega Vučića&ldquo;, rekla je Brnabić.

Brnabić: Nastaviće se akcija privođenja, hapšenja i identifikacija terorističkih organizacija

SAOPŠTILA PREDSJEDNICA SKUPŠTINE SRBIJA

NATO članice su potpuno posvećene održavanju Ukrajine u borbi protiv ruske invazije, rekao je generalni sekretar Alijanse Mark Rute na NATO samitu u Hagu. Direktni pregovori između Moskve i Kijeva moraju biti nastavljeni, jer to omogućava rje&scaron;avanje različitih pitanja, uključujući i humanitarna, izjavio je direktor ruske Spoljne obavje&scaron;tajne službe Sergej Nari&scaron;kin.&nbsp;
Zelenski i Savjet Evrope potpisali sporazum o specijalnom tribunalu
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i generalni sekretar Savjeta Evrope Alen Berse potpisali su sporazum o osnivanju Specijalnog tribunala za istragu zločina agresije protiv Ukrajine.
Budući specijalni tribunal će omogućiti istrage protiv najvi&scaron;eg rukovodstva države, koje je obično za&scaron;tićeno imunitetom, ali će izricanje kazne biti moguće tek nakon &scaron;to izgube svoje položaje.
&Scaron;tavi&scaron;e, prenose ukrajinski mediji, tribunal će imati međunarodni pravni subjektivitet, a ne status hibridne ili nacionalne strukture.
Predviđeno je da će tribunal moći da izriče presude bez prisustva optuženih, posebno protiv političkog i vojnog rukovodstva Rusije, a potencijalno i Bjelorusije i Sjeverne Koreje.
Sporazum o osnivanju specijalnog tribunala za zločin agresije potpisan je u zgradi Savjeta Evrope u Strazburu tokom prve Zelenskogove posjete ovoj organizaciji.
Komitet ministara Savjeta Evrope pokrenuo je pravnu proceduru za osnivanje Specijalnog tribunala 14. maja. Prethodno je proces dobio političko odobrenje na posebnom samitu u Lavovu 9. maja.
Belousov: Isporuke evropskog oružja Ukrajini povećavaju prijetnju od destabilizacije u Evropi
Ruski ministar odbrane Andrej Belousov izjavio je da su evropske isporuke oružja i plaćenika Ukrajini povećale prijetnju od destabilizacije u Evropi, javila je novinska agencija Interfaks.
&ldquo;Poku&scaron;aji produženja vojnih akcija snabdijevanjem Ukrajine oružjem i plaćenicima povećavaju prijetnju od destabilizacije. Uključujući i samu Evropu&rdquo;, rekao je Belousov.
Ruski sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane uni&scaron;tili su i presreli 50 ukrajinskih dronova tokom noći, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Napominje se da je 23 oboreno iznad Kurske oblasti, 11 iznad Rostovske oblasti i &scaron;est dronova iznad Brjanske oblasti.
Tri drona su uni&scaron;tena iznad Belgorodske oblasti i Moskovske oblasti. Među njima su i dvije bespilotne letjelice koje su letjele ka Moskvi, naglasilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Pored toga, dvije naprave su neutralisane iznad Krima, a po jedna iznad Mordovije i Kalu&scaron;ke oblasti, navodi se u saop&scaron;tenju.
Na NATO samitu i o Ukrajini
Tokom NATO samita članice Alijanse su se dogovorile da izdvajaju pet odsto nacionalnih budžeta za odbranu. Jedna od tema u Hagu bila je i Ukrajina.
Na marginama samita Alijanse su se sastali Donald Tramp i Volodomir Zelenski.
Zelenski je istakao da su govorili o postizanju mira u Ukrajini. Tramp je naglasio da će povećano ulaganje Evrope u odbranu spriječiti novi ukrajinski scenario.
Najavio je da će uskoro razgovarati sa Vladimirom Putinom kao i da će &ldquo;uskoro rije&scaron;iti&rdquo; sukob Kijeva i Moskve.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se zavr&scaron;ava sprovođenje humanitarnih sporazuma između Rusije i Ukrajine. Istakao je potrebu da se odrede datumi novih pregovora.
Ubrzo je uslijedila i izjava direktora ruske Spoljne obavje&scaron;tajne službe Sergeja Nari&scaron;kina da se direktni pregovori moraju nastaviti, jer to omogućava rje&scaron;avanje različitih pitanja.
Finski ministar odbrane pozdravio je formiranje NATO kopnenih snaga na sjeveru te zemlje.

Zelenski i Savjet Evrope potpisali sporazum o specijalnom tribunalu

Srpsko Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) saop&scaron;tilo je da je uhap&scaron;eno &scaron;est osoba zbog sumnje da su planirali nasilnu promjenu vlasti u Srbiji.
Uhap&scaron;eni su I. M. (1977), N. A. (1978), V. K. (1970), A. I. (1976), S. G. (1973) i B. M. (1968).
"Sumnja se da su se oni, 21. juna, sastali u jednom hotelu u Kraljevu u cilju planiranja nasilne promjene vlasti u Republici Srbiji i dogovarali napade na predstavnike državnih institucija, fizičke napade na pripadnike policije u cilju razoružavanja, nasilne upade u zgradu Vlade Republike Srbije i druge institucije, kao i medijske kuće Radio televiziju Srbije, &bdquo;Hepi&ldquo; i &bdquo;Informer&ldquo;,a sve uz najavu da će upotrijebiti vatreno oružje", navodi se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da će protiv I. M. biće podnijeta i krivična prijava zbog postojanja osnova sumnje da je izvr&scaron;io krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje, no&scaron;enje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih naprava.
"Policija je u automobilu marke '&scaron;koda', kojim je osumnjičeni I. M. upravljao na putu ka Požegi, prona&scaron;la pi&scaron;tolj, izbru&scaron;enog serijskog broja, sa okvirom u kome se nalazilo sedam komada metaka i fabrička kutija sa 25 komada pripadajuće municije, koji je ilegalno posjedovao, bez dozvole nadležnih organa", navode iz MUP-a.
Dodaje se da je kod uhap&scaron;enog V. K. pronađen je samostrijel.
Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati, nakon čega će, uz krivične prijave, biti sprovedeni nadležnom tužila&scaron;tvu.
U toku su pretresi na vi&scaron;e lokacija na teritoriji Srbije i u saradnji sa nadležnim organima, policija nastavlja dalji rad na ovom slučaju, saop&scaron;teno je iz tamo&scaron;njeg MUP-a.
&nbsp;

Šest osoba uhapšeno zbog sumnje da su planirale nasilnu promjenu vlasti u Srbiji

SAOPŠTENO IZ TAMOŠNJEG MUP-A

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je njegova administracija u proteklim sedmicama preduzela značajne korake ka rje&scaron;avanju međunarodnih sukoba, uključujući, kako je naglasio, odnose između Kosova i Srbije.
&bdquo;Posljednjih nekoliko sedmica radimo na Indiji i Pakistanu, Kosovu i Srbiji. Uključili smo se i u Kongo i Ruandu &ndash; to je bio brutalan rat koji je dugo trajao. Uradili smo jo&scaron; dvije velike stvari uz to. Niko nikada nije uradio ovako ne&scaron;to,&ldquo; rekao je Tramp na dana&scaron;njoj konferenciji za medije tokom samita NATO-a u Hagu.
Pro&scaron;le sedmice, u intervjuu za Fox News Tramp je rekao da je, između ostalog, zaslužio Nobelovu nagradu za doprinos u rje&scaron;avanju pitanja Kosova i Srbije.
&bdquo;Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu za Ruandu, a jeste li vidjeli slučaj Konga? Mogli biste pomenuti i Srbiju i Kosovo. Mogli biste navesti mnogo ovakvih primjera. Najveći su Indija i Pakistan. Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu četiri ili pet puta&ldquo;, rekao je Tramp, odgovarajući na pitanje da li bi mogao da dobije Nobelovu nagradu ako uspije da rije&scaron;i sukob između Izraela i Irana.
Ranije je, na dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social, poručio da će se ponovo uključiti u dijalog između Kosova i Srbije, dodajući da je njegov prethodnik Džo Bajden svojim &bdquo;glupim&ldquo; odlukama nanio &scaron;tetu tom procesu.
&bdquo;Tokom mog prvog mandata, Srbija i Kosovo su bili u ozbiljnom sukobu, kao &scaron;to je to bio slučaj decenijama unazad, i taj dugotrajni spor prijetio je da preraste u rat. Ja sam to zaustavio. Bajden je naru&scaron;io dugoročne &scaron;anse svojim veoma glupim odlukama, ali ja ću to ponovo popraviti&ldquo;, napisao je Tramp.

Tramp: U posljednjih nekoliko sedmica rješavali smo pitanje Kosova i Srbije

SAOPŠTIO AMERIČKI PREDSJEDNIK

Ekstremni toplotni talas koji je zahvatio područje tri savezne države (Njujork, Nju Džersi i Konektikat), i zagrijao cio istočni dio SAD, sru&scaron;io je brojne temperaturne rekorde danas, uključujući i onaj u Central parku koji datira jo&scaron; iz 19. veka.
Prema podacima Nacionalne meteorolo&scaron;ke službe (NWS), visoke dnevne temperature zabilježene su na svim službenim meteorolo&scaron;kim stanicama u regionu, a vi&scaron;e od 150 miliona ljudi probudilo se pod upozorenjima na ekstremnu vrućinu. Prognoze su najavljivale da će desetine lokacija dostići ili prema&scaron;iti dnevne temperaturne rekorde.
 Temperatura u Central parku danas je dostigla 37 stepeni Celzijusovih, za nijansu ispod prognoziranih 38 stepeni, &scaron;to je ipak najvi&scaron;a izmerena temperatura na toj lokaciji od 18. jula 2012. kada je bilo tačno 38 stepeni.
Takođe, oboren je rekord za 24. juni koji je iznosio 35,5 stepeni, postavljen davne 1888. godine.
Da je temperatura u Central parku dostigla 38 stepeni, to bi bio najraniji datum u godini kada je park dostigao tu vrijednost, dva dana ranije od trenutnog rekorda iz 1954. godine.
Na aerodromu JFK izmjereno je 39 stepeni do 15 sati, &scaron;to je prvi put da je temperatura tamo dostigla takve vrijednosti od 2013. godine. Ipak, to nije bila najtoplija tačka u regionu, na aerodromu Njuark u Nju Džersiju zabilježeno je 39,5 stepeni, najvi&scaron;a temperatura za 24. juni od 1966.&nbsp;
Rekorde iz te iste godine sru&scaron;ile su i druge lokacije. Ajslip na Long Ajlandu dostigao je 38 stepeni, Bridžport u Konektikatu 35 stepeni, dok je Pokispsi zabilježio 38 stepeni prvi put od 2013.
Ono &scaron;to ovu seriju vrućina čini posebno značajnom jeste koliko se rano u sezoni događa. Prosječne rekordne temperature za kraj juna obično su u rasponu od 33 do 35 stepeni. S obzirom na to da su temperature u mnogim djelovima regiona dostigle ili pre&scaron;le 38 stepeni, rekordi su padali i u ponedeljak i u utorak.
&nbsp;

Toplotni talas zahvatio Njujork, oboren temperaturni rekord iz 19. vijeka

EKSTREMNI TOPLOTNI TALAS ZAGRIJAO CIO ISTOČNI DIO SAD

Jedna djevojčica (16) poginula je sinoć u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Dobanovcima u Srbiji, dok su jo&scaron; dvije maloljetne osobe povrijeđene, potvrđeno je za RTS u Zavodu za urgentnu medicinu.
Nesreća se dogodila oko 00.56, kada je vozilo u kojem su se nalazili mladi sletjelo s puta i udarilo u betonski stub.
Prema prvim informacijama iz MUP-a Srbije, automobilom je upravljala poginula djevojčica.
U automobilu su se nalazila i dvojica dječaka, starih 17 i 14 godina, koji su zadobili povrede i hitno su prevezeni u Dečju bolnicu u Tir&scaron;ovoj, prenosi RTS.

Poginula maloljetnica(16), udarila vozilom u betonski stub, još dvoje tinejdžera povrijeđeno

TRAGEDIJA U SRBIJI

Broj stradalih u ruskom napadu na Dnjepar porastao je na 18, dok ih je povrijeđeno ukupno 300, saop&scaron;tile su ukrajinske vlasti. Sa druge strane, rusko Ministarstvo odbrane navelo je da su njene snage tokom noći uni&scaron;tili 40 ukrajinskih dronova.&nbsp;
Ruske snage su 24. juna gađale Dnjepropetrovsku oblast balističkim raketama, navele su prethodno ukrajinske vlasti.
Rusija: Napad na Rostov, uni&scaron;teno 40 donova
Ukrajinski napadi dronova tokom noći o&scaron;tetili su skladi&scaron;te žita, &scaron;kolu, kuće i sportski kompleks u južnom ruskom regionu Rostov, saop&scaron;tile su ruske vlasti.
Rusko Ministarstvo odbrane je navelo da su njegove jedinice uni&scaron;tile ukupno 40 dronova tokom noći iznad nekoliko ruskih regiona i Krima.
Sedam dronova je oboreno iznad Rostovske oblasti.
Ruske snage nastavljaju intenzivne vazdu&scaron;ne napade na vi&scaron;e lokacija &scaron;irom Ukrajine. U napadu na Dnjepropetrovsku oblast poginulo je 15 osoba, a 174 je povrijeđeno.
U odvojenom napadu na Sumsku oblast poginule su tri osobe, među kojima je i osmogodi&scaron;nje dijete, dok je jedna osoba te&scaron;ko povrijeđena.
Istovremeno, ukrajinska vojska saop&scaron;tila je da je u napadu dronovima zapaljeno skladi&scaron;te nafte u Rostovskoj oblasti u Rusiji, koje se koristilo za snabdijevanje ruskih trupa.
Sa druge strane, rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da je tokom noći oboreno 20 ukrajinskih dronova &mdash; 14 iznad Kurske oblasti, a ostali iznad Belgorodske, Brjanske, Orlovske i Smolenske oblasti.
U Krasnogorsku, kod Moskve, dron je pogodio stambenu zgradu i izazvao požar. Dvije osobe su povrijeđene, potvrdio je načelnik Moskovske oblasti Andrej Vorobjov.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da NATO &ldquo;namjerno pravi čudovi&scaron;te od Rusije&rdquo; kako bi opravdao povećanje budžeta za odbranu. Prema njegovim riječima, Evropa ide putem &ldquo;neograničene militarizacije&rdquo;, a besmisleno je, kako tvrdi, ubjeđivati Zapad da Rusija ne predstavlja prijetnju.
Na samitu u Hagu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uputio je hitan zahtjev NATO saveznicima za jačanje protivvazduhoplovne odbrane i dodatnu vojnu pomoć, ističući da Putinovi ciljevi prevazilaze Ukrajinu i prijete cijelom NATO-u.
Holandija daje Ukrajini 175 miliona eura vojne pomoći, uključujući radare i vozila.
Istovremeno, mađarski premijer Viktor Orban upozorio je da bi prijem Ukrajine u NATO i Evropsku uniju mogao izazvati katastrofalan sukob i dovesti Evropu na ivicu trećeg svjetskog rata.
Američki predsJednik Donald Tramp otkrio je da mu je Vladimir Putin tokom nedavnog razgovora ponudio pomoć u vezi s Iranom, ali da je on insistirao na pronalaženju rje&scaron;enja za ukrajinski sukob.
&Scaron;ef Bijele kuće ponovo tvrdi da bi, da je bio na vlasti, rat u Ukrajini bio spriječen.

Broj stradalih u Dnjepru porastao na 18, povrijeđenih na 300; Rusija: Uništeno 40 dronova tokom noći

HOLANDIJA NAJAVILA VOJNU POMOĆ UKRAJINI

Adam Cabaj, motociklista koji je nestao pro&scaron;log petka, nastradao je u saobraćajnoj nesreći u Splitu.
Vijest je potvrdila njegova sestra Eva Cabaj putem dru&scaron;tvenih mreža.
&ldquo;Želim podijeliti novosti direktno od na&scaron;e porodice, jer su mnogi od vas vjerovatno čuli da smo saznali &scaron;ta se dogodilo mom bratu, Adamu Cabaju. Sa dubokom tugom, danas smo primili zvaničnu potvrdu da je Adam pro&scaron;log petka u Splitu, učestvovao u smrtonosnoj nesreći na motociklu. Potpuno smo shrvani.
Njegov život je bio prekratak, ali je napustio ovaj svijet radeći ono &scaron;to je najvi&scaron;e volio. U ime cijele moje porodice, želim izraziti na&scaron;u najdublju zahvalnost za izliv ljubavi, podr&scaron;ke i pomoći koju smo primili od svakog od vas u proteklih nekoliko dana&rdquo;, navedeno je, između ostalog na stranici Euro Trail, prenosi portal Sarajevo.ba.

Poljski motociklista za kojim se tragalo poginuo u nesreći u Splitu